Dr. sc.

Vlasta Spitek - Zvonarević

Dr. sc. Vladimir Takšić

KOMPARATIVNI POKAZATELJI KAKO ŽIVE STARIJI LJUDI U

GORSKOM KOTARU, PRIMORJU I NA KVARNERSKIM OTOCIMA

Kako žive stariji ljudi i koji su problemi ljudi u Gorskom Kotaru,

Primorju, Kvarnerskim otocima ?

Rijeka, 2003-2004.

0
 Uvod

U studiji o poboljšanju života starijih osoba u situacijama psihičke i tjelesne ovisnosti

grupe specijalista Vijeća Europe (Eamon O' Shea, 2003) navodi se: «Starija populacija u
cijeloj Europi dosegla je takve proporcije da je sada nužno hitno iznaći nove odgovore na
mnoga pitanja koja se javljaju u vezi sa sustavom socijalnog osiguranja, zdravstvene
zaštite, obiteljske politike, zapošljavanja, obrazovanja, ljudskih prava i sredstava
masovnih komunikacija».
U principima UN-a naglašava se pravo svake starije osobe na nezavisnost, integritet,
autonomiju i dignitet bez obzira na tjelesno, psihičko, materijalno ili socijalno stanje.
Osigurati kvalitetu života u svim navedenim dimenzijama zadaća je društva, lokalne
zajednice, obitelji, prijatelja, susjeda, sugrađana.
Kako je udio starijeg stanovništva u populaciji Hrvatske vrlo visok, a trend povećanja
se i dalje nastavlja (posebno u kategoriji vrlo starih osoba 84 godine i više), nužno je
znanstveno istražiti kako se ovaj kompleksni fenomen odražava na aktualno stanje, te
koje su moguće daljnje implikacije.
Na poticaj Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb Primorsko-goranske županije (Dr. V.
Smešnog i Mr.sc. I. Josipović) provode se istraživanja o uvjetima života i potrebama
starijih ljudi. Drastična depopulacija u nekim dijelovima Županije uslijed odlaska mladih
ljudi i smanjenog nataliteta, povećava se udio staračke populacije s brojnim problemima
zdravstvene, socijalne i psihološke naravi.
Kako su prva istraživanja započela 1982. godine, zatim 1987 (Turčinović, P.), a
nastavljena 1999. godine, 2001, 2002 i 2003. godine (Dr.sc. Spitek-Zvonarević,V.;
Dr.sc.Takšić, V.), možemo govoriti o tradiciji sustavnih praćenja i proučavanja
problematike starih ljudi.
Na temelju rezultata znanstvenih istraživanja omogućeno je ozbiljno i sustavno
planiranje i izvođenje programa zdravstvene zaštite i socijalne skrbi kao i preveniranje
ozbiljnijih problema.

1
 PROBLEMI I METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

Osnovni ciljevi istraživanja bili su utvrditi:

 Koja su osnovna obilježja populacije starijih ljudi,
 Koje zdravstvene, psihološke i funkcionalne poteškoće starije osobe
najčešće navode, a koje im narušavaju kvalitetu života,
 Da li su stariji ljudi percipirali adekvatnom pomoć socijalno ugroženim i
nemoćnim osobama kao i neke mjere poduzete od strane lokalne
samouprave,
 Postoji li mogućnost uspostavljanja intergeneracijske suradnje i kakva
je spremnost starije generacije da prenese svoje stručno i životno
iskustvo na mlade.
 Koji su to uvjeti koji bi po mišljenju ispitanika pridonjeli poboljšanju
života.

U okviru navedenih osnovnih ciljeva formirani su zadaci kojima se pokušalo definirati

osnovne opisne parametre populacije, te utvrditi razlike među ispitanicima u nekoliko
važnih obilježja: dob, spol i mjesto stanovanja. Utvrđene su i povezanosti među
relevantnim varijablama, te su dobiveni indikatori kvalitete života i dobrobiti starijih
osoba.

Ispitivane varijable

Ispitivanje je provedeno na preko 30 varijabli, koje možemo podijeliti na sljedeće

kategorije:
 socioekonomski status – dob, spol, bivši radni status,
obrazovanje, podatke o stilu življenja, materijalnom stanju, izvorima
prihoda.

 socijalno funkcioniranje – odnos sa susjedima, druženje, posjete,

pomoć u kući.

 najčešće aktivnosti ispitanika, lokus kontrole, zadovoljstvo

životom, ispunjenje očekivanja i stavove prema starenju.

2
 Primjenjena je i:
 skala funkcionalne sposobnosti (Shanas, 1991) i skala
depresivnosti (Zung, 1967).

Utvrđena je i:
 percepcija vlastitog zdravlja kao jedan od prediktora
mortaliteta, izjave o bolestima, problemima koji muče stare
ljude, izvore stresa, pomoć lokalne samouprave, mogućnost
intergeneracijske suradnje, te su dobiveni prijedlozi za
poboljšanje života starijih osoba.

Anketar je procjenjivao raspoloženje ispitanika, komunikaciju, te neposrednu

okolinu starijeg ispitanika.

UZORAK

Uzorke naših istraživanja predstavljaju tri nezavisna uzorka starijih ljudi Gorskog
Kotara, Kvarnerskih otoka i Kvarnerskog primorja. Odabir uzoraka vršen je
probabilitetno, što znači da svaka jedinica izabrana u uzorak ima poznatu, pozitivnu
vjerojatnost izbora, što nam omogućava mogućnost generalizacije rezultata na populaciji
starijih osoba. Kao okvir uzorka služili su provjereni birački spiskovi, te smo imali mali
broj nepokrivenih ili nepronađenih jedinica uzorka. Izbor je vršen pomoću tablica
slučajnih brojeva sistematskom selekcijom (svaki n – ti ispitanik – npr. Za Gorski kotar je
to svaki 17 ispitanik). Veličina uzorka za Gorski Kotar iznosi n=340 ispitanika (198 žena i
142 muškarca), a za Kvarnerske otoke n=308, no uslijed poteškoća u komunikaciji
obrađena su 287 ispitanika (162 žene i 125 muškaraca). Veličina uzorka za Kvarnersko
primorje iznosi n=285 (144 žene i 141 muškarac).
Ako ova tri uzorka tretiramo zajednički kao jedan vidimo da je ispitano 910
osoba, što predstavlja veliki uzorak na temelju kojeg imamo mogućnost interpretacije
točnih i preciznih rezultata (niska varijanca po jedinicama uzorka, kao i niska ukupna
varijanca) i mogućnost generalizacije. No za ove uzorke ne možemo ustvrditi da su
ekonomični, jer je izabran veliki broj primarno selekcioniranih jedinica – gradova, sjedišta
općina i veliki broj sela te naselja, budući da je jedino tako moguće osigurati validnost
rezultata.
Predpostavljamo kako je i pogreška mjerenja također niska, jer su ispitivanje
provodili dobro uvježbani anketari uz nadzor voditelja projekta.
3
 REZULTATI
 SOCIO DEMOGRAFSKE VARIJABLE

Spol ispitanika
Rezultati većine demografskih istraživanja pokazuju da je prosječni vijek žene duži
od muškarca. Uzroci ovoj pojavi, koju potvrđuju i brojne životinjske vrste, pripisuju se
kako biološkim tako i sociološkim čimbenicima. Pristalice teorije stresa kao i genetskih
pristupa objašnjavaju uzročnost razlika u dužini života muškaraca i žena.
Istraživanje odnosa spolova u Gorskom Kotaru i Kvarnerskim otocima, te Primorju
pokazuju slijedeću distribuciju:

Tablica 1: Broj i spol ispitanika

Gorski Kotar Otoci Primorje

SPOL
N % N % N %
ŽENE 192 55,59 162 56,5 144 50,5
MUŠKARCI 148 43,24 125 43,5 141 49,5
Ukupno 340 287 285

Bračno stanje
Bračno stanje predstavlja izuzetno važnu komponentu u kompleksu životnih uloga. Ova
činjenica ima još veću važnost u kasnijem životu. Istraživanja o povezanosti dužine
života i bračnog stanja pokazuju kako oženjeni žive duže. Bračni partner izvor je
socijalne podrške, njegovatelj u bolesti kao i u stanjima tjelesne i psihičke nesposobnosti.
Posebno ovu ulogu preuzima žena od koje se očekuje u našj kulturi da bude
njegovateljica u svim stadijima životnog ciklusa, pa je bračni status oženjenog važniji za
muškarca koji u ovoj zajednici više beneficira.

Tablica 2: Postotak ispitanika u različitim kategorijama bračnog statusa

Bračni status Gorski Kotar Otoci Primorje

% % %
 nikad udavana/oženjen 8,53 9,44 5,6
 udana/oženjen 48,82 65,03 67,4
 udovica/udovac 40,88 24,83 23,5
 rastavljena/rastavljen 1,18 0.70 2,5

4
 Naše istraživanje pokazuje kako je veliki broj starijih osoba koji žive bez bračnog
partnera. Posebno u Gorskom Kotaru veliki broj žena su udovice ili nisu nikada udavane,
te su upućene na usamljenički život, koji u teškim geografskim i klimatskim uvjetima,
izolaciji, te uz nedostupnu zdravstvenu i socijalnu skrb proživljavaju život uz ozbiljne
poteškoće.

Bivši radni status

Zaposlenje, rad, integralni je dio života svakog čovjeka, te predstavlja «socijalnu

indokrinaciju» koja se stvara procesom socijalizacije od najranije dobi. Također na ovaj
način se ostvaruje materijalna stimulacija koja je često i jedini izvor čovjekove
egzistencije.

Tablica 3: Bivši radni status

Bivši radni status
Otoci % Gorski Kotar % Primorje %
bila / bio u radnom odnosu 74,2 69,12 69,12
nikada u radnom odnosu 25,8 29,71 29,17

Dobiveni rezultati ukazuju kako je oko dvije trećine ispitanika bilo u radnom odnosu, te
ostvaruju iako malu, ali sigurnu mirovinu. Međutim nezanemariv je broj, od oko trećine
starijih osoba koje nemaju stalnih izvora prihoda, jer nisu bili zaposleni.

Obrazovanje
Obrazovanje ima veliku važnost za psihofiziološko I tjelesno funkcioniranje čovjeka.
Viši edukacijski status povezan je i sa boljim materijalnim stanjem kao i tjelesnom i
psihosocijalnom dobrobiti. Kako ispitanici naše populacije pripadaju vremenu kada
obrazovanje nije bilo dostupno kao danas, nailazimo na pretežno osnovnoškolsko
elemantarno obrazovanje, osim u Primorju koje je specifično po tradicionalnoj kulturi,
kao i velikom broju više obrazovanih starijih osoba koje su doselile iz drugih centara ili
inozemstva, te odlučile ostatak života provesti uz pogodnosti primorske klime.

Tablica 4: Obrazovanje ispitanika

Završena škola Gorski Kotar Otoci Primorje
% % %

do 4 razreda OŠ 61,76 47,45 25,6

8 razreda OŠ 14,71 19,71 21,4
srednja škola 17,35 26,64 40,7
viša ili visoka 3,24 6,20 10,5

5
STIL ŽIVLJENJA

Pod terminom «stila življenja» obuhvatili smo neke komponente svakodnevnog života –
s kime starija osoba živi, tko joj pomaže u svakodnevnim poslovima i kojim se
aktivnostima najčešće bavi.

Život u domaćinstvu:

Najveći postotak samih i osamljenih ljudi, te udovica, udovaca, nalazimo u Gorskom

Kotaru, pa i ovaj podatak ukazuje na njihov teži životni položaj.

Tablica 5: Život u domaćinstvu

Gorski Kotar Otoci Primorje
živi.. % % %
sama / sam 29,71 19,51 16,8
s bračnim partnerom 39,12 51,92 45,3
u proširenoj obitelji – djecom, unucima 27,06 26,83 35,4
s nekim drugim 3,82 1,74 0,5

MATERIJALNO STANJE

U većini socijalno-psiholoških studija dimenziju materijalnog stanja ispitujemo preko

subjektivne procjene ispitanika.

Tablica 6. Izvori prihoda (u %)

Vrsta prihoda Otoci Primorje Gorski Kotar

Mirovina 85,7 80,0 87,9

Prihodi od zemlje i stoke 2,8 0,4 1,5
Ovisi o bračnom drugu i djeci 8,0 14,7 6,5
Socijalna pomoć 0,7 1,1 0,9
Bez prihoda 1,1 0,0 1,2
Nešto drugo 1,7 0,7 0,9

Tablica 7. Procjena materijalnog stanja (u postocima)

Procjena materijalnog stanja Otoci Primorje Gorski Kotar
lošije nego kod drugih ljudi 22,58 34,04 23,53
podjednako kao i kod drugih ljudi 66,31 50,53 67,06
bolje nego kod drugih ljudi 10,75 14,39 6,18

6
 Slika 1. Procjena materijalnog stanja (u postocima)

Gorski Kotar
bolje nego kod Primorje
drugih ljudi Otoci

podjednako kao i
kod drugih ljudi

lošije nego kod

drugih ljudi

0 20 40 60 80

Nađene su male razlike u percepciji svojeg materijalnog stanja između ova tri
ispitivanja. Zanimljivo je naglasiti kako se stariji građani Gorskog kotara, nešto manje
žale na svoje materijalno stanje, svega 23,53%, iako izjavljuju kako su novčana primanja
njihov najveći problem i stresor. Najviše ljudi izjavljuje kako žive podjednako kao i drugi
ljudi. Što upućuje na mehanizam djelovanja socijalnih komparizama koji sliku čini manje
pesimističnom. Ljudi se uspoređuju sa svojim susjedima i bližnjima koji svi podjednako
žive, a ne sa materijalnim stanjem bogatih ljudi. Ovaj paradoks ublažava stvarno
pesimističku sliku materijalnog stanja, jer je poznato kako svi umirovljenici Gorskog
kotara imaju manje od 75% prosjeka mirovinskih primanja u Hrvatskoj.
Ispitanici Kvarnerskog primorja ukazuju na dihotomiju odgovora. Najveći broj starijih
ljudi (34%) izjavljuju da žive lošije u cijeloj Županiji, a također i najveći je broj onih koji
žive dobro - bolje od drugih (14%). Dihotomnost rezultata može se donekle objasniti
specifičnošću regije. U atraktivnim mjestima na samoj obali doselili su se bogati
umirovljenici iz unutrašnjosti pa čak i inozemstva, te ovdje u blagostanju provode ostatak
svog života. U unutrašnjosti, ispod Učke, oko Bribira, živi veliki broj starih ljudi u
siromaštvu, koji se bore s problemima preživljavanja.
S obzirom na bimodalnost krivulje rezultata u Primorju, a normalne distribucije u
Gorskom Kotaru i Otocima, ovi pokazatelji se moraju interpretirati nezavisno.

7
 SOCIJALNO FUNKCIONIRANJE – SOCIJALNA PODRŠKA

Na mikro socijalnom planu, onoj neposrednoj interpersonalnoj okolini individue s

kojom ona komunicira – obitelj, prijatelji, susjedi, za stariju osobu predstavljaju glavni
izvor socijalne mreže, psihološke podrške i zdravstvene pomoći u bolesti i pri smanjenoj
funkcionalnoj sposobnosti. Ova neformalna socijalna mreža često zamjenjuje aktivnosti
koje bi joj trebala pružiti ona formalna, bilo što je individua ne traži ili joj nije dostupna.
Utvrđen je direktni pozitivni efekt socijalne podrške na tjelesno i psihičko zdravlje starijih,
no članovi socijalne mreže mogu biti i izvor stresa za starije osobe zbog njihovih
problema, ili jer ne ispunjavaju svoje obaveze i očekivanja u pomoći ili emocionalnoj
podršci.
U našem istraživanju podršku u poslovima starijim osobama najčešće pruža bračni
partner i vlastita djeca te unuci. Susjedi i prijatelji u seoskoj sredini često su iste osobe i
oni predstavljaju važan izvor neposredne pomoći.

Socijalne aktivnosti

U okviru ispitivanja socijalno-emocionalne podrške, te pomoći starijim ljudima željeli smo

vidjeti posjećuje li ih netko od rodbine ili prijatelja.

Tablica 8. Tko Vas je posjetio ?

Osoba Otoci Primorje Gorski Kotar
% % %
Vlastita djeca ili unuci 66,02 83,86 40,29
Braća, sestre, rođaci 23,94 7,72 8,82
Prijatelji 7,34 0,35 7,94
Susjedi 1,93 0,35 26,18
Nitko 0,77 1,05 16,47

Tablica 9 . Tko Vam pomaže u svakodnevnim poslovima?

Pomaže mi.. Otoci Primorje Gorski Kotar
suprug / supruga 66,02 66,3 42,94
vlastita djeca i unuci 23,94 65,5 30,29
braća, sestre ili rođaci 7,34 5,6 4,71
prijatelji 1,93 9,5 2,06
susjedi 0,77 17,9 4,71

8
 Druženje

Tablica 10. Druženje - Postotak odgovora na pitanje s kim se družite

Otoci Primorje Gorski Kotar

suprug / supruga 63,8 70,5 49,71

vlastita djeca i unuci 49,8 71,6 44,71

braća, sestre ili rođaci 20,6 15,4 14,41

prijatelji 33,8 22,8 34,41

susjedi 33,8 41,4 53,82

AKTIVNOSTI STARIJIH OSOBA

Tablica 11. Rang-lista aktivnosti prema prosječnoj čestini obavljanja

AKTIVNOSTI Otoci Primorje Gorski Kotar
7. Gledam TV program 1 1 1
6. Slušam radio 2 2 2
1. Odmaram se 3 3 3
5. Čitam 5 4 8
2. Odlazim u šetnju 6 5 4
9. Zabavljam se s unucima 8 6 9
8. Uzgajam cvijeće 7 7 5
3. Odlazim u crkvu 4 8 6
13. Obavljam popravke u kući 10 9 10
10. Brinem se o životinjama 9 10 7
15. Pomažem starima i 11 13
11
nemoćnima
11. Lov, ribolov, skupljanje gljiva i 12 11
12
sl.
14. Odlazim u klubove 15 13 14
4. Odlazim u kino i kazalište 14 14 15
12. Bavim se ručnim radom 13 15 12

Pregledom aktivnosti kojima se stari ljudi bave u svoje slobodno vrijeme, vidimo da su
naši ispitanici pretežno pasivni - gledaju TV program, slušaju radio i odmaraju se.
Ispitanici su izrazili potrebu za češćim odlascima u crkvu, ali je mnogima udaljena ili

9
drugačije nedostupna. Igra s unucima, šetnja, uzgoj cvijeća i briga za životinje također
zauzima visoki rang aktivnosti.
Spremnost na međusobnu pomoć starije generacije zauzima vrlo nizak rang, što
vjerojatno proizlazi iz činjenice koja upućuje da se i sami nalaze u teškoj životnoj situaciji.
Nepostojanje klubova, kina, raznih priredbi čak i u većim mjestima, smanjuje i dalje
mogućnosti sudjelovanja u nekim kulturnim događajima i aktivnostima, te je otežano
međusobno sastajanje, izmjenjivanja informacija, igranja šaha, karata itd.

Zadovoljstvo sa sadašnjim životom – kvaliteta života

Termin kvaliteta života, zadovoljstvo sa životom, osjećaj dobrobiti, osobni razvoj ili
prilagodba životu predstavljaju kompleksan doživljaj koji uključuje niz subjektivnih i
objektivnih komponenata. Prvenstveno se to odnosi na dva aspekta: zadovoljstvo s
životom, kao kognitivne, spoznajne determinante koja nastaje trajnim vrednovanjem
života i iskustva pojedinaca, te afektivnu komponentu što predstavlja pozitivna i
negativna čuvstva individue.
U radu: Poboljšanje kvalitete života starijih osoba u situacijama funkcionalne zavisnosti
(Council of Europe Publishing, 2003) navodi se kako kvaliteta života ovisi o slijedećim
čimbenicima:
 zdravlju, mjereno objektivnom i subjektivnom procjenom;
 tjelesnom funkcioniranju;
 psihološkim faktorima kao što su ličnost, usamljenost i osjećaj gubitka kontrole,
bespomoćnost;
 udobnosti doma i neposredne okoline;
 socijalnim faktorima, socijalnoj podršci ili izolaciji;
 samopoštovanju i dostojanstvu;
 ekonomskoj deprivaciji koja ozbiljno ugrožava život individue.

Svi navedeni elementi mogu se prevenirati i intervenirati u složenim situacijama. Cilj je

socijalne politike identifikacija i eliminacija onih čimbenika koji su izvan kontrole
individue.
Rezultati našeg istraživanja pokazuju slaganje sa trendovima
uočenih u svijetu. Povezanost zadovoljstva životom nađena je sa

10
 pozitivnim raspoloženjima, a nezadovoljstvo prisustvom depresivnih
simptoma, nemogućnošću kontrole nad vlastitim životom (eksternalni
lokus kontrole) i negativnim stavom prema starosti, brojnošću
problema i tjelesne i psihičke mogućnosti funkcioniranja
(funkcionalnom sposobnošću).

Starije osobe Gorskog Kotara i Primorja, te Karnerskih otoka znatno se razlikuju u

svojoj percepciji i kvaliteti življenja. Dok su dvije trećine Otočana u potpunosti ili
uglavnom zadovoljni u Gorskom Kotaru kao i u Primorju ih je manje od polovine. Najviše
nezadovoljnih ili uglavnom nezadovoljnih najviše je u Primorju (34%) i Gorskom Kotaru
30%), dok ih je na otocima svega 15%.

Tablica 12: Zadovoljstvo sadašnjim životom

Koliko ste općenito zadovoljni sadašnjim životom ? Gorski Kotar Otoci Primorje
% % %
u potpunosti zadovoljan 3,53 16,43 5,26
uglavnom zadovoljan 37,94 42,14 30,18
niti da niti ne 27,35 26,43 29,47
uglavnom nezadovoljan 23,24 12,50 27,02
u potpunosti nezadovoljan 6,76 2,50 7,02

Kontrola životnih okolnosti

Brojne studije pokazale su da je osnovni motivator ponašanja nastojanje da se

uspostavi kontrola nad okolinom tijekom cijelog životnog ciklusa. Gubitak kontrole ima
negativne razvojne posljedice. Mnogi životni događaji normativne ili nenormativne
prirode mogu djelovati tako da povećavaju, smanjuju ili potpuno oštećuju razinu kontrole.

U psihologiji se navodi primarna kontrola koja omogućuje razvoj svih potencijala

osobe i ona se ontogenetski pojavljuje ranije od sekundarne kontrole. Nemogućnost
uspostavljanja primarne kontrole – djelovanja na svoju okolinu rezultira pogoršanjem
prilagođenog ponašanja. Slaba prilagodba starije osobe promjenjivim situacijama kao i
neaktivnost, pretpostavlja se prije je rezultat gubitka kontrole nego tjelesne ili psihičke
bolesti.

Sekundarna kontrola je značajna u razvoju svakog pojedinca i njen doprinos je da

umanjuje štetne posljedice nedostatka ili gubitka primarne kontrole. Ova vrsta kontrole
(vanjske okolnosti su krive za moje stanje) štiti osobu, njeno samopoštovanje i pomaže
ponovno moguće uspostavljanje primarne kontrole. Primarna kontrola je često
11
onemogućena uslijed bolesti, starosti ili nezrelosti organizma. U funkciji dobi primarna
kontrola opada, a sekundarna raste, jer starije osobe pri izboru ciljeva radije izbjegavaju
gubitke nego što traže dobitke.

U našem istraživanju pokazalo se kako ispitanici koji uspostavljaju

pretežito sekundarnu kontrolu (eksternalni lokus kontrole) imaju
negativniji stav prema starosti, depresivniji su, sniženih su
funkcionalnih sposobnosti i percipiraju život kao manje kvalitetan.

Razlike između odgovora starijih stanovnika Gorskog Kotara i Kvarnerskih otoka, te

Primorja značajne su. Stanovnici Gorskog Kotara, koji žive u teškim uvjetima pretežito
izabiru odgovore kako su uglavnom ili u potpunosti okolnosti odgovorne za ono što im se
događa u životu – eksternalni lokus kontrole (48,85) dok je taj odgovor kod Otočana i
Primoraca znatno niži.

Tablica 13: Lokus kontrole: postotak različitih odgovor

Koliko ste odgovorni za ono što Vam se Otoci Gorski Kotar Primorje
događa u životu ?
u potpunost sam ja odgovoran 12,81 5,29 8,42
uglavnom sam ja odgovoran 25,27 12,06 23,51
i ja i okolnosti 32,74 32,35 32,63
uglavnom okolnosti 24,20 41,18 28,42
u potpunosti okolnosti 4,98 7,65 6,32

Ispunjenje životnih očekivanja

Osjećaj ispunjenja životnih očekivanja značajno određuje stavove čovjeka kao i njegovo
zadovoljstvo životom, te osjećajem dobrobiti. Osjećaj ispunjenja životnih očekivanja
pridonjeti će osjećaju primarne kontrole, pozitivnim raspoloženjima, izostanku simptoma
depresije, zadovoljstvu životom, pozitivnom mišljenju o starosti kao i percepciji dobrog
materijalnog stanja.

I kod ovog pitanja Otočani izražavaju optimističniju sliku, što ukazuje na konzistentnost
rezultata našeg istraživanja. Gorani su najviše razočarani životom (23%), a Primoraca je
u toj kategoriji oko 18%. U potpunosti ispunjena očekivanja od života najviše pokazuju
Otočani (28%), Primoraca je nešto manje (15%), dok je u toj kategoriji Gorana svega
10%.

12
 Tablica 14: Je li Vam život ispunio očekivanja? (postotak različitih odgovora)
Je li Vam život ispunio očekivanja ? Otoci Gorski Kotar Primorje

uopće nije 4,98 22,94 18,50

donekle 67,26 65,88 66,27
u potpunosti jeste 27,76 10,00 15,23

Mišljenje o starosti

Različita su stajališta o percepciji starosti starijih osoba. Prema stajalištu psihijatrije

prevladavaju negativne percepcije i starost se doživljava kao period multiplih gubitaka. U
studijama ličnosti i socijalnoj psihologiji starosti, starenja i starih prevladavaju pozitivne
deskripcije. Studije životnih ciklusa opisuju starost kao oboje i kao stresni i kao period
mira, oslobođenosti od stresa. Gubitke i opadanje vidimo u nekim naročito biološkim
aspektima ljudske egzistencije, a dobitke u drugima – osobni rast, mudrost.

U našem istraživanju vidimo da je pozitivno mišljenje o starosti

povezano sa procjenom vlastitog zadovoljstva sa životom, smanjenim
brojem problema, funkcionalnom sposobnosti i ispunjenjem životnih
očekivanja. U svom životnom ciklusu mali broj starijih ljudi doživljava
starost lijepim ili ugodnim periodom, lišen obaveza.

Uglavnom se starost percipira kao težak životni period pun problema, što se posebno
odnosi na Gorski Kotar. Otočani su najoptimističniji i u svojoj percepciji starosti. Tako
21% ispitanika otoka smatra starost najljepšim periodom života, Primorja (12%), a u
Gorskom Kotaru svega 8% ispitanika. Sukladno tome starost smatra vrlo
problematičnom 56% Gorana, 50% Primoraca i 40% Otočana.

Tablica 15: Stavovi ispitanika prema starosti - (postotak različitih odgovora)

Starost je po Vašem mišljenju …. Otoci Gorski Primorje

% kotar% %
jedan od najljepših perioda 4,24 1,18 0,70
ugodna bez obaveza 16,25 7,06 11,23
kao i ostalo u životu 38,87 34,12 37,54
puna problema 37,46 48,24 44,56
čekaonica smrti 3,18 7,65 5,26

13
 Najveći problemi starijih osoba

Izjave ispitanika o problemima koji ih najviše zaokupljaju izrazili smo rangom

problema:

Tablica 16. Rang lista životnih problema

PROBLEMI Otoci Primorje Gorski Kotar

12…… bespomoćnost 6 1 8
9…… zdravstveno stanje – bolesti 2 2 2
1…….novčana primanja 1 3 1
5….. popravak aparata i uređaja u stanu 3 4 3
4…… održavanja i uređenja stana 7 5 9
7…… održavanje zgrade i okoliša 5 6 4
13…… dosada 10 7 7
11…… osamljenost 9 8 6
8…… javni prijevoz 8 9 5
2…….odnosi s obitelji 13 10 13
6…… mogućnost nabave namirnica 11 11 11
3…… uvjeti stanovanja 12 12 12
10…… liječničke usluge 4 13 10

Dobiveni rezultati istraživanja o problemima koji zaokupljaju starije ljude naše

Županije upućuju na slabiju ali značajnu podudarnost.

Tablica 17 . Rang korelacije učestalosti problema u različitim dijelovima PGŽ

1 2 3
1. Otoci 1,00 0,63 0,80
2. Primorje 0,63 1,00 0,69
3. Gorski Kotar 0,80 0,69 1,00

Najveći problem koji zauzima prvo mjesto na ljestvici problema Gorana i Otočana su
novčana primanja, dok je taj problem za Primorce tek treći u nizu. Primorce najviše
zaokuplja osjećaj bespomoćnosti. Zdravstveno stanje i bolesti, te popravak kućanskih

14
aparata i uređaja u stanu problemi su koje navode svi ispitanici, a za Otoke liječničke
usluge također predstavljaju važan problem.

U ranijim istraživanjima 1986. i 1988. godine glavna je preokupacija starijih ljudi bila
osamljenost, no sa pogoršanjem uvjeta života starijih navode se materijalni problemi,
zdravstveni problemi, te osjećaj bespomoćnosti. Analizom povezanosti među varijablama
vidimo kako je teškoća i brojnost problema naših ispitanika povezana s drugim
aspektima: funkcionalnim sposobnostima, zdravljem sa životom, mišljenjem o tarosti i
ispunjenjem životnih očekivanja.

15
 PSIHOFIZIČKO STANJE ISPITANIKA

Samoprocjena zdravlja

Pozitivna definicija zdravlja kao potpune tjelesne, psihičke i socijalne dobrobiti, a ne

samo odsustva bolesti i hendikepa predstavljaju temeljno polazište za fundamentalna
istraživanja u zdravstvu, no u empirijskim istraživanjima ograničavamo se na mnogo užu
definiciju zdravlja kao odsustva bolesti.

Izučavajući starost i starenje postavlja se jedno od važnih pitanja: kako starenje utječe
na bihejvioralne konzekvence u zdravlju, odnosno kako starenje utječe na zdravstvene
konzekvence u ponašanju?

PONAŠANJE ZDRAVLJE

ZDRAVLJE PONAŠANJE

DOBNO POVEZANI DOBNO POVEZANI

MEDIJATOR (STAROST) MEDIJATOR (STAROST)

Ponašanje ovdje definiramo kao fizičke, mentalne aktivnosti ili socijalne vještine koje
su potrebne u svakodnevnom funkcioniranju, te kognitivne i perceptivne sposobnosti, uz
karakteristike ličnosti.

Percepcija zdravlja korištena u ovom istraživanju može se smatrati globalnom mjerom

različitih stanja bolesti. Dokazano je da je percepcija zdravlja povezana sa mortalitetom
više nego objektivne mjere zdravstvenog stanja. Percepcija lošeg zdravstvenog stanja
rezultira depresivnim simptomima i opadanjem funkcionalne sposobnosti, kao što je to i
mjera niza koegzistirajućih kroničnih bolesti. Varijabilnost funkcioniranja u bolesti
različitih osaoba rezultat je djelomično čimbenika socioekonomskog statusa, osjećaja
korisnosti, kontrole nad vlastitom situacijom kao i participaciji u socijalnim aktivnostima.

16
 Percipirana kontrola i samoefikasnost su povezane sa pozitivnim zdravstvenim
ponašanjem, odsustvom kroničnih bolesti, dobrim funkcionalnim sposobnostima i
dobrom samopercepcijom zdravlja. Osjećaj kontrole i samoefikasnosti je medijator
između ponašanja i zdravlja. Ova povezanost opada u funkciji dobi, no povećava se
adaptacija na bolest starijih osoba što je rezultat nekih od sljedećih mehanizama:

a) Kronične bolesti su češće u kasnioj dobi i stoga manje stresne (efekt starenja);

b) Starije osobe su razvile efikasnije vještine pomoću kojih kompenziraju

zdravstvene deficite;

c) Osobe koje nisu podnijele negativne konzekvence bolesti su umrle u ranijoj dobi
(efekt preživljavanja),

d) Sadašnja starija generacija je tolerantnija na nedaće bolesti od mlađih (kohort ili

generacijski efekt).

Ova objašnjenja su od velike važnosti za interpretaciju rezultata istraživanja gdje veliki

broj starijih ispitanika ne percipira realno svoje objektivno lošije stanje.

Tablica 18. Samoprocjena vlastitog zdravstvenog stanja (u postocima)

Kako biste ocijenili svoje sadašnje Otoci Primorje Gorski Kotar

zdravstveno stanje ?
pretežno zdrav 12,24 27,37 17,06
niti zdrav niti bolestan 23,43 19,30 24,41
boležljiv sam 30,77 25,96 27,06
već dulje vremena patim od teže bolesti 33,57 27,02 30,29

Tablica 19: Postotak ispitanika koji su izjavili da boluju od neke od bolesti

Od koje bolesti bolujete.. Otoci Primorje Gorski

Kotar
3. Bolesti mišićno-koštanog sistema i vezivnog 62,3 70,2 62,5
tkiva
1. Bolesti krvožilnog sustava 43,7 58,6 50,3
4. Bolesti dišnog sustava 20,1 26,0 15,5
5. Problemi vida 16,5 14,4 10,7
6. Problemi sluha 12,3 10,9 6,2
2. Tumori (zloćudni) 3,2 5,6 2,1
7. Duševne bolesti 0 4,6 2,7

17
 Prema izjavama ispitanika najviše zdravih osoba nalazimo u Primorju, zatim u
Gorskom Kotaru, pa na Otocima. Konzekventno i distribucija bolesnih pokazuje najveći
broj bolesnih na Otocima, Gorskom Kotaru , zatim u Primorju.

Vidljivo je kako se stariji ljudi ipak ne percipiraju u skladu sa svojim objektivnim

zdravstvenim stanjem (koje je vjerojatno teže), to možemo također objasniti praksom
socijalne usporedbe s refereničnom skupinom vršnjaka. Kako je slabije zdravlje i
funkcionalno ograničenje gotovo norma za starije ljude, oni će zanemarivati neke
zdravstvene probleme, te procjenjivati svoje zdravlje pozitivnijim. Stariji ljudi, također,
reagiraju manje emocionalno burno na bolesti i s manje straha, što ukazuje na promjenu
stava prema bolesti koje se djelomično javlja uslijed većeg osobnog i socijalnog iskustva
s bolestima. Osim toga, ovo je rezultat generacijskog iskustva, jer s dostupnošću
zdravstvene zaštite raste i njeno korištenje, odnosno povećava se briga za zdravlje. Kao
faktor koji pridonosi pozitivnoj ocjeni vlastitog zdravlja sigurno je i činjenica
preživljavanja. U dubokoj starosti najčešće nalazimo osobe koje su čitav život imale
pozitivan i optimističan stav prema zdravlju.

Važno je naglasiti kako je samoprocjena zdravlja visoko povezana

sa mortalitetom.

Ispitanici koji su svoje zdravlje procijenili kao loše imali su visoku vjerojatnost ranijeg
umiranja od onih koji svoje zdravlje procjenjuju dobrim. Pouzdanija predikcijska varijabla
skorijeg umiranja bila je samo dob, a ne objektivno mjereno zdravstveno stanje.

18
 Funkcionalne sposobnosti

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 1998) ukazuju na činjenicu da će u

svijetu živjeti više od 1.000.000.000 osoba starijih od 60 godina što će iznositi oko 25%
opće populacije u Hrvatskoj, posebno vrlo starih osoba, što neminovno dovodi do većeg
broja osoba koje su u svakodnevnim aktivnostima zavisne o tuđoj pomoći. Također
osobe s fizičkim ograničenjima u ranom razvoju doživljavaju staru životnu dob, što govori
da će se uvećavati broj fizički, mentalno ili socijalno ovisnih osoba – osoba sa smanjenim
funkcionalnim sposobnostima. Tako, unatoč osiguravanja adekvatnog medicinskog
tretmana mnogih bolesti povezanih sa starijom dobi, neki ljudi žive sa smanjenim
kapacitetima na različitim stupnjevima funkcionalne sposobnosti. Stoga su kvalitetno
zdravstveno i socijalno osiguranje važne determinante zdravlja i dobrobiti starijih osoba.
Dosadašnja briga društva za ovisne i funkcionalno nesposobne osobe je fragmentarna i
neadekvatna. Prema fundamentalnim ciljevima zdravstvene politike Vijeća Europe ističe
se potreba promoviranja nezavisnog života i funkcionalne sposobnosti starijih osoba, te
prevencije zavisnosti u svim stadijima ljudskog razvoja, posebno se to odnosi na ljude
koji žive u siromašnijim socio-emocionalnim uvjetima.
Ovisnost definiramo u odnosu na četiri dimenzije: fizičku, mentalnu, socijalnu i
ekonomsku. Operacionalna definicja se navodi kao: «Ovisnost je stanje u kojem osoba
usljed nedostatka fizičke ili psihičke ili intelektualne autonomije zahtijeva značajnu
pomoć ili asistenciju pri izvođenju svakodnevnih aktivnosti» (Ministarstvo Vijeća Europe
o zavisnosti).
Grupa specijalista za poboljšanje kvalitete života starijih ovisnih osoba (funkcionalno
nesposobnih) predlaže izradu Europskih i internacionalnih instrumenata koji bi služili cilju
optimiziranja životnih uvjeta ovisnih osoba sa naglaskom na:
 Podizanje svijesti o problemu starenja i ovisnosti,
 Promoviranju mjera prevencije ovisnosti u svim stadijima života,
 Osiguravanju sigurnog i pristupačnog doma i socijalne okoline,
 Promoviranju socijalne integracije funkcionalno nesposobnih-ovisnih
starijih ljudi,
 Razvoju različitih oblika solidarnosti (obitelji, susjedstva, volontera itd.),
19
  Osiguravanju informiranja i savjetovanja o mogućim servisima i
beneficijama za fizički i psihički ovisne osobe,
 Povećanju razvoja nacionalnog zakonodavstva i prakse u odnosu na
ovisne osobe.

Zavisnost također može biti uzrokovana nedostatkom socijalne integracije, odnosa

solidarnosti, nedovoljnih ekonomskih resursa, te neprihvatljive okoline u obiteljskom
domu.
Funkcionalna nesposobnost ili zavisnost mjeri se kroz obije dimenzije – preko skale
svakodnevnih dnevnih aktivnosti (ADC – Activity of Daily Living Scale), i upitnika o
zdravlju individue. Nastojanja su Vijeća Europe kako bi se ovaj instrumentarij primjenio u
zemljama članicama i drugdje, te bi se ovim putem omogućili komparativni pokazatelji.
U našem istraživanju mi smo primjenili spomenutu skalu, te dobili sljedeće rezultate.

Tablica 20. Procjena težine (rang) pojedinih funkcionalnih (ne)sposobnosti

Funkcionalne sposobnosti Otoci Primorje Gorski Kotar

14. Cijepati drva i unosti ih u kuću 3 1 2
4. Nošenje nečega teškog (5 kg i više) 1 2 1
13. Čistiti snijeg oko kuće 13 3 3
3. Koristiti stepenice 2 4 4
16. Obrađivati vrt 6 5 6
15. Hraniti životinje 8 6 7
1. Hodanje po vani 4 7 5
12. Rezati nokte na nogama 5 8 10
5. Obavljati lakše kućanske poslove 9 9 8
2. Hodanje po kući 7 10 9
7. Kuhati 11 11 11
6. Prati se i kupati 10 12 12
8. Oblačiti se i svlačiti 12 13 13
9. Leći u krevet i dići se 14 14 14
11. Koristiti klozet 15 15 15
10. Samostalno jesti 16 16 16

Tablica 21. Prosječne vrijednosti rezultata na Skali funkcionalnih sposobnosti

N M Min. Max. Sd
Gorski Kotar 320 24,5 16 48 8,80
Otoci 287 22,2 16 48 7,23
Primorje 285 27,6 16 48 7,55

20
21
 Tablica 22. Distribucija procjena težine različitih funkcionalnih sposobnosti (u postocima)
poteškoće rezultat Otoci Primorje Gorski Kotar

Umjerene poteškoće do 31 88,1 66,3 84,9

Velike poteškoće 32 – 43 9,1 22,3 13,1

Vrlo velike poteškoće 46 i više 2,8 1,4 2,9

Tablica 23. Postotak osoba s ozbiljnim problemima u sljedećim aktivnostima

Aktivnosti Otoci Primorje Gorski Kotar
1. Hodanje po kući 9,1 31,2 15,8
6. Prati se i kupati 6,3 4,9 10,1
8. Oblačiti se i svlačiti 6,6 3,2 9,3
9. Leći u krevet i dići se 4,9 1,8 7,5
10. Sam jesti 1,7 1,4 3,9
11. Koristiti klozet 3,1 2,5 5,4

Slika 2. Usporedba postotaka osoba s ozbiljnim problemima u Gorskom Kotaru, Primorju i na

Kvarnerskim otocima

11. Koristiti
klozet Gorski Kotar
Primorje
10. Sam jesti Otoci

9. Leći u krevet i
dići se
8. Oblačiti se i
svlačiti

6. Prati se i
kupati

1. Hodanje po
kući

0 5 10 15 20 25 30 35

Razina funkcionalne sposobnosti važan je prediktor mortaliteta individue. Na planu

socijalne politike ona je pokazatelj planiranja socijalne i zdravstvene skrbi. Tako, mjeru
zdravstvenog stanja staračke populacije ne čine bolesti (koje se neminovno pojavljuju i
ranije) već funkcionalna sposobnost individue.

22
 Prema istraživanjima različitih autora smatra se kako je nezavisnost u aktivnostima
dnevnog života povezana s kvalitetom života, stupnjem depresivnosti, raspoloženjima,
stavovima prema starosti, lokusu kontrole, te mnogim drugim aspektima ljudskog života.
Usporedbom dobivenih rezultata u Primorsko-goranskoj županiji vidimo kako je
znatan dio populacije opterećen poteškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Osobe sa vidnim poteškoćama nalazimo najviše u Primorju, zatim u Gorskom Kotaru, a
najmanje na Otocima. Umjerenim poteškoćama opterećen je veliki broj starije populacije
u svim područjima što upućuje na važnost planiranja i ostvarivanja pomoći i njege,
patronažnih službi, liječničkih usluga, te institucionalizacije.

23
 DEPRESIVNA RASPOLOŽENJA KOD STARIJIH LJUDI

Epidemiološke studije pokazuju rjeđu incidenciju depresivnih poremećaja kod

starijih za razliku od ljudi srednje dobi. Prema dijagnostičkim kriterijima (uglavnom
zapadne civilizacije) 2,5% starijih smatraju se jače depresivnima, dok oko 27% izražava
neke depresivne sindrome. Ispitivanja pokazuju da se čestina depresivnih osoba
povećava poslije 75. godine. Neke studije (National Comorbidity Study – Kessler, Nelson
i dr., 1994) ukazuju kako je incidencija depresije više faktor generacijskog (Cohort)
efekta, te će sa daljnjom urbanizacijom i promjenom strukture obitelji ova pojava biti
češća. Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije 2020. godine depresija će biti
druga u rangu tegoba starijih ljudi. Kod muškaraca s nekim zdravstvenim teškoćama ili
ukoliko žive sami, povećava se rizik suicida između dobi od 60 – 85 godine.
Utvrđeno je da su kod dvije trećine slučajeva suicida ranije prevladavali depresivni
sindromi. Za pojavu depresije sa stajališta dijateze naglašava se genetska sklonost,
biološka vulnerabilnost i psihološki atributi. Psihosocijalni model tretira depresiju kao
posljedicu djelovanja mnogih čimbenika – osobnih i okolinskih stresnih doživljaja i
mogućnosti prilagodbe osobe. U suočavanju sa stresorima pomažu osobni čimbenici kao
što su: obrazovanje, dobro materijalno stanje, zdravlje, socijalne vještine, kognicija, i
osjećaj kontrole nad vanjskim utjecajima.
Socijalnu, emocionalnu i materijalnu podršku uglavnom pružaju obitelj, prijatelji i
susjedi. Stariji čovjek s depresivnim simptomima može biti opisan na temelju ovog
istraživanja kao čovjek s niskom kvalitetom života, iscrpljen, nezainteresiran, apatičan,
što može rezultirati slabom brigom o sebi, svom vlastitom zdravlju i potrebama, te nebrizi
za neposrednu okolinu.

Posebno bi trebalo povesti brigu oosobama s depresivnim raspoloženjima,

provjeriti mrežu moguće socijalne i emocionalne podrške, mogućnosti njege i dostupnosti
patronažne službe, liječnika, psihologa, volonterskih udruga, djece i općenito socijalne i
zdravstvene skrbi. Treba pomoći staroj osobi da sama nešto učini za sebe, što kasnije
povoljno djeluje na samopoimanje, kao i povratno na ponašanje u stresu i problemnim
situacijama. U starosti i dnevne frustrirajuće situacije (“mikro stresori”) koje su povezane
sa smanjenim funkcionalnim sposobnostima, financijskim poteškoćama, zdravstvenim
problemima i slabljenjem pamćenja često dovode do depresivnih stanja.

24
 Posebno su izražene povezanosti depresije i funkcionalne sposobnosti. Rezultati
istraživanja pokazuju da je depresija značajno povezana s mortalitetom
institucionaliziranih ispitanika.
U našem istraživanju depresivnost je ispitana pomoću Zungove skale, kojom ovaj
poremećaj možemo kategorizirati kroz kategorije blage, umjerene i jake depresije.
Dobiveni rezultati ukazuju na slijedeću krivulju rasprostranjenosti depresije.

DEPRESIVNOST

Tablica 24. Prosječne vrijednosti depresivnosti na Zungovoj skali

N M Min. Max. Std.Dev.

Gorski kotar 311 33,23 17 56 9,23

Otoci 286 34,37 24 49 4,28

Primorje 279 34,41 17 47 3,73

Slika 3. Distribucija rezultata na skali depresivnosti na uzorku ispitanika Primorja

80

70

60

50
broj ispitanih

40

30

20

10

0
17 19 21 23 28 30 34 36 38 41 43 45 47
Rezultat na Zungovoj skali depresivnosti

25
 PRIJEDLOZI ZA POBOLJŠANJE UVJETA ŽIVOTA U GORSKOM KOTARU

Stariji ljudi ne stvaraju grupni identitet u odnosu na dob, pa ne predstavljaju minornu

skupinu već oni kroz kontinuitet svoje ličnosti i dalje djeluju u društvu, nego brinu o svim
problemima društveno-političkog i gospodarskog života. Tako su stariji ispitanici predložili
brojne mjere za poboljšanje uvjeta života, kako gospodarske, tako i specifične koje se
odnose na probleme starijih osoba.

Opći prijedlozi Čabar Delnice Vrbovsko ukupno

otvaranje radnih mjesta 3 76 25 104
poboljšanje prijevoza – uvesti linije i vikendom 6 37 - 43
otvoriti apoteku i poboljšati dostavu ljekova 1 30 - 31
razvijati šumarstvo – prihod od šuma ostaviti GK 6 23 1 30
razviti seoski turizam – otvoriti hotele 6 21 1 28
razvijati - poticati obrtništvo i poduzetništvo 8 12 6 26
stimulirati poljoprivredu i stočarstvo 4 17 1 22
poboljšati ceste 1 16 - 17
vratiti status brdsko-planinskog kraja 5 10 - 15
snabdjevanje – namirnice, plin i sl. 4 10 - 14
pojeftiniti i poboljšati komunalne usluge 4 9 1 14
razvijati lov i ribolov 7 4 - 11
razvijati drvnu industriju 4 6 - 10
jeftinija drva - 4 - 4
proizvodnja zdrave hrane i zdravstveni turizam 2 2 - 4
Natkriti autobusna stajališta 1 1 - 2

Prijedlozi koji se odnose na probleme starije populacije:

Specifični prijedlozi Čabar Delnice Vrbovsko Ukupno

pomoć i njega u kući 14 38 3 55
Otvaranje manjih staračkih domova bliže mjestu prebivanja 15 29 2 46
besplatan prijevoza barem do sjedišta općine 6 37 - 43
Organizirati povremene specijalističke preglede 8 17 1 26
Otvoriti savjetovališta i klubove starih 8 6 - 14
Organizirati društeno-zabavni život: kino, predstave i 5 8 1 14
čitaonice
Olakšati snabdjevanje namirnicama, plinom i ogrijevom 4 10 - 14
patronažna služba - 11 - 11
besplatni ili jeftiniji lijekovi i ortopedska pomagala 1 9 1 11
dostava kuhane hrane u kuću i organizirati i financijski 2 4 - 6
pomoći susjedsku pomoć
Nabaviti rendgen-aparat
1 1 1 3

Navedeni prijedlozi starijih ispitanika odražavaju njihove potrebe s obzirom na

ustanovljeno psihičko, tjelesno i socijalno stanje.

26
 Rezultati predstavlaju jedan segment stanja starije populacije u datom trenutku. No
s obzirom na neminovne i stalne promjene koje se dešavaju u populacijskoj strukturi,
nužna su kontinuirana ispitivanja, koja jedino mogu biti objektivan pokazatelj stanja i
indikator nužnih mjera koje treba poduzeti u svrhu poboljšanja kvalitete življenja.

NEKI UVJETI KOJI BI TREBALI BITI ISPUNJENI KAKO BI SE ŽIVOT NA

OTOCIMA POBOLJŠAO

Jedan od glavnih ciljeva našeg istraživanja bio je ispitati koje probleme

ispitanici percipiraju najznačajnijima, odnosno odgovor na to pitanje trebao je donijeti niz
praktičnih mjera koje bi trebalo poduzeti kako bi se život na otocima poboljšao. Probleme
koje su ispitanici naveli kategorizirali smo u nekoliko velikih grupa:
1. Problemi vezani uz zdravstvo
2. Problemi vezani uz socijalnu skrb
3. Problemi materijalne prirode
4. Problemi vezani uz promet i veze
5. Problemi vezani uz turizam i sport
6. Problemi vezani uz okoliš i komunalije
7. Problemi vezani uz poljoprivredu i ribarenje
8. Ostalo

Redoslijed navodimo prema brojnosti navoda

1. Materijalni: (104 ispitanika)

- Sniziti cijene i izjednačiti uvjete života sa kopnom
- Povećati mirovine
- Sniziti poreze
- Ponudu učiniti boljom i raznovrsnijom

2. Problemi vezani uz zdravstvo

- Omogućiti dolazak liječnika specijalista na otok
- Otvaranje zdravstvenih stanica (liječnik, medicinska sestra, zubar)
- Dolazak medicinske sestre barem, ako ne i liječnika na selo
- Liječnička pomoć brža i bolja
- Osloboditi stare plaćanja lijekova

27
3. Problemi prometa i veza (96 ispitanika)
- Bolja organizacija prijevoza na kopno, posebno zimi
- Povlastice za prijevoz preko mora: jeftinije, besplatno
- Prednost ukrcaja pred turistima
- Bolje i jeftinije trajektne veze
- Bolje ceste
- Povezanost sela sa centrom otoka
- Urediti pristaništa
- Heliodrom i avioni za hitnu pomoć i kirurške zahvate

4. Problemi vezani uz socijalnu skrb (94 ispitanika)

- Pomoć i njega u kući
- Dom za stare i nemoćne
- Patronaža, posebno po selima
- Odobriti mirovine na osnovu dobi, a ne staža, posebno za žene
- Organizirati druženja, izlete, informiranje
- Bolji uvjeti školovanja mladih

5. Okoliš i komunalne službe

- Kanalizacija
- Uređenje mjesta
- Odvoz smeća
- Vodovod za okolna mjesta
- Bolja rasvjeta
- Tržnica (Krk preudaljena)

6. Turizam i sport
- Poboljšanje ponude, raznovrsnost
- Produljiti sezonu, izgraditi zimske bazene, igrališta za sportska natjecanja
- Ponuditi kulturne priredbe, organizacije-bolji kulturni život
- Turizam ne može biti jedini izvor prihoda

7. Poljoprivreda i ribarstvo
- Razvijanje poljoprivrede, maslinarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, povrće
- Omogućiti plasman svojih proizvoda
- Dopustiti ribarenje mrežama za osobne potrebe
28
8. Ostalo (58 ispitanika)
- Briga za mlađu generaciju – stvoriti uvjete za otvaranje radnih mjesta – što bi
olakšalo život starima
- Zadržati ljude na otoku
- Izgraditi igrališta za djecu (Cres)
- Tražiti odgvornost lokalne samouprave, dovesti mlađe ljude
- Opća kriza u zemlji se ovdje može lakše prebroditi

29