ETIKA

1.a

12.4.2021.

Dragi učenici, prelazimo na novu nastavnu cjelinu, a to su Etički problemi suvremenog društva. Vidite
da nastavne sadržaje ne slijedimo istim redom kao u udžbeniku. Prva tema o kojoj ćemo razmišljati
jesu sukobi u odnosima i nasilje.

Aktivnost 1.
Proučite pojmovnik:

sukob – situacija u kojoj se dvije ili više osoba uključenih u odnos (prijatelji,
partneri, ukućani, suradnici i sl.) ne slažu o određenom pitanju, problemu
i/ili njegovu rješenju; najčešće je riječ o tome da svaka od strana ima
različite interese, vrijednosti ili stajališta koja se ne mogu istodobno
zadovoljiti ili su nespojivi

fizičko nasilje – uporaba fizičke sile radi nanošenja štete nekome i/ili
prisiljavanja nekoga na određeno ponašanje; uključuje izravno nanošenje
boli i ozljeda koje nerijetko prouzročuje dugotrajne posljedice i na mentalno
zdravlje;

psihičko nasilje – uporaba psihičke sile radi zastrašivanja, povređivanja i

drugih oblika emocionalnog ozljeđivanja; često se iskazuje verbalnim
napadom, poput vrijeđanja ili upućivanja prijetnji, no njegovi manje vidljivi
oblici poput pasivne agresije često imaju dugotrajnije i štetnije posljedice
na mentalno zdravlje

frustracija – osjećaj razočaranja i stanje nelagode, nemira ili srdžbe koji se

pojavljuju kao posljedica nemogućnosti ostvarenja nekoga iznimno željena
cilja

konsenzus – metoda nenasilnog rješavanja sukoba jednoglasnom

odlukom koja je rezultat dogovora sukobljenih strana

kompromis – metoda nenasilnog rješavanja sukoba dogovorom

sukobljenih strana koji se postiže uzajamnim ustupcima, pri čemu se svaka
od sukobljenih strana odriče nečega što je željela ili što je bio cilj samo te
strane

medijacija – postupak mirnog rješavanja sukoba u koji se uključuje treća

osoba koja je neovisna i koja sukobljenim stranama pomaže bolje razumjeti
uzroke i posljedice sukoba, a najčešće je riječ o stručnjacima s posebnim
znanjima i vještinama o najboljim načinima davanja potpore i pronalaska
mirnog rješenja

Aktivnost 2.
Pročitajte sljedeći tekst i promislite o pitanjima ispod teksta:

U suvremeno doba sve religije promiču nenasilje, a jedna je posebno

zanimljiva kada je riječ o etičkim učenjima i nenasilju. To je jinizam ili
džainizam, indijska religija osnovana u 6. st. pr. Krista koja u mnogim
religijskim učenjima sliči hinduizmu i budizmu. No njihova etička učenja o
nenasilju mnogi smatraju ekstremnima. Naime, džainisti uče o apsolutnom
nenasilju kao temeljnom načelu i o strahopoštovanju prema svim oblicima
života. Najveće je zlo naškoditi bilo kojemu živom biću. Tako se džainisti
hrane uglavnom samo plodovima koji sami padnu sa stabla, dok hodaju,
metlicom čiste prašinu ispred svojih nogu kako ne bi nenamjerno zgazili i
ubili neko sitno živo biće, a iz istog razloga ovijaju usta – da slučajno ne
udahnu neko sićušno biće.

Možda su džainisti uistinu ekstremni po načinu promišljanja svojstvenomu

zapadnim kulturama, no prepoznaješ li u njihovu načelu strahopoštovanja
prema svim oblicima života učenja koja bismo trebali slijediti i primijeniti?
Smatraš li da trebamo postupati nenasilno prema životinjama i prirodi?
Možemo li svojim prehrambenim potrebama opravdati nasilje nad
životinjama? Smatraš li da trebamo prestati ubijati životinje radi prehrane?
Kako se ti odnosiš prema drugim živim bićima i prirodi? Argumentiraj svoja
stajališta.