MATURSKI RAD IZ DEMOKRATIJE

TEMA:

DEMOKRATSKI IZBORI

Mentor:

Uenik:

Travnik, mart 2014. godine

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

SADRAJ
UVOD.............................................................................................................................................. 3
1.HISTORIJAT DEMOKRATIJE.................................................................................................... 4
2.POLITIKA JEDNAKOST..........................................................................................................4
3.DEMOKRATSKI IZBORI............................................................................................................6
3.1. Demokratski izbori u Bosni i Hercegovini...........................................................................7
3.2. Islamski stav o glasanju u Demokratskim izborima...........................................................13
4. ZAKLJUAK................................................................................................................................16
5. LITERATURA...............................................................................................................................17

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

UVOD
Pojam 'demokratija' nastao je u staroj Atini u 5. stoljeu prije nove ere. Demokratija (grki demos
narod i kratia vladati). Drevni Grci su koristili rije demokratija za vlast mnogih u odnosu na vlast
nekoliko osoba. Atenska se drava openito smatra prvim primjerom sistema koji odgovara nekim
dananjim predodbama o demokratskoj vlasti. Ipak, mnogi ne smatraju staru Atenu demokratijom,
s obzirom da je samo mali dio graanstva smio glasati, dok ene, robovi i stranci nisu imali to
pravo. Samo je oko 16% ukupnog stanovnitva imao pravo glasa. Glasanjem su se u staroj Ateni
donosile odluke izravno, umjesto da se biraju predstavnici kao u dananjoj demokratiji. Mnogi
uobiavaju rei da je u staroj Grkoj vladao oligarhijski sistem kojeg emo spomenuti kasnije. S
vremenom se znaenje 'demokratije' promijenilo, a savremena se definicija jako mijenjala od 18.
vijeka, otkad su se uvodili razni "demokratski" sistemi u mnogim dravama. Modernu demokratiju
mogli bismo definisati kao sistem vlasti u kojem konana politika mo, ili suverenitet, pripada
narodu bilo direktno ili putem izabranih predstavnika.

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

1. HISTORIJAT DEMOKRATIJE
Prva savremena demokratija je bila demokratija Sjedinjenih Amerikih Drava uspostavljena 1789.
godine na osnovi filozofije doba razuma. Francuski filozof Montesquieu (1689-1755) je veoma
uticao na promovisanje i utemeljenje ideja o demokratskoj vlasti u periodu Francuske buroaske
revolucije i stvaranja SAD. Montesquieu je vjerovao da je najbolji nain da se osigura da vlast slui
opoj dobrobiti ako se uine sljedei koraci:

Razdijeliti vlast na razliite ogranke i dijelove, tako da nijedan ogranak nema svu vlast.

Izbalansirati autoritet izmeu ovih ogranaka tako da ni jedan ne moe kontrolisati ostale
ogranke.

Omoguiti svakome ogranku da provjerava naine na koje se drugi ogranci koriste

vlau.

Montesquieuje, kao i mnogi drugi, vjerovao da, ukoliko je vlast podijeljena, izbalansirana i
provjeravana, nijedan od ogranaka ne moe kontrolirati cijelu vlast. U tom sluaju nijedan ogranak
ne moe koristiti vlast za svoje osobne i sebine interese. Rezultat takve situacije bi bio da vlast
djeluje u cilju unapreivanja zajednike dobrobiti. Zajednika dobrobit znai da je neto za dobro
zajednice kao cjeline.
Postoje dvije vrste demokratija:

direktna demokratija

reprezentativna demokratija.

Direktna demokratija je bila u staroj Atini kada su svi slobodni ljudi izlazili na gradski trg i
odluivali o raznim stvarima. Poto je tako neto nemogue postii danas (sam New York ima 20
miliona stanovnika) nastala je reprezentativna (predstavnika) demokratija. Tu ljudi na izborima
biraju svoje predstavnike u parlamentu i daju im autoritet da donose odluke u njihovo ime.

1. POLITIKA JEDNAKOST
Egalitarizam (francuski:galit iz latinskog:aequalitas jednakost) politika je ideologija ili
etika teorija, prema kojem svi ljudi trebaju biti tretirani kao jednaki. Naglaava jednakost svih
ljudskih bia. Koncept politike, ekonomske, znanstvene i kulturne elite je suprotnost konstrukcije
4

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

egalitarnog drutva. Pojam egalitarizam koristi se i pogrdno u smislu unitavanje bilo kakvih
razlika. Prema zagovornicima ove ideologije, pojedinci bez obzira na njihov spol, rasu, religiju,
socijalni status i druge razlike trebaju biti tretirani jednako. Ponekad se pojam odnosi na egalitarnog
ovjeka koji eli ukloniti (ekonomska, socijalna) razlike meu ljudima. Egalitarizam se takoer
ponekad shvata kao ideja ravnopravnosti. U principu, politiku jednakost objanjavamo sistemom
"jedna osoba jednako jedan glas". Taj princip je openito smatran kao fundamentalan za
demokratiju. Ipak iako je u teoriji ovaj sistem priznat i prihvaen u stvarnosti situacija je drugaija,
rijetko se primjenjuje jer njegova upotreba za jedne je veoma neefikasna, na primjer tehniki i
ekonomski je izvodivo da se itava populacija jedne zemlje konsultuje (recimo referendumom) oko
gradnje bazena u jednom gradu te zemlje ali su male anse da to bude za ope dobro populacije. Isto
tako ovaj sistem predstavlja opasnost za manje etnike ili nacionalne grupe.
Jednakost se moe takoer mjeriti vanou koju objekt politike odluke realno ima za glasae. Da
bi se rijeili problemi a zadrao se sistem "jedna osoba jednako jedan glas" rjeenje uobiajeno
koriteno jeste njegova implikacija na geografski podijeljenim dijelovima. Teoretski gledano postoji
jo jedna loa strana sistema "jedna osoba jednako jedan glas", a to je da prakticirajui isti sistem
dolazimo do (po definiciji) konane odluke koja za sobom povlai konstataciju da oni koji su bili
protiv te odluke ustvari su dio sistema "jedna osoba jednako nula glasova" jer je naprimjer njihov
prijedlog odbaen a usvojen drugi. Slobodni izbori su takoer jedan od uvjeta demokratije.
Proturjenosti egalitarizma
Razliite vrste egalitarizma ponekad se sukobljavaju, a ponekad se meusobno nadopunjuju: na
primjer, Komunizam je inherentno egalitarna doktrina, prema kojoj bi svako trebao imati ista
materijalna dobra. Meutim gotovo svako ko ima vei prosperitet obino nije spreman podijeliti sa
drugim osobama. To automatski stvara situaciju nejednakosti prava na tetu pojedinaca.
Zagovornici egalitarizma otro kritikuju i naglaavaju negativne aspekte ekonomije u kojoj
slobodno trite nije podlono ogranienjima. Deklaracija o nezavisnosti Sjedinjenih Amerikih
Drava ukljuuje frazu "Svi su ljudi stvoreni jednaki", to je primjer pravnog egalitarizma, kao to
se odnosi na jednak tretman svih pojedinaca pred zakonom. Gotovo sve teorije egalitarizma trae
ravnopravnost unutar ljudskih drutava, ili barem se odnose na ljudska bia u cjelini kao relevantne
skupine u kojima jednakost mora prevladati. Vani predstavnici egalitarizma su primjerice John
Rawls, Thomas Nagel, Ronald Dworkin, Bruce Ackerman i Philippe van Parijs

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

2. DEMOKRATSKI IZBORI
Natjecateljski izbori su osnovno sredstvo kojim su funkcioneri odgovorni i podvrgnuti volji naroda.
Oni ine arenu za obezbjeivanje politike jednakosti meu graanima, kako u pristupu kandidaturi
tako i vrijednosti svih glasova. Kriterij "slobodnih i fer" izbora obuhvata, u prvom redu, izborni
sistem tj. zakone koji odreuju za koje se funkcije glasa, ko se moe kandidovati, kad se izbori
mogu odrati, ko moe da glasa, kako e se definisati izborni okruzi, kako odrediti pobjednike itd.
Drugi izborni proces tj. kako pojedinane izbore sprovesti u praksi, od registracije biraa, preko
kampanje, brojanja listia, do obezbjeivanja, je da se zakon striktno i nepristano primjenjuje i da
nema zloupotreba koje bi ugrozile rezultat. Izbori sami po sebi nisu dovoljan uvjet za postojanje
demokratije.
Izbore su esto zloupotebljavali autoritativni reimi ili diktature da ostave laan dojam demokratije.
Zato postoji vie metoda:

ogranienje profila kandidata,

ogranienje stvarne vlasti koju smiju imati izabrani predstavnici ili politike koju smiju
voditi dok su na vlasti,

glasanje koje zapravo nije slobodno ni poteno (npr. kroz zastraivanje onih koji ele
glasati za odreene kandidate)

najizravnije, krivotvorenje rezultata izbora.

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

Slika 1. Glasaka kutija

U zemljama koje nemaju jaku tradiciju demokratske vladavine veine, uvoenje slobodnih izbora
rijetko je dovoljno da se ostvari prijelaz s diktature u demokraciju, sve dok se ne ostvari i ira
promjena politike kulture i postupna izgradnja ustanova demokratske vlasti. Ima raznih primjera,
kao to su Francuska u doba revolucije ili dananja Uganda, gdje zemlje mogu odrati demokraciju
samo u ogranienom obliku dok se ne dogode ire kulturne promjene koje omoguuju stvarnu
vladavinu veine.
Jedan od kljunih vidova kulture demokracije jest suradnja opozicije. Taj je kulturni prijelaz
posebno teko ostvariti u zemljama gdje je uobiajeno da se vlast mijenja nasilnim putem. U biti,
suradnja opozicije znai da se u demokraciji razliite strane zalau za iste osnovne demokratske
vrijednosti. Iako se politiki suparnici ne slau, trebaju prihvaati jedan drugoga i biti svjesni
legitimne i vane uloge koju igraju protivnici. Temeljna pravila drutva moraju poticati snoljivost i
uljudnost u javnim raspravama. U takvom drutvu gubitnici prihvaaju odluku glasaa na izborima i
mirno prenose vlast. Gubitnici su sigurni da nee izgubiti ivot ni slobodu, nego da e i dalje
sudjelovati u javnom ivotu. Opozicija ne mora odobravati politiku vlade, ali mora potivati
temeljnu legitimnost drave i samog demokratskog procesa.
Neki izborni sistemi, kao to su razni oblici proporcionalnih sistema nastoje osigurati da sve
politike skupine (kao i manjinske skupine koje glasuju za male stranke) budu "poteno"
zastupljene u zakonodavnim tijelima drave, u skladu s udjelom ukupnih glasova, a ne udjelom
izbornih jedinica gdje mogu dobiti regionalnu veinu.
Pitanje odnosa izmeu proporcionalnog i veinskog sustava nije samo teoretsko, s obzirom da su
oba oblika izbornog sustava rairena u svijetu, a svaki stvara vrlo razliitu vrstu vlasti. Jedan od
glavnih prijepora je pitanje hoete li imati nekoga tko izravno zastupa vae malo podruje u vaoj
dravi, ili e se va glas brojiti zajedno sa svima ostalima, bez obzira gdje ivite u dravi. Neke
zemlje, kao to su Njemaka i Novi Zeland, nastoje imati i veinski i proporcionalni sistem, kako bi
imale koristi od oba.

1.1.

Demokratski izbori u Bosni i Hercegovini

Prvi demokratski izbori u Bosni i Hercegovini odrani su 18. novembra 1990. godine, dok je drugi
krug za izbor zastupnika u Dom naroda odran 2. decembra. Pri registraciji biraa primijenjena je
pasivna registracija na nivou opine, na osnovu podataka koje su graani prijavljivali prilikom
prijave stalnog mjesta boravka. Ukupan broj graana upisanih u ope birake spiskove bio je
7

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

3.033.921, od ega 100.432 na privremenom radu u inozemstvu. Da bi bili legitimni, bilo je
potrebno da na izbore izae vie od 50% biraa upisanih u ope birake spiskove.1
Izbor 240 poslanika u dva doma Skuptine Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine morao je
odraavati zastupljenost konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini prema popisu iz 1981. godine,
uz dozvoljeno odstupanje +/-15%. Na izbore je od 43 registrirane stranke izalo, samostalno ili u
koalicijama, njih 15. Uvjerljivom veinom pobijedile su SDA, SDS i HDZ sa 84% poslanikih
mandata u republikom parlamentu, 75,5% odbornikih mandata u opinskim skuptinama, te
60,83% odbornikih mandata u Skuptini grada Sarajeva

Slika 2. Birai na izborima

Na izborima za lanove Predsjednitva, birana su dva kandidata sa tri liste, te jedan sa etvrte liste.
Liste su bile zasnovane po nacionalnom kljuu, te je svaki konstitutivni narod (Muslimani, Hrvati i
Srbii) u SR Bosni i Hercegovini imao svoje prestavnike, a etvrta lista tzv. Ostali (Jugoslaveni itd.)
je bila sa kandidatima, koji nisu pripadali tim trima narodima. Glasati se moglo za kandidata sa
svake od etiri liste. Tako da je svaki bira praktiki imao etiri glasa. lanovi Predsjednitva
postali su Fikret Abdi, Alija Izetbegovi, Ejup Gani, Biljana Plavi, Stjepan Kljuji i Franjo
Boras.. Internom odlukom u SDA utvreno je da e Predsjednik Predsjednitva Socijalistike
republike Bosne i Hercegovine postati Alija Izetbegovi, a ne Fikret Abdi koji je na izborima
osvojio najvei broj glasova.
Na Opim izborima birani su lanovi Skuptine Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine u dva
doma: Za Vijee graana birano je 130 predstavnika, a za Vijee opina 110 predstavnika, po jedan
za svaku opinu u republici.
1

http://cps.ba/wp-content/uploads/2013/07/ZADNJA-VERZIJA-ZBORNIK-bez-korica.pdf

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

S ciljem promicanja slobodnih, potenih i demokratskih izbora i postavljanja temelja

reprezentativne uprave te osiguranja postupnog postizanja demokratskih ciljeva u cijeloj Bosni i
Hercegovini, u skladu s odgovarajuim dokumentima Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi
(OESS), Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska
("strane") sporazumjele su se kako slijedi:

lanak I: Uvjeti za demokratske izbore,

lanak II: Uloga OESS-a,

lanak III: Privremeno izborno povjerentstvo,

lanak IV: Pravo glasovanja,

lanak V: Stalno izborno povjerentstvo,

lanak VI: Stupanje na snagu

lanak I: Uvjeti za demokratske izbore

Strane su obavezne osigurati uvjete za organizaciju slobodnih i potenih izbora, posebice politiki
neutralan ambijent, obavezne su tititi i primjenjivati pravo tajnoga glasovanja bez straha ili
zastraivanja, obavezne su osigurati slobodu izraavanja i tiska, obavezne su omoguiti i poticati
slobodu udruivanja (ukljuujui politike stranke), obavezne su osigurati i slobodu kretanja. Strane
zahtijevaju od OESS potvrdu da izbori mogu biti uspjeni u sadanjim drutvenim uvjetima u oba
entiteta te, ako bude potrebno, pruanje pomoi stranama u stvaranju takvih uvjeta. Strane su
obavezne u cijelosti se drati stavaka 7 i 8 Kopenhakoga dokumenta OESS (u privitku ovoga
Sporazuma).

lanak II: Uloga OESS-a

Strane zahtijevaju da OESS usvoji i uspostavi program izbora za Bosnu i Hercegovinu kako je
izloeno u ovom Sporazumu, kao i da nadzire, na nain koji odredi OESS, a u suradnji s drugim
meunarodnim organizacijama koje OESS smatra potrebnima, da pripremi i provede izbore za
Zastupniki dom Bosne i Hercegovine, za Predsjednitvo Bosne i Hercegovine, za Zastupniki dom
Federacije Bosne i Hercegovine, za Narodnu skuptinu Republike Srpske, za Predsjednitvo
Republike Srpske i, ako to bude izvedivo, za kantonalna zakonodavna tijela i opinska tijela vlasti.
9

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

U tu svrhu strane zahtijevaju da OESS osnuje Privremeno izborno povjerenstvo. Izbori e se odrati
na nadnevak est mjeseci nakon stupanja na snagu ovoga sporazuma ("dan izbora") ili, ako OESS
utvrdi da je odgaanje potrebno, ne kasnije od devet mjeseci nakon njegova stupanja na snagu.
lanak III: Privremeno izborno povjerenstvo
Povjerenstvo usvaja izborna pravila i propise glede: registracije politikih stranaka i nezavisnih
kandidata, zakonske podobnosti kandidata i glasaa, uloge domaih i meunarodnih promatraa
izbora, osiguranja otvorene i potene izborne kampanje te utvrivanja, objavljivanja i ovjere
konanih izbornih rezultata.
Strane su obavezne u potpunosti se drati izbornih pravila i propisa, neovisno o bilo kojim internim
zakonima i propisima.

Odgovornosti Povjerenstva, kako se predvia izbornim pravilima i propisima, obuhvataju:

nadzor svih oblika izbornoga postupka kako bi se osigurala uspostava struktura i

institucijskoga okvira za slobodne i potene izbore,

utvrivanje odredbi o registraciji glasaa

osiguranje potovanja izbornih pravila i propisa ustanovljenih ovim Sporazumom,

osiguranje mjera za ispravljanje krenja bilo koje odredbe ovoga Sporazuma ili izbornih
pravila i propisa ustanovljenih temeljem ovoga Sporazuma, ukljuujui nametanje
kazni protiv svake osobe ili tijela koje kri te odredbe i

akreditiranje promatraa, ukljuujui osoblje meunarodnih organizacija te stranih i

domaih nevladinih organizacija, i osiguranje nesmetanoga pristupa i kretanja
promatraima koje su akreditirale strane. Povjerenstvo se sastoji od efa Misije
OESS-a, Visokoga povjerenika ili osobe koju on odredi, predstavnika strana te onih
osoba koje predloi ef misije OESS-a u dogovoru sa stranama. ef Misije OESS-a
djeluje kao predsjedatelj Povjerenstva. U sluaju sporova unutar Povjerenstva,
predsjedateljeva je odluka konana.

Predsjedatelj i Povjerenstvo uivaju pravo uspostave komunikacijskih sredstava, angairanja

lokalnog i administrativnog osoblja, te status, povlastice i imunitete koji se priznaju diplomatskim
predstavnicima i misijama temeljem Beke konvencije o diplomatskim odnosima.

10

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

lanak IV: Pravo glasovanja

Svaki dravljanin Bosne i Hercegovine s navrenih 18 godina ije je ime na Popisu stanovnitva
Bosne i Hercegovine iz 1991. ima, u skladu s izbornim pravilima i propisima, pravo glasovanja.
Zapravo se od dravljana koji vie ne ive u opini u kojoj su prebivali 1991. oekuje da u toj
opini glasuju, bilo osobno bilo u odsutnosti, pod uvjetom da je utvreno kako je ta osoba bila
prijavljena u toj opini, to potvruje mjesno izborno povjerenstvo i Privremeno izborno
povjerenstvo. Takav dravljanin moe, meutim, zahtijevati od Povjerenstva da svoj glas dade
drugdje. Koritenje prava glasa izbjeglica valja tumaiti kao potvrdu njihove namjere povratka u
Bosnu i Hercegovinu.
Do dana izbora povratak izbjeglica trebao bi ve biti u tijeku i tako omoguiti mnogima osobno
sudjelovanje na izborima u Bosni i Hercegovini. Povjerenstvo moe izbornim pravilima i propisima
predvidjeti glasovanje dravljana koji nisu na Popisu stanovnitva iz 1991. godine.
lanak V: Stalno izborno povjerenstvo
Strane su suglasne osnovati stalno izborno povjerenstvo, koje e biti odgovorno za provedbu
buduih izbora u Bosni i Hercegovini.

lanak VI: Stupanje na snagu

Ovaj Sporazum stupa na snagu s potpisivanjem.
Dokument druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o sigurnosti i suradnji u
Europi (KESS), Kopenhagen, 1990. godine.
Kako bi osigurale da volja naroda bude temelj autoriteta vlasti, drave sudionice e:

odravati slobodne izbore u razumnim razmacima, kako je utvreno zakonom

dopustiti da se za sva mjesta barem u jednom domu dravnoga zakonodavnog

tijela slobodno natjeu kandidati putem glasakog izjanjavanja naroda

jamiti ope i jednako pravo glasa punoljetnim graanima

osigurati provedbu tajnoga ili drugog slobodnog glasovanja, poteno

prebrojavanje i izvjeivanje te objavljivanje slubenih rezultata

uvaavati pravo graana da se natjeu za politike ili javne funkcije,

11

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

pojedinano ili kao predstavnici politikih stranaka ili organizacija, bez
diskriminacije

potovati pravo pojedinaca i skupina na potpuno slobodno osnivanje vlastitih

politikih stranaka ili drugih politikih organizacija i pruati takvim
politikim strankama i organizacijama potrebna pravna jamstva kako bi im
se omoguilo meusobno natjecanje temeljem jednakoga tretmana pred
zakonom i od strane tijela vlasti;

osigurati da zakon i javna politika funkcioniraju tako da omogue voenje

politike kampanje u potenom i slobodnom ozraju, u kojem ni upravne
mjere, ni nasilje ni zastraivanje ne prijee stranke ni kandidate da slobodno
istiu svoja gledita i kvalitete, niti prijee glasae da se s njima upoznaju i o
njima raspravljaju ili da daju svoj glas bez straha od odmazde;

osigurati da nikoja pravna ni upravna prepreka ne stoji na putu pristupa

medijima na nediskriminatornoj osnovi za sve politike skupine i pojedince
koji ele sudjelovati u izbornom postupku;

osigurati da se kandidati koji dobiju potreban broj glasova predvien

zakonom propisno uvedu u dunost te da im se dopusti da tamo i ostanu sve
do isteka mandata odnosno prestanka njihove slube, na drugi nain
reguliran zakonom, u skladu s demokratskim parlamentarnim i ustavnim
postupkom.

Drave sudionice trae da nazonost posmatraa, kako stranih tako i domaih, moe unaprijediti
izborni postupak u dravama u kojima se odravaju izbori. One stoga pozivaju promatrae iz svih
ostalih drava lanica KESS i sve odgovarajue privatne ustanove i organizacije koje to eventualno
ele na promatranje tijeka postupka dravnih izbora u mjeri doputenoj zakonom. One e takoer
nastojati olakati slian pristup izbornom postupku na razini nioj od dravne. Takvi promatrai
obvezat e se na nemijeanje u izborni postupak.

12

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

Slika 3. Glasaka kutija

1.1.

Islamski stav o glasanju na Demokratskim izborima

Oni koji dozvoljavaju uee na demokratskim izborima su na razliitim nivoima zablude. Ima onih
koji vjeruju da je demokratija neogranieno prihvatljiv sistem vladanja a ovo su oni ekstremni a
ima i onih koji samo dozvoljavaju ovo uee zasnovano na odreenim pogrenim tumaenjima i
ubhama (sumnjama i zabludama).2
Prva uhba: Uee poslanika Jusufa, alejhis-selam, kao ministra u vladi kralja Egipta
Uzvieni Allah je rekao:



I vladar ree: Dovedite mi ga, uzeu ga u svoju svitu i poto porazgovara s njim, ree mu: Ti
e od danas kod nas utjecajan i pouzdan biti. Postavi me ree da vodim brigu o stovaritima
u zemlji, ja sam zaista uvaran i znan. I tako Mi Jusufu dadosmo vlast u zemlji, boravio je ondje
gdje je htio.
Druga ubha: (u pogledu propisa o demokratiji) Bira se manja od dvije tete
Ovo pravilo koriste oni koji dozvoljavaju uestvovanje na izborima kako bi sugerisali da je u
glasanju za kandidata ija je politika u najmanjoj suprotnosti islamu izbor manje od dvije tete. Ili
oni kai da je u potpunom ne-glasanju i (samim time) dozvoljavanju da prevagne loiji kandidat
vea teta (zlo) nego glasati za drugog kandidata ija je politika blia islamu. Kao to je sluaj sa
veinom pravila islamskog fikha (prava), ljudi esto navedu ispravno pravilo, a onda ga primjene ili
neispravno ili u okolnostima gdje se ono ne bi trebalo primjenjivati. Greka onih koji koriste ovo
pravilo je da ono moe biti primjenjeno jedino kada je izbor neizbjean. Primjer ovog pravila je kad
je neko suoen sa dvije opcije, koje su potpuno neizbjene, a od kojih je svaka nedozvoljena. Tako,
ako je osoba u situaciji da je prinuena da izabere izmeu dvije stvari od kojih su obe sutinski
2

http://www.kijevo.net/wp-content/uploads/2013/05/STAV_ISLAMA_PREMA_DEMOKRATIJI.pdf

13

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

nedozvoljene opcija koja je manje zlo treba da bude odabrana.

Trea ubha: (u pogledu propisa o demokratiji) Korist je vea nego teta

Oni koji koriste ovo pravilo da bi dozvolili uee na demokratskim izborima kau da korist koja
proizilazi iz odabira kandidata ija je politika najmanje tetna po muslimane nadmauje (pretee)
tetu drugih kandidata, ija je politika ea prema muslimanima.

etvrta ubha: (u pogledu propisa o demokratiji) Djela se cijene prema nijjetima

Oni koji primjenju ovo pravilo kau da, sve dok je ovjekov nijjet (namjera) da umanji zulum
(nepravdu) nad muslimanima, ili da im obezbijedi (pribavi) neto olakanja, ili stvari poput ovih,
onda ovo djelo postaje dozvoljeno. I oni kau da, sve dok ovjek svojim uestvovanjem na
demokratskim izborima ne eli da poini nikakvo zlo i sve dok je jedini nijjet da donese dobro
onda ovo dozvoljava djelo i ini ga pohvaljenim. Prva poenta je da grijesi zbog nijjeta onoga koji ih
ini ne prestaju biti grijesi.
Peta ubha: (u pogledu propisa o demokratiji) Nareivanje dobra i odvraanje od zla
Oni koji koriste ovo pravilo kau da je glasanje za najmanje tetnog kandidata na demokratskim
izborima, ili glasanje za njega na osnovu nekih njegovih dobrih politikih poteza koje su u
suprotnosti zloj politici njegovih protivnika oblik nareivanja dobra i odvraanja od zla.
esta ubha: (u pogledu propisa o demokratiji) Nuda dozvoljava zabranjeno
Oni koji koriste ovo pravilo kau da su muslimani u situacijidarure (nude), u kojoj injenje
nedozvoljenih djela kao to je uestvovanje na demokratskim izborima postaje dozvoljeno. to
se tie koritenja ovog pravila, onda italac mora znati da ono nije apsolutno. Ne, ve postoje
izuzeci i uslovljavanja ovog pravila, koje ga ine neprimjenljivim na uee na demokratskim
izborima. Prvo, postoje stvari koje se ne mogu smatrati nudom. Zato, ovjek mora biti oprezan da
ne primjeni olakicu ovog pravila na neto to se ak ne moe ni kvalifikovati kao nuda. A poznato
je da su nude od pet osnovnih kategorija: ovjekova vjera, ovjekov ivot, ovjekov um/razum (tj.
duevno stanje), ovjekov rod (porijeklo)/ast i ovjekov novac (imetak).

14

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

Sedma ubha: (u pogledu propisa o demokratij) Kufr je opravdan zbog prisile
Oni koji koriste ovo pravilo pokuavaju da prikau da je situacija (ako se ne izae na izbore) toliko
kobna da je to stvar ikraha (prisile). Ako je ovjek istinski prisiljen da uestvuje na demokratskim
izborima onda bi ga ovo pravilo opravdalo i on ne bi imao krivice (odgovornosti) zbog injenja
toga. Definicija ikraha zahtjeva da je ovjek bukvalno natjeran da uini neto, a ne da on to
dobrovoljno uini.

ZAKLJUAK
Nakon svega to sam napisao, dolazime do zakljuka da je demokratija, od svog nastajanja pa do
dananjih dana, jedini oblik vladavine koji moe da zadovolji osnovna naela ljudskih sloboda bez
obzira na to kakvog je dravnog ustrojstva odreena drava. Vlast koja se bira putem demokratskih
izbora mora da unapreuje sva naela demokratije i da uvijek ima na umu da je smjenljiva i da je tu
iskljuivo zbog volje naroda te da izbor svojih graana nikada ne dovede u pitanje, kao to smo
15

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

imali u bliskoj prolosti problem sa izbornim kraama. Globalno gledano da bi neka drava imala
ugled u svijetu vrlo je vano da se demokratija razvija i njeguje jer se samo tako mogu rijeiti svi
problemi u drutvu, otvorena pitanja sa drugim dravama i sl. Mogunost velikih sila preko UN ili
direktno da utiu na razvoj demokratija u svijetu stvara obavezu manjih drava da u skladu sa
vaeim svetskim normama rijeava svoja pitanja jer drugaije moe biti izolovana i otuena od
drugih kao i da bude dovedena u situaciju da bez obzira na geografske, historijske i druge injenice
gubi svoj identitet pa ak i teritorije, Bosna i Hercegovina kao demokratska zemlja sa izbornim
zakonima koji obezbeuju razvoj demokratije mora uvijek da ima na umu, da nam se ne bi
ponavljale greke iz prolosti, da svoje probleme moe rjeavati samo i iskljuivo to e potovati
naela i principe ljudskih sloboda i demokratije.

16

Demokratski izbori Muhamed Suljanovi

LITERATURA
[1] edomir upi - Demokratska vladavina
[2] Oblici politikog rezima - Demokratija i autokratija Predavanje sa Univerziteta Singidunum
[3] http://cps.ba/wp-content/uploads/2013/07/ZADNJA-VERZIJA-ZBORNIK-bez-korica.pdf
[4]http://www.fpn.bg.ac.rs/wp-content/uploads/2010/05/3-Doc.-dr-Slavi%C5%A1a-Orlovi
%C4%87-Klasi%C4%8Dna-i-savremena-shvatanja-demokratije.pdf
[5]http://www.kijevo.net/wpcontent/uploads/2013/05/STAV_ISLAMA_PREMA_DEMOKRATIJI.pdf

17