Professional Documents
Culture Documents
MENTOR: STUDENTI:
dr. sc. Muzafer Brigić Emina Osmić 58/23
Melisa Malkic 48/23
Ibrahim Mustafić 100/23
1. UVOD .................................................................................................................. 1
ZAKLJUČAK.................................................................................................................. 25
LITERATURA ........................................................................................................ 26
1. UVOD
1
2. POSLOVANJE PREDUZEĆA
2
K3
K2
K1
Preduzeće
K-masa kapitala
Izvor: (Santini, 2013.;25)
3
Povećavanje strukturalne i procesualne kompleksnosti, kako preduzeća tako i
okruženja, iznudilo je pojavu holističkog pristupa. Preduzeće se kao i okruženje
shvaćaju kao potencijali radi uvažavanja suvremenih uvjeta poslovanja sve više
naglašavaju okruženje. Okruženje je sastav koji karakterizira pojava dinamičnih
procesa. Navedeni procesi odražavaju promjene i zahtjeve različitih interesnih
skupina. Sagledavanjem promjena i osobito trendova kretanja relevantnih
ekonomskim čimbenika stvara se pretpostavka za odlučivanje o adekvatnim
poslovnim aktivnostima preduzeća. Drugim riječima, dinamiziranje tržišnog
mehanizma zahtjeva upravljački pristup definiranju osnovnog cilja poslovanja
preduzeća. (Santini, 2013.)
Preduzeće kao forma za neku ekonomsku djelatnost ima neke svoje karakteristike.
Bilo da se radi o preduzeću veličine kapitala K1, K2, K3, neke od tih karakteristika
mogu biti sljedeće: (Santini, 2013.;27)
4
2.1. Finansiranje poslovanja preduzeća
5
Shodno tome, važan je kružni tok reprodukcijskog procesa preduzeća koji je
ilustriran sljedećom grafičkom ilustracijom prikazanoj na slici 2.
novac i surogati
novca
materijalni
oblici sredstava
Izvor: (Jurina, 2006; 191)
6
4. IZVORI PODATAKA O USPJEŠNOSTI POSLOVANJA
PREDUZEĆA
7
određene odredbe
zakona
Interni korisnici
8
Uobičajena je sljedeća podjela temeljnih finansijskih izvještaja: (Dvorski, 2018.;108)
Bilans (njem. BIllanz, engl. Balance sheet)
Račun dobiti i gubitka (njem. Gewinn und Verlustrechnung, engl. Income
statement)
Izvještaj o novčanim tokovima (njem. Cash flow Rechnung, engl. The
statement of cash flow)
9
4.1. Bilans
Kao prvo, promatrajući lijevu stranu bilansa, koja se naziva aktivom, u analizi
poslovanja moguće je dobiti odgovor na pitanje koji su to oblici imovine u koje
preduzeće ulaže svoja ili posuđena sredstva te je jednostavno zaključiti koliki je udio
pojedinog oblika imovine u ukupnoj imovini, što može imati važno informativno
značenje analizi poslovanja preduzeća. (Dvorski, 2018.;109)
AKTIVA PASIVA
Dugotrajna imovina Vlastiti kapital
Dugoročne obveze
Kratkotrajna imovina Kratkoročne obveze
Izvor: autor
10
4.2. Račun dobiti i gubitka
11
4.3. Izvještaj o novčanim tokovima
U dva dosad opisana izvještaja, i to računa dobiti i gubitka te bilansu, vidjeli smo
kako je moguće opisivati financijsko stanje i financijsku uspješnost poslovanja
preduzeća. Pojavom sve veće internacionalizacije poslovanja, a time i širenja
primjene međunarodnih računovodstvenih standarda, osim bilansa i računa i dobiti i
gubitka izvještaj o novčanim tokovima postao je nezaobilazan dio finansijskog
izvještavanja.
Investicijski
novčani
tokovi
Operativni Finansijski
novačni novčani
tokovi tokovi
PREDUZEĆE
12
5. MJERENJE USPJEŠNOSTI POSLOVANJA RELATIVNIM
POKAZATELJIMA USPJEŠNOSTI
13
Za početno uočavanje različitosti uslova u kojima se ostvaruju rezultati u
preduzećima navest ćemo i odgovarajuće primjere. Ako dva preduzeća ostvare isti
prihod u jednoj godini, npr., u iznosu od 1 000 000 KM, ona su sa stajališta
apsolutnog iznosa ostvarila isti rezultat. Međutim, za taj rezultat u jednom je radilo
1000 a u drugom 800 radnika. To znači da njihov rezultat ima različitu relativnu
vrijednost ako uzmemo u obzir broj radnika koji je radio u stvaranju rezultata.
Primjerice, jedno je preduzeće za taj isti rezultat imalo 600 000 KM, a drugo 650
000 KM utrošaka, što opet upućuje na to da će relativna vrijednost rezultata biti
različita. Kolika je razlika u vrijednosti rezultata utvrdit ćemo mjerenjem sljedećeg:
Proizvodnost rada;
Ekonomičnost;
Rentabilnost.
14
5.1. Produktivnost
Pr = produktivnost
Pr = _Q_
T
Iz tog odnosa dobivamo produktivnost kao izraz količine proizvoda po jedinici rada.
Razumljivo je onda da, ako dobivamo veći kvocijent, raste i produktivnost, kao izraz
količine učinaka po jedinici utrošenog rada. S obzirom na svu širinu
15
poslova kojima se danas preduzeća bave, u savremenoj ekonomskoj teoriji, a i
praksi, mjeri se i učinkovitost ulaganja kapitala, investiranje (u poslovne,
istraživačke i druge projekte). Stoga i tu činjenicu valja uzeti u obzir kod mjerenja
učinkovitosti. (Dvorski, 2018.;167)
Ipak se najviše toga svodi na produktivnost, što potvrđuju česte usporedbe koliko
se minuta ili sati rada potroši za jedan proizvod u razvijenim ili nerazvijenim
zemljama. Stoga je potrebno pronaći metode kako ovaj osnovni obrazac, ovu
osnovnu formulu, primijeniti. U ekonomici su poznate metode kojima raznovrsnu
proizvodnju izražavamo tako da se može mjeriti produktivnost. To su sljedeće
metode (Dvorski, 2018.;169):
Naturalna metoda
Naturalno-uvjetna metoda
Radna metoda
Novčana metoda
Za svaki ljudski napor usmjeren prema većoj uspješnosti treba vremena, pa tako i
za produktivnosti. Prema tome, produktivnost je kao stalno mijenjanje i kretanje s
ciljem povećanja uspješnosti poslovanja zahvaljujući
16
rastu produktivnosti. Stoga nas izražavanje produktivnosti statički izražene apsolutnim
brojevima neće zadovoljiti jer iz toga često ne vidimo dovoljno. Naime, relativni broj
pruža nam mogućnost uspoređivanja produktivnosti sasvim različitih proizvoda i
različitih poduzeća, pa je stoga važan kao univerzalni relativni pokazatelj
produktivnosti.
Izvor: (https://www.zse.hr/userdocsimages/financ/LURA-fin2017-1Y-REV-N-HR.pdf)
Dukat je 2016. godine proizveo 273.757 hiljada mliječnih proizvoda, dok je 2017.
godine proizveo 282.941 hiljada proizvoda. Broj radnih sati u 2016. iznosi 2088 sati
dok u 2017. broj radnih sati iznosi 2080. Zbog toga u tablici možemo vidjeti da je
Dukat produktivnije poslovao 2017. godine u odnosu na 2016. godinu.
17
5.2. Ekonomičnost
E= prihod
trošak
18
Svako povećanje ekonomičnosti dovodi i do povećanja konačnog financijskog
rezultata, pa stoga valja upoznati sve mogućnosti kojima se to povećanje može
ostvariti. U globalnom smislu dvije su sljedeće mogućnosti (Dvorski, 2018.;183):
Povećanje prihoda
Smanjenje troškova
19
Cijene imaju svoj utjecaj na kretanje ekonomičnosti. Nastojanjem da se postignu
povoljne prodajne cijene proizvoda na tržištu i da se ulazni elementi nabave po
povoljnim cijenama ostvarit će se veća ekonomičnost. Racionalnim upravljanjem u
svim funkcijama na kojima nastaju troškovi može se značajno utjecati na razinu
ekonomičnosti. Sve to postići će se i izborom najpovoljnijeg tehnološkog procesa u
odnosu na vrstu, kvalitetu i količinu proizvoda te pridržavanjem odabranog
tehnološkog procesa u smislu tehnološke discipline, standarda i normativa. Sve
mjere koje poboljšavaju odnos prihoda i troškova u korist prihoda predstavljaju
moguće mjere za povećanje ekonomičnosti. (Dvorski, 2018.;192)
Izvor: (https://www.zse.hr/userdocsimages/financ/LURA-fin2017-1Y-REV-N-HR.pdf)
20
5.3. Rentabilnost poslovanja
21
Kada u nazivnik stavljamo ukupne rashode poduzeća (odnosne troškove), to je
rentabilnost poslovanja (Dvorski, 2018.;193):
Izvor: ( https://www.zse.hr/userdocsimages/financ/LURA-fin2017-1Y-REV-N-HR.pdf)
Iz tablice možemo vidjeti da je Dukat bio profitabilniji 2016. godine u odnosu na2017.
godinu.
22
6. MJERENJE USPJEŠNOSTI POSLOVANJA PODUZEĆA XY
Rentabilnost koja u sebi sadrži sve elemente koji su utjecali na konačan financijski rezultat
mijenjat će se pod uticajem :
Proizvodnosti rada
Količinske ekonomičnosti
Vrijednosne ekonomičnosti
Godina Dobit
2020. 320 000,00 km
2021. 288 000,00 km
Smanjenje 32 000,00 km
23
Tablica 8 Promjena pokazatelja
Konačan rezultat, tj. dobit, izražava nam i ovdje isto negativne kretanje – opadanje
rentabilnosti za 7%. Daljnjim postupkom analiziranja svih uzroka, porasta
proizvodnosti rada na 2%, te pada ekonomičnosti za 7% možemo zaključiti da je na
konačan rezultat najviše utjecalo opadanje ekonomičnosti.
24
ZAKLJUČAK
25
LITERATURA
26