211
METODE PLANI~ANJA
Opste 0 planiranju
Planiranje rada je presudna faza u inzenjer-
skorn pristupu rjesenju zadatka.
Planiranjern uticerno na dovrSenje obje,kt~ 1:1
planiranorn vrernenu ali ina. cijenu izgradnt,.e'i ~
niranjem se argurnentovano suprotstavljam~ z~It':i:...'
jevima Za nerealnim rokovima dovrsenja i zas'tii,e\".!-
jerno se od zastoja zbog nedostatka radne snage,
rnaterijala itd, zato sto smo bla~~Y~~~~~~J?~ed~i­
djeU potrebe po kol_icLn!...i vr.:~. Kada posje-
time gradili~~:-P;ema kvalitetu i stepenu razra-
de i pracenju planova, rnozerno donijeti ·sud 0 in-
zenjerskim kvalitetima ·rukovodioca.
U razvijenim zemljama planiranje ima nagla-
senu ekonornsku kategoriju. Ukoliko dugorocno pla-
niramo i ugovorimo materijal iIi opremu za obje-
kat. sa tacnorn dinamikom isporuke, od isporucioca
dobiva sepopust i do 20% u odnosu na kratkoroc-
ni ugovor po kome "treba isporuciti za 15 dana".
E zemljama sa centralistickom privredom,Ela-
~iranju je posvecena izuzetna paznja i Jma snagu
zakona. U zemljama socijalisticke demokratije
ne vladaju trzno ekonomski odnosi. Osnovni koordi·
nator privrede su planovi na svim nivoima uprav-
Ijanja. Preduzece planir~otrebe u materijalima,a
njihovu isporuku treba da obezbjede i is~oruce dr"
zavne sl uzbe. (x· 27)
x-27.
Prilikom izgradnje hotela u Sociju - SSSRu os-
novne gradjevinske materijale~ cement, betonsko
zeljezo .i neke druge, trebalo je da isporuci s:)-
vjetska strana. Od nas su trazili dinamicke plano-
,ve isporuke za godinu dana unaprijed. U toj fazi,
rismo imali detaljno razradjenu tehnologiju iz~r­
adnj e kao ni dinamicke planove.
Kada smo iZradili detaljne planove pokusali
smo promjeniti rokove isporuke, ali nam je receno
da je to u njihovom sistemu nemoguce. Tacno prema
planu koji smo predali pocele su isporuke cemen-
ta a mi smo bili jos kod sirokop, iskopa temelja.
cement nam nije trebao. Sve isporucene kolicine
morali smo primiti, izlozivsi se dopunskim tros-
kovima. Mimo plana, izgradili smo deponijama Za
betonsko zeljezo i silose za cement. Da bi preva-
zisli nastalu situaciju, izvrsili smo korekciju
planova, ubrzali neke faze rada i uklopili se u
prvobitno date planove, sto narn je stvaralo odre-
djene teskoce i stvaral0 dopunske troskove.
212
Nas drustveni sistem pociva na dohodovnim i
trzno usmjerenim odriosima. U takvoj situaciji pl-
aniranje ima.ekonomski i drustveni karakter. ~-I
§t~~i~akter ispoljava seupravilnom usmje~:;
nju sredstava drustvene reprodukcije. u realnosti
planiranja u smislu potreba materijala, sredstav~i
~da, finansijskih sre~stava. kao' i vreme~~kom ra-
sporedu tih troskova. Mnogi investicioni objektisu
zbog nerealnog planiranja kasnili sa izgradnjom
a pitanje je da l i su realno kasnili. Do.lazilo se
do probijanja investicija u odnosu na planirane.
a pitanje je koliko su bile realno planirane.inve-
sticije.
Kada planiramo izgradnju objektatreba d~ ima-
~ na. ~olQ.ga.nju slije::ie'll dokumentacija.
------
- Investiciona dokumentacija, sto podrazumjeva sve
izvedbene projekte, predmjere i predracune, ugo:
vore, geomehanicke nalaze i dr.
- Projekat tehnologije gradjenia, sa tacno defini-
~postupkom rada, sredstvirr.a rada, proracu-
natim jedinicnim tehnoloskiw ciklusima pojedinih
operacija,
- Svim ostalim informacijama, zapisnicima klimat-
-~
skim podacima i drugim koji se odnose na kon-
4
kretni objekat.
Kroz planix:anje mi moramo odrovoriti u kojem
vremenu i kojim sredstvimd treba optimalno izvr-
siti svaku radnu operac~Ju, fazu rada. dio objek-
ta u skladu sa'ostalim radovima na objektu i ra-
spolozivim sredstvima.
Ilustrujmo to jednim zamisljenim primjerom.
Pretpostavimo da treba _J.~,::_~j...!i_~ ed!1lJ..c!?r~ic~~_ra­
da, koja sadrzi 1000 jeE.~~ (m i1i m ). rucnim
radom, .~ri~~JJ\uj~ usvojeni ~().::'~<3:.!_~_~_.:t'adc; ~nc.p(:t>
t:.?~~~ ci_.I:~9i~XQ£(i!
Teoretski takav rad mozemo izvesti sa 1000 ra~
dnika Za jeda~nski s~, st? Je sigurno apsu-
rdno, da i pokusamo. 'pruga kraj nost j e dC!.. nave@-
ni rad izvedem~ sa-1~.~l~~"~a~nikJ?~' koji radi B c
dnevno. U tom s1ucaju dobivamo:
1000 = 125 radnih dana iIi 5 mj i 10 dana.
~
Ovaj pristup takodjer ne mozemo·usvojiti.
jer bi vjerovatno drugi radovi zaostali zbog ova-
ko .dugog vremena. Rjesenja cerno traziti nil dl.ta,
nacina. Ukoliko nam Je unaprijed odredjen vremen-
~i period za obavljanje ove faze rada, odredi~
cemo potreban brej radnika. Zadano vrijeme je 4
-
dana.
Potreban br.radnika je 1000 nc_ 31,25=30 ra-
8x4 - _....--
 213

Dr~g.~~luoaj' je l<~~~~ vee oforml'enu ra~

dnu grupu - brigadu za ove radov oja broji dvade-
set radnil<a. U ovom slucaju tra~imo vrijern!L_~Q.­
j: ce grupa izvrsiti ovu pozici~. lAlIISNOST TRSoIA IZGRAONJE 00
VRSENA IZ~JE
••
Vr~Jeme • '" •
~zvr~enJa: 2Ux8 no
1000 : 6 , 2 5=6 d ana.
U zavisnosti od slucajado slucaja, c:ljeneci" .
sve ostale fal<tore. planira6erno sval<u poziciju
rada,l<ao i medjusobnu uslovljenost radovd.
VrIo l<ratko vrijeme izvr~enja nekog objekta
nije i najpovOljnije vrijem~. Za svaki objekat po-
~toji tehnolosl<o minime}n() v~e. To j,: vrl)eme
~j e ~e teoretsl<i u zavisn;>s~.. od t~hno:j,o,gi~
gradjenja moh -objekat izgraditi. ~ada bi plani-
ra:Li'[zg;adnju objek;t.; u tom vremenu, pokazalo
bi se da nam trebaju veca kolicina sredstava rada
i tehnoloskih konstrukcija, da moramo obezbijediti
mnogo vise radnika. i_ to vremenski promj enI j i v J?1'-
~j, ato je krajnje nepovoljno. Svi navedeni uslovi
poskupili bi izgradnju objekta. Ukoliko planiramo
~gradnju sa minimalnim sredstvima, najmanjim bro-
jem sredstava rada, tehnoloskih konstrukcija,~­
OOPUN. ~HAN. REZIJA
~age, dobivamo vrIo dugo vrijeme izgradnje ob-
OOPUN. R.SNAGA MEHANIZACIJA
~, ato opet nije ekonomski povoljno. Kod dugog OOPUNA OPREME KAPiTAL
vremena izgradnje objekta izvodjacu narastaju tro-
~kovi iz osnov.a amortizacije osnovnih sredstava,
~oakova gradiliane rezije, troskova kapitaIa,tro-
akova investitora, koji je uIczio sredstva\a ne mo
ze koristiti objekat itd.
214
Problem 1'laniranja je za1'ravo ustanoviti o~- ,
~~
timalno vrijeme izgradnje objekta pri kome su tro- i
skovi izgradnje najmanji.- Rjesen~ jednostav~
~~. Sovjetski na~~nici ~okusali su postaviti ma- '
tematski model za proracun. Nazalost taj model je
primjenljiv samo u njihovim uslovima, cak i tame
u ogranicenom dijapazonu uz mnogo nedokazanih va·
rijabla. Jedini ispravan put je izrada nekoHko
varijantnih rjesenja, 1'ri ce~u se zadaje vrijeme
izvrsenja u vremenskim jedinicama 6, 12, 18, 24
itd. mjeseci, a sVEluku1'ni troskovi se za svak~ sl-'
ucaj proracunavaju. Veliki sistemi udruzenl.h gra-
djevinara prilikom podnoaenja ponuda na medjuna- ,
rodnim licitacijama, duzni su priloziti uz ponudu·
varij antne planove i troskove izgradnj e, na osno- :
VU cega se investitor odlucuje za izvodjaca.
Principi planiranja
Kroz planiranje treba se pridrzavati slijede·'.
cih principa:
1. Realnost
Planovi treba da pocivaju na racunski dokaza-
nim velicinama. _raspolozivoj meQanizaciji. radnoj
~i, realno sagledanim uSlovima iZgradnje, me-
ceoreleakim uslevima, transportnim uslovima. hid-
roloskim itd.
,
2. Kontinui..tet
Obim rada u toku izgradnje i radni ri:tamAC[Sto-
,ja.cemo da cij elo vrijeme- izgradnje budu ujednace-
~ "i'reba izbjegavati "spiceve", gdj.e F.U u jednom
kracem 1'eriodu ukljucuje do1'unska mehanizacija i
radna snaga. U takvim s1'icevima tesko je racional-
no iskoristiti ras1'oloZive kapacitete, javljaju.
se zastoji, cekanja i\kao u p.ravilurpadkvaliteta.
3. _Paral~l..bacij_~
Nastojati da se sto vise faza radova paralel-
no odvijaju u potrebnom vremenskom pomaku. ~i­
mjer, kod objekta visokogradnje, kada betoniramo
konstrukciju 4 sprata, nema nikakvih prepreka da
l!.a drugom spratu zidamo ,pre grade a u pr:i:zemlju J~o'"
stavljamo primarne vodove instalacija.
4. u pripremnoJ fgQ;
_Re_~ln0s-t
Re~ na osnovu projekta organizacije i te-
hnologije predvidjeti vrijeme Za izvrsenje prip-
remn·ih radova, pocev od iZgradnje pristupnih pute-
va, betonar~ smjestaja za radnike, energetski~
prikljucaka itd. Vrlo cesto sme. bili svjedoci da
je vrijeme Za pripremne radove bilo pOtplanirano,
ato je izazvalo poremecaj u izvodjenju glavnih ra-
dova.

UlllIIfOLOGIJA I POJiCOv:r
K.od planira-
nja, vremenom se razvio odr_!~j.~tlLQ:';:,Qi termi~, koji
•,e upotrebljavaju 1a o~je'IU>ve odredjenih poj-
.~ova u radnom procesu, te ih je potrebno upoznati.
Faza rada
Ozna~ava skup istovetilih_ili sli~nih_,.~I:.l~
na objektu, ;oje iz~va odredjena grupa radnika
. _u sredstvim!'l ,I.',~c:!1'l za te racfu've •. Faze rad;"p;~d-"
stavljaju zemljani Bl,dovi, grubi gradjevinski rado-
vi, izrada kolovozne konstrukcij~, zavr~no~zanat­
ski radovi, instalaterski radovi i dr.
-------------------
Pojas rada
To je dio objekta,kada podjelu vrsimo po visi-
~ ,To moze biti sprat objekta_ali i horizont isko-
pa, miniranja, betoniranja, odredjena visinskom ko-
tom.
Radna etapa - zahvat
To je dio objekta gUJe se u odredjenom vremenu
obavljaju svi radovi, tj. cijeli tehnoloEki ciklus
proizvodnje. '1'0 moz~i 1/2 o.bjekta, gdje se u
odredjenom vremenu izvrsi izrada opIate, armiranje,
betoniranje i skidanje opIate iIi dio usjeka gdje
se obavljaju svi radovi od miniranja, transporta ma-
terijala, uredjenja kosina itd.
215
Radni front
To je radna povrsina, ukljucujuci prostor iznad
te povrsine, koji je potreban za nesrnetano odvijanje
radova.uz primjenu svih mjera tehnicke zastite. Rad-:-
ni front ogranicava broj izvri'iilaca koji tu ra.de.
Takt
To je vrijeme u kome se odvijaju radovi iste vr-
Elte poslova na jednoj radnoj etapi. lla rriJl1jer beto-
niranje, i1i iskopi itd.
Jedinicni ciklus
To je vrijerne u kome SE. optirnalnorn vremenu MOgU
obaviti sve radne operacij€ na jednoj radnoj etapi,
ili pojasu rada.
Vrije!T',e za izradu grube· konstrukcije jednoq sr-
rata objekta i1i raspona Mosta, polja industrijske
hale ,je vrije.'1e jedinicnog ciklusa.
Tehnoloski ciklus
To je vrijeme u kOrle se sve ..:-adne operil,cije na
proizvodu mogu obaviti u mjnima1no!'1 vrernenu, neovi-
sno od broja radnika,neg~__~avisno~}:apacit~
~:~stav~~~2.. ocvrECavar,je., betona itd.
2UI

Pla~ j:!~oruke._Ill~"tEtr.iial..a...p.!L..Q~a i II1j~-'tEtcima.

PODJELA PLANOVA Plan radne snage po danima i ~j~~.ecima

Planove dijeliMo na osnovu nekoliko kriteri- - ~1:.an._!!!..~~acije~

- Plan trans!=,o!'ta
ja i namjene planova. Prv~,E.~.9i~liLl~.. !1~...!!.:ta:t:icll~
~.:iliva finansijskih_sredsta~.a i.pl~.tro"~
i dinamic~~.pla~~.y_e. ~taticne I>lanove izra~u­
navamo ukupne Dotrebe naterijala po vrstama" ~ kava
- Plan ugovaran~.··k0c?E~rantskih.r.adova.
rna cas ova po.. kva.l ifikacij ama i zb irno, za ob jekat
koji planirano. Staticni planovi su podloga Za iz~ U zavisnosti od specifienosti objekta, obim
radu dinamickih planova. Kroz dinamieke pl~, planova mozemo prosiriti ili suziti ali je bolje
,:elicine dobivene. u staticni~.Eanovi~_~._pl~nira­ p:e:ividjeti viSe nego manje.
mo p.o vremenu i 'lljestu izvrsenja. ~rema vremenskom I>eriodu koji obradjujemo po'
--------- ~-----
~i<=ro===z=s=t=a=t=isc;;n:::.e=~121 an_2_Y_
...e:._n_a~J_·is_e_s_c~e.. 2!:>R.edj uj emo : red integralnog zbirnog plana, radicemo jos i
- ~tlpne potr~be m.:l;teriia1.:~_.po vrstam~c: - go~~je pl~~:,ve, PO~\l_go~iSnj~_L...!.lljes:~e..!...3~~·
- Ukupne potrebe norma iSasova po kvalifikaciji i ene i dnevne. Kod planova koji obuhvataju kraci
--------~. ..
.~- ~-- =.--..--'""~~~.~.--

vrstama radova vremenski period, lI'.nogo se detaljnije obradj.uje

- Na osnovu projekta tehnologije, utvrdjujemo uk- svaka faza rada u odnosu na integralne planove.
~pne potrebe s~tava rada i tehn(J)osJcih.k~~~~
tr'lJ]s,£iJ~•. Metode planiranja
- Utvrdj u~~_~""ukupne potrebe.rl\"l,:te;rijala .. ko.:j eg_tr," Do danas su razvijene brojne metode planira-
~~~~tovati i transportne duzine nja, ali proces je i dalje u toku. Neke metode sa
- !in~l}rij.§.Js~.,~,:::,:~_!.',a-,..RQ,,", vr'st~l'la.rad ova kojima cemo se u ovom kursu upoznati, nisu starije
• ..~kupne. rado~-=-~oje treba da izvedu~p~£~n1.L.l'=<? od 15 godina. Koju cemo metodu primijeniti zavisi
vrstama. od niza faktora, kao veliiSine i slozenosti objekt~
Dinamieke planove obieno obradjujemo za sli- broja pozicija rada, ciklienosti faza radova itd.
jedece faze~~'=~=-::-- Metoda i razrada takodjer je zavisna od toga kome
- ~} vrenenski~J:.la.l~_~":'~:~ .. je plan namijenjen. Kada je namijenjen neposrednom
 217

rukovodiocu pojedine faze rada, plan ce biti vrlo

detaljan za konkretnu fazu ali nece prikazivati
ostale faze. Kada je plan namjenjen rukovodiocu
na visem rangu rukoliodjenja, sadrzavace "krupni-
je mjerilo", sto podrazumjeva da ce prikazivati
vise faza radova ali sa znatno suzenijom razradom~ OSNOVNI VREMENSKI
pojedinih faza. Takodjer'vrlo cesto upotrebljava- PLAN IZGRAONJE
mo vise metoda na istom objektu, ali u medjusobno
UKUPNE POTREBE VREMENSKI PLAN
uskladjenom vremenu. Obicho se osno,,!,:.:L ,,12..1,- MATERIJALA
MATERIJALA PO
an .ra1~ t~hR~kom mreznog planiranja u dosta VRSTAMA
'I'krupnom mjerilu".!.3,,"'p'QjJ£~9i~;'f~z;~ da=f?,e razrad~u­
--.---~

ju u linearnim metodama koje . su .jedl}.Qsta.Y.D:\jg.,z;,~._

~..... . . -- ~-.--
UKUPNA POTREBE
faznu primjenu i pristupacnije za siri kl'U£( radni- NORMA tASOVA PO
:"""'"' - ,,*", . '• • " " , ~- •....-.,....~--" .. - .. , ••

VRSTAMA RADA
l~
U cjelini metode planiranja mo~emo podijeliti
u dvije osnovne grupe; linearne metode i ?~tode MEHANIZACIJA PLAN MEHANIZACIJE
mreznog planir~nj a:.
UKUPNE KOLICINE MA PLAN TRANSPORTA
t TERIJALA KOJE TRE-
~inearne metode planiranja BA TRANSPORTOVATI

U ovoj grupi razvijeno je nekoliko metoda li-

UKUPNA FINANSIJSKAHFINANSIJSKI PLAN'l
nearnog planiranja, te u osnovi razlikujemo: VRIJEDNOST PO REALIZACIJE-.-J
- Gantogramski ••metod vRSTAMA RADOVA
- Ciklogramski metod
PLAN REALlZCIJE
- OrtoeonalnC~~tod TRO~KOVA
- Kumulativn{' metod.
218

Ganto~ramski metod
===='
.ajstariji linearni metod planira-
nja je svakako metod koji je jos u proslom vijeku
razvio inz.Ganth.
( I
~etod se sastoji od slijed~cih
Or-Jolv1Q-t.
elemenata. Na
koordinatnom sistemu, na~~xsi se nalaze pozici-
.,...-- WEARNE IMREk> PlAHIRA.'
je rada u redosljedu u kojem ce se izvesti~kolici­
GANTOGRAMI STRELE CAROW'
na radova, ukupan broj norma casova po poziciji ra- CIKLOGAAM cR<L WAGRAM
d . .N a g~'i~'Je vr~Jeme
._,~ " u go d'~nama, mJesec~ma,
"
ORTOGONALN PlAN . BLOt< OIJAGRAM
sedmicama iIi danima. U prostoru izmedju koordina- KlMJLATlVNI PLAN.
ta linearno se unose oznake koje oznacavaju vrije-
me pocetka pojedine pozicije rada, trajanje u dani-
~ iIi drugoj vremenskoj jedinici i vrijeme zavrse-
tka pozicije rada.
U matricu se mogu unijeti i podaci 0 broju
radnika, potrebnom materijalu, cime na istoj mat-
rici dobivamo "plan radne snage", plan materijala OPIS POZICUE
vee prema potrebi. Ovim metodo~ se raditi ~
potrebni planovi kao plan materijala, radne snage,
mehanizacije itd.

BETONIRANJE PlOCE
PCDU4A
 219

vrsili zemljane radove, sredstva rada i radnici za

Kada smo sve a~tivnosti proraeunali u vremenu
ze~ljane radove nam vise nisu potrebni,ali su pot-
trajanja, plan je zavrsen same u prvoj projekciji.
Po vertikali matrice sabiremo po danima potreban
rebni tesari, arJ'1.iraci i betonirci r o treb3.r. broi od-
redicemo tako da imaju kontinuitet zaposlenja
broj radnika, materi~ala i analiziramo da Ii
dok su na gradilistu. JI.kor.am neko sreds tvo rada
je potreba~ broj radnika ujednaeen po danima,~
stoji nekoliko dana neuposleno prate ~a fiksni tr-
Ii potrebe materijala odgovaraju nasim kapaciteti- ~
oskovi, ali to nije tako drasti~no kao ~to je slu-
~Q~, kao sto je proizvodnja betona, betonskog
eaj sa radnicina. Radnik ziv1 od zarade, i ako ne
eelika, transportnih sredstava, dizalicama itd.
radi on ne zaradjuje. ~\orarro mu platit{ fiksnu st-
Posebnu paznju obraticemo potrebama radnika.
artnu osnovu iz osnova lier.ih dohodaka rezije, ali
Najbolje je da na posebnu matricu unesemo sarno ut-
to ga u pravilu ne zadovoljava. r'ovjek je emotivno
vrdjene potrebe· radne snage, tj. da izradimo "plan
bice i zeli da radi i zaradjuje.
radne snage". c;
Prvo cemo ispitati da Ii nam je radna snaga kon·
tinuirano zaposlena. Ne smijemo dozvoliti da nam
-----------_. ------
brigada_!~sara nakon tri dana rada ima zastoj u Kada smo izradili plan potreba. radne snaqe,na
ra~ od~~dana. U tom slueaju poz±ciju raselanju- asnovu prosjeenih normativa rada izvrsicemo na
~emo, na manje dijelove, kao kod taktnog plana,~~ njemu dalje analize i korekcije.
sa istom brigadom obavljamo neku poziciju na drugom Analiziracemo godisnju preraspodjelu radnog
mjestu iIi dijelu objekta. Obieno je najteze uklo- vremena, koja je prisutna u skoro svirr oroanizaci-
pitiarmiraeke brigade, ali to rjesavamo sa djeli- jama, i v~djeti da nam je u sezonskim rnjesecima
mienom pripremom i obradom eelika na gradilistu.~ fond radnog vremena uve-San. Obiono je radno vrije';'
Ije ispitujemo, da Ii nam je radna snaga kontinui- me 9 sati sa tri radne subote u mjesecu. To znaci
r~no rasporedjena u vremenu. ~moz~mo prihvatiti da mjeseeno raspolazemo umjesto sa 182 ~~~~.
plan u kome nam prva tri dana u nedjelji treba 30 240 h.
radnika a naredna dva dana 15. U poqledu radne sna- Kod planiranja potrebnog broja radnika rnoramo
~e nastojacemo da se u toku g~je potrebe cik- ~~~prebacaj norrre, koji se krece oko ~

----_._-_. __._-----------
liono povecavaju iIi smanjuju, ali u toku rada na ~ a takodjer i oubitke radnoo vrernena, koji 5e
gradilistu da su ujednaeene po danima. Kada smo za- u godisnjem prosjeku krecu:
220

godillnjf odmori 7-9% ~edostacimetoda ~~.~rvens~no §to

bo10vanja, .0:~d~s~u~s~t~v~a~_______ 6-8% ~etod ne omogu~spostavljanje medjuso~~ ~­
z~ji u radu 6-7% vlj eTlosti rada na pojedd~.~~mpozi~!j ama';, posebno u
:lucajevima k~da ~Q...IlI'i!~tak<'Jed-~ellozicijerada u~-
10vljava pocetak vise pozieija drMgiQ radova. Tako-
djer je u ~v~j met;di--~t;~ko prikazati proces~~~J~
Ako je proizvodnja organizovana u smjenama is-'
kustva pokazuju da ucinak 20 smjenama nije jednak,
~e ciklicno ponavljaju, ili koje kontinuirano du~~
"ego je veci u "jut~!?_njim" smjenarna.
traju. U takvim s1~cajevima,< pozic~Ja se razbij·anc
~ko radni ucinak .smjene od 6-14 h oznacimo
vHie ',(remenskih cjelina ali je mnogo bolje primje-
sa koeficijentom , tada je radni ucinak I I smjene
niti neku drugu metodu planiranja.
ad 14-22 h 0,80-0,85 a III smjene ad 22-06 h 0,6-
0,7<5 ucinka I smjene.

Prednost metode ocituje se u ve1ikoj jednos-

tavnasti, i preplednosti. Vrlo je jednostavno pra-
cenje izvrsenja pojedinih pozieija. U istu plansku
~~------ETA1A--~--~~
matrieu u drugoj boji unose se podaei a izvrsenju
pojedinih aperaeija, stvarnorr broju radnika i dru-
·i podaci od interesa. ~etodu najces~~=uP3.~,:eblja-
51 ~l/WVlVVV
vamo kod jednostavnijih objekat~, gdje uslovljeno- II 11 11 11
st rada na pojedinim pozicijama nije znacajna, za-
53
tim kod razrade pojedinih faza rada, ali najcesce
.se. \dP~!r:eblj.a\l?u sprezi sa nekOll! 9Tugom~~~g:~:k­
.sl1_:ijom met..()~9~m, .!«~.o._,~!.Q__.s.\l.m'I'ez!lip];~~()<::ri. U tak-
vim slucajevima osnovni plan je obradjen u TMP a
fazni radovi su f,anto~rami, ali u vremenskim dime- 2 3 4 5
nzijama koje je dao osnovni plan.

Redos~ed rada z~ izradU gantrogramskog plana
obavlja se u v1§e koraka.
U prvom koraku Je detaljno upoznavanje sa projek- vremenom, jed1n1enim c1klusom 1td. Izradi plana Me
tnom dokumentacijom, erojektom tehnologije, organi-
~cijo~~~£dabranim sredstvima rada~ njihovim
kapacitetima 1 radn1m ucincima u konkretn1m uslovi-
rna. priku~amo podatke 0 planovima drugih objeka-
ta koje izvodi ista organizacija, da hi ustanovili
kada se oslobadja radna snaga po kyalifikacijama.Pro-
ucavamo ugovorene dokumente radi podataka 0 faznim
rokovima i konacnom roku dovr§enja. Tokom proucava-
nja, vodimo bilje§ke, skice itd. Istovremeno na os-
novu predmjera i analiza cijena_radimo statiene po-
trebe ~aterijala po vrstama, norma.casove po vrs-
'(\2) tama i poz1cijama radova i druge podatke od intere
sa.
---~ U drugom koraku u matricu upisujemo pozicije
\:!)rado~ ali u redoslijedu koji; ce se radov1 na ob-
tektu odvijati, odozgo prema dole. Uz svaku pozici
ju unosimo podatke, 0 kolicin1 m~ter1jala, no~
casovima, sredstvima rada.
Kada je matr1ca pripre~ljena na horizont~
os1, unosimo podatke 0 vre~enu u danima, mjesecima
respektujuci sarno radne dane.
Sada pristupamo p1aniranju. Za svaku poziciju
rada, moramo ptoracunati u kojem ce se vremenu oba
viti, i sa koliko radne snage, materijala, kontro-
221
1i§emo da 1i je vr1jeme usk1adjeno sa tehno1o§kim
lL~I!I0_ pristup1t1 na dva naeina: da n;m vrij-e~E!~nd~
ogranieeno, a --radna--grupa-- je-odredjena ili da nam
j_e vrijeme unaprijed od~edjeno--a-'-p~;;;j-enlji;~-~e-:':­
lieina je I"adn~,g~p~~-" - -- -- .---.----- .-
Vr1jeme izrade pozicije rada dobivamo po odno-
su
Qx ncv.
t
SXD
Q - ko11cina rada u poziciji u m2 , m3 , t
nc - ukupno p1anirano potrebno norma. casova po
kvalifikacijama za jedinicu proizvoda
S - sastav i struktura radne brigade sa brojem
radnika
o - vrijeme sati radne smjene, obicno 8 iIi 91l.
Kada nam je vrijeme izrade unaprijed zadano,
trazimo potreban broj radnika
S = Qx nc
txD
Vrijeme izrade prve aktivnosti unosimo u matri-
cu u horizontalnu kolonu sa odredjenim broiem dana,
grafickim obiljezavanjem. Pratimo na matrici koje
naredne aktivnosti zavise od zavrsetka ove aktivno-
sti i pocinjeMo proracun s1ijedece.
 222

Metoda cikto~rama sto J:od slozenih objekata, ,zl:Jog mnostva linija ko-
Ci klo grams ko planiran j e , u_.-O,<1no s-u-una__ g~n:!;_9.gr:­ J-=-,(),znacavaju ~-=-.-:'~dova, dijagram postaje ne£:e-
gledan:-----
dms ko ',,:!,..9~,~u j!'!c:l!1__1,l_9Jm~}lE:ijtl __._yi§ ~.I,Ae f ini sue i ,g,Q]. 0 ........ • _. __ u_

~:.f gdj e __ s=....obavlj a pojedina faz,';L._r~.d.a'_..J<ao i omo-

gueava pr i3-S,§f1i§L k9Jl-1:in),lLt~1:.9,~p,qj,;~t;i.,r}.jl!..• istovetni~ .
faza na raznim p<:"loZaj ima na Ol:>JE!~!,\I-.

Osnovna matrica za planiranj: je tak~djer u

koordinatnom sistemu na ordinatu ispisujemo mjes.ta
,
PQO'lA..
__ ~.- gdje se rad oDavlja nd objektu, kao spratovi,sta- (radne CI<1.DGRAM
.tape)
?'~t I': cionaza, dubina, visina u z.3.visnosti kakvom se

,
0

V ~~
V' ,/ :
objektu radio Na apscisi je vrijeme u vremenskim 4. KAT t'r ~V 1/

~ ~ .t1 ~ ~
~ V
i~
p:t:!jeljc:iJna koje zah1;:ijevamo. Unutar matrice linija- .".
,
ma se oznacavaju pojedine faze radov~ u zavisnos- 3. KAT lL
~
~ P",.J. ~ V- ~ ~
ti od mjesta i vremena u kojem i gdje se pozicija P"
rada izvodi.
2. KAT tW I~ ~ l"; I
,
~ ~ -" ~ 15 ~~
~ iP
Ciklogramski metod je pogodan u svim slucaje \. KAT II I~
V
..f

.....V ~ ~
t?" ~ ~
vimd r,dje se istovetna radnaoperacija ponavlja
na vise mjesta na objektu, posebno u slucdjevima
kada te operacije obavlja ista grupa radnika iIi
PRIZEM. 1./V "
I 2 3 I, Ii 9 I ~ II ~ 131 J'lill
I-
'(
radna brigada. Pracenj-e izvrsenja je vrlo jednos- MAJ~

tavno unosenjem u matricu linija u drugoj boji.

Gbuka kadrova za izradu i pracenje planova je vr-
10 jednostavna, idko 5e ~etod u praksi nedovoljno
koristi. ':>lab~.r.al)_a...ll)et.9.9.~ e _.u ___ stQ ne...l2.J:'.uza
- us l,o.v,l jueT: os .!...P.9j ~_g.:b.llib__fa_;;_iLI:i3.do-v-a....!lliiQj u sob n 0 i
 223

ORTOGONALNI METOB
~etoda ortogonalnog planiranja je~_~~l'.raYQ...R.!'"" 0R1000NAl.NI PlAN IZGfW»lE PUlA
imjena ciklogramske metode na __§.p_e.~A:fican nacin i
- CI>",*,W:<t:~ ..., ...' h;a_ - Ita .Ii!t. RlJUY17FR
za posebne vrst~?b~e~ata.~, Primjenjuje se objekat,
gdje dugacak front rada sa vise napadnih mjesta,
I
-,~,:::::;~
J.. ~
,-

kao sto su izgradnjaPllteva, zeH~_;zni_9a._t~~_e~~_"

'\';---7
~
mostova sa mnogo polja. Metod omogucava planira- ...... ';,.:. ". - ./'"' ISKOP
--;;e't~ans.PQrJ:~__J:n~a.:t:~xjjiiipJ'Pit'a.1').tE!., lI\eh2!1iza,c~J. ~-

.r~<:I!I:'. sna~~_:S~:_. ~ ~P NA ~P
---~
~ova
plana je koordinatni sistem~a kome se STACtON.UA
II ~'~_') ~-I ).'
na ordinati unosi podatak 0 vremenu. Na apscisi ,<OTA NlVElETE
r'c, . ~ "-je dat uzduzni profil objekta .i polozaj pozicije
KOTA TERENA
~. U matricu su uneseni podaci 0 pojedinim faz-
ama rada koje su odredjene po mjestu gdje se ope-
racija odvija i vremenu. Metod je namjenjen posve
... ..-.. - ... , " ..........., .. .. -.. -.
~"""' <--~- ~,-,

o._~~~_clj,epojvrsti ob,tekata, koje karakteriSe relati-

vno mali broj vr~t_a_ radova,_l<._o~J=-·~::.·_s;;;",:,e-£.p..:;o.;,;n..:;a;.,;v..:;l;..jc;:a;;,j<..;u~n.;,;a::.­
raznim mjestima na._~bJektu..:

KUMULATIVNI PLANOVI
Kumulativni planovi koriste se u svim sluca-
j evi;a kada, .,zelim istovremeno sa mj. es ':,cnim ilj
seidmicnimizvrsenjel!l pr~titi i kumulativno-zbir-
~~enj~-~d-poc~tka"~ada do svakog ;~~11
Pe;iocl~'.l:!ajcesce se koriste kod pr~izvodnje mat-
 224

~la_, ~Bl£gata opeke kao _Lza prae~rd_e Jinan-

_~_ij!'l<: realizacil~-,
troskova i slieno. Prednost
im je sto omogucuju brzo uoeavanje podbaeaja iIi ~

zaost~~~_u ku~ulativnom izvrsenju, sto nadok-

nadfujemo povecanjef'1 intenziteta radova u nared- ~
no;:] vremenu.
,Tedna vrsta kU"lulativnop: plana vrlo ~je prim-
jenlj iva kod proizvodnje prefabrikata. Na ordina-
tu nanosimo vrste elemenata koje proizvodimo ,_~

O' r na apscisu vrijeme i hro] kO!11ada koje moramo u po-

U~<:
Jf.Ji" jedinlDm
_ _ _ _vremenu
I~?' _ _ _ _-proizvesti.
" -_ _ _ Time se omogucuje ra-
~

f"'Jllvnomjernost proizvodnje svih vrst.l elemenata u po'

-t;!'ebnom bro ju.

Pri proizvodnji prefabrikata dogadja se da

zbog neadekvatnop: planiranja pojedine elemente pI"
oizvedemo za cijeii objekat ali nam ,nedostaje je-
dan iIi dva komada iz specifikacije. Zbog jednog I~ornicke proizvo~nje, Froizvodnje odredje'
elementa ne rnoz.ern,o po(3eti sa montaznim radovima nih proizvoda na poligonu, dak.!~~~ proc~~dje

cijelog objekta. lJ takvim slueajevimd forsirano ~ is tovetr.e, faze ra<!.a ,,-~::'.~~~.9~~£one.Y.!J~;i.~~ya~C\_

se rade nedostajuci. elementi na ustrb redovne pI' __~~1.!_.!'!:cz.zel"o primj~E..t~E~~!!1.,~l.Js..~2::,!rn, koji se
oizvodnje sto i"ld za por,ljedicu poremecaj radnog sastoii od od!:,edjenog broja koncentricnih krugova,
ritma, gubitke vremena i. dopunske troskove proiz- gdje svaki kruznJ semD~."r:redstI!.YJj.p.__ J..{!_~~~
vodnje. lJ velik~m i savremenir. tvornicama prefab- _
1'~a._~~:::~.~~:~~.,~r:~_~\l.._~_\l. :,,~~.i""_~~5'!E1.~__ ..~!!!j.~E~' koj i su _~­
rikata uvedenoJprop;ramirano pracenje Ii planira- di ~I. ni~JJ.~",U_~!!!.C\._~£.i.:..ni~~.~_9_~I!!:E~~ __ ~;:.~',l1't_, 9-Clj~~_
nje proizvodnje i skladi~ta pomocu elektronskih tako svakoj fazi ri'lda ~~~..?_::.~~_._:1.!:~~~.z_~.~~.
raeunara, sto nas uvjerava da 1e u pitanju ozbi-
ljan planski problem.
 225
AKTIVNOST - DOGAt>AJ
METODA MREZNOG PLANIRANJA
DOGAt>AJ
Mrezno planiranje kao metod'Jrv~.....p.ut je ob:
javljen 1957 a razvijer. od tima strucnjaka NASA
za potrebe planiranja vasionskog projekta Polaris
Metod se do danas razvija6 i jos se razvija,sto
se vidi iz novih varijanti koje se stalno objav- ~
Ijuju za razne namjene i potrebe. Metod ima neo-
granacene mogu6nosti razvoja i nema podru~ja Ijud'
ske djelatnosti gdje se ne moze primjeniti- gdje
god je potrebno planiranje i pracenje izvrsenja.
Metodologija izrade mreznih planova je vrlo laka LTRAJANJE
zaobuku i logicna, ali za profesionalnu upotre-
bu potrebno je dopunsko obucavanje kadrova i tre- NAJRANIJI POCETAK
ning. U velikim sistemima obrazuju se posebni timo
vi specijalista sa iskljucivim zada~kom izrade mr-
eznih planova. To ne oslobadja strucne kadrove da NAJRANIJr ZAVRSETAK
poznaju metod naprotiv da bi ga mogli koristiti,
moraju ga poznavati. --
.t.L.d.ohi.v..aD]R dovoljno vremena za izvrsenje.
. - .. _-.
znaci da ove aktivnosti mogu neograniceno kdsni~
To ne
Prednost i karakteristike mre.ZD.!:L t.ehnike .p.;l=.
--. -------~- . ---.:.=::::===--= - ~,nego sarno u okviru "vrerrenskog zazor:>". Ilus-
aniranja.JllClg\l.se.~Clzeti u nekoli}59 ..Qj.E:'lina:
trujmo to primjerom. Proracunal~~ za
- MP potpuno definise ovisnost izmedju ppjedinih iskope kanala nekog korrpleksnog objekta, treba
~t~y~sti. Iz plana se jasno vidi da rad B i C
() ---
~arl.il.. s tim da je definisan pocetak rada. !IIa-.
ne mogu otpoceti dok se ne izvrsi rad A kon proracuna rr.reznog plana dobij amo odp;ovor da
- Anc;J:.¥a ~e poka~la ~aT?~ 20% aktivnostt' u navedeni rad ne treba biti zavrsen prije 30 da~_'
jednom projektu mogu da uticu na vrijeme izvrse- Vrijeme od 20 dana..Je "vrerrenski za~.Q..r" iIi vre-
,...,. --- =~= ..........-
~a proje~!.a u cjelini~ 80% o~.i:a~~b" .2l:~tivnos- menska rezerva.
 226

- MP tacno definise aktivnosti koji su od bitnog

uticaja na dovrsenje projekta. Pojmovi i rijecnik TMP

- MP se moze kombinovati sa drugim metodama plani- Da bi mogli pratiti metodologiju ,tehniRie mr-'
eznog planiranja, neophodno. je p~ethodno orijasnJ.-
.ranj~"
ti sve pojmove i rijecnik koji se kod tehni~e kb-
- ~1P omogucuje iznalazenje optimalnog vremena za reo
risti.
alizaciju nekog proj:.~~~•
... Mp,' 91'\Ogucuje optimalan raspored i redosljed rado-
va. kao .i,;~s~~redll\ehanizacij';;'--;;'adne snag:'"l mf:. Aktivnost
-nim~lti~:tro~kove izgradnje. '. Predstavlja radnju koja se u jednom dij~lu,
Tehnika mreznog planiranja je uobicajeni naziv vremena obavlja. Radnja ne mora biti iskljuci~o
kod nas za ovaj metod planiranja. Postoje dva os no- materij alna , neg6 obuh vata razne pojmove kao ce- ,
~nap:istupa., de,terminis'ticki, kada su poznati svi kanje, donosenje odluke, vrijeme za o~~!E~~ie
R;:1ra]Ile;tr;:i, .. pojeg;i,nlh,akti vn~~ti~'kao""I v;'ij eme 'i~v;­ beto~, objavljivanje oglasa 0 licitaciji, istraii
senja. Pristup se zove metod"k1;1.l:~'c'f).o:g,.:p.ut'a:U-1.z':' zivanje. Zapravo nema radnje, fizicke iIi intele-I
- - - - - ." - '.- _. ~ •. -_._~ •. ~m •. jl!f;_.
vornom; nazivu je CPM - Critical Path Method. ktualne Za koju je potrebno vl:'ijeme' ili izvrSioci'
Pr.b.bili,st~~ko,planiranje
......... .
primjenjuje se kada
.
.!.l<l:l!l, ...!1:!:.§.l,LJ29"~n8:!! svi paralJ1etri pojedinih aktivnos'
-" koja se ne bi mogla definisati kao aktivnost.

:t.i.. U tom slucaju operiSemo's~'pojrrlovrJi;:~'"'naj'v:fe­ Dogadj aj

rovatniji pocetak iIi zavrsetak aktivnosti. Prim- Predstaylja tre~utno stanje do ~g~ se dola-
jenjuje najcesce kod razvojnih i istra?ivackih pI" zi izvrsavanjem jedne ili viSe prethodnih aktivn;'
ojekata. Metod je poznat pod nc:~~om PERT-Project ~odnosno trenut~ stanje koj~ ~mogucuje poce:
Evalua tion and Reviev Technique. tak naredne aktivnost~. Dogadjaj nema vremensku
Tehnika rnreznog planiranja dimenziju.
---,---.-"".--'-~-"~.""'''---~-.-,.
- na engI'eskol7l jeziku se naziva: Network Techni- Najraniji pocetak aktivnosti
que, ~i) j e on.o_ vr.i,j eme.J:s:gda neJs,:l";:1l:<ti vnost u
- na njemackorn, Netzplantechnik, mreZi moze nallinij,e da"o1p-oc_n~_!...
- na ruskom: Setevoe planirovanije.
 227

Najraniji zavrsetak aktivnosti

~e> je vrijeme koje smo dobi1i proracunom

vremena koje je potrebno da se aktivnost zavrsi ANALIZA VREM ENA
i koje u vremenskom p1anu predstav~ja najranii!
zavrsetak aktivnosti.•

Najkasniji zavrsetak
<t z >. vrijeme u MP do kada se najkasnije mora
zavrsiti neka aktivnost, u protivnom ugrozava vri·
jeme pocetka naredne aktivnosti.

Vrijeme izvrsenja aktivnosti

~t> predstav1ja vrijeme koje smo proracuna-·
1i i1i je unaprijed odredjeno da se neka aktivno-
st obavi. EZERVA
UKUPNO VRIJEME
Vremenski zazor
~r> predstav1ja vremensku rezervu za izvrse-

nje aktivnosti. To je vrijeme koje se dobije kada

~9 ukupnog vremena koje nam u MP stoji na raspola-

ganju za izvrsenje aktivnosti, odbijemQ vri1~~

izvrsenja aktivnosti <tt>~

Fiktivna aktivnost
.'E9...j...§....akJ:iv~s.:t: koja ne sadrzi u~.:os_ak vreme-
na j,1.LJll.<J,:terija1.~J.l""g9~j~(:lj,nOdCl.je._tehn01oikU.l1~
228

dr'ugu_ uslovljen~_p.oJ~~etka-na:r?e.d-ne-:,a.k-t.i-v-nosti. za-

vrsetkom prethodne.

Kriticni put OBI UEZAVANJE DOGA-£lAJA

To -j e put u ,iP koj i ide preko medj us obno us-
lovljenih aktivnosti gdje~e zbi~yrij~m~~zvrse
nja najduze.
Kriticne aktivnosti

To su sve aktivnosti koje su na kriticnom

- - - - -..- ...... -"---.-------------~

putu~.

Elementi mreznog plana

U tehniei mreznop; planiranja, zadatak koji
obradjujemo, bilo da se radi 0 izgradnji objekta,
nabavei mdterijala, planu sjetve, nazivarno proje-
kat. Svaki projekat razlaze se na pojedinacne po-
'::;: '. _ _ ______a",:: ". __

~}ovne zadatke ,-~c!.. koj i~g_~.~ak~~c:.~atak nazi~va

akt i VI:OS t. S vak.a . akt.ivnos.t.odig-r-a¥ a--.s.e.-i-zme-El-i-u-El.v~
vremenskainterv~ala, .BVO!';. pocetka.~_s_,:,_<?~~-,,:::.~e_t­
ka, koje zoverno zajedll.ickim imenol!.,~o?adjaji.
Graficki se do~j oznacava kr~~,- a stre:
VREMENSKA
liea koja pove~uje dva dop;adjaja predstavlJ2 ak..!i.-
REZERVA
vnost. Streliea nije vektorska velie ina i njena
duz.ina nema znacenje hilo koje dil'1enzije. Uobica-

") 1'n' [<Jr£\

'~ :',) G k;: ..1

 229

jeno je da se iznad ~~~~~pisuje naziv aktiv-

~~!i, ali se aktivnost moze definisati i sa dva PRAVILO
dogadjaja, pocetnim i zavr~nim koji su numerisaniT
!Eaja~.1e a~!~'{nos!.~_~pi.:'uje s~_j_s..pod~li­
ce ali ne mora.
--~.,.-.-~----~-

~
Qo_gad.jaj_..s.e___gI'afickL-o.znaca-va-k~ugo.m-,--u.-ko_ga
~ __ ________ -.----~r~;___

se upisuje:
:- _~"oj -~~adj a~
- vr~ellle_}l(lj.!'..:il1jjeg z';'lvdeJ:ka_pr..e:th~~~~!:ti vno-
s.ti
- ~~~_.Il.a~aD_ij2)LP..9cetka r:ar_:~f,!_~=~,~1,~vpo~::.~~.
u zavisnosti od tehnike rada u krug dogadjaja

O~~A-tO--=-B--to
mogu se upisivati i drugi podaci, 0 cemu ce biti
govora.

Pravila konstruisanja mreznih d.ij~

Da bi konstruisali mrezni dijagram moramo poz'

navati pravila konstruisanja bez kojih nije moguce
uraditi.

I. PRAVILO
. ~Y~~.!i-.Y!!.~! mora otpoce:.!=1- sa dog;;adtaj~!:!l
l._!~~l.ti _sa dogadj~em. Strelica koja ne Zavr-
~ava dogadjajem nema znacenja.
230

II. PRAVILO

Ako neka aktivnd$t mora biti zavrsena prije

neg" mo~e zapoceti $ilil'.jedeca, tada se te dvije ak-
1\1 PRAVILO
tivnosti moraju prikazati u redoslijedu. Zavrsni
dogadjaj prve aktivnosti je ujedno po&etni doga-
A
djaj naredne. Na slici je vidIjivo da ak,j:ivnost "
"B" ne moze otpoceti dok se ne zavrsi aktivnost
"A". Na primjer, ako je aktivnost "A" - izrada op-
Iate zida a aktivnost "B" - betoniranje zida,oci~
to je da "B" ne mol~ otp6ceti dok se "A" ne zavr-
ai.

III. PRAVILO

Ako viSe aktivnosti moraiu biti zavrsene da

bi slijede6a aktiv.nost mogla poceti, tada se sve
moraju zavrsiti u Eocetnom dogadjaju slijede6e ak· 8
tivnosti. Na sliei je vidIjivo, da aktivnost "c"
moze otpoceti(tek kada se zavrse aktivnosti "A" i
tlB" •

IV. PRAVILO c
Ako vise aktivnosti mole poceti nakon sto je
prethodna aktivnost zavrsena, tada sve te aktivn~­
sti zapocinju u zavrsnom dogadjaju prethodne ak- IV PRAVILO
tivnosti. Na sliei je vidIjivo da aktivnosti "B"
i "c" mogu za.poceti kada se zavrsi aktivnost "A".
 231

". PRAVILQ
V PRAVILO
~ko dvije iIi viAe ~~sti imaju zajedni-
8
~ki po~etni i zavrAni dog~~jJ tada se mora os i-
~urad . jednozna~nost ozna~avanja uvodjenjem fikti-
••
vne aktivnosti. Ukoliko bi prikazali kao Ato je
prikazano na sliei "e". tadaS~tivnosti "B" i "0"
A c
ne mogu definisati. kako po oznakama. tako i pc
drugim parametrima. kao Ho je trajanje. vrijeme
zavr§etka itd. Pravilno prikazivanje je kao na sl.
"a" uvodjenjem fiktivne aktivnosti.
b.
B
VI. PRAVILD
Ukoliko neka aktivnost moze zapoceti poslije_
djelimicnog zavr§etka prethodne aktivnosti! tada
se prethodna aktivnost mora p'odijeliti na dvije
djelimicne aktivnosti iIi dvije faze. Na sliei.
djelimicno izvr§enje aktivnosti "A" omogucuje po-
NEISPRAVNO
cetak aktivnosti "B". U tom slucaju aktivnost "A"
razbijamo na faze "AI" i "A 2"·
Na primjer: aktivnost "A" je izrada opIate
ploce. a "B" je montaza betonskih celika na ploCi.
Dcito jeda armiraci mogu zapoceti sa radom kada
je na pola ploce zavr§ena oplata. U tom slucaju je
"AI" poilovina ploce.
232

VI PRAVILO

··MATRICA ZA ANAlIZU STRUKTURE

nareckla aktivllOS t
A B C 0 E F G H
A + ++
-
VI
0
B
C
+ +
+
- -
c:
.2!
..x:
ro
0
ro E
c:
"tJ
0
.c.
F
"tJ
cu G
L-
a. NEISPRAVNO
H
 233

Redosljed rada na TMP projektom tehnolo?;ije odredjeno, utvrdiC'emo i

tralanje aktivnosti sa odredjenill'. sredstvima, iz-
Metodologija rada na TMP zahtijeva postovanje
vrsiocima i odgovornim licimd.
odredjenog redoslijeda radnji koje moramo obaviti,
koje cemo posmatrati kroz slijedece cjeline:
3. Analiza strukture
1. Proucavanje i ~.£znavanje ~,prQj.~Js.:tOl!U:..J:~~::­
logijom~..: Pr~cJs:ta vI j a.l1ajc)~JE'!tljiyJj!JXa,.?iu_..izr.ada
mre-
znog ~.ijagrama. U ovoj fazi__l2:.::~~ostavi!i
Ova faza rada najrjecitije govori, da se m'!"e-
znom tehnikom moze sluziti samo strucno lice, koje
~~l;;;I;;;;;;-t i zavisnost '::......£::c'os~jcdl ;!.~.~!h!-LP£­
jedinih aktivnos!i. Sada pocinjemo sa·grafickim
detaljno poznaje tehnologiju rada i sve druge uslo-
konstruisanjem ~P. Radi se sa grafitnom olovkom
ve. MP ne moze raditi lice koje iskljucivo pozna-
i slobodnom rukom uz stalne korekcije. Za svaku
je TMP. Takvi specijalisti mogu biti od pomoci u
aktivnost moraIDo utvrditi koje se sve aktivn~sti
usmjeravanju i kasnijem proracunu, ali n~ i samos-
moraju prethodno da zavE~e, da bi P~.9:.!~§_~.g:
talni izvrsioci. Pored upoznavanja sa projektom
uociCel"O sve radove koje su medjusobno u kolizi- ~~~i~J?o sto.':..'~.~i~'U~.!:~vi~_~.....!!.~_.;rrs~9...-'p'o,!,~­
zivanje akti~. Iskusan planer i poznavalac
jama, kako po vremenu tako i po mjestu.
tehnoloeije ~prvoj f~, izvrsi §elekciju ak~­
nosti na aktivnosti "osnovnog toka razvoja proje-
2. Definisanje spiska aktivnosti
kta" kOj-e p~je u "osno-;mo=;tablo" MP. 'Ost~i;
Projekat moramo rasclaniti na jedinicne rado- ak~i~~~s-tTg;~-pige~ u' -;.~ilin-e i tehnolo'¥i<e--;;-jeii=""
ye-aktivnosti , ~j~~!:'~iu iz..::£_tL~~~~­ ne, koje poslije povezuje za osnovno stablo. Vaz-
ojekta. U daljoj razradi nastojacemo spisak akti- no je napomenuti da 3 ovoj fazi ne mislimo 0
vnosti
- ispisati
-- ~
u pribliznom redosljedu k~im se bilo kojem drugom parametru, kao sto je vrije~
~sti 'obavljaiu. Paralelno sa izradom spiska
iIi drugi resursi. Kada je skicirana struktur~,
pyoracunaccmv podatke koji su nam potrebni u da- prilaz~~2:~.!ivnoj.~!:~..fickoj ob~i gdje se
ljem radu, kao kolicine i vrste materijala. Utros§! postujuci pravila konstruise mrezni dijagram. E1=
no.rma .casova radnika, ____
-ON\:i-----... sredstva rada i kapaciteti
.... _. .. ,, _ _ _
H _ _
j~~.:~-=-_numeriSe po aktivn9.stima. Upisuju 5e po'
predvidjeni kroz projekat tehnologije. Ukoliko je daci 0 vremenu izvrsenja 5vake aktivnost~.
934

Na:9~jagramu sa vrH proracun vrem~na sa li-

t~Yi" ria dee;l1,O od nul te aktivnosti dozavr§n~/.na •
.taj nacin s·ce. vrSimo 'Qrostos.~iranje vremena_i un-
oil.enje podataka u dijagram . po svim povezanim to::
kovima dijagrama. Na slici je vidljivo da~ vrijeme
aktivnosti A unosimo kao najraniji zdvrsetak, ali
ist~~_~_najraniji pocetak aktivnosti~ koja C 10
zavrsava dogadjajem gdje unosimo zbirno v.:ij~e
.~.~~-' ...~~.~"~tg_~,".E:.C:E::~'7!l_.v!.:~!mo_.R.~JE:.~"~~__~_,·!2.,
gdje dobivamo u zbiru 30 dana. Vidljivo je da~
-~.,-.~. -' ~." , •••• - . " ,.~-. " •• -"'-' ......... -'-~,.- , . , - , ' -'~'<> ."' ,~-"".,•• , ..........,-,., ~"'~"-'~"""" .,
preko C i D je najduzi vremenski tok, te je prema h PRORACUN .. NATRAG"
tome to i kriticni put, jer predstavlja zbir
najduzih vremena za izvrsellje projekta.
U daljem.. ?~st~.~ku proracun. vrSirno unatrag.
Kriticniput pOl:lE;lblj a.vamo.i utvrc;lj uj erno kolike
vrem~,ns.ke..pe2:.ElTveJTllaTllo na uporednirn tokovima !._
U nasem simplificiranom pri~jeru uocavamo da ~
toku A+B trebamo ukupno 20 dana, te da u odnosu
na kriticni put imamo vremensku rezervu od 10 da-
10
~~ Rezervno vrijeme mozemo odmah raspodjeliti
~~~

1:z a.ti
gadjaju.
da trajanje aktivnosti A i B povecamo za po
~~:::l].a, medjutim bolt~~E~,.':1~D~}:<:~,_£~.~~.~~".~~
iIi u svakom dogadja'ju iIi u zavrsnom do-
t •
KRITICNI PUT
 23B

Na slioi smo u dogadjaju I, zadr~ali rezerM koje su naredne aktivnosti. Kroz zad~tak takodjer
----~~-~--~----------------
vu od 5 dana i. u dogadjaju 3 do 5 dan_a. odredjujemo kega i kada sa ITOI'a izvjestavati e iz-
Proraeun naprijed-natrag je krajnje jednostaM vrsenju aktivnosti.
van, medjutim, vee kod projekata sa vi~e od 100
aktivnosti to je vrlo te~ko raditi rue no i sve mr-
eze preko 100 aktivnosti proraeunavaju se uz po-
~Kalendarski plan
moe elektronskih racunara.
Proracun mreznog plana radili smo u neimeno-
S. Analiza ostalih faktora od interesa vanim brojevima pocevsi od nul tog dogadjaja do
n-tog. Koja je vremenska dirrenzija dogadjaja za-
~qfLje .zayp~ena analiza,."T~mella_M~~.,-,J))p~~~~
visi od gustoce mreze. ~najvecem broju slueaje-
proves1::Lana.U~\LJ'..a.Q.n_e._§J1ag~,. sr.ed.s!£i~~ rada, tro-
va jedinica oznacava dan sa jednom radnom smje-
~~. ~o smo u situaciji da zbog nekih od
~, ali moze biti i sat, sedrni~mjesec itd.Ked
analiziranih £~~~~, kao nedostatka radne snage
definisanja plana moramo vrernenske jedinice plana
u pojedinom periodu, iIi potrebe da se istovrsna
prevesti na datume kalendarske godine koju posma-
mehanizacija istovremeno koristi, vrsimo korekci-
tramo. To cemo izvrsiti na taj nacin da na jednom
je vremenskog plana povecanjem ukupnog vremena iz-
dnugorn papiru ispisemo zared om brojeve od nula
vrsenja.
do n-te aktivnosti. ~a dru8Q~ir~ u nizu isp~­
sujemo kalendarske
.---~~~~ ..--.---..
--~
datume
...
-~-
5 tim da preskaceme
7 •. Izrada listova radnih -......zadataka
.......
...~- ~"'.;..;-'
neradne dane i praznike. Nakon toga postavljamo
To je posljednja faza kompletnog mreznog pl- nultu aktivnost na dan odI'edjen za p'ocetak reali-
zacije projekta i oeitavamo sve termine u planu.
ana. Kroz obrazac radnog zadatka definisemo tacno -~ ---.-.--~.~....-----. ---
~ktivnost koja se treba obaviti. Imenujemo izvr~io
koje unosimo u osnovni plan i radne zadatke.Naj-
ce i sredstva rada, dajemo podatke koje se aktiv- bolje je to vidljivo na primjeru. Poeetak reali-
nosti i u kojim vremenskim intervalima moraju pre- zacije projekta odredjen je 20 novembra 1982.go-
thodno obaviti, vrijeme izvrsenja aktivnosti, vre- dine. Iz kalendara za 1982 ispisujemo kalendars-
mensku rezervu, vrijeme najkasnijeg zavrsetka i ke radne dane.
236
Novembar 1982 Decembar 1982
20 22 23 24 25 26 27 1 2 3 4 6 7 8 9 10 11 12
O 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17
Ako naredna aktivnost zapocinje 8, dana, a za-
vrsava IS, dana, iz kalendara ocitavamo.
cetvrtak 2 decembra 1982. pocetak
Srijeda Ie decembra 1982. dovrsenje.
Kor~tenje elektronskog racunara
Spo~enuli smo da je proracun i praeenje rnrez-
nog plana ograniceno po obimu. Projekti do 100-150
aktivnosti jos se mO~~..5S.!:l.!1~--;~iti ~~_
no, ~edjutim, preko ovoga je vee vrlo tesko -~
r~cionaln£. Svi poznati elektronski sistemi lrnaju
r~zvijene programe za mreznu tehniku, ali operater
i programer moraju biti dopunski upuceni U koris-
tenje. U pripremi projekta za elektronski racunar
potrebno je prethodno potpuno definisati struktu-
ru mreze, zapravo mr.e7.ni dij ag!,am 5 a numerisanim
aktiv.::::'~. U posebne obrasce unose se .J2.~i
o svakoj aktivnosti, vrijeme trajanja, broj izvr-
--,-,----~--------------
sil",cd s~E;dstva rada, troskovi ::'drugi' podaci ko-.
. _ - - - analizirati.
j-e- -z.elimo ,_ U
_ prvom
_ _ _ proracunskom kora.l.
,-"--.....;c'--'-=:c..c:.:~
ku racunar izvrsi obracun vre~ena i utvrdi kriti-
can put•. U zavisnosti kakvu mu naredbu dajemo,iz-
~ proracun nazad::' J:lasporedi rezervna vremena.
Tu mu moramo malo pomoci u zavisnosti kakvu poli-
tiku zelimo da provederno.
Sljedeci korak' je proracun i trazenj-=-~~,~:
malnog toka sa stanovista troskova, izvrs~~ itd.
Vrlo cesto nakon toga vrsimo korekcije vremenskog
plana, obicno produzavajuci vrijeme izvrsenja ne-
kih aktivnosti na kriticnom putu iIi prestruktui-
ranje poj edinih grupa akti vnosti, radi uj ednacava-
nja potreba radne snage iIi smanjenja troskova.
Elektronski racuna~izdaje radne zadatke na poseb-
nim obrascima. Dalji kvalitet TMP je praeenje, ~~~
alizacije projekta. ~E~~i.~0_~_':'.~~me~~}m_!_~!:!!!i­
~ima, najcesee jednom rnjesecno s~~t:Il1~::~~~~~~
podatke 0 izvrsenju. ~d po~~~a pIa! kao sto
je veliko zaostajanje neke fa,ze rada, racunarom vr __
~~vi proracun vremena, da bi vidjeli koliko
se odrazava na krajnji rok,ali i na ostale tokove.
Dogadja se da u takvim slucajevima kriticniput po
tpuno promjeni tok i da krene preko drugih aktivn-
osti, koje do tada nisu bile na kriticnom putu.
Prema mom iskustvu, pored ostalih, jedna od
velikih prednosti TMP je u tome, sto u sl'ucaju po-
re~ecaja, tacno definise gd~~meeaj nastaje i
tko je odgovoran. Kod ostalih metoda to je dosta
tesko ustanoviti, nakon cega nastaju mucne situa-
cije i rnedjusobna optuzivanja za nastale poremeca-
j e.
 237

Koristenje modula
Kad obT_C!djujemo projekte TMP zapaziCdLO
~_ niz _iLI'.3'a akti vno!l_!i~.~-----.i~~
u i denticn..2.L s tru.kturi ..... 1!!.L§.~~!.~Ci t i!1!-.!..r:.~_
janjim~. Na primjer, izrada projektne dokumenta-

cij e", "obrada komercijalne ponude", " pr ibavlj anj e

saglasnosti" itd. U takvim s~~cajevima gruI?~
tivnosti nazivamo "modulom" i u mrezi ozn.lcavamo
sarno jednom ~F~i~nosti kao ~- Projektovanje';
Modul u principu ~ora imati sarno jedan ul.lz ~
dan izl~ ali je moguce i tu razviti vise prik-
ljucaka. Ko? iZrade mreze pozivamo se nd posto-
j~i modul i sarno definisemo vrijeme pocetka mo-

dula i z~_':I:rset~.~, a racunar odredjuj e SVii vreme-

~E:~~utar .~:?_~\lla.

Obim i objasnjenja data u ovom skracenom

kursu 0 TMP dovoljni su za razumjevanje os nova i
principa, kao i pocetak samostalnog rada. Ukoli-
ko se odlucite za detaljniju razradu pland meto-
dom TMP potrebno je koristiti strucnu literaturu
gdje su detaljnije obrazlozene sve faze rada.Sav·
remeni inzenjer mora ~oznavati TMP, posebno kod
radova sa inostranim investitorima,gdje je to je·
dina priznata metoda planiranja.
 238'

- najvl~ovat,nij.!L.Yr,li~l!1~ !=-rajanja aktivnosti "VT"

!.jrezni dija<}ran sa cvorovima najc1 uze vrijeme traj,gllja aktivnosti tzv,,Pe;j,=;t;;tic-
ko vrijeme "P~" '''-_.. -.".,
I zrau!'1." mreznog dijagrama sa cvorovima (Cirkl,
IB11-30X, optima itd) neznatno se u'svlm postupcima
i,Z~,~,<it:~~a;l;l"i.l:'l:!jEl ,od dijagrama sa strelicama, o,si~
sto je graficki nacin prikczivanja obrnut. Aktivnost
;reds:t;,~yJ:j';-~9~9)~ __q9k.jE!
-.......-. - .
strelica veza
----'-._--"......
-" .... -
;ktivnosti:-M;:
.•. ---
'-.'>"'-'.'--'~--"-"'.- "~

tou je nesto rogodni2_3,~,_pri~j,E!_llU u racunarima, te

su pojecHne vel ike fir'!E' - proizvodjaci el.racunara,
razvile svoj nacin priJ..azivanja cvorova u obliku pra.-
vou'Ji1.one !'Iatrice u koju SE' upisuje naziv aktivnosti,
i ostali podaci od znacn.ja za aktivnost. Pravila kon-
..,
struisanja di'l.ta su' f,la nporE'dnom primjeru planiranja
PC)1:l0c"Ll strelica i cvorova.
METOD CVOROVA
BEl:NRANJE

Pert - '1ctoca
- TEMELJA

I
Vee 5-10 rauije spomenuli da se ~rt metoda (Pro- ISKOP
ject Evalui\tion and ~eview Technique) prirnjenjuje kod TEMELJA
razvojnih projekClta i u slucajevi!na kada ne mo:!:emo
egzCl.J.tno odrediti vrijeil'e trajanja pojedJ,nih aktiv-
I I
~~MA
no;:;ti.
U tOl!l slucaju ~perii!iemo sa pojrnovirna: ZIOA

- najranije oceldvano vrije-ne tr1ljanja aktivnosti tzv

opt,iJ:r,listicko vri j erne ,"OT"
1
 239

Tada prema statistickom racunu~ozemo rroracu-

nat!, ocekivanQ ,vrijeme trajanja "IT"
OT + 4UT + PT
IT 6 MlSTOO VRUBE2-3·/.

P-e-r-L~(Lp!",!-nJranja spada u l(r()l:J~i~isticke

~etode tj. metode koje ne gaju tacne od<,:Jov()reJne;;u
vjerovatnocu pojave nekog dogadjaja procjenjenukroz
s~-atTsti-gke _I'l!~tq~~.-,~ daje sa odredjenoJ'l tacn~s-
6u recimo 96-97%, jedan suzeni interval u kome se
moze ocekivati rezultat.
./.
r JV.ERO.ATNIJE VRLEME 97- 98 ./•

SIM1SrtOO VRlJE/ItE

Kod procjene vremena metod ce nam dati odgovor

da ce odredjena aktivnost sa 96% sigurnosti traja-
ti izmedju 65 i 70 dana iIi sa 98% izmedju 60-75 OT
dana. Pert metoda se dosta oesto primjenjuje kod Ivr
proracuna tro~kova tzv. "Pert-cost" i daje vrlo si-
gurne procjene. Rad metodom Perta moguc je skoro is
kljucivo na el.racunaru.
 . ~1' I; I I I I m I§
1[-r UPOREDNJ PREGLED
METODA PLANIRANJA

I F"AZA 5m I FAZA 5m
I I I
METOD ~Er ~Ol 1 ~ 2 3 /" 5 6 7
IOPlATA m2 2)1(2 FAZA III FAZA
ARMATURA IkCI hCOG FAZA Iq FAZA
GANT BETON m3 3)(2 ~1l71l III FAZA
SKIDANJE OP. m l 25 I FAZA III="AZA
KONTROLA 11IIFAZA

CIKLDGRA.
II FAZA
-" ~ ~~ V ~\, (~~ V ~~
I FAZA
~ ~~
I' 1"\ OPl I ( [\ ARM I :\ BE I \oon:- I '\
~~\O
5>l<lr II ""\
W
~~
LA I 2\
TMP I FAZA
~ 1/ 1 \l ~ I '4i"V 1 "I>V 1

11\(4\ ARM. aJ\!=lET t1I'\

'<9~ 1 '.::i.Y 2
om ~SKID. !fi'\!<ONT ti 3'1
~
.~
STREUCE OPL
II FAZA 1 ~ 1 ~ 1 ~ 1 \J7 \J.7 \::[7

TMP I FAZA
to. ~ .Y'zry
~ I ,\ f.;J;);,
loV'<J)I
.~
IY'«DI
W ~
KRUGOVI

TMP
II FAZA

I FAZA lOP J> 21J\R

IIJ
~
'<51
~
I/~
M~
VZ!Y
~ ~~I~P.. I~tllr~1
Ir.&)..
IV\@
Il\~
rV\(!:Y 4
-v I

BLOKOVI II FAZA
1\11011

~
11 12

IOP1...h.'" AR "r 8 BE
:t
.loJ ~ 10D 1/\.1101 SK IN'I,J K'" I
'11 II I 2 I '1 ' 1 ! 3 I ~I 1 13 I 41 4 ,'" 5 ( 11617 I