SPOLNE RAZLIKE U IZBORU ZANIMANJA

UVOD

U današnje moderno doba nestaju tradicionalni poslovi za muškarca i ženu. Naime, ne

tako davno bilo je tipično za ženu da je u kuhinji to jest da je domaćica, a za muškarca je bilo
tipično da radi i da se novčano brine za svoju ženu i obitelj. Pojavom feminizma, žene se
kreću boriti za svoja prava te se sve veći naglasak stavlja i na neovisnost žene o muškarcu.
Međutim i dalje se vidjela velika razlika u izboru zanimanja između žena i muškaraca gdje su
žene birale uglavnom poslove poput teta u vrtiću, učiteljica, medicinskih sestara …Ti poslovi
su u svojoj suštini okrenuti na dobrobit drugome i na rad s ljudima dok su muškarci većinom
birali biti matematičari, znanstvenici, inženjeri… Unatoč napretku prava žena i ulasku žena u
svijet rada i dalje se smatralo da je ženina primarna uloga biti majka i partnerica svom mužu.
Postavlja se pitanje jeli uistinu tom velikom razmjeru u izboru zanimanja uzrok diskriminacija
žena i stav društva prema ženi i njenoj ulozi ili je uzrok toj razlici upravo spol te biološke
razlike muškarca i žene. Danas je vidljivo kako se žene više ne smatraju primarno kao
kućanice te imaju potpuno otvorene mogućnosti biranja svog zanimanja. Naravno da je još
uvijek prisutna određena doza diskriminacije pogotovo u područjima u kojima prevladavaju
muškarci, ali govoreći o situaciji u Hrvatskoj, žene mogu slobodno birati svoje zanimanje.
Ovaj rad će se baviti pitanjem razlika u izboru zanimanja s obzirom na spol u današnje
moderno vrijeme te će se obraditi raspodjela poslova i zanimanja. Pokušat će se objasniti
biološka razlika koja utječe na izbor zanimanja, ali i utjecaj društva koji oblikuje društveno
prihvatljive izbore.

RAZRADA

Svima je poznato da su muškarci i žene biološki drukčiji. Razlikuju se u strukturi i

anatomiji mozga, ali i razini hormona. Jedan od hormona za kojeg znanstvenici tvrde da
utječe na izbor zanimanja je testosteron. Testosteron je kod ljudi prvenstveno muški
spolni hormon koji u muškarca luče testisi, dok se kod žena luči u manjoj mjeri
u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama. Pojačano se javlja od puberteta do 25. godine. Glavni
je muški spolni hormon te kod muškaraca i žena igra važnu ulogu u zdravlju. U prosjeku,
muško tijelo proizvede dvadeset do trideset puta više testosterona od ženskog. Osim što
testosteron utječe na fizičko zdravlje on utječe na mentalno zdravlje, ali i također na neke
karakteristike čovjeka poput empatije, agresivnosti, spremnost na preuzimanje rizika. Archer
(1991) je proveo analizu koja je pokazala da dječaci s višim razinama testosterona spremnije
reagiraju na provokaciju te iskazuju manje razine strpljenja i višu razinu razdražljivosti.
Njegova analiza je ukazala na utjecaj testosterona na izazvanu agresiju i neizravan učinak
testosterona na neprovociranu agresiju putem niske frustracijske tolerancije. Nadalje,
Sapienza (2009) navodi kako nivo testosterona utječe i na spremnost preuzimanja rizika pa
tako žene s višom razinom testosterona su spremnije preuzimati karijerne rizike od žena s
nižim nivoom te na taj način objašnjava zašto uglavnom muškarci biraju biti brokeri.
Sapienza (2009) također navodi kako muškarci zbog većeg nivoa testosterona te samim time
većoj spremnosti na rizik traže poslove koji su riskantniji ili i više nagrađujući ukoliko se rizik
isplati (veće plaće, bolja mogućnost napredovanja…). Osim spremnosti na preuzimanje rizika
i agresivnosti jedan od bitnih učinaka testosterona na karakteristike i ponašanje čovjeka pa
tako i na izbor zanimanja je učinak koji on ima na empatiju. Već je poznato da žene imaju
veću razinu empatije od muškaraca te da u prosjeku pokazuju više altruističnih ponašanja (bos
i sur., 2011). Bos i sur. (2011) su proveli istraživanje čiji rezultati ukazuju da testosteron je
negativno povezan s empatijom to jest što osoba ima veću razinu testosterona to je ona manje
empatična te rezultati također ukazuju na negativnu korelaciju između testosterona i
komunikacijskih/ socijalnih sposobnosti. Kako osobe biraju karijeru na temelju svojih
sposobnosti, ali i želja tako agresivnost, spremnost na preuzimanje rizika i empatija uvelike
određuju za koju će se karijeru osoba odlučiti. Ove spoznaje se mogu koristiti u objašnjavanju
zašto su žene sklonije izabrati pomagačka zanimanje te zanimanja koja uključuju rad s
ljudima dok muškarci biraju više zanimanja tehničke prirode. Nadalje, osim hormona jedan
od očiglednih razlika je razlika u tjelesnoj građi i fizičkoj snazi zbog koje su muškarci skloniji
odabiranju fizičkih poslova (građevinari, zidari…) dok su žene sklonije manje fizički
zahtjevnim poslovima. Nadalje, što se tiče same anatomije mozga i sposobnosti kod
muškaraca i žena oni se razlikuju najviše u verbalnim i spacijalnim sposobnostima. Žene su
bolje u komuniciranju, socijalnim interakcijama dok su muškarci statistički značajno bolji u
prostornoj orijentaciji te i ti faktori utječu na razlike u izboru zanimanja. Osim bioloških
razlika razlike u izboru zanimanja se mogu objasniti i društvenim stereotipima i pritiscima.
Naime, privlačne osobine žene su empatičnost, submisivnost, brižnost dok su kod muškarca
asertivnost i druge osobine tipične za vođu. Nadalje veliki pritisak društva se vrši na žene da
budu majke, dobre žene svom mužu, dobre domaćice te da se ostvare obiteljski. Zbog mnogih
zaduženja koje imaju unutar svoje obitelji te socijalnom pritisku da budu ponajprije dobre
domaćice žene češće biraju manje zahtjevne poslove to jest poslove koji ne uzimaju previše
vremena kako bi imali vrijeme sa djecom i obitelji dok kod muškarca ne postoji toliki pritisak
da bude prisutan u obitelji što omogućava da bez krivnje i osude društva bira poslove koji
zahtijevaju više radnih sati te su zahtjevniji. Nadalje, zbog diskriminacije u društvu gdje se
žene smatraju manje sposobnim vođama i manje inteligentnima se nekada jako teško probiti
na vodeće pozicije, a i kada se probiju ne poštuje ih se kao muškarce na istim pozicijama.
Stereotipna razmišljanja kako su muškarci inteligentniji utječu na izbor karijere muškaraca i
žena te se vidi utjecaj tog stereotipa već u djetinjstvu. Naime, Bian i sur. 2017. su proučavali
malu djecu kako bi procijenili kada se pojavljuju te diferencijalne percepcije u intelektualnim
sposobnostima. U dobi od 5 godina djeca se činila da ne prave razliku između muškaraca i
djevojčica kod pripisivanja atributa poput „jako pametan/na“, ali u dobi od 6 godina, djevojke
su bile spremne staviti više dječaka u "stvarno, stvarno pametnu" kategoriju i izbjegavati igre
namijenjene za "stvarno, jako pametno". Ovakvi rezultati isto mogu objasniti razliku u biranju
zanimanja i karijernog puta muškaraca i žena. Kako bi razjasnili koji čimbenici više utječu na
izbor zanimanja mogu se promotriti zemlje koje slove za najneutralnije što se tiče postojana
razlika po spolu. Jedna od takvih zemalja je Island. Na primjer, Island je dosljedno rangiran
kao rodno najravnopravnija nacija prema Globalnom indeksu jaza između spolova (GGGI),
koji je godišnje izvješće o osnaživanju žena na temelju omjera spolova u političkoj
zastupljenosti, ekonomskom sudjelovanju, trajanju formalnog obrazovanja i zdravstvene
mjere. Podaci ukazuju na to da je Island nacija u kojoj će muškarci i žene najvjerojatnije raditi
seksualno tipične poslove. Takvi nalazi su dobiveni i u drugim razvijenim zemljama koji su
zabilježile nizak indeks jaza među spolovima poput Švedske, Danske… Ovakvi nalazi su
doveli do upotrjebe pojma „paradoks izbora“ jer su mnoga istraživanja ukazala na to da u tim
zemljama muškarci i žene biraju različita zanimanja koja su tradicionalna za njih.

ZAKLJUČAK

Jedna od glavnih tema danas je jednakost spolova i borba za prava žena. To se nužno
prelijeva i na svijet rada te jednakost prilika koje imaju muškarci i žene u izboru zanimanja i u
poslovnim prilikama kao i nagradama (plaća, promaknuće…). Zbog diskriminacije u
prošlosti žene nisu imale iste prilike kao i muškarci te su smatralo da one ne bi trebale raditi
već im je mjesto u obiteljskom domu na poziciji domaćice. Kada su se žene izborile za rad i
ostvarivanje karijere vidjela se primjetna razlika u izboru zanimanja gdje su žene uglavnom
radile pomagačke poslove te nisu bile na vodećim pozicijama, a muškarci su uglavnom
zauzeli vodeće pozicije i tehnička zanimanja. Nedvojbeno je da su muškarci i žene biološki
različiti te se razlikuju u anatomiji, razini hormona, fizički te je pitanje jeli uistinu biologija
dovoljna da se objasni razlika u biranju zanimanja ili se te razlike mogu pripisati i društvenim
faktorima. Naime, i danas su prisutni stereotipi kako su žene manje inteligentne, kako se
prvenstveno moraju brinuti o obitelji te nisu sposobne biti vođe kao muškarci. I dalje su neke
osobine poput asertivnosti percipirane kao nepoželjne kod žena, a poželjne kod muškaraca te
se razlike mogu pripisati i tim čimbenicima. Unatoč rezultatima u razvijenim zemljama koje
ukazuju više na to da je biološka razlika uzrok tom jazu smatram da i jedno i drugo uvelike
utječe na izbor zanimanja muškaraca i žena. Biologija se ne može zanemariti, ali isto tako ni
socijalni učinak. Smatram da nije još ni toliko vremena prošlo od negativnih stereotipa prema
ženama da oni više nemaju utjecaja čak i u zemljama koje su jako neutralne po pitanju razlika
u spolovima.
LITERATURA

Archer, John (1991). The influence of testosterone on human aggression. British Journal of
Psychology, 82(1), 1–28. doi:10.1111/j.2044-8295.1991.tb02379.x

Bian, L., Leslie, S. J., & Cimpian, A. (2017). Gender stereotypes about intellectual ability
emerge early and influence children’s interests. Science, 355(6323), 389-391.

Sapienza, P., Zingales, L., & Maestripieri, D. (2009). Gender differences in financial risk
aversion and career choices are affected by testosterone. Proceedings of the National
Academy of Sciences, 106(36), 15268-15273.

Van Honk, J., Schutter, D. J., Bos, P. A., Kruijt, A. W., Lentjes, E. G., & Baron-Cohen, S.
(2011). Testosterone administration impairs cognitive empathy in women depending
on second-to-fourth digit ratio. Proceedings of the National Academy of
Sciences, 108(8), 3448-3452.