Professional Documents
Culture Documents
"ZA" i "O"
JEDNORODITELJSKIM
OBITELJIMA
ZA i O
JEDNORODITELJSKIM
OBITELJIMA
Zagreb, 2006.
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Nakladnik
Udruga za unapreenje kvalitete ivljenja LET
Za nakladnika
Iva Jovovi
Recenzenti
Prof. dr. sc. Josip Jankovi
Mr. sc. Roberta Brusi
Autori
Stela Fier
Nedjeljko Markovi
Katarina Radat
Jelena Ogresta
Grafika priprema i dizajn
Danijel Brajkovi
Tisak
Tiskara Augustini d.o.o.
Naklada
1500 primjeraka
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb
UDK 316.356.2-055.52-058.832(035)
159.922.2-055.52-058.832(035)
ZA i O jednoroditeljskim obiteljima
/ <autori Stela Fier ... et al. - Zagreb:
Udruga za unapreenje kvaliteteivljenja LET, 2006.
Bibliografija.
ISBN 953-99866-1-3
1. Fier, Stela
I. Jednoroditeljske obitelji -- Savjetnik
II. Roditelji i djeca -- Savjetnik
460111087
Sadraj
Predgovor
1. Uvodna razmatranja ............................................................................................ 7
2. Komunikacija u obitelji ......................................................................................... 15
3. Zatitni i rizini imbenici u prevenciji poremeaja u ponaanju djece .............. 31
4. Ovisnosti i roditeljsko ponaanje ......................................................................... 49
5. Civilno drutvo i jednoroditeljske obitelji: udruge, lobiranje i grupni rad ........... 61
Literatura ................................................................................................................... 73
Prilozi ......................................................................................................................... 77
Iz recenzija ................................................................................................................ 83
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Predgovor
Broura Za i O jednoroditeljskim obiteljima rezultat je rada udruge LET na
projektima Edukacijski centar za samohrane roditelje te Prevencija ovisnosti kod djece
samohranih roditelja koje su financijski podrali Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi Republike Hrvatske i Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zatitu i
branitelje Grada Zagreba, a njezino tiskanje sufinancirao je i Ured za ravnopravnost
spolova Vlade Republike Hrvatske. Ovo je prva broura u Hrvatskoj namijenjena
jednoroditeljskim obiteljima, kao i strunjacima u socijalnim i javnozdravstvenim
ustanovama koje pruaju usluge takvim obiteljima. Obuhvaa nekoliko
meusobno povezanih poglavlja kojima smo nastojali dotaknuti razliita podruja
iz svakodnevnog ivota obitelji. Opisuje recentna istraivanja o jednoroditeljskim
obiteljima, komunikaciju, poremeaje u ponaanju djece i mladih, ovisnosti o
alkoholu i drogama te osnivanje i rad udruga i grupni rad. Na kraju broure su
navedene institucije i udruge, web stranice i literatura koja moe pomoi u daljnjem
traganju za informacijama.
U tekstu smo veim dijelom koristili pojam jednoroditeljska obitelj, a manje
samohrani roditelj budui se termin samohrani roditelj odnosi na roditelje koji
samostalno, bez drugog roditelja skrbe o djetetu, a ne na obitelj.
Broura je pisana s pozicije struke socijalnog rada koju moemo ukratko opisati:
...prihvaajui da socijalni rad promie socijalnu skrb pojedinaca, skupina i
zajednica, olakava socijalnu koheziju u razdobljima promjena i podupire i
titi ranjive lanove zajednice suraujui s korisnicima usluga, zajednicama
i drugim strukama. Kod nekih osoba, osobna nesrea ili promjena utjeu na
njihovu sposobnost da djeluju samostalno. Neki trebaju pomo i usmjeravanje.
Neki trebaju skrb, potporu i zatitu. Socijalni radnici reagiraju na te potrebe:
oni daju znatan doprinos promidbi socijalne kohezije kako preventivnim radom
tako i svojim rjeavanjem socijalnih problema. Stoga je socijalni rad investicija
za buduu dobrobit Europe...1
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
1. Uvodna razmatranja
Suvremenoj obitelji svojstvena je raznolikost. Sve su prisutniji novi oblici obitelji meu
kojima su i jednoroditeljske obitelji. U drutvu se javlja transformacija obitelji kao
temeljne socijalne zajednice. Obitelj se smanjila, sve je vie samakih kuanstava,
jednoroditeljskih obitelji, izvanbrane djece i neformalnih veza.
U konstituiranju obitelji kao osnovne socijalne zajednice posljednjih su godina
zamijeeni sljedei trendovi: smanjivanje stope nupcijaliteta (sklapanja braka),
porast stope divorcijaliteta, poveanje dobi prilikom sklapanja prvog braka, sve
vea sklonost parova kohabitacijama, te opadanje stope fertiliteta i to s naglaskom
opadanja fertiliteta u branim zajednicama. O procesu pluralizacije obiteljskih
oblika svjedoi i podatak da je jednoroditeljskih obitelji u razvijenim industrijskim
zemljama danas izmeu 15% i 30%.2
Samohrana obitelj nije jedinstvena socioloka kategorija pa ju je stoga vrlo teko
definirati.
Termin samohrani roditelj se odnosi na roditelje koji samostalno, bez drugog
roditelja skrbe o djetetu. Definicija samohranog roditelja uvelike ovisi o tome to se
podrazumijeva pod rijeju samohran. To moe znaiti sam, samostalan, usamljen,
preputen sam sebi, nevjenan ili izvan stalne veze. Stoga bi moda takve roditelje
bilo opravdanije nazvati roditelji samci, a ne samohrani roditelji kako se u nas
uobiajeno nazivaju.
To su dakle oni roditelji koji samostalno, bez drugog roditelja skrbe o djetetu.3 U
svakom se sluaju radi o kvantitativno deficijentnoj ili kvantitativno insuficijentnoj
obitelji, u kojoj je jedan od roditelja umro, razveden, nestao, napustio, nepoznatog
boravita ili se naprosto nikad nije elio angairati u ivotu djeteta. To nadalje mogu
biti izvanbrane obitelji, zatim obitelji u kojima je jednom roditelju oduzeto pravo na
roditeljsku skrb ili poslovna sposobnost, koji su na izdravanju kazne ili na duem
lijeenju.
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
1. Uvodna razmatranja
ive same u kuanstvu ili kao ukljuene, odnosno proirene, ako kuanstvo sadri
vie od jedne obitelji od kojih je samo jedna jednoroditeljska.
U pogledu izvanbrane djece u ukupnom broju djece, Hrvatska se znatno razlikuje
od zapadnih i bliskih postsocijalistikih zemalja. Prema podacima iz izvora Vijea
Europe, 1980. godine u Hrvatskoj se rodilo 5,1% djece izvan braka, 1985.- 5,9%,
1990- 7%, 1995- 7,5%, a 2000. godine- 9%.
to se tie podataka za Hrvatsku, udio jednoroditeljskih obitelji iznosio je 1971.
godine 11,4%, 1981. godine 10,8% (odnosno 9% samohranih majki te 1,6%
samohranih oeva), 1991. godine 12,4% (odnosno 10% samohranih majki te 2,4%
samohranih oeva), a 2001. godine 15% svih obitelji (odnosno 12,5% samohranih
majki te 2,6% samohranih oeva). Prema posljednjem popisu stanovnitva, u
Hrvatskoj je bilo 27% branih parova s djecom.
Meu samohranim roditeljima pet je puta vie majki nego oeva, tj. 12,5% svih
hrvatskih obitelji ine majke s djecom, a 2,5% oevi s djecom.8
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
U populaciji obitelji u Hrvatskoj ukupno je 188 001 ili 15% samohranih roditelja.
Od toga 83% ili 156 036 ine majke s djecom, dok 17% ili 31 965 ine oevi
s djecom. U ukupnom broju obitelji s djecom kojih je 914 000, udio samohranih
roditelja je 20,6% ili svaka peta obitelj s djecom.
Kad je rije o broju djece, jednoroditeljske i dvoroditeljske obitelji se znaajno
razlikuju. U populaciji jednoroditeljskih obitelji najvie je onih s jednim djetetom
(132 581 ili 70,5%), zatim s dvoje djece (44 630 ili 23,7%), a 5,7% (10 791) svih
jednoroditeljskih obitelji su one s troje ili vie djece. U usporedbi s jednoroditeljskim
obiteljima, meu branim parovima s djecom znatno je manje onih s jednim
djetetom (39,7%), a vie je parova s dvoje (45,1%) te s troje ili vie djece (15,2%).
Ovi podaci pokazuju da se u realnosti radi o velikom broju obitelji i da najvei broj
samohranih roditelja u naem drutvu jo uvijek ine ene.
Ipak, o enama samohranim majkama se u nekoj mjeri i govori, ali samohrani
oevi predstavljaju drutvenu grupu koja je do sada bila vrlo zanemarena i
preuivana. Oni sami za sebe govore da su, u usporedbi s majkama, nevidljivi
u drutvu i osjeaju se usamljenima i drutveno izoliranima. Slino tome, lanovi
NOMAH-a (Nacionalna organizacija mukaraca Hrvatske) smatraju da je drutvo
senzibiliziranije za probleme samohranih majki, nego oeva. Prema NOMAHu, majke su favorizirane u sluaju samohranog roditeljstva, a u brakorazvodnim
parnicama u 97% sluajeva djecu se dodjeljuje majci. Mukarci su ujedno svjesni
da su sami odgovorni za takav poloaj jer prema podacima navedene udruge, oko
60% mukaraca sami pristaju da dijete ostane kod majke.9
U Zagrebu, prema podacima Statistikog ljetopisa grada Zagreba, 2003. godine
ivi 32 920 (20,2%) obitelji koje ine majke s djecom te 5 951 obitelji (3,7%) koje
ine oevi s djecom.
Te obitelji se nalaze pod posebnom opasnou od izolacije od ostatka drutva
budui su samohrani roditelji orijentirani na cjelodnevno pruanje skrbi za dijete ili
na traenje dodatnih financijskih sredstava za ivot. Prema istraivanju Balobana i
rpia,10 u Hrvatskoj je prisutnija praksa solidarnosti na osobnoj razini od drutvene
razine, a zbog specifinog naina ivota samohranih roditelja one su u nepovoljnom
poloaju u odnosu na druge cjelovite obitelji te je potrebna pojaana briga drutva
u cjelini za njihovu dobrobit.
Konkretni problemi s kojima se suoavaju su: nezaposlenost, nedostatak
socijalne podrke prijatelja ili susjeda, nedovoljna upoznatost s propisima kao i
organizacijama koje nude pomo takvim obiteljima. Jednoroditeljske obitelji su
izloenije stresu i time u riziku od loe komunikacije s djecom. Samohrani roditelji
nastoje vlastitim radom rjeavati svoje financijske tekoe, no tu se esto suoavaju
s problemima usklaivanja radne i roditeljske uloge.
Jednoroditeljstvo je snano povezano sa ivotom u siromatvu, to je sukladno
svim inozemnim istraivanjima. Tako npr. u Rusiji neke jednoroditeljske obitelji nisu
primile djeji doplatak ve pet godina; najvaniji prihod samohranih majki jest plaa
10
1. Uvodna razmatranja
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
samohranih majki malobrojna su, a njihovi rezultati nisu dosljedni. Iako veina
istraivanja ukazuje na odreenu povezanost obiteljske strukture i obiteljskih odnosa,
takva povezanost ne postoji uvijek. U brojnim istraivanjima nastojalo se dokazati
gotovo linearna uzrona veza izmeu nepotpunih obitelji (strukturalno deficijentni)
i poremeaja u ponaanju te razvojnih tekoa djece i mladih. Time se zapravo
sugeriralo kako je jednoroditeljstvo tetno po psiholoki, socijalni i intelektualni
razvoj.14
Bez obzira na dosadanja istraivanja, treba uzeti u obzir da su samohrani roditelji
vrlo heterogena skupina unutar koje nisu svi nuno ugroeni, niti ugroeni u
ostvarivanju istih prava ili u zadovoljavanju istih potreba.
Uz to, samohrani se roditelji meusobno prilino razlikuju po nainima suoavanja
s potekoama. Stoga je potrebno u skladu s njihovim prijedlozima provoditi niz
aktivnosti te razviti raznovrsne i kompleksne slube lako dostupne jednoroditeljskim
(a i drugim) obiteljima, koje e nadomjestiti potrebnu potporu i podrku s ciljem
poboljavanja njihovih ivotnih uvjeta i uspjene integracije u drutvo.15
Dok u Hrvatskoj savjetovalita za roditelje postoje samo u veim gradovima kao to
su Zagreb, Osijek, Rijeka i Split, problem samohranog roditeljstva u svijetu rjeava
se u mreama savjetovalita i kola za roditelje. Tako se priprema sadanje ili
budue roditelje za kvalitetno partnerstvo i odgovorno roditeljstvo. U vedskoj, u
Stockholmu je u svakoj veoj gradskoj etvrti Obiteljski centar gdje strunjaci
razliitih podruja (socijalni radnici, psiholozi) educiraju jednoroditeljske obitelji. Oni
im pomau u konkretnoj brizi za djecu te u prevladavanju osobnih problema, kao i
u provoenju obiteljske terapije.
Samohrani roditelji poeli su stvarati mreu uzajamne podrke i organiziraju se u
vidu udruga u kojima ne nalaze samo prijateljsku i emocionalnu potporu, nego
razmjenjuju dobra i usluge (vie o tome u poglavlju: Civilno drutvo i jednoroditeljske
obitelji: udruge, lobiranje i grupni rad).
Prema istraivanju Raboteg- ari, Penik i Josipovi,16 mnogo je tekoa i problema
s kojima se susreu samohrani roditelji: problemi skrbi (nadzora) nad djetetom
(osobito majke nad mukim djetetom), manje slobodnog vremena koje roditelj
i dijete mogu zajedno provesti, uinci razvoda ili nedostatka drugog roditelja na
djeji uspjeh u koli i odnose s vrnjacima, problemi nastali usred roditeljeve nove
veze s nekom drugom osobom, naruavanje odnosa u proirenoj obitelji. Iskustva
samohranih roditelja pokazuju da ne nailaze na dovoljnu podrku drutva u
ostvarenju svoje odgovorne roditeljske funkcije, to je njihova glavna preokupacija.
U Hrvatskoj nema sveobuhvatnih istraivanja o socijalnom, ekonomskom i pravnom
poloaju samohranih roditelja, ve o njihovim iskustvima moemo neto vie doznati
tek iz rijetkih novinskih lanaka. Jedino do sada sveobuhvatno i reprezentativno
istraivanje o kvaliteti ivota samohranih roditelja je provedeno tijekom listopada i
studenog 2002. godine. Istraivanje je bilo provedeno u Zagrebu, Osijeku, Splitu i
Rijeci, a rezultati su prikazani u publikaciji autorica Raboteg-ari, Penik i Josipovi
12
1. Uvodna razmatranja
13
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
14
2. Komunikacija u obitelji
Ljudi meusobno razmjenjuju misli, osjeaje, poruke uglavnom govorom, ali i
mimikom, gestom, bojom, intenzitetom, visinom i intenzitetom glasa, ponaanjem
i cjelokupnim svojim biem. Odnosi i komunikacija u obitelji stvaraju sveukupni
ton ivota u obitelji, to se pokazuje i kao snaan faktor utjecaja na obitelj. Obitelj
utjee na dijete svojim sveukupnim nainom i stilom ivota kao i komunikacijom
meu lanovima.
Baviti se problematikom obitelji teko je, ako se pritom ne govori i o dimenziji
komuniciranja. Govoriti o komuniciranju u obitelji znai govoriti o jednom vanom
aspektu ivota u njoj. Taj aspekt obiteljskog ivota je odnos. Komunikacija zapoinje
odnosom i upravo odnos meusobno razlikuje obitelji. Tu se daju i primaju
informacije koje utjeu na ponaanje i razumijevanje sebe i drugih.18
Kvaliteta odnosa esto ovisi o kvaliteti komuniciranja, no ne samo o tome.
Komunikacija se nekada definirala kao proces davanja i primanja informacija.
Meutim, takav pristup komunikaciji danas nije dovoljno obuhvatan jer ne zahvaa
prostor socijalnih i emocionalnih interakcija koje se u tom procesu razvijaju, a bez
kojih nije mogue ostvariti odnos. Dakle, temelj komunikacijskog procesa su odnosi.
Odnose je mogue definirati kao redovita socijalna susretanja s odreenim ljudima,
kroz odreeno vrijeme i s perspektivom trajanja. Izgradnja odnosa s drugim ljudima,
ali i njihov gubitak, najvaniji su ivotni dogaaji.19
U obitelji se neprestano odvija komunikacija kojom se razmjenjuju razliiti resursi
(emocije, usluge, informacije) meu njenim lanovima. Komunikacija izmeu
lanova obitelji je dvosmjerna, u njoj sudjeluju barem dvije osobe ili sustava, sustav
i podsustav ili nadsustav. Ona moe biti verbalna, neverbalna, izravna, neizravna,
zdrava, nezdrava, kvalitetna i nekvalitetna. Nekvalitetna komunikacija izvor je
brojnih potekoa u funkcioniranju obitelji.20
Komunikacija izmeu lanova obitelji treba biti kontinuirana, intenzivna i kvalitetna.
Ispunjavanjem ta tri kriterija obitelj e vjerojatnije osigurati postizanje uspjenog i
15
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
stalnog razvoja djece, ali i ostalih lanova, neprekidno unapreenje kvalitete ivota,
obitelji kao skupine i svakog lana posebice, ujednaavanje tenji svih lanova i
postizanje visokog stupnja zajednitva u kojem e ciljevi svih lanova obitelji biti
zajedniki.21
Komunikacija u obitelji znaajno ovisi o socioekonomskim i strukturnim karakteristikama obitelji, a posebno o karakteristikama linosti roditelja, kao i djeteta, o
branim odnosima, o brizi za dijete i odnosima roditelja prema djetetu.
Satir22 definira zdravu obitelj kao onu iji lanovi imaju visok osjeaj vlastite
vrijednosti, komunikacija je direktna, otvorena, jasna i iskrena, dok su pravila
ponaanja fleksibilna, ljudska, adekvatna potrebama i situacijama. Poremeena
obitelj je ona u kojoj je doivljaj vlastite vrijednosti nizak, a komunikacija indirektna,
neiskrena, obiteljska pravila kruta, vjena, neizgovorena.
Prema istoj autorici, osjeaj o vlastitoj vrijednosti nije priroen, on se stjee i ui,
a prvo mjesto na kojem se to ostvaruje je upravo vlastita obitelj. To je mogue u
obitelji u kojoj se toleriraju razliitosti, pa i greke, gdje se otvoreno razgovara, a
atmosfera je zdrava i razvojno stimulirajua. Na osnovi toga mogue je zakljuiti
dvije stvari: osjeaj o vlastitoj vrijednosti preduvjet je za zdravu obiteljsku atmosferu,
istovremeno, samo u takvoj atmosferi on se moe razviti. Dakle, oni su meusobno
isprepleteni i uvjetovani. Pozitivan osjeaj o vlastitoj vrijednosti mogu je samo ako
se razvija ve od djetetova roenja, unutar obitelji u kojoj dijete dobiva dovoljno
povratnih informacija o vlastitoj vrijednosti, jedinstvenosti i prihvaenosti. Dijete
se potuje zbog svoje jedinstvenosti, bez nastojanja da se razvija na nain da se
uklapa u ve postojee obrasce. Samo u takvoj sredini ono moe dobiti osnovu za
jak i snaan vlastiti identitet sa sigurnou u sebe i svoju vrijednost.23
Dakle, mogue je zakljuiti da je obitelj koju obiljeava tolerancija razliitosti, pa i
pogreaka, otvorena i jasna komunikacija, zdrava i oslobaajua atmosfera izmeu
njenih lanova, gdje je osjeaj o vrijednosti svakog njenog lana visok, sredina u
kojoj je mogu razvoj zdrave, snane i sretne linosti djeteta, bez obzira na strukturu
obitelji, a kvalitetna komunikacija u jednoroditeljskim obiteljima kljuna je za
suoavanje sa stresnim situacijama obitelji.
Treba znati da je dijete u vrijeme puberteta zaokupljeno brojnim problemima i da
nije u stanju raditi na kvaliteti odnosa s obitelji pa su za izgradnju dobrih odnosa
odgovorni roditelji. Iako nema recepta za postizanje takva cilja, nekoliko je uvjeta
sasvim sigurno potrebno zadovoljiti. Meu njih u prvom redu pripada nekoliko
osnovnih initelja kvalitetne komunikacije:
16
2. Komunikacija u obitelji
Verbalna komunikacija
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Neverbalna komunikacija
Neverbalna komunikacija, govor tijela vrlo je vaan i neizostavni dio cjelokupnog
komuniciranja s drugima. Nju ine ponaanje tijela (dranje, usmjerenost i pokreti
pri sjedenju, stajanju, hodanju i leanju), mimika (ela, obraza, brade, obrva, usta),
kontakt oima (pogled), govorno ponaanje (brzina, ritam, jaina i boja glasa,
melodija, jasnoa, smijanje, glasovi bez verbalnog sadraja), gesta (govor ruku,
velike i male geste, radnje), dodirivanje, odijevanje, prostorno ponaanje, vremensko
ponaanje (intimno, osobno, drutveno i javno vrijeme za kontakte), vanjski kontekst
(vanjske okolnosti za vrijeme komuniciranja).26
Najea podjela neverbalnih znakova razlikuje tri tipa:
(a) paralingvistiki - izgovor, popratni glasovi, visina i jaina glasa, ritam i tempo
govora, naglasak
(b) kinetiki - pokreti, geste, kontakt oima, dodir, miris
(c) proksemini - distanca u odnosu, znakovi kontroliranja osobnog izgleda
Mnogi autori bavili su se neverbalnom komunikacijom i do danas je zabiljeeno
oko milijun neverbalnih znakova. Veina se slae da se govorni kanal prvenstveno
18
2. Komunikacija u obitelji
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
1. Uroene radnje su akcije koje ne moramo uiti, koje su uroene, npr. sisanje,
osmjehivanje, mrtenje
2. Otkrivene radnje su akcije koje otkrivamo sami za sebe, npr. prekrtanje rukulako ih se zamjenjuje sa uroenima.
3. Apsorbirane radnje su radnje koje nesvjesno preuzimamo od drugih, nesvjesno
podraavanje stavova, pokreta, gesti skupine kojoj pripadamo.
4. Uvjebane radnje su radnje kojima nas obuavaju, npr. namigivanje, rukovanje,
pucketanje prstima itd.
5. Mjeovite radnje su radnje steene na vie naina, npr. uroene i otkrivene
radnje, modificiraju se kroz podraavanje drutvenih obiaja. Uvjebane radnje
pretvaraju se u apsorbirane itd.
Morris opisuje veliki broj neverbalnih ponaanja, znakova i signala, npr. odjevne
znakove, znakove pripadanja, spolne signale, pokazivanje statusa i sl., meutim ovo
podruje zahtijeva detaljniju analizu i panju.
Nama je zanimljiv nain na koji neverbalni znakovi izdaju nae prave misli i stavove
koje pokuavamo sakriti, to Morris naziva neverbalno curenje. Primjer za to je
umjetni osmijeh, poloaji tijela koji odudaraju od verbalnog iskaza. Cijelo tijelo
otkriva mnogo vie istine no to bi ljudi eljeli. Ljudi koji profesionalno moraju
20
2. Komunikacija u obitelji
obmanjivati druge, npr. politiari i sl., bolji su u ovom podruju od ostalih jer
kontroliraju svoje pokrete i znakove.
U nekim istraivanjima, otkriveno je sljedee o ljudima koji lau:
1. Smanjuje se uestalost obinih gestikulacija- pokreta rukama. Ljudi nesvjesno
osjeaju da bi ih pokret rukama mogao otkriti i zato ih smanjuju.
2. Poveava se uestalost dodirivanja lica rukama- glaenje brade, dodirivanje
i trljanje nosa, ekanje obrve, povlaenje za uho i sl. Dva su najeadodirivanje nosa i pokrivanje usta.
3. Broj tjelesnih pokreta raste- promjene u poloaju trupa, iz jednog sjedeeg
poloaja u drugi i sl.
4. Jedna gesta rukama bila je ea- odmahivanje rukom.
5. Mikroekspresija lica u lai drugaija je od one dok se govori istina. Te izraze
lica veina ljudi zapaa na nesvjesnoj razini.
Veinu ovih znakova ne treba generalizirati, ali ako se sagledaju zajedno, pruaju
dobru sliku o laljivcima.
Aktivno sluanje
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
2. Komunikacija u obitelji
4. Agresivnost
Izbjegavati reenice s ciljem da se drugoj osobi nanese bol ili je se ponizi.
5. Moraliziranje
Nepoeljne su pokroviteljske izjave o tome kako treba ivjeti.
6. Savjetovanje i poduavanje
Ne dajemo sugovorniku dovoljno prostora i vremena da sam doe do
rjeenja svog problema. Skloni smo ponaati se kao da jedino mi znamo
to je najbolje.
7. Neuvaavanje tuih osjeaja
Nameemo to bi sugovornik trebao osjeati. Svatko ima pravo na svoje
osjeaje, makar bili neprikladni.
8. Neprikladno prianje o sebi
Trebalo bi izbjegavati prianje o sebi.
9. Etiketiranje i postavljanje dijagnoze
Sasluajte sugovornika i shvatite njegov nain gledanja na problem.
10. Pretjerano interpretiranje
Vae vienje sugovornikova ponaanja ne mora imati nikakve veze sa onim
to ta osoba sama misli.
11. Skretanje pozornosti
Znai skretanje razgovora s jedne teme na drugu. Najee kada ne
sluamo sugovornika, kada nam je tema dosadna i neprivlana.29
Gordonov model
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Poruke zdravlja
Osnove te teorije mogu se, vrlo pojednostavljeno, predstaviti u nekoliko crta: tijekom
svog razvoja, dijete od svojih roditelja ili njihovih supstituta (npr. posvojiteljske
ili udomiteljske obitelji) prima odreene poruke oblikovane kao svojevrsne upute,
kontrazabrane i zabrane. Upute- kontrazabrane govore djetetu to treba initi, kako
se ponaati, misliti i osjeati. Zabrane e govoriti djetetu to ne smije initi, misliti i
osjeati i kako se ne smije ponaati. Tijekom djetetova razvoja roditelji djeci upuuju
velik broj raznih poruka, ali odreena vrsta s osnovnim dominirajuim znaenjem
svakako prevladava i ee i s jaom emocionalnom pratnjom se ponavlja nego
ostale.
Vano je napomenuti da za zdravlje djeteta nisu najvaniji veliina njegove obitelji,
pretjerana pozornost, materijalno izobilje obitelji itd. Puno znaajnije je da obitelj
ivi prema unutra, vodi osobitu brigu o svakom lanu, gaji atmosferu topline, ljubavi
i meusobnog povjerenja. Autoritet treba biti vie zasnovan na znanju, prihvaanju
i pomaganju, nego na prisili. Poruke bi trebale biti jasne i nedvosmislene te
meusobno u skladu. Srea je to svaka prosjena pa i ispodprosjena obitelj to
moe postii hodajui po najsigurnijem putu u odgoju djece- slijedei njihove
temeljne potrebe i svoju ljubav prema njima. Uz tu osnovnu pretpostavku, potrebno
je uloiti mali napor kako bi se upoznalo sebe, svoje elje i oekivanja u vezi s
24
2. Komunikacija u obitelji
Naravno da poruke ne moraju biti upuene ovim rijeima i uope rijeima, vaan
je sadraj. Ni u trenutcima ljutnje, djetetu ne smijemo upuivati poruke suprotnog
znaenja, iako se i one odnose upravo na istaknute sadraje. Poruke zdravlja ne
smiju se davati kao double bind poruke, s neverbalnom pratnjom koja ima suprotno
znaenje, a ni izvan njihova konteksta nije poeljno slati djetetu poruke suprotnog
znaenja.
Roditeljske poruke u traumatskim stresnim situacijama posebno su vane i roditelji
u tim situacijama imaju veliku odgovornost. Prvo, nije uvijek dobro dijete drati
izvan stresnih situacija jer izlaganjem stresovima manjeg intenziteta ono jaa svoje
obrambene snage i postaje otpornije na stres. Dijete koje je proivjelo vie blagih
stresnih situacija u kojima su se roditelji znali postaviti tako da dijete shvati kako oni
vladaju situacijom, znaju to i kako treba initi, lake e podnijeti i tee stresove od
djeteta bez takvih iskustava.
Bit e korisno i ostale osobe iz djetetove socijalne mree usmjeriti prema istom stilu
odnosa s djetetom uope, a u vezi s porukama zdravlja posebno.
U osnovi poruka koja se tie odreene osobe moe imati dva osnovna znaenjaprihvaanje i odbacivanje.31
Prihvaanje (Stroke)
Prihvaanje moe biti bezuvjetno i uvjetno, pozitivnog i negativnog predznaka.
Pozitivno bezuvjetno prihvaanje izraeno je porukom intoniranom tako da se prema
nekoj osobi izraava pozitivan odnos, bez ikakvih ograda. Samim tim to postoji,
ona je dobrodola. Ta se poruka verbalno najee izraava rijeima Volim te,
Simpatian si mi i slino, a neverbalna mimikom, pokretima tijela...
Negativno bezuvjetno prihvaanje izraava se porukom intoniranom negativno,
25
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ivotni scenarij
Jeste li ikad uinili neto za to ste znali da e biti loe po vas, ali jednostavno
si niste mogli pomoi? Jeste li ikad donijeli neku potpuno iracionalnu odluku i
poslije se pitali to mi je bilo?. ivite li na nain koji se svima oko vas, pa i vama,
ini pogrenim, ali ne znate niti zbog ega, niti kako da iz toga izaete? Imate li
problema u ostvarivanju kvalitetnih veza jer uvijek izabirete pogrene osobe?
Razlozi za ovakva ponaanja su brojni i vjerojatno toliko raznoliki koliki je broj
sluajeva, ali ipak, postoje odreene zakonitosti koje je mogue zapaziti. Jedan
od vjerojatnih uzroka za ovakva, i sva druga iracionalna ponaanja kojima
smo svakodnevno svjedoci, pa i akteri, lei u neemu to Eric Berne, osniva
psihoterapijskog smjera zvanog Transakcijska analiza (TA), naziva ivotni scenariji.
U svojim najpoznatijim djelima Koju igru igra? i to kae poslije zdravo?,
Berne je skrenuo panju na nain na koji se jo u djetinjstvu odgojem formiraju
iracionalni obrasci ponaanja (ivotni scenariji), a koji potom u velikoj mjeri utjeu
na ovjekov ivotni put i odluke koje u ivotu donosi.
Jednostavnije reeno, ivotni scenariji zapravo su niz informacija koje dijete na
vrijednosnoj razini dobiva o svijetu i ivotu od svoje najblie okoline te ih usvaja. Te
informacije mogu biti djetetu davane svjesno (direktnim porukama, priom, bajkom i
slino) i nesvjesno (putem modela ponaanja roditelja, neizreenih stvari koje utjeu
na ponaanja, i slino).
Takoer, vano je naglasiti da dijete sve te primljene informacije, ukoliko dolaze
od njemu vanih osoba, pohranjuje na nesvjesnoj razini jo od najranijih dana
ivota i da te informacije s nesvjesne razine poinju utjecati na njegovo miljenje
i ponaanje. One postaju temelj za navike, stavove, sustave vrijednosti i obrasce
26
2. Komunikacija u obitelji
ponaanja odrasle osobe. Djeluju upravo kao to govori i naziv koji im je dao
Berne- scenarij jer s nesvjesne razine utjeu na to da osoba ivi i donosi odluke
kao prema nekom ve zacrtanom scenariju (koliko god te odluke bile za osobu
negativne ili autodestruktivne).
Takoer, ivotni scenariji sastoje se od manjih komponenti koje se nazivaju
zabrane, naredbe i dozvole. Tako postoje zabrane i dozvole na sreu, na
uspjeh, na zdravlje, na bolest, na ivot, i mnoge druge; kao i naredbe za uspjeh, za
odreeno postignue, za preciznost, za istou i tako dalje.
Kako bi se prikazala ova teorija konkretnije, iznijet e se nekoliko jednostavnih
primjera:
Primjer prvi. Dijete se razboli, meutim, recimo da njegova majka od djetinjstva
ima duboko usaen strah od bolesti djece jer joj je netko blizak umro u djejoj
dobi. Ona je moda i svjesna straha za svoje dijete, ali ne moe ga kontrolirati i
kad je dijete bolesno, ona postaje plaljiva, ili agresivna, ili nervozna. Te osjeaje
svakodnevno nesvjesno prenosi na svoje dijete na razne naine- izrazom lica,
nainom govora, gestikulacijom, cjelokupnim ponaanjem. Nakon nekog vremena,
dijete postaje svjesno toga da njegova majka mijenja svoje ponaanje kad je ono
bolesno, i to na gore. Dijete zakljuuje da ono svojom boleu utjee na to da
majka na njega vie ili plae- i logina posljedica je djetetov zakljuak da ne smije
biti bolesno jer je to neto loe. Dijete se razvija u osobu koja ne eli priznati da je
bolesna ak niti sama sebi, a kamoli drugima, da ne bi nekog time povrijedila (jer
je time u djetinjstvu povreivala majku). Dijete je steklo zabranu na bolest.
Primjer drugi. Dijete ima obiaj svoju sreu i veselje izraavati glasnim smijehom,
pljeskanjem ruku ili pjevanjem. Meutim, njegov otac pati od migrene i osjetljiv je
na glasne zvukove. Majka se plai oevih reakcija na djetetovo glasno izraavanje
sree (jer tada postaje ljut i nervozan), a i sam otac nije time oduevljen i na sve
mogue naine nastoje dijete obeshrabriti u ovakvom ponaanju. To svakodnevno
nesvjesno prenose na svoje dijete na tisuu sitnih naina - izrazom lica, nainom
govora, gestikulacijom, cjelokupnim ponaanjem. Na kraju, majka dijete uvjerava
u neto to i sama vjeruje, da e mu se ono emu se raduje izjaloviti ako se tome
bude previe radovao i da e se sutra sigurno dogoditi neto loe ako se danas
dogodilo neto dobro. Djetetova euforija vremenom se gasi, i ono postaje sve
tie i tie, u strahu da svojim glasnim izraavanjem sree nee izazvati sudbinu
(tj. roditelje) da postane nezadovoljan njime i kazni ga nekom nesreom. Dijete je
steklo zabranu na sreu.
Primjer trei. Djevojica voli sluati bajke koje joj majka pria (to je normalno za
djecu), a najee bajku o Trnoruici. Majka takoer voli ovu bajku jer je u njoj
sadrano sve ono ega nema u njezinom ivotu- udana je za ovjeka kojeg zapravo
ne voli, za kojeg se udala iz osjeaja usamljenosti i svojoj keri sada eli bolju
sudbinu. Taj osjeaj svakodnevno nesvjesno prenosi na svoje dijete na tisuu sitnih
naina- izrazom lica, nainom govora, gestikulacijom, cjelokupnim ponaanjem.
27
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
2. Komunikacija u obitelji
29
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
30
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
32
Rizini imbenici
teko dijete
rizini vrnjaci
Domene
pojedinac
Zatitni imbenici
uspjean uenik
prosocijalni vrnjaci
obitelj
nedostatna supervizija
vrnjako nasilje
kola
omoguavanje uspjeha
jasna pravila
kriminal/siromatvo
nema programa za mlade poslije
kole
zajednica
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
sustave ivota pojedinca, npr. kole, djeji vrtii, sud) te tercijarnih (mree koje
stvaraju most izmeu svijeta primarnih mrea i sustava sekundarnih mrea- grupe za
samopomo, organizacije civilnog drutva) mrea jedne osobe.
Socijalna mrea moe stvarati uvjete za stvaranje novih veza (meu ljudima) ili ih u
tome ograniavati.41 Vanost socijalne mree i njezine gustoe oituje se u stresnim
ivotnim situacijama. Vea gustoa socijalne mree u pojedinim e situacijama imati
pozitivan utjecaj, dok e u drugima biti oteavajui imbenik u prilagodbi.
Primjerice, u sluaju gubitka roditelja, iri krug osoba koje okruuju dijete, olakat e
njegovu prilagodbu, a kod razvoda braka- eni e biti oteani uvjeti stvaranja novih
veza, izvan uskog kruga ljudi ukljuenih u uu socijalnu mreu razdvojenog para.42
Ipak, istraivanja pokazuju da e ene vjerojatnije vie traiti pomo od mree nego
mukarci.43
Postoje tekoe u traenju pomoi od okoline, osobito u drutvima koja zagovaraju
autonomiju/individualnost, a uloga roditelja koji ne ivi s djetetom svodi se najee
iskljuivo na financijsku roditeljsku skrb.
U situacijama nastanka jednoroditeljske obitelji (radilo se o smrti branog druga,
razvodu braka ili raanju izvanbranog djeteta), ali i openito kada govorimo o
razvijanju i odravanju socijalnih mrea, mogue je raditi na:
1. odravanju mree, odnosno pozitivnih odnosa neke socijalne mree,
primjerice, odravati pozitivne odnose s djedom i bakom djece suprunika s
kojim djeca vie ne ive
2. proirenju postojee mree- osoba se nastavlja oslanjati na postojeu mreu,
ali je novim kontaktima i socijalnim odnosima proiruje
3. redefiniranju mree njenim produbljivanjem- postizanjem kvalitativnih
promjena postojeih odnosa unutar mree
4. saniranju socijalnih mrea- radikalnoj promjeni socijalne mree, tako da
osoba vie ne sudjeluje u odreenoj mrei ili da razvrgne neke kontakte
5. jaanju okoline socijalne mree, npr. izgradnji centra za obitelj gdje strunjaci
razliitih podruja (psiholozi, socijalni radnici) mogu pomoi u konkretnoj
brizi za djecu, te u prevladavanju osobnih problema, kao i u provoenju
obiteljske terapije
Odluku o tome koju (odnosno, koje) od istaknutih 5 strategija primijeniti, osoba
donosi ovisno o specifinosti ivotne situacije, a za pomo se uvijek moe obratiti
strunjaku (u prilogu- popis institucija, organizacija). Poticaj za jaanje okoline
socijalne mree mogu dati sami samohrani roditelji angamanom u udrugama ili na
neki drugi primjeren nain (vie u poglavlju: Civilno drutvo i jednoroditeljske obitelji:
udruge, lobiranje i grupni rad).
34
Stilovi odgoja
Roditeljstvo predstavlja niz aktivnosti koje ukljuuju mnoga specifina ponaanja
koja odvojeno i zajedniki utjeu na razvoj djece. Roditeljsko ponaanje moe
predstavljati neosporno velik zatitni potencijal u situacijama poveanog rizika, ali
moe isto tako biti i dodatni izvor stresa kod djeteta.
Primjerice, istraivanja su pokazala kako su djecu koja manifestiraju poremeaje
u ponaanju, roditelji odgajali koristei negativne odgojne postupke kao
indiferentnost, strogost, fiziko kanjavanje, zanemarivanje i odbacivanje.44
Ovdje emo se osvrnuti na utjecaj razliitih stilova odgoja na osobine djeteta.
Odgojni stil se kao fenomen rijetko jasno definira- postoje razliite definicije toga
to odgojni stil podrazumijeva. U istraivanjima je mogue pronai osnovnu poruku
koja upuuje na definiranje odgojnog stila kao generalnog pravca koji roditelji
slijede u odgoju, odnosno osnovna tendencija u roditeljskim postupcima prema
djetetu.45
Iako pojedina ponaanja, poput ibanja ili itanja na glas, mogu utjecati na razvoj
djeteta, isticanje nekog specifinog ponaanja zasebno bilo bi pogreno. Ovdje
emo obrazloiti koncept stilova odgoja koje je razvila Diana Baumrind. Taj koncept
nastoji objasniti normalno roditeljstvo, dakle, ono koje se ne odnosi na roditeljstvo
koje ukljuuje zanemarivanje ili zaputanje, a polazi od postavke da se normalno
roditeljstvo temelji na kontroli, tj. pretpostavlja da je primarna uloga roditelja
utjecati na djecu, poduavati i kontrolirati ih.46
Stilovi odgoja obuhvaaju dva temeljna elementa roditeljstva: odgovornost i
zahtjeve, a pokazalo se da utjeu na socijalnu kompetenciju, obrazovna postignua,
psihosocijalni razvoj i prilagodbu te naine suoavanja s problemom.
Vano je napomenuti da u stvarnom ivotu nema potpuno istog odgojnog stila,
nego je on rezultat razliitih kombinacija i situacija. Odgojni stil stvaraju roditelji u
svom odnosu prema djetetu.47
Popustljiv odgoj znai ponaati se na prihvatljiv i afirmativan nain prema
impulsima, eljama i postupcima djeteta. Roditelj se konzultira s djetetom o politici
donoenja odluka i daje objanjenja obiteljskih pravila. Daje tek poneka pravila
o odgovornostima u kuanstvu i pristojnom ponaanju. Predstavlja se djetetu
kao resurs koji moe koristiti prema eljama, ne kao aktivnu osobu odgovornu za
oblikovanje ili promjenu budueg ponaanja. Doputa djetetu organizirati vlastite
aktivnosti koliko god je to mogue, izbjegavajui provoenje kontrole, a dijete ne
ohrabruje na potivanje definiranih pravila. Pokuava koristiti razum, ali ne koristi
autoritet kako bi postigao svoj cilj.
esto se dogaa da se upravo samohrani roditelji, u novonastaloj situaciji odlue
posvetiti iskljuivo djeci, pri tome zanemarujui svoje potrebe, ispunjavajui djetetu i
najmanju elju, ne postavljajui granice, a sve kako bi nadoknadili odsutnost drugog
roditelja.48
35
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Iako je ovaj stil odgoja smatran kreativnim i originalnim, ignoriranje loeg ponaanja
zapravo ne daje djetetu informaciju o tome koje je ponaanje prihvatljivo. Bez
intervencije, nasilnik dijete pobjeuje, dok pasivno dijete gubi- to je predispozicija
za kasniju ulogu rtve u ivotu.
Takoer, slabiji roditeljski nadzor i neorganizirani stil provoenja slobodnoga
vremena, nazvan izlasci i zabave, najvaniji su prediktori slabijeg kolskog uspjeha
i ee uporabe opojnih sredstava.49
Autoritaran odgoj znai oblikovati, kontrolirati i vrednovati ponaanje i stavove
djeteta prema vlastitom sustavu standarda ponaanja, obino formiranom prema
nekom viem autoritetu. Roditelj smatra da je poslunost vrlina i koristi kanjavanje
i primjenu sile za obuzdavanje samovolje u trenutcima kada su djetetova ponaanja
i vjerovanja u konfliktu s roditeljevim. Takav roditelj vjeruje u ugraivanje
instrumentalnih vrednota poput potovanja autoriteta, potovanja rada, ouvanja
reda i tradicionalne strukture. Ne ohrabruje verbalno primanje i davanje, vjerujui
kako bi dijete trebalo prihvatiti rije roditelja kao istinu.
U povijesti, ovaj je stil odgoja bio dominantan i efektivan kod drutava koja
su prolazila kroz male promjene i koja su prihvaala jedan nain obavljanja
poslova, primjerice u poljoprivredno- industrijskim drutvima. Tada su djeca uila
oponaajui, primjerice roditelja, kako saditi i eti.50 Ovaj stil odgoja nije adekvatan
u drutvima koja vrednuju jednakost, izbor i inovaciju.
Autoritativno odgajati dijete znai usmjeravati aktivnosti djeteta, ali na razuman,
bitnom orijentiran nain. Roditelj ohrabruje verbalno primanje i davanje i dijeli s
djetetom razloge za pojedina postupanja, odnosno objanjava djetetu granice
koje postavlja. Vrednuje, kako ekspresivna, tako i instrumentalna obiljeja; kako
autonomnu samovolju, tako i disciplinirani konformizam. Dakle, iskazuje vrstu
kontrolu u pitanjima neslaganja izmeu roditelja i djeteta, ali ne koi dijete
ogranienjima.
Prepoznaje vlastita posebna prava odrasle osobe, ali i djetetove individualne interese
i posebnosti. Autoritativan roditelj potvruje djetetove trenutne kvalitete, ali postavlja
i standarde za budua ponaanja. Koristi rasuivanje (objanjavanje), jednako kao
i autoritet za postizanje ciljeva. Ne temelji svoje odluke na grupnom konsenzusu ili
individualnim eljama djeteta, ali se ne smatra nepogreivim.
Osobine djeteta u odnosu na stilove odgoja:51
Popustljiv odgoj
loa kontrola osjeaja
buntovnitvo i prkos kada netko osporava njihove elje
niska upornost u izazovnim zadacima
anti-socijalno ponaanje
36
Autoritaran odgoj
anksiozno, povueno i nesretno odreenje (dispozicija)
loe reakcije na frustraciju (djevojice e vrlo vjerojatno odustajati, a djeaci
postati nasilni)
dobar uspjeh u koli (usporedivo i kod djece autoritativnih roditelja)
nije vjerojatno da e se ponaati anti-socijalno (npr. zloupotreba droga,
vandalizam)
Autoritativan odgoj
ivahno i sretno odreenje (dispozicija)
dobro razvijena regulacija osjeaja
razvijene socijalne vjetine
manje rigidni glede osobina povezanih sa spolom, primjerice prisutna
osjetljivost kod djeaka, samostalnost kod djevojaka
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
djeci te zajedniki donositi odluke, kada se one tiu djeteta. Kao to ima osjeaj
uspjenosti roditelj koji ivi sa djetetom, tako treba imati osjeaj uspjenosti i roditelj
koji ne ivi s djetetom. Odvojen ivot od roditelja ne znai da je taj roditelj manje
roditelj od onog s kojim dijete ivi. Bitno je da drugi roditelj ima sve informacije o
djetetu te da zajedniki donose odluke.
Tijekom svoga ivota stvaramo razliite odnose, neki su manje dobri i kvalitetni,
a neki vie. Kakav e odnos biti, ovisi o naem pristupu. Glasser53 razlikuje
nedjelotvorne odgojne postupke i jo ih naziva ubojitim ponaanjima. On ih smatra
pravim ubojicama svakog odnosa i to ne samo odnosa izmeu roditelja i djece,
ve i odnosa u koje stupamo tijekom cijelog ivota: partnerskog, profesionalnog,
rodbinskog, prijateljskog, susjedskog.54 Navodi sedam nedjelotvornih oblika
ponaanja: kritiziranje, okrivljavanje, prijetnja, kanjavanje, potkupljivanje, aljenje
i prigovaranje.
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Samopotovanje i samopouzdanje
U naoj okolini sve su popularnije teme emocionalne inteligencije, samopouzdanja i
samopotovanja, no ono to se vrlo esto susree u svakodnevnom radu je da se ti
pojmovi i njihova znaenja ili ne prepoznaju ili mijeaju ili da se jednostavno, osim
itanja o njima, nita drugo ne radi.
Godine 1930. u SAD-u su poela istraivanja samopouzdanja i rezultati su donijeli
zakljuke da je manjak samopouzdanja produkt pretjeranog kritiziranja djeteta od
strane roditelja.
U posljednjih pedesetak godina vrlo je prisutna potreba za vjerom, u sebe i u
svoju uspjenost i kvalitetu, kao glavni preduvjet uspjeha u ivotu i jedan drugaiji
trend- trend mnogo hvaljenja. Iako se ivotni uspjeh najee mjeri u materijalnim
stvarima, to je ponukalo na razmiljanje o utjecaju emotivnog na na ivotni put.
Vrlo esto moemo uti kako ljudi govore prekrasno, fantastino, predivno u
elji da nekoj osobi, ili djetetu potiu samopotovanje, no zapravo rezultat njihovih
nastojanja postaje osoba s prevelikim egom i samopouzdanjem. Osnovna razlika
ta dva pojma upravo je nain kako se oni grade i kako ih mi moemo osjeati u
nama.63
Kada se beba rodi, za nju e svi odmah rei da je ona sama po sebi savrena,
dragocjena, jedinstvena. Dijete dobiva sve te pridjeve samo zato to postoji, nije mu
potrebno dokazivanje, nastup ili bilo koja druga akcija da bi dobilo potvrdu u naim
oima. to se onda dogaa s tom istom djecom kada porastu? Odjednom su puna
mana i teko zasluuju sve ono to smo im do nedavno bezrezervno davali.
Samopotovanje je egzistencijalna kvaliteta, na nju se oslanjaju nae postojanje i
nae sposobnosti mijenjanja. Dobivamo je roenjem, slui nam kao unutarnja
kvaliteta, kao kraljenica, koja nas dri uspravno usprkos okolini i njezinom
utjecaju.
Ljudi s visokim samopotovanjem su mirni i zadovoljni sobom, oni vjeruju da vrijede
i bez potvrda izvana iz svoje okoline. Znaju ili prepoznaju svoje dobre i loe strane i
prihvaaju ih kao takve. Znaju kada se trebaju mijenjati i znaju da to mogu uiniti.
Mogu prihvatiti svoj neuspjeh, krivicu i nositi se s njima jer znaju da ih to ne ini
loim osobama.
41
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
No nemojmo zaboraviti da svi naini rjeavanja sukoba nisu dobri. Neki od njih e
naprotiv, samo produbiti sukob. Najei pogreni naini rjeavanja sukoba su:
Pokoravanje
Ciljevi pokoravatelja su ostvariti pobjedu, poraziti protivnika i dokazati da je u
pravu. Ovakav oblik sukoba je borba za pobjedu (brakorazvodna parnica, sukob
na radnom mjestu).
Nedostaci ove metode rjeavanja sukoba:
na taj se nain stvara obrazac u kojem je mo uoljiva i koristi se na
destruktivan nain
dominantna strana koristi mo i prednost te stvara nezdrave odnose
jedna strana kontrolira drugu
gubitnik je nuan pa se stvara elja za osvetom
Izbjegavanje
U ovom nainu jedna ili obje strane se prave da sukoba niti nema kako bi on
sam od sebe nestao. Ovo je vrlo esta strategija ljudi koji nemaju dovoljno
samopouzdanja za suoavanje s problemom. Vrlo je est i strah da e naa
borba za prava biti percipirana kao neprijateljsko ponaanje, a takoer i da bi
borba mogla dovesti do poraza, odnosno da nikamo neemo pripadati ukoliko se
suprotstavimo ili da e doi do rata bez pravila u kojem e svi biti gubitnici.
Nedostaci ove metode su:
izbjegavajui sukob uskraujemo si mogunost osobnog rasta i razvoja
izbjegavanje samo odlae sukob, koji kasnije moe biti i gori, a propustili
smo priliku da nas tekoe do kojih je dolo potaknu na nove ideje i
miljenja
izbjegavanjem sukoba postaju sve vee frustracije, a esto se i grade stavovi
na krivim i neprovjerenim pretpostavkama, to opet pojaava sukob.
No, ne mora se od svake razlike u miljenju stvarati sukob; razlike esto nisu tako
znaajne, te ih je neki puta potrebno prihvatiti. Dobrim voenjem razrjeenja, svi
mogu dobiti. Sukob se moe ponekad i odloiti ukoliko smatramo da nije pogodno
mjesto ili vrijeme za njegovo rjeavanje, ali ga je svakako potrebno rasvijetliti.
Cjenkanje
Ovo nikako nije dobar nain rjeavanje sukoba. Kompromisom, na ovaj nain,
ne postie se trajno niti djelotvorno rjeenje; jedna strana nastoji iskoristiti svoju
mo traenjem naina za pridobivanje druge srane. Ovim nainom se uglavnom
unitavaju odnosi na duge staze.
45
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
mi doivjeli pojedini postupak, ali tada biti otvoreni mogunosti da smo moda i u
krivu.
U svojem obrazlaganju, potrebno je biti jasan i kratak, a partneru treba dati
dovoljno vremena da govori, bez prekidanja i upadica. Kako bismo to bolje shvatili
razloge za odreeno ponaanje, moramo nastojati sluati partnera, a ne smiljati
odgovor i time propustiti uti bitno.
5. Isticanje pozitivnih osjeaja
Ne smijemo zaboraviti spomenuti pozitivne osjeaje.
6. Smiren govor
Brz govor poveava napetost te je potrebno usporiti govor- govoriti prirodno i
polako, a ne govoriti visokim tonom. Visok i kretav ton djeluje napadaki. Takoer,
osobu s kojom smo u sukobu treba gledati u oi.
7. Odgoda razgovora
Kada se osjetimo umornima, ili osjetimo da je situacija napetija nego to smo
spremni prihvatiti, molba za odgodom uz odreivanje vremena u kojem emo
nastaviti razgovor biti e konstruktivnija. Motiv za odgodu sukoba pri tome ne bi
smio biti izbjegavanje sukoba jer tako odajemo djetinji odnos prema problemima.
8. Donoenje zajednikog zakljuka
Kod okonanja rasprave, dobro je donijeti neke zajednike odluke u svezi budueg
ponaanja i djelovanja. Smatramo li da je problem rjeiv, ili nije? Moe li se
problem rijeiti uz pomo posrednika? Moemo li se dogovoriti o posredniku? Ako
je problem nerjeiv, kako izbjei nove, moda vee probleme?
9. Sukob bez pobjednika- gubitnika
U sukobu koji je motiviran borbom za dobar odnos nema pobjednika, odnosno
gubitnika jer tako odnos gubi. Ovo saznanje pomoi e nam u usmjeravanju k
pravoj svrsi sukoba.
Ako se, nakon to se sukob nastojao rijeiti, utvrdi kako za postojei problem nema
rjeenja, potrebno je pokuati pronai nain kako ivjeti s problemom. Takvu odluku
donosimo svjesno. Odluujemo se ne aliti na postojei problem te da neemo
preuzeti ulogu muenika.
48
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
51
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
alkohola dolazi do razvoja nove linosti. Tijekom faze pijenja osoba i lanovi obitelji
poprimili su poseban pijani stil ivota u kojem je dolo do naruavanja branih,
obiteljskih, meuljudskih odnosa, ali i unitavanja samopouzdanja samog ovisnika.
U fazi resocijalizacije dolazi do promjene ivotnih navika, rada na sebi, uvoenja
novih oblika ponaanja, jaanja samopouzdanja i samopotovanja, stvaranja novog
sustava vrijednosti. Novi sustav vrijednosti lijeenog alkoholiara na prvom mjestu
stavlja sebe, ali u pozitivnom smislu (da u svemu bude sretna i zadovoljna osoba,
da ima pravo na osobno zadovoljstvo, ali i da moe izraziti ljutnju, nezadovoljstvo
i tugu). Odmah iza sebe lijeeni alkoholiar stavlja svoju obitelj to se ogleda u
kvalitetnom provoenju vremena sa lanovima obitelji. Veliki uspjeh u resocijalizaciji
ogleda se u skladnom odnosu meu suprunicima. Mnogi lanovi klubova lijeenih
alkoholiara na simbolian nain prikazuju uspjeh u stvaranju novih branih odnosa
rijeima: Ponovno smo se upoznali, ponovno smo poeli hodati i zaljubljivati se
nakon to smo prestali piti..
U procesu lijeenja ovisnika o alkoholu i njihovih obitelji primjenjuju se slijedee
tehnike i metode lijeenja ovisnika o alkoholu:
Koritenje lijekova (ovisno o komplikacijama koje su se razvile)
Psiholoki postupci
Socijalni postupci
Kompleksni socijalno-psihijatrijski postupci:
- Individualna i grupna psihoterapija
- Koritenje lijekova
- Terapijska zajednica
- Obiteljski pristup lijeenju
- Klub lijeenih alkoholiara
U Republici Hrvatskoj imamo razvijen niz ustanova u kojima se lijee ovisnici
o alkoholu. Najbolje i najdjelotvornije su specijalizirane poliklinike slube za
alkoholizam s dnevnom bolnicom, a u Zagrebu su to: Psihijatrijska bolnica Sv.
Ivan, Psihijatrijska bolnica Vrape i Kliniki bolniki centar Sestara Milosrdnica.
Pristup lijeenju od alkoholizma i rjeavanju ovog problema tretira se i kroz razne:
psihijatrijske ambulante
psihijatrijske odjele opih bolnica
psihijatrijske bolnice
razliite odjele opih bolnica
specijalizirane ustanove
Proces resocijalizacije lijeenih alkoholiara i njihovih obitelji provodi se kroz
klubove lijeenih alkoholiara, koji su rasprostranjeni na podruju cijele drave.
Vea brojnost i rasprostranjenost klubova lijeenih alkoholiara jednim dijelom
56
Prevencija
U novije vrijeme, upravo kada se govori o problemu ovisnosti, sve vie se panje
posveuje upravo prevenciji. Prevencija je najdjelotvorniji i najkvalitetniji pristup u
borbi protiv ovisnosti jer sprjeava samu pojavu ovisnosti.70
Prevenciju moemo podijeliti na tri razliite razine: Primarna prevencija (koja
obuhvaa sve one pristupe, metode, tehnike i postupke koji onemoguuju pojavu
odreenog problema ili pojave uspostavljanjem takvih opih standarda ivljenja i
odnosa koji osiguravaju zadovoljavanje bitnih potreba populacije) je najvanija
prevencija te se provodi prvenstveno u obitelji. Metode koje se primjenjuju
osiguravaju da do bolesti, odnosno ovisnosti, nikada niti ne doe. Temelji se na
koritenju raspoloivih resursa za vlastiti rast, razvoj, napredak i unapreenje
kvalitete ivota i ivota okoline: obitelji, radnog i ireg drutvenog okvira.
Sekundarna prevencija je usmjerena je na zaustavljanje daljnjeg razvoja ovisnosti
do koje je ve dolo, a tercijarna prevencija se odnosi na ograniavanje daljnjeg
irenja ve poodmakle bolesti, saniranje posljedica i osiguravanje odgovarajuih
medicinskih, socijalnih, materijalnih uvjeta potrebnih za zbrinjavanje ve, najee,
unitenog bolesnika.
Primarna prevencija je najbolji (najsigurniji, najdjelotvorniji i najjeftiniji) oblik
prevencije jer titi osobu od tetnih tvari i izbjegavaju se tetne posljedice.
Primarna prevencija provodi se prvenstveno u obitelji i to najee kod djece, a
usmjerena je na tri podruja: Prvo podruje je odravanje kvalitetnih (osjeajnih)
odnosa i ope psiholoke klime u obitelji. Odnosi u obitelji trebaju biti takvi koji
e omoguiti stupanj kakvoe ivota, koji je dovoljan da osigura djetetu postizanje
stupnja zdravlja koji se odnosi na postizanje blagostanja u socijalnoj, ali i duhovnoj
dimenziji pojedinca (pri tome treba imati na umu definiciju Svjetske zdravstvene
organizacije koja kae da je zdravlje psihiko, fiziko i socijalno blagostanje, a
ne samo odsustvo bolesti). Ovaj moda, na prvi pogled pretenciozan cilj dosee
svaku obitelj, ukljuujui i onu s manjim materijalnim mogunostima u kojoj se
roditelji meusobno vole, potuju, pomau, svakidanjicu ine ljepom, veselijom.
U obitelji u kojoj se lanovi meusobno nagrauju najvrednijim i najdragocjenijim
darovima- ljubavlju, panjom, povjerenjem, nema ovisnosti, a niti straha od
njenog pojavljivanja. Upravo takve obitelji su sigurna oaza u koju nee prodrijeti
psihoaktivna sredstva, niti jedna ovisnost.
Drugo podruje naziva se jo i psiholoko cjepivo, a njima e se na due vrijeme
kod djeteta uspostaviti takav cjelokupni odnos prema psihoaktivnim tvarima da ga
ove nee privlaiti ili e ono na njih reagirati burnim odbijanjem. Time e dijete
biti dvostruko osigurano, jer uz to to nee trebati nikakav umjetni dodatak, ono
57
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
59
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
60
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
jednoroditeljske obitelji mogu izraziti putem sudjelovanja u radu ili osnivanju udruga.
Udruga, u smislu Zakona o udrugama,73 je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog
udruivanja vie fizikih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zatite njihovih
probitaka ili zauzimanja za zatitu ljudskih prava i sloboda, te ekoloka, humanitarna,
informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna,
portska, tehnika, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez
namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja ureuju ustroj i djelovanje toga
oblika udruivanja. Udruga moe zadovoljavati potrebe svojih lanova ili obavljati
djelatnosti od javnog interesa (za ope, javno dobro).
S jedne strane, opekorisnost se realizira u samoj djelatnosti, a s druge i u
preuzimanju obavljanja onih djelatnosti koje bi morala obavljati sredinja ili lokalna
vlast.74 Drava je osigurala posebnu pomo registriranim udrugama koje obavljaju
poslove od opeg interesa, putem javnih natjeaja.
Osnovati udrugu mogu najmanje tri osnivaa- poslovno sposobne fizike ili pravne
osobe. Kako bi udruga mogla stei svojstvo pravne osobe, potrebno je izvriti upis u
Registar udruga Republike Hrvatske koji se vodi u elektronikom obliku, jedinstveno
za sve udruge u Hrvatskoj.75
Kako poinjete
Kada osnivai odlue osnovati udrugu- na temelju dobro promiljenog plana rada moraju sazvati Osnivaku skuptinu. Na toj Skuptini e osnivai rei svoje planove
ostalim lanovima te predloiti plan i program rada udruge te usvojiti obvezne
dokumente.
Kamo dalje
Upis se vri podnoenjem Zahtjeva za upis u registar udruga pri nadlenom tijelu
dravne uprave, prema sjeditu udruge, s obzirom da registar udruga vode uredi
dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave i Gradski ured za
opu upravu Grada Zagreba.
Procedura
Zahtjev za upis u registar udruga podnosi se na propisanom obrascu u dva primjerka,
(moete ga kupiti u Narodnim novinama ili nai na Internetu: Obrazac broj 1Zahtjev za upis u Registar udruga Republike Hrvatske), a uz njega prilaete:
Zapisnik o radu i odlukama osnivake skuptine
Odluku o pokretanju postupka za upis u registar udruga
Statut (u dva primjerka)
Popis osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje (na propisanom obrascu:
Obrazac broj 2 - Popis osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje udruge)
Preslike osobnih iskaznica osnivaa i osoba ovlatenih za zastupanje udruge
Ako udrugu osniva pravna osoba: Preslika izvoda iz sudskog ili drugog
62
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Izjava za
javnost
Konferencija
za novinare
Intervjui,
izjave
Odgovaranje
na telefonske
pozive
66
Lobiranje
Kae se: Jednoroditeljske obitelji trebaju lobirati kod dravnih vlasti radi promjena
zakona i unoenja zakonskih odredbi o zatiti samohranog roditelja ili Jednoroditeljske obitelji trebaju osobe koje e njihov interes zastupati pri Gradskim
poglavarstvima pri donoenju kriterija za dobivanje stanova, povlastica pri upisima
u vrtie ili dodatnih socijalnih ili zdravstvenih usluga. Lobiranje je specijalizirani dio
odnosa s javnou ija je svrha uspostavljanje i odravanje odnosa s dravnom vlasti,
pogotovo s ciljem utjecanja na donoenje zakona ili propisa,84 jedna od definicija
67
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
koja naglaava ulogu dravne vlasti i zakone, ali korisno smjeta lobiranje u
podruje odnosa s javnou.
Lobiranje kao skup aktivnosti koje provode pojedinci ili grupe kako bi utjecali na
zakonodavnu vlast, dravnu ili lokalnu upravu u vlastitom ili u interesu onih koje
zagovaraju85 je definicija koja nam se uinila jako prikladnom za ovu publikaciju
i kao onu koja itateljima moe pomoi u promiljanjima. Ako elite da lobiranje
bude iskreno i dobronamjerno, a esto ga se proglaava upravo suprotnimposlovima za iju je zaslugu presudna rodbinska ili politika veza ili mito, morate
slijediti odreena pravila, principe.
Lobiranje i zagovaranje86 se temelji na principima legitimnosti, vjerodostojnosti,
podnoenja rauna i moi.
LEGITIMNOST odgovara na pitanje Za iji raun i s kojim ovlatenjem neka
organizacija ili grupa osoba govori u javnosti?
VJERODOSTOJNOST odgovara na pitanje Koliko nekoj organizaciji mogu vjerovati
i imati povjerenja u njene ciljeve i metode rada?
PODNOENJE RAUNA odgovara na pitanje Radi li organizacija u javnom i za
javni- opi interes i odgovara li svojem lanstvu?
MO odgovara na pitanje Kakva je raspodjela resursa unutar organizacijenovca, infrastrukture, zaposlenike, kao i utjecaja, ovlatenja i medijskog djelovanja
lanova?
Grupe jednoroditeljskih obitelji koje su udruene u udruge i druge oblike djelovanja
(klubove, neformalne graanske inicijative) moraju odgovarati na navedena pitanja
ako u javnosti i pred svojim lanstvom ele postii cilj kojeg su same sebi postavile.
Kao iri pojmovi za lobiranje se spominju jo i grupe za pritisak, interesne grupe,
zagovaranje ili javno zagovaranje.
Strategija javnog zagovaranja treba dovesti do odgovara na pitanja gdje se u ovom
trenutku nalazite, gdje elite biti u odreenom vremenskom roku (za kratkorono
razdoblje- jednu godinu ili srednjorono- tri ili pet godina), kako to namjeravate
uiniti i s kojim resursima. Razmiljanje o strategiji javnog zagovaranja djelovanja
organizacije moe zapoeti praktinim primjerom prema problemu stanovanja
samohranih roditelja i moguoj ulozi Vlade, gradova i opina.
TO SE ELI POSTII?
Dati poticaj Vladi, gradovima i opinama za osmiljavanje programa povoljnog
kreditiranja za kupovinu stambenog prostora namijenjen jednoroditeljskim obiteljima
bez stana. Na kraju lobiranja dobiti zakonsku i/ili strategijsku i strunu podrku
ministarstava, osigurana sredstva u dravnom proraunu kao i u lokalne programe
ugraen problem stanovanja jednoroditeljskih obitelji i osigurana sredstva u
proraunima gradova i opina.
68
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
72
Literatura
1. Ajdukovi, M. (1997) Grupni pristup u psihosocijalnom radu: naela i procesi,
Drutvo za psiholoku pomo: Zagreb
2. Akrap, A. (1999) Brak i obitelj u demografskom kontekstu, Bogoslovska smotra
2/3
3. Baloban, S., rpi, G. (2004) Hrvatska na putu europskih integracija, Centar za
promicanje socijalnog nauka Crkve i Kranska sadanjost: Zagreb
4. Bai, J., iak, A., Koller-Trbovi, N. (1998) Integralna metoda u primjeni,
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Alinea: Zagreb
5. Berne, E. (1984) Koju igru igra, Nolit: Beograd
6. Beovan, G. (2003) Utjecaj organizacija civilnog drutva u Hrvatskoj, Revija za
sociologiju, Vol XXXIV, No 3-4
7. Braja, P. (1979) Interpersonalna komunikacija u obitelji, Defektologija: Zagreb
8. Braja, P. (1985) Ljubav i svaa u dvoje, NIRO: Varadin
9. Braja, P. (1994) Pedagoka komunikologija: razgovor, problemi i konflikti u koli,
kolske novine: Zagreb
10. Brusi, R. (1997) Obitelj i prevencija poremeaja u ponaanju djece i mladei,
magistarski rad, Fakultet za defektologiju Sveuilita u Zagrebu
73
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
11. Buljan Flander, G., Karlovi, A. (2004) Odgajam li dobro svoje dijete? Savjeti za
roditelje, Marko M.: Zagreb
12. Chambaz, C. (2001). Lone-parent families in Europe: A variety of economic and
social circumstances. Social Policy and Administrations, 35 (6)
13. Cutlip, S. M., Center, A. H., Broom, G. M. (preveo Domagoj Rogulja) (2003)
Odnosi s javnou, Mate: Zagreb
14. Duke, M., Nowicki, S., Jr. (1972) A new measure and social learning model
for interpersonal distance. Journal of Experimental Research in Personality,
reprinted in An international selection of readings in personal space, Vol. 2,
Mallenby
15. Filipovi, I. (2005) Knjiga za roditelje, Hrvatska udruga socijalnih radnika:
Zagreb
16. Glasser, W. (2000) Nai se i ostati zajedno, Alinea: Zagreb
17. Glasser, W. (2000) Nesretni tinejder, Alinea: Zagreb
18. Grozdani, S. (2000) Jednoroditeljske obitelji prema uzrocima njihova nastanka,
Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 7
19. Halmi, A. (1997) Marginalizacija samohranih roditelja- strategija protiv
iskljuenja, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 4
20. Ivanovi, M., Moore, D. (2005) Pravni okvir za djelovanje nevladinih
organizacija koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnosti od javnog interesa;
Status organizacija koje djeluju za ope/javno dobro: Meunarodni pregled,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog drutva: Zagreb
21. Jackins, H. (1981) The Art of Listening, Rational Island Publishers: Seattle
22. Jankovi, J. (1996) Pristupanje obitelji, Alinea: Zagreb
23. Jankovi, J. (1995) Zloesti aci genijalci, Alinea: Zagreb
24. Jankovi, J., Bai, J., ur. (2001) Prevencija poremeaja u ponaanju djece i
mladih u lokalnoj zajednici, Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremeaja u
ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju: Zagreb
25. Javno zagovaranje - STAR projekt, Delphi Interantional
74
literatura
26. Kuftinec, M., et. al. (1998) Modifikacija ponaanja putem igre, Zagreb
27. Mihaljevi, J. (1995) Ovisnost o drogi i alkoholu: bolest-lijeenje-prevencija,
Matica hrvatska Livno: Livno
28. Morris, D. (1988) Govor tijela, August Cesarec: Zagreb
29. Novak, B., (2001) Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima, Binoza Press:
Zagreb
30. Pavii, J. (2004) Strategija marketinga neprofitnih organizacija, Masmedia:
Zagreb
31. Petz, B. i sur. (1992) Psihologijski rjenik, Prosvjeta: Zagreb
32. Ponzetti, J. J., Jr., ur. (2003) Social networks, International encyclopedia of
marriage and familiy, vol. 4: New York
33. Preporuka Rec 2001 (1) VIJEE EUROPE ODBOR MINISTARA- Odbora
ministara dravama lanicama o socijalnim radnicima (koju je donio Odbor
ministara na 737. sastanku zamjenika ministara 17. sijenja 2001). Prijevod:
Gertruda Preis Hur
34. Puljiz, V., Zrinak, S. (2002) Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu,
Revija za socijalnu politiku (9) 2
35. Raboteg-ari, Z., Penik, N., Josipovi, V. (2003) Jednoroditeljske obitelji:
osobni doivljaj i stavovi okoline, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i
mladei: Zagreb
36. Raboteg-ari, Z., Sakoman, S., Braja-ganec, A. (2002) Stilovi roditeljskoga
odgoja, slobodno vrijeme i rizino ponaanje mladih, Drutvena istraivanja 5859
37. Radat, K. (1999) Prevencija ovisnosti u lokalnoj zajednici, seminarski rad, Studijski
centar socijalnog rada
38. Satir, V. (1988). The new peoplemaking, Mountain View: Science and Behaviour
Books
39. Statistiki Ljetopis Republike Hrvatske 2002, Dravni zavod za statistiku
40. uur, Z. (2001) Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji, Pravni fakultet u
Zagrebu: Zagreb
75
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
41. Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A. (1994) Budimo prijatelji: prirunik odgoja za
nenasilje i suradnju, Slon: Zagreb
42. Vodogaec, I. Bez supruga i s djecom osueni na ivot graana drugog reda,
Veernji list, 19.09.2000.
43. Vuleta, B., Ani, R. (1999) Na putu mira, Franjevaki institut za kulturu mira i
Nacionalni katehetski ured HBK-a: Split
44. Zakon o humanitarnoj pomoi, Narodne novine 96/2003
45. Zakon o udrugama, Narodne novine 88/2001
46. ganec, N. (1995) Obitelj- socijalna mrea- socijalni rad, Drutvena istraivanja:
4 (4/5)
47. iak, A. (1991) Komunikacijski procesi, u: Evaluacija i integralne metode u
radu s djecom predkolske dobi i njihovim roditeljima, Fakultet za defektologiju:
Zagreb
48. www.ciciban.net/obitelj.php
49. www.devpsy.org/teaching/parent/baumrind_styles.html,
Diana
Baumrinds
Theory of Parenting Styles (1967) Original Descriptions of the Styles
50. www.kidsource.com/better.world.press/parenting.html, Sue Dinwiddie;
Human Development; 1995 One Small Step Affiliate Member
51. www.mobms.hr
52. www.uprava.hr
76
MA
Prilozi
Popis nekih udruga i institucija koje jednoroditeljske obitelji mogu kontaktirati
u vezi savjetovanja, pravne pomoi ili koje mogu uputiti na sljedeu korisnu
adresu. Neki brojevi udruga su tijekom vremena promijenjeni ili ne pruaju
navedene usluge.
Prvo mjesto u potrazi za informacijama i strunom pomoi, u kojima roditelji mogu
dobiti besplatnu pomo su savjetovalita za djecu, mlade, brak i obitelj:
Grad
Dubrovnik
Adresa
Mata Vodopia 30
Broj telefona
020/ 358 731
Radno vrijeme
pon/sri/pet
8h-16h
uto/et
11h-19h
Karlovac
Ivana Metrovia 10
pon/sri/pet
8h-15h
uto/et
8h-17.30
Split
Matoeva 10
pon/sri/pet
7.30-15.30h
uto/et
7.30-19h
ibenik
Prvika 2
7h-15h
Vinkovci
etalite Dionizija
vagelja 2
7h-15h
Krapina
Frana Galovia bb
7h-15h
77
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
ZAGREB
prilozi
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
prilozi
81
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
82
literatura
Iz recenzija
...Osobito je vano nuenje bitnih informacija koje roditelji najee nemaju jer
ih nitko ne priprema za taj najvaniji poziv u ovjekovom ivotu, a mogu im biti
od izuzetne koristi kako bi pojaali svoju roditeljsku kompetentnost i tako svojoj
djeci omoguili kvalitetan rast i razvoj te stvaranje snane linosti koju odlikuje:
vrsta bazina sigurnost, pozitivna slika o sebi, samopouzdanje, neovisnost, dobra
prilagoenost u svim bitnim aspektima (emocionalna, obiteljska, socijalna) i to
je osnova stvaranja uspjenog, zadovoljnog, uravnoteenog, sretnog, a samim tim i
zdravog potomstva- buduih kvalitetnih roditelja sljedeoj generaciji djece.
Sve su to postignua koja se uglavnom podrazumijevaju i veina roditelji dre da su
u stanju realizirati ih kod svoje djece, mada i nisu svjesni to je to roditeljstvo u stvari
i kako mogu postii sve ove podrazumijevajue ciljeve. Ne samo roditelji, nego i
cjelokupno ovo drutvo, bez ikakvog pokria daje mandat za tako odgovornu ulogu
uglavnom neobavijetenim osobama, tek bioloki sposobnim za reprodukciju, ne
uloivi ni sata u njihovu pripremu za roditeljstvo- najvanije zanimanje u ovjekovom
ivotu. Stvaranje novog ovjeka sa svim potrebnim atributima koje trai suvremeno
drutvo i civilizacija uope, da bi, suprotno tome, ali i opravdano, za izradu
najjednostavnijih predmeta budui majstor morao ii bar jedanaest godina u kolu,
ukljuujui tri godine prakse i sve to takva priprema podrazumijeva.
Najee ovog problema roditelji postanu svjesni tek kada njihova djeca bespovratno
zalutaju na putu procesa socijalizacije (drutvo ni tada, ono ostaje zaueno i
zbunjeno kao da problemi i sami zajedno sa strukom koja se njima bavi, dovoljno
glasno ne viu za pomo i ne nude putove razrjeavanja problema), kada su ve
identificirana kao iz nekog nepoznatog razloga zloesta djeca! No, ve je odavno
poznato da zloeste djece nema, nego su to nesretna djeca ija nesrea je posljedica
nekompetentnosti njihovih roditelja i nezainteresiranosti drutva, pa samim tim i
njegove nekompetentnosti, odnosno za drutvo odgovornih osoba!...
Prof. dr. sc. Josip Jankovi
83
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Krajnje biljeke
1
Preporuka Rec 2001 (1) VIJEE EUROPE ODBOR MINISTARA - Odbora ministara
dravama lanicama o socijalnim radnicima (koju je donio Odbor ministara na 737.
sastanku zamjenika ministara 17. sijenja 2001). Prijevod: Gertruda Preis Hur
2
Puljiz, V., Zrinak, S. (2002) Hrvatska obiteljska politika u europskom kontekstu, Revija za
socijalnu politiku (9) 2
3
Raboteg-ari, Z., Penik, N., Josipovi, V. (2003) Jednoroditeljske obitelji: osobni doivljaj
i stavovi okoline, Dravni zavod za zatitu materinstva, obitelji i mladei: Zagreb
4
Akrap, A. (1999) Brak i obitelj u demografskom kontekstu, str. 313.-338., Bogoslovska
smotra 2/3: Zagreb
5
Halmi, A. (1997) Marginalizacija samohranih roditelja-strategija protiv iskljuenja, str. 7791, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 4
6
Grozdani, S. (2000) Jednoroditeljske obitelji prema uzrocima njihova nastanka, str. 169182, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada, 7
7
Chambaz, C. (2001) Lone-parent families in Europe: A variety of economic and social
circumstances. Social Policy and Administrations, 35 (6), 658-671
8
Statistiki Ljetopis Republike Hrvatske 2002, Dravni zavod za statistiku
9
Raboteg-ari, Z., Penik, N., Josipovi, V. (2003) Jednoroditeljske obitelji, osobni doivljaj
i stavovi okoline, Dravni zavod za zatitu materinstva, obitelji i mladei: Zagreb
10
Baloban, S., rpi, G. (2004) Hrvatska na putu europskih integracija, Centar za
promicanje socijalnog nauka Crkve i Kranska sadanjost: Zagreb
11
Ibid., str. 161.
12
uur, Z. (2001) Siromatvo: teorije, koncepti i pokazatelji, Pravni fakultet u Zagrebu:
Zagreb
13
Ibid., str. 181.
14
Grozdani, S. (2000) Jednoroditeljske obitelji prema uzrocima njihova nastanka, str. 169182, Ljetopis Studijskog centra socijalnog rada 7
15
Raboteg-ari, Z., Penik, N., Josipovi, V. (2003) Jednoroditeljske obitelji, osobni
doivljaj i stavovi okoline, Dravni zavod za zatitu materinstva, obitelji i mladei: Zagreb
85
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
16
Ibid.
Vodogaec, I. Bez supruga i s djecom osueni na ivot graana drugog reda, Veernji
list, 19.09.2000.
18
Braja, P. (1985) Ljubav i svaa u dvoje, NIRO: Varadin
19
iak, A. (1991) Komunikacijski procesi, u: Evaluacija i integralne metode u radu s djecom
predkolske dobi i njihovim roditeljima, Fakultet za defektologiju: Zagreb
20
Jankovi, J. (1996) Pristupanje obitelji, Alinea: Zagreb
21
Jankovi, J. (1994) Obitelj i droga, kolske novine: Zagreb
22
Satir, V. (1988) The new peoplemaking, Mountain View: Science and Behaviour Books
23
Braja, P. (1979) Interpersonalna komunikacija u obitelji, Defektologija: Zagreb
24
Bai, J., iak, A., Koller-Trbovi, N. (1998) Integralna metoda u primjeni, Edukacijsko
-rehabilitacijski fakultet Sveuilita u Zagrebu i Alinea: Zagreb
25
Jankovi, J. (1996) Pristupanje obitelji, Alinea: Zagreb
26
Braja, P. (1994) Pedagoka komunikologija: razgovor, problemi i konflikti u koli, kolske
novine: Zagreb
27
Kuftinec, M., et. al. (1998) Modifikacija ponaanja putem igre, Zagreb
28
Morris, D. (1988) Govor tijela, August Cesarec: Zagreb
29
http://hr.wikipedia.org/wiki/Aktivno_slu%C5%A1anje
30
Jankovi, J. (1996) Pristupanje obitelji, Alinea: Zagreb
31
Ibid.
32
Ibid.
33
Berne, E. (1984) Koju igru igra, Nolit: Beograd
34
Jankovi, J., Bai, J., ur. (2001) Prevencija poremeaja u ponaanju djece i mladih u
lokalnoj zajednici, str. 34., Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremeaja u ponaanju
djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju: Zagreb
35
Jankovi, J., Bai, J., ur. (2001) Prevencija poremeaja u ponaanju djece i mladih u
lokalnoj zajednici, str. 35., Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremeaja u ponaanju
djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju: Zagreb
36
Satir, V. (1988). The new peoplemaking, Mountain View: Science and Behaviour Books
37
Fraser 1997., u: Jankovi, J., Bai, J., ur. (2001) Prevencija poremeaja u ponaanju
djece i mladih u lokalnoj zajednici, Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju poremeaja u
ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju: Zagreb
38
Bullinger, Nowak, 1998., u: Jankovi, J., Bai, J., ur. (2001) Prevencija poremeaja u
ponaanju djece i mladih u lokalnoj zajednici, str. 57., Povjerenstvo Vlade RH za prevenciju
poremeaja u ponaanju djece i mladei i zatitu djece s poremeajima u ponaanju:
Zagreb
39
ganec, N. (1995) Obitelj- socijalna mrea- socijalni rad, Drutvena istraivanja: asopis
za opa drutvena pitanja 4 (4/5): 503- 515
40
Jankovi, J. (1996) Pristupanje obitelji, str. 49., Alinea: Zagreb
41
Ponzetti, J. J., Jr., ur. (2003) Social networks, International encyclopedia of marriage and
familiy, vol. 4: New York
42
Jankovi, J. (1996) Pristupanje obitelji, str. 51., Alinea: Zagreb
43
Suitor i Pillemer 2000., Julien i Markman 1991., u: Ponzetti, J. J., Jr., ur. (2003) Social
networks, International encyclopedia of marriage and familiy, vol. 4: New York
17
86
krajnje biljeke
44
Brusi, R. (1997) Obitelj i prevencija poremeaja u ponaanju djece i mladei, str. 28.,
magistarski rad, Fakultet za defektologiju Sveuilita u Zagrebu: Zagreb
45
Ibid., str. 24.
46
http://www.devpsy.org/teaching/parent/baumrind_styles.html, Diana Baumrinds Theory
of Parenting Styles (1967) Original Descriptions of the Styles
47
www.ciciban.net/obitelj.php
48
Buljan Flander, G., Karlovi, A. (2004) Odgajam li dobro svoje dijete? Savjeti za roditelje,
str. 213., Marko M.: Zagreb
49
Raboteg-ari, Z., Sakoman, S., Braja-ganec, A. (2002) Stilovi roditeljskoga odgoja,
slobodno vrijeme i rizino ponaanje mladih, Drutvena istraivanja 58-59: 213-530
50
http://www.kidsource.com/better.world.press/parenting.html, Sue Dinwiddie; MA Human
Development;1995 One Small Step Affiliate Member
51
http://www.devpsy.org/teaching/parent/baumrind_styles.html, Diana Baumrinds Theory
of Parenting Styles (1967) Original Descriptions of the Styles
52
Brusi, R. (1997) Obitelj i prevencija poremeaja u ponaanju djece i mladei, str. 26.,
magistarski rad, Fakultet za defektologiju Sveuilita u Zagrebu: Zagreb
53
Glasser, W. (2000) Nai se i ostati zajedno, Alinea: Zagreb
54
Glasser, W. (2000) Nesretni tinejder, Alinea: Zagreb
55
Filipovi, I. (2005) Knjiga za roditelje, str. 45., Hrvatska udruga socijalnih radnika: Zagreb
56
ibid., str. 46.-47.
57
ibid.
58
ibid., str. 54.
59
Wylie 1979., u: Lackovi-Grgin, K. (1994) Samopoimanje mladih, Naklada Slap:
Jastrebarsko
60
Patton 1991., ibid.
61
Kernis i suradnici 1991., ibid.
62
ibid.
63
ibid.
64
ibid.
65
Uzelac, M., Bognar, L., Bagi, A. (1994) Budimo prijatelji: prirunik odgoja za nenasilje i
suradnju, Slon: Zagreb
66
Vuleta, B., Ani, R. (1999) Na putu mira, Franjevaki institut za kulturu mira i Nacionalni
katehetski ured HBK-a: Split
67
Petz, B. i sur. (1992) Psihologijski rjenik, Prosvjeta: Zagreb
68
Mihaljevi, J. (1995) Ovisnost o drogi i alkoholu: bolest-lijeenje-prevencija, Matica
hrvatska Livno: Livno
69
ibid.
70
Jankovi, J. (1995) Zloesti aci genijalci, Alinea: Zagreb
71
Radat, K. (1999) Prevencija ovisnosti u lokalnoj zajednici, seminarski rad, Studijski centar
socijalnog rada: Zagreb
72
Beovan, G. (2003) Utjecaj organizacija civilnog drutva u Hrvatskoj, Revija za
sociologiju, Vol XXXIV, No 34: 127142
73
Zakon o udrugama, Narodne novine 88/2001, l. 2.
74
Ivanovi, M., Moore, D. (2005) Pravni okvir za djelovanje nevladinih organizacija koje u
87
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnosti od javnog interesa; Status organizacija koje djeluju
za ope/javno dobro: Meunarodni pregled, str. 8, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog
drutva: Zagreb
75
www.uprava.hr
76
Zakon o humanitarnoj pomoi, Narodne novine 96/2003, l. 1.
77
Cutlip, S. M., Center, A. H., Broom, G. M., (preveo Domagoj Rogulja) (2003) Odnosi s
javnou, str. 6. Mate: Zagreb
78
ibid., str. 526.
79
ibid., str. 326.
80
ibid., str. 328.
81
ibid., str. 267.
82
prilagoeno prema: Novak, B., (2001) Krizno komuniciranje i upravljanje opasnostima,
str. 166., Binoza Press: Zagreb
83
prilagoeno ibid., str. 167.-169.
84
ibid., str. 19.
85
Pavii, J. (2004) Strategija marketinga neprofitnih organizacija, str. 224., Masmedia:
Zagreb
86
Javno zagovaranje STAR projekt, str. 17., Delphi Interantional
87
Pavii, J. (2004) Strategija marketinga neprofitnih organizacija, str. 227., Masmedia:
Zagreb
88
Ajdukovi, M. (1997) Grupni pristup u psihosocijalnom radu: naela i procesi, str. 6.,
Drutvo za psiholoku pomo: Zagreb
89
ibid., str. 6.
90
ibid., str. 61.
91
ibid., 72-73.
88
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Biljeke
90
91
ZA i O JEDNORODITELJSKIM OBITELJIMA
Iz recenzija
"...Davanje teorijske osnove cjelokupnog ovog podruja autori su shvatili u skladu s
odavno poznatom tvrdnjom da je dobra teorija najbolja praksa i to je dobro jer
omoguava korisnicima da shvate itav ovaj kompleks pitanje u njegovoj cjelini i tako se
lake snau u realitetu i svim iznenaenjima koja ih u njemu ekaju... Jedan od takvih
dobrodolih oblika pomoi je i ova broura koja roditelje upuuje na osobne resurse,
njihov razvoj, mogunosti pomoi i podrke kroz udruivanje i koritenje razliitih drugih
udruga i institucija kroz programe koje ovi nude te ih samo treba prihvatiti, iriti i dalje
razvijati... "
Prof. dr. sc. Josip Jankovi
LET
92
460111087
"Unato mnoini knjiga o odgoju i obrazovanju, obitelji, o odgoju zdrave djece, o koli i
sl., u hrvatskoj literaturi o samohranim roditeljima ili jednoroditeljskim obiteljima gotovo
uope nema literature, stoga je broura "ZA" i "O" jednoroditeljskim obiteljima... doista
vrijedan doprinos osvjetljavanju izazova svakodnevnog ivota ovih obitelji... Nadamo
se kako e itatelji, prije svega sami samohrani roditelji, u ovoj brouri nai ohrabrujue
rijei za svoju roditeljsku svakidanjicu, a oni koji sami imaju podrku, mogu pruiti bolju
pomo i drugima."
Mr.sc. Roberta Brusi