UNIVERZITET U ZENICI

PRAVNI FAKULTET
IZBORNO PRAVO

Amila Sarač-Gračić
LOKALNI IZBORI U BIH
SEMINARSKI RAD

Mentorica:
Doc.dr.sc. Maša Alijević

Zenica, decembar, 2023. godine

 SADRŽAJ

1.UVOD..................................................................................................................................................1
2.POJAM I KARAKTERISTIKE IZBORA......................................................................................................2
2.1 Funkcije izbora.............................................................................................................................3
3.PREGLED SISTEMA LOKALNE SAMOUPRAVE.......................................................................................4
4.UČEŠĆE GRAĐANA U PROCESU ODLUČIVANJA...................................................................................6
5.SARADNJA GRAĐANA I ORGANA LOKALNE VLASTI U KREIRANJU I DONOŠENJU ODLUKA..................8
6.VAŽNOST LOKALNIH IZBORA ZA DEMOKRATIJU I GRAĐANE.............................................................10
7.ZAKLJUČAK........................................................................................................................................13
8. LITERATURA.....................................................................................................................................14
 1.UVOD

lako se izbori provode i u jednostranačkim političkim sistemima i u zemljama s

konkurentskim strankama u demokratskim političkim porecima, gdje postoji izborna
kompeticija, izbori nemaju jednako značenje u tim politički različitim sistemima. I funkcije
izbora razlikuju se u demokratski strukturiranim političkim porecima od. onih u autoritarnim
ili totalitarnim sistemima. Kompariranjem funkcija izbora u raznim političkim sistemima
bolje se razumije što izbori jesu, a šta nisu. Izbori imaju fundamentalno značenje za
razumijevanje i funkcionisanje liberalno-pluralističke demokratije, te igraju centralnu ulogu u
izgradnji demokratskog poretka u gotovo svim modernim državama svijeta. Da bi se neki
sistem mogao zvati demokratskim, u nekoj državi, svaki građanin mora imati ista prava i
slobode (sve dok tuđa prava i slobode ne prekrši). Prava i slobode politička nauka razvrstava
u 4 generacije: građanska, politička, ekonomska i socijalna te prava vezana za životnu
sredinu. Učešće građana u odlučivanju u lokalnoj zajednici predstavlja sve one aktivnosti u
kojima se građani uključuju u proces donošenja odluka koje se tiču njihovog svakodnevnog
života. Učešće građana u procesu donošenja odluka u lokalnim poslovima je suština
demokratije. Demokratija u osnovi predstavlja partnerstvo između građana i organa vlasti
kojima su građani dali povjerenje da u njihovo ime vrše vlast. Izlaskom na izbore, građani
ispunjavaju jedno od osnovnih prava i obaveza, međutim njihova uloga građanina se na tome
ne završava.

1
 2.POJAM I KARAKTERISTIKE IZBORA

Izbori i izborni sistemi ključni su činilac u izgradnji demokratskog poretka modernih država.
Demokratska reprezentacija i demokratski poredak nezamislivi su bez izbora i bez
nadmetanja društvenih i političkih snaga za političku vlast. Slobodni, kompetitivni izbor bitna
je značajka demokratskih društava. Izbori su institucionalizirane procedure ili općeprihvaćeni
formalizirani postupci, priznati pravilima organizacije za agregiranje izraženih biračkih
preferencija naročite vrste.1 Oxfordski engleski rječnik ipak kaže da je izbor formalno biranje
osobe na položaj i funkciju bilo koje vrste, glasanjem biračkog tijela. Ova vrlo općenita
definicija pokazuje da ljudi mogu biti birani u razna udruženja, timove ili klubove jednako
kao što su pojedinci birani u parlamente ili lokalne i regionalne organe vlasti. 2

Zbog komplikovanog političkog sistema, u Bosni i Hercegovini se primijenjuje

proporcionalni izborni sistem i postojanje višemandatnih jedinica. Dvoentitetski model i
višečlane izborne jedinice, razlog su primijenjivanja i postojanja proporcionalnog izbornog
sistema. Temelji izbora su kombinovanje načela konstitutivnosti naroda i narodnog
suvereniteta i sa druge strane međunarodni demokratski standardi koji se odnose na izborni
sistem. Najvažniji dokument za regulisanje izbornog sistema je Anex III Dejtonskog
mirovnog sporazuma koji upućuje na izbore i cjelokupni izborni sistem BIH. 3 Sporazum o
izborima koje su potpisale Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i
Republika Srpska kao strane, odredile su za promovisanje slobodnih i fer demokratskih
izbora i prihvatile obavezu za održavanje uslova za postojanje istih.4

U savremenim demokratskim porecima građani participiraju u izborima koji se odnose na

razne aspekte njihovog života. Iako su izbori sveprisutna pojava, njihovo je značenje vrlo
različito. Da bi izbori imali demokratski sadržaj i izražavali demokratski pristup
konstituiranju predstavničkih organa naroda, moraju zadovoljiti barem dvije pretpostavke: 5

1
M.Abazović, Demokratija i ljudska prava, Sinergija, Bijeljina, 2012, 33

2
Ibid.

3
A.Cicvara, Lokalna samouprava i lokalni izori, Artresor, Zagreb, 2016, 43

4
S.Ljubunčić, Demokratija i dužnosti, Disput, Kragujevac, 2009, 81

5
A.Cicvara, 56

2
-1. mogućnost biranja između više ponuđenih mogućnosti

- 2. slobodu biranja.

Realizacija te dvije pretpostavke mora biti pravno osigurana. Samo takvi izbori nose
karakteristike kompetitivnih izbora. Glasanje kao izborni čin političke participacije, u kojem
sudjeluje stanovništvo s biračkim pravom, neophodan je uvjet za demokratski sistem vlasti -
ali ne i dovoljan.6 Glasanje pretpostavlja, a zakon mora osigurati, zaštitu formaliziranih
glasačkih postupaka na osnovu kojih se pripremaju i organiziraju kompetitivni izbori. Zaštita
slobode biranja (izbora), tj. sloboda birača, bitna je pretpostavka za donošenje osobne odluke
birača u izboru u kojem oni participiraju.

Zaštita slobode biranja u demokratskim se porecima temelji na nekoliko principa. Prvo, pravo
glasa upisom u birački spisak potvrđuje se da građanin-birač ispunjava uvjete i da može
glasati. Izbori kao formaliziran postupak ili standardizirana procedura provode se i u
političkim sistemima koji nisu demokratski strukturirani. 7Međutim, tim izborima nedostaje
elemenat biranja jer birač nema mogućnosti izbora i slobode biranja između više kandidata i
različitih političkih stranaka - jer ih i nema. Stoga birač svoj glas može dati (ili ne dati) samo
jednom kandidatu ili jednoj političkoj stranci. Izbori u kojima birač nema mogućnosti izbora i
slobode biranja imaju karakteristike nekompetitivnih izbora.

Oni su najneposredniji produkt političkog poretka totalitarne diktature. Međutim, izboiri u

kojima postoje razna izborna ograničenja nose karakteristike semikompetitivnih izbora (npr.
autoritarni politički sistemi). To ukazuje da se izbori kao formaliziran postupak ne
ograničavaju samo na demokratski strukturirane političke sisteme, već se oni provode i u
totalitarnim i u autoritarnim političkim sustavima - iako takvi izbori nemaju demokratski
sadržaj.8

2.1 Funkcije izbora

lako se izbori provode i u jednostranačkim političkim sistemima i u zemljama s
konkurentskim strankama u demokratskim političkim porecima, gdje postoji izborna
kompeticija, izbori nemaju jednako značenje u tim politički različitim sistemima. 9 I funkcije
6
I.Marković, Lokalna samouprava, Arka-Press, Sarajevo, 2013, 115

7
S.Ljubunčić, 89

8
Ibid.

9
N.Memić, Važnost lokalnih izbora za demokratiju i građane, Zbornik Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću,
Bihać, 2017

3
izbora razlikuju se u demokratski strukturiranim političkim porecima od. onih u autoritarnim
ili totalitarnim sistemima. Kompariranjem funkcija izbora u raznim političkim sistemima
bolje se razumije što izbori jesu, a šta nisu. Izbori imaju fundamentalno značenje za
razumijevanje i funkcionisanje liberalno-pluralističke demokratije, te igraju centralnu ulogu u
izgradnji demokratskog poretka u gotovo svim modernim državama svijeta. 10 Demokratska
reprezentacija i demokratski poredak nezamislivi su bez izbora i nadmetanja društvenih i
političkih snaga za političku vlast. Omogućavajući građanima-biračima da slobodno izraze
svoje biračke preferencije utvrđivanjem prioriteta između različitih mogućnosti i da slobodno
odlučuju o izboru predstavnika koji će u njihovo ime odlučivati, izbori (i glasanje) jesu bitan
element i najistaknutije sredstvo masovne političke participacije iz kojeg proizlaze legitimne,
kolektivne odluke, važne za birače i politički sistem u cjelini. 11Mandat koji političko vodstvo
(predstavničko tijelo) dobiva od birača, tj. od samog društva, jest izvor legitimne državne
vlasti, odnosno osnova legitimiteta nositelja političke moći.

3.PREGLED SISTEMA LOKALNE SAMOUPRAVE

Jedinice lokalne samouprave su, kako je to utvrđeno ZOPLS-om, općine i gradovi. 12 Ovim
Zakonom, kada je riječ o nadležnosti jedinica lokalne samouprave, nije učinjena distinkcija
između općine i grada, odnosno između pojedinih jedinica lokalne samouprave. Stoga
lokalna samouprava u Federaciji BiH ima monotipski ustroj. Međutim, ustavi pojedinih
kantona utvrdili su mogućnost razlikovanja općina po nadležnostima.

Tako Ustav Kantona Sarajevo i Ustav Bosansko-podrinjskog kantona utvrđuju da općine

mogu imati različite nadležnosti zavisno od globalne politike funkcioniranja i razvoja
13
Kantona te od ekonomskog, prostornog i drugog položaja pojedinih općina. Time je
ostavljena mogućnost politipskog ustroja općina na području ovih kantona. Na području
Federacije BiH formirano je ukupno 80 jedinica lokalne samouprave, uključujući i Grad

10
N.Šolajac, Funkcije izbora, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2010

11
I.Marković, 75

12
Zakon o lokalnoj samoupravi FBIH, broj: 97/2016

13
Ibid,

4
Sarajevo koji je jedina jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH koja se sastoji od više
općina (Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad). Nadležnost jedinica lokalne
samouprave detaljno se, sistemom enumeracije, utvrđuje u ZOPLS-u. 14

Ibid15 Također, kao vlastite nadležnosti jedinica lokalne samouprave, ZOPLS utvrđuje
uređenje prostora i zaštitu okoline, zatim donošenje i usvajanje prostorno planske
dokumentacije, stambenu politiku, raspolaganje građevinskim zemljištem i imovinom
jedinice lokalne samouprave te utvrđivanje politike upravljanja prirodnim resursima kao i
pravo na raspodjelu sredstava koja su ostvarena njihovim korištenjem.

Pored navedenog ZOPLS utvrđuje nadležnosti jedinica lokalne samouprave u oblastima koje
su uobičajene za lokalne zajednice kao što je komunalna infrastruktura, snabdijevanje vodom,
otpadne vode i komunalni otpad, javna čistoća, gradska groblja, lokalni putevi i mostovi,
ulična rasvjeta, parkirališta, parkovi, lokalni javni prijevoz, predškolsko obrazovanje,
osnovno obrazovanje, kultura i sport.16 Organi jedinica lokalne samouprave su općinsko
vijeće ili gradsko vijeće kao predstavničko tijelo i općinski načelnik u općinama ili
gradonačelnik u gradu kao izvršni organ. Odnos između ova dva organa ZOPLS u članu 16.
reguliše kao odnos koji se zasniva na “principima međusobnog uvažavanja i saradnje”. Svaki
od organa odgovoran je za realizaciju vlastitih nadležnosti, a dijele odgovornost, odnosno
odgovorni su za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave. Dakle općinsko vijeće i
općinski načelnik nisu u odnosu subordinacije, oba organa biraju se neposredno od strane
svih građana koji imaju biračko pravo. U BiH je Dejtonskim mirovnim sporazumom
uspostavljen dosta složen i kompliciran sistem donošenja odluka. Ovaj sistem odlučivanja, a
što je posljedica vremena u kojem je i načina na koji je Dejtonski mirovni sporazum kreiran i
dogovaran, zasniva se na pristupu koji u svakom slučaju uključuje zaštitu nacionalnih
interesa konstitutivnih naroda BiH. Takvi su instrumenti zaštite, koje utvrđuje Ustav BiH,
primjerice institut zaštite vitalnih nacionalnih interesa i tzv. “entitetsko glasanje”. 17 Naravno,
dodatno opterećenje donošenja odluka ogleda se u zloupotrebama navedenih instituta zaštite.
Pravo na lokalnu samoupravu štite ustavni sudovi entiteta i Ustavni sud BiH. Značajan vid
zaštite pružaju i kantonalni sudovi za jedinice lokalne samouprave iz Federacije BiH i
14
A.Cicvara, 121

15
Ibid

16
M.Žalica, Građani i demokratija, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2017

17
S.Ljubunčić, 61

5
okružni sudovi za jedinice lokalne samouprave iz RS. Pored 13 ustava u BiH i zakona na
svim razinama, naročit značaj, kada je riječ o pravu na lokalnu samoupravu, ima EPLS.
18
Međutim, reakcija organa koji su legitimirani da pokrenu postupak za zaštitu lokalne
samouprave često izostane ili značajno kasni. Tako da propisi kojima se krši pravo na lokalnu
samoupravu najčešće ostaju na snazi duži period.

4.UČEŠĆE GRAĐANA U PROCESU ODLUČIVANJA

Da bi se neki sistem mogao zvati demokratskim, u nekoj državi, svaki građanin mora imati
ista prava i slobode (sve dok tuđa prava i slobode ne prekrši). 19 Prava i slobode politička
nauka razvrstava u 4 generacije: građanska, politička, ekonomska i socijalna te prava vezana
za životnu sredinu.20 Ona podrazumijevaju slobodu vjeroispovijesti, nacionalnog i etničkog
opredjeljenja, upotrebe jezika, slobodu medija i štampe, slobodu građana da se okupljaju i
razmjenjuju mišljenja. Svaki građanin (punoljetni) mora imati pravo glasa da bira svoga
predstavnika u parlamentu ili vladi. On to radi na izborima koji moraju biti redovni,
neposredni, tajni (mogućnost da glasa u tajnosti), opći (pravo učešća svih punoljetnih
građana), i jednaki (jedan građanin jedan glas).

Također, takvo društvo mora podržavati svaki oblik pluralizma. To znači da država mora
imati više političkih stranaka (političke stranke) i omogućiti slobodu udruživanja građana

Glasajući i birajući vlastite predstavnike u zakonodavnoj vlasti, građani i građanke bi

realizirali jedno od svojih temeljnih prava u tzv. predstavničkoj demokratiji. Predstavnička
demokratija predstavlja ograničen i posredan oblik demokratije zato što je učestvovanje
građana u vladanju rijetko i ograničeno, svedeno na čin glasanja svakih nekoliko godina. 21
Posredan je zato što vlast ne vrše sami građani nego samo biraju one koji će vladati u njihovo
ime. To znači da građani biraju vlastite predstavnike koji na sjednicama predstavničkih
organa - općinskih vijeća/skupština opština donose odluke u njihovo ime. Učešće građana

18
D.Vujevac, Država i demokratija, Casper, Osijek, 2014, 99

19
Š.Zatajgić, Izborno pravo, Pravni fakultet u Mostaru, Mostar, 2007

20
Ibid.

21
M.Žalica, 124

6
podrazumijeva aktivno uključivanje građana u proces donošenja odluka. Učešće građana u
odlučivanju u lokalnoj zajednici predstavlja sve one aktivnosti u kojima se građani uključuju
u proces donošenja odluka koje se tiču njihovog svakodnevnog života. Učešće građana u
procesu donošenja odluka u lokalnim poslovima je suština demokratije. Demokratija u osnovi
predstavlja partnerstvo između građana i organa vlasti kojima su građani dali povjerenje da u
njihovo ime vrše vlast. 22Izlaskom na izbore, vi, kao građani ispunjavate jedno od osnovnih
prava i obaveza. Međutim, vaša uloga građanina se na tome ne završava.

Ukoliko se želi biti aktivan građanin,onda svakako ne treba, u međuizbornom periodu, ostati
u svom domu i pasivno učestvovati u odlučivanju. Građani treba da se uključuju u javni život
tako što će u javnosti slobodno i otvoreno izraziti svoje stavove, mišljenja: na sastancima u
mjesnim zajednicama, javnim forumima i tribinama, pridružujući se nevladinim
organizacijama, u dijalogu sa lokalnim vlastima. 23 Jer, učešće građana je uvijek dvosmjeran
proces komunikacije između građana i lokalnih vlasti. Građani učestvuju zato što to uvijek
omogućava donošenje boljih odluka u lokalnoj zajednici. Bolje odluke treba da donesu korist
za običnog građanina. Odluke koje donose građani imaju izgleda da budu prihvaćene od
samih građana. Građani kroz vlastito iskustvo i praksu stiču političku kulturu uključivanja i
razvijaju neke osnovne, konkretne principe o učestvovanju u odlučivanju i rješavanju
lokalnih problema. Najrazvijeniji oblik učešća je onaj koji u sebe uključuje sve
zainteresovane članove zajednice, sve organizacije i građane u cjelini.

Najprije u proces treba da se uključe oni koji su najdirektnije pogođeni nekim problemom,
što bi predstavljalo prvi krug učešća24. Kada oni budu vidjeli rezultat svog učešća u procesu,
taj prvi krug će se proširiti sa novim organizacijama, bilo da su one nastale u ovom prvom
krugu ili su već postojale. Krug će se zatim proširiti na ostale članove zajednice. Kada je,
dakle, u pitanju učestvovanje u javnom životu, u procesu donošenja odluka, učešće svakog
25
građanina je važno i svako treba da u tom procesu da svoj doprinos. Bilo da su u pitanju
aktivnosti učešća na koje su građane pozvale vlasti (npr. javna rasprava o urbanističkom
planu jednog dijela ili cijele lokalne zajednice), nevladine organizacije( kampanja za izmjenu
nekog zakona) ili je u pitanju građanska inicijativa (za izgradnju nekog objekta
22
M.Trivunović, Učešće građana u procesu odlučivanja , Tim Press, Pula, 2009, 68

23
Ibid.

24
M.Abazović, 133

25
D.Vujevac, 145

7
infrastrukture), podjednako je važno da se u te aktivnosti uključi što veći broj građana.
26
Građani treba da učestvuju u procesu kreiranja i donošenja odluka o pitanjima koja su
vezana za njihove živote, jer to donosi brojne koristi, kako njima, tako i zajednici.

Neke od tih koristi su:27

- omogućava građanima ostvarivanje prava na slobodu izražavanja mišljenja, pokretanja

inicijativa, slobodu udruživanja

-stvara i jača osjećaj pripadanja zajednici

-podiže svijest o potrebi saradnje između građana u procesu zadovoljavanja zajedničkih

interesa

- povećava nivo informiranosti građana o tome šta se dešava u njihovoj zajednici

-razvija i jača ukupne ljudske i materijalne kapacitete zajednice

- povećava vrijednosti donijetih odluka jer je u njihovom kreiranju i donošenju učestvovao

veći broj osoba a ne samo grupa izabranih predstavnika (političara)

5.SARADNJA GRAĐANA I ORGANA LOKALNE VLASTI U KREIRANJU

I DONOŠENJU ODLUKA

Za uspješno kreiranje a potom i provedbu politika razvoja lokalne zajednice od velikog je

značaja uspostavljanje i jačanje saradnje između građana i organa lokalne samouprave, isto
tako i građana i nevladinih organizacija i poslovnog sektora. 28 Svaka strategija razvoja jedne
lokalne zajednice bit će kvalitetnija i sa više šansi da bude uspješno provedena u korist svih
njenih stanovnika ako u njenoj izradi budu učestvovali i građani. To isto važi i za svaki drugi
dokument od značaja za lokalnu zajednicu a koji usvajaju predstavnička tijela u općinama.
Stoga je u tom procesu izgradnje saradnje između građana i vlasti veoma važno da građani
budu svjesni koliko je važno da, zajedno sa vlastima, učestvuju u donošenju svih odluka koje

26
A.Cicvara, 74

27
M.Trivunović, 124

28
Ibid.

8
 29
se tiču kvaliteta života svih pojedinaca i zajednice u cjelini. Kada se uključite u proces
pokretanja inicijativa za rješavanje nekog značajnog pitanja ili problema, neke potrebe u
zajednici, u donošenje odluka, vi pomažete izabranim predstavnicima vlasti da znaju više o
tim potrebama, bolje razumiju vaše inicijative i stavove i na osnovu toga donose pravilne
odluke na sjednicama predstavničkih tijela. Podjela odgovornosti jeste ključni dio
neposrednog učešća građana u lokalnom javnom životu. Unapređenje direktne demokratije ili
neposrednog odlučivanja građana u važnim pitanjima i razvoju mjesne samouprave
predstavljaju srž neposrednog utjecaja građana na procese u lokalnoj zajednici. 30

Ukoliko se građani uključe u javne poslove i aktivno učestvuju u donošenju odluka, postaju
izuzetno važan faktor u ukupnom životu lokalne zajednice čime se smanjuje mogućnost da
izabrani predstavnici praktično jedini odlučuju o najvažnijim pitanjima za život građana u
lokalnoj zajdnici. Time se predstavnička i direktna/neposredna demokratija međusobno
prožimaju i čine javni život dinamičnijim, proces odlučivanja transparentnijim, što
omogućava da građani i političari uspješnije unapređuju uzajamne interese. Zakonima o
lokalnoj samoupravi i statutima općina definirano je učešće građana i mehanizmi koje
građani mogu koristiti u komunikaciji sa organima vlasti i za ostvarivanje svojih prava.
Mehanizmi za učešće građana u procesu odlučivanja na lokalnom nivou:31

- zbor građana

- referendum

- građanska inicijativa

Građani na mjesnom zboru mogu inicirati i organiziranje poslova koji neposredno utječu na
svakodnevne potrebe života i rada građana kao što su: kampanja GROZDA - organizovano
prikupljanje potpisa građana BiH za podršku Građanskoj platformi za izbore, izgradnja i
održavanje puteva, kanalizacije, vodovoda i drugih komunalnih potreba i infrastrukture,
uređenje naselja, izgradnja i uređenje parkova, dječijih igrališta, sportskih i drugih objekata,
zaštita okoliša i slično. Referendum je oblik neposrednog i tajnog odlučivanja o pitanjima,
problemima i potrebama od interesa za građane lokalne zajednice. Statut općine definira ko

29
S.Ljubunčić, 57

30
D.Vujevac, 103

31
N.Šolajac, 156

9
ima pravo da raspiše referendum ili pokrene inicijativu za njegovo raspisivanje. 32 Pravo na
odlučivanje na referendumu imaju građani određene općine upisani u birački spisak.
Građanskom inicijativom se predlaže donošenje ili izmjena akta kojim se definiraju pitanja
koja su u nadležnosti lokalne samouprave. Broj potpisa potrebnih za građansku inicijativu,
postupak njenog razmatranja i odlučivanja određuju se statutima općina.

6.VAŽNOST LOKALNIH IZBORA ZA DEMOKRATIJU I GRAĐANE

Učešće građana u odlučivanju u lokalnoj zajednici predstavlja sve one aktivnosti u kojima se
građani uključuju u proces donošenja odluka koje se tiču njihovog svakodnevnog života.
33
Učešće građana u procesu donošenja odluka u lokalnim poslovima je suština demokratije.
Demokratija u osnovi predstavlja partnerstvo između građana i organa vlasti kojima su
građani dali povjerenje da u njihovo ime vrše vlast. Izlaskom na izbore, građani ispunjavaju
jedno od osnovnih prava i obaveza, međutim njihova uloga građanina se na tome ne završava.

Građani treba da se uključuju u javni život tako što će u javnosti slobodno i otvoreno izraziti
svoje stavove, mišljenja: na sastancima u mjesnim zajednicama, javnim forumima i
tribinama, pridružujući se nevladinim organizacijama, u dijalogu sa lokalnim vlastima, jer
učešće građana je uvijek dvosmjeran proces komunikacije između građana i lokalnih vlasti.
34
Da bi uspješno učestvovali u donošenju odluka, građani moraju biti dobro informirani,
odnosno imati pristup informacijama. Javna vlast je dužna da ih informiše o svojim
aktivnostima, programima rada, planovima, kako bi razumjeli i pratili rad izabranih
zvaničnika i javne uprave.

Za građane je posebno važno da budu informirani o procesu predlaganja i usvajanja budžeta

lokalne zajednice, kako bi se na vrijeme i efikasno uključili u taj proces. Te informacije treba
da im daju osobe koje su u rukovodstvu vaše mjesne zajednice i svakako predstavnici vlasti
čija je obaveza da ih pozovu da učestvuju u budžetskom procesu te da saslušaju njihove ideje,

32
A.Cicvara, 82

33
M.Trivunović, 165

34
Ibid.

10
mišljenja, prijedloge i na njih daju odgovore. 35 Građani učestvuju zato što to uvijek
omogućava donošenje boljih odluka u lokalnoj zajednici. Bolje odluke treba da donesu korist
za običnog građanina. Odluke koje donose građani imaju izgleda da budu prihvaćene od
samih građana.

Građani kroz vlastito iskustvo i praksu stiču političku kulturu uključivanja i razvijaju neke
osnovne, konkretne principe o učestvovanju u odlučivanju i rješavanju lokalnih problema.
36
Svojim angažmanom, učešćem u javnom, političkom životu, direktno utječu na proces
donošenja odluka koje se tiču kvaliteta njihovog života u zajednici u kojoj žive. Na primjer,
ako su učestvovali u kreiranju i usvajanju lokalnog budžeta, osjećat će zadovoljstvo zbog
svog doprinosa u njegovoj izradi i imati satisfakciju za angažman koji su dali. U isto vrijeme
direktno će utjecati na prihvatanje prioriteta (koje treba finansirati ) od lokalnih vlasti.
Najrazvijeniji oblik učešća je onaj koji u sebe uključuje sve zainteresovane članove
zajednice, sve organizacije i građane u cjelini. Najprije u proces treba da se uključe oni koji
su najdirektnije pogođeni nekim problemom, što bi predstavljalo prvi krug učešća. Kada oni
budu vidjeli rezultat svog učešća u procesu, taj prvi krug će se proširiti sa novim
organizacijama, bilo da su one nastale u ovom prvom krugu ili su već postojale. Krug će se
zatim proširiti na ostale članove zajednice. Kada je, dakle, u pitanju učestvovanje u javnom
životu, u procesu donošenja odluka, učešće svakog građanina je važno i svako treba da u tom
procesu da svoj doprinos. Bilo da su u pitanju aktivnosti učešća na koje su građane pozvale
vlasti (npr. javna rasprava o urbanističkom planu jednog dijela ili cijele lokalne zajednice),
nevladine organizacije( kampanja za izmjenu nekog zakona) ili je u pitanju građanska
inicijativa (za izgradnju nekog objekta infrastrukture), podjednako je važno da se u te
aktivnosti uključi što veći broj građana. 37Kada je u pitanju proces donošenja odluka, najbolje
je da se građani uključe na početku procesa, kada je on u fazi ideje (npr. idejno rješenje za
neki stambeni ili infrastrukturalni objekat), ili je pokrenuta neka inicijativa. Građani nikako
ne smiju čekati da budu pitani i konsultovani onda kada su političari odluke već donijeli.
Tada mišljenja građana praktično ne znače ništa osim što će stvoriti privid građanskog učešća
i transparentnosti vlasti. Građani treba da učestvuju u procesu kreiranja i donošenja odluka o

35
Ibidem.

36
Š.Zatajgić, 47

37
M.Žalica, 83

11
pitanjima koja su vezana za njihove živote, jer to donosi brojne koristi, kako njima, tako i
zajednici.38 Neke od tih koristi su:39

-omogućava građanima ostvarivanje prava na slobodu izražavanja mišljenja, pokretanja

inicijativa, slobodu udruživanja

-stvara i jača osjećaj pripadanja zajednici

- podiže svijest o potrebi saradnje između građana u procesu zadovoljavanja zajedničkih

interesa

-povećava nivo informiranosti građana o tome šta se dešava u njihovoj zajednici

-razvija i jača ukupne ljudske i materijalne kapacitete zajednice

-povećava vrijednosti donijetih odluka jer je u njihovom kreiranju i donošenju učestvovao

veći broj osoba a ne samo grupa izabranih predstavnika (političara)

Svojim učešćem u donošenju odluka u lokalnoj zajednici, građani cijelom procesu daju
zakonitost jer na taj način se donose odluke o stvarnim potrebama i interesima građana.

38
A.Cicvara, 97

39
D.Vujevac, 101

12
 7.ZAKLJUČAK

Izbori i izborni sistemi ključni su činilac u izgradnji demokratskog poretka modernih država.
Demokratska reprezentacija i demokratski poredak nezamislivi su bez izbora i bez
nadmetanja društvenih i političkih snaga za političku vlast. Slobodni, kompetitivni izbor bitna
je značajka demokratskih društava. Izbori su institucionalizirane procedure ili općeprihvaćeni
formalizirani postupci, priznati pravilima organizacije za agregiranje izraženih biračkih
preferencija naročite vrste. Građani treba da se uključuju u javni život tako što će u javnosti
slobodno i otvoreno izraziti svoje stavove, mišljenja: na sastancima u mjesnim zajednicama,
javnim forumima i tribinama, pridružujući se nevladinim organizacijama, u dijalogu sa
lokalnim vlastima, jer učešće građana je uvijek dvosmjeran proces komunikacije između
građana i lokalnih vlasti. Da bi uspješno učestvovali u donošenju odluka, građani moraju biti
dobro informirani, odnosno imati pristup informacijama. Javna vlast je dužna da ih informiše
o svojim aktivnostima, programima rada, planovima, kako bi razumjeli i pratili rad izabranih
zvaničnika i javne uprave. Građani kroz vlastito iskustvo i praksu stiču političku kulturu
uključivanja i razvijaju neke osnovne, konkretne principe o učestvovanju u odlučivanju i
rješavanju lokalnih problema. Svojim angažmanom, učešćem u javnom, političkom životu,
direktno utječu na proces donošenja odluka koje se tiču kvaliteta njihovog života u zajednici
u kojoj žive.

13
 8. LITERATURA

1.Abazović Mustafa, Demokratija i ljudska prava, Sinergija, Bijeljina, 2012

2. Cicvara Asim, Lokalna samouprava i lokalni izbori, Artresor, Zagreb, 2016

3. Ljubunčić Senka, Demokratija i dužnosti, Disput, Kragujevac, 2009

4. Marković Ilija, Lokalna samouprava, Arka.Press, Sarajevo, 2013

5.Memić Naim, Važnost lokalnih izbora za demokratiju i građane, Zbornik Pravnog fakulteta
Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2017

6. Šolajac Nedim, Funkcije izbora, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2010

7. Trivunović Marko, Učešće građana u procesu odlučivanja, Tim-Press, Pula, 2009

8. Vujevac Domagoj, Država i demokratija, Casper, Osijek, 2014

9. Zatajgić Šukrija, Izborno pravo, Pravni fakultet u Mostaru, Mostar, 2007

10. Žalica Maja, Građani i demokratija, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo,
2017

14