Ime[uredi | uredi kôd]

Sadašnji oblik imena grada je ijekavizirani oblik ikavskog: Široki Brig jer je ovo područje
tradicionalno ikavsko. Ikavski oblik se koristi u pjesmama,[1] navijačkim skupinama i neslužbenoj
uporabi, iako službeno se koristi isključivo ijekavski. U svakodnevnom razgovor najčešće se koristi
izraz Široki. Mjesto gdje se danas nalazi središnji dio grada, kraj rječice Lištice,[2] pripadalo je
naselju Lise.[3] Uzvisina južno od Ugrovače[4] pred njezino ušće u Lišticu zvala se Široki brig i
pripadala je naselju Pribinovići[5] (danas mjesto samostana i crkve). Ponad grada uzdižu se tri brijega
okrenuta prema rijeci Lištici: Burića brig, Brig Stražnica i Široki brig. Ovaj posljednji, smješten u
sredini, najširi je od sviju i otud mu ime Široki brig. Na njemu je godine 1846. započeta
gradnja franjevačkoga samostana i crkve. I kada je to mjesto postalo duhovno žarište i uljudbeno
središte cijele Hercegovine, njegovi su pismeni i nepismeni stanovnici zadržali dotadašnji oblik
njegova imena: Široki brig (Brig). Tako su ga i pisali franjevci prvih pedeset godina. Većina ih je
drugu dionicu i dalje pisala malim slovom, iako je to označavalo veliki sadržaj. Na izmaku 19.
stoljeća ime se počinje pisati u i/j/ekavskom obliku: Široki Bri/j/eg.[6] Takvo je službeno pisanje
nastavljeno i u 20. stoljeću. Ali u govornom jeziku većine običnog puka i jezično svjesnih učenih ljudi
iz ovoga kraja i dalje se zadržao ikavski oblik. Štoviše, pojedinci su ga tako i pisali.[7]

Glavno mjesto u početku nastanka gradića mijenjalo je ime više puta. Najprije se zvalo Lise[8] a ne
Ćemer[9] kako neki pogrešno navode. Ćemer je bio samo dio oko mlinica,[10] odnosno Ćemer – po
mlinici koja je bila sagrađena na svod (ćemer, perzijsko-turski kemer = svod).[11] Potom se prozvalo
Lištica – po rječici koja izvire u Borku, dva kilometra sjeverno od središta grada. Nakon toga mjesto
dobiva ime Široki Brig – po smještaju franjevačkoga samostana i gimnazije koji su bili veoma
poznati. Pedesetih godina prošloga stoljeća komunistička vlast mijenja naziv u Lištica.[12] Široki Brig
je preimenovan u Lišticu (ime rječice koja teče kroz taj grad) zbog poraza partizana u tom kraju u
Drugom svjetskom ratu. Župa i samostan iznad Lištice zadržali su i dalje ime Široki Brijeg. Gradu i
općini vraćeno je prvotno ime god. 1991. kad su odškrinuta vrata demokracije.[13]

Nažalost, vraćanjem nekadašnjeg imena,[14] nije iskorištena prigoda za ikavsku izvornost imena
Široki Brig (izvorno ime) nego za njegovu preinaku (ijekavizaciju) koja je nastala koncem 19.
stoljeća.

Zemljopis[uredi | uredi kôd]

Položaj i prometna povezanost[uredi | uredi kôd]


Grb na Ciganskom brdu, Široki Brijeg

 

Grb na Ciganskom brdu, Široki Brijeg, pogled iz zraka

Trg u Širokom Brijegu

Široki je Brijeg smješten na rijeci Lištici.Površina grada je 388 km².[15] Središte grada je smješteno na
270 metara nadmorske visine, te tako pripada onom dijelu koji se naziva "niska Hercegovina",
[15]
premda veliki dio općine pripada tzv. "visokoj Hercegovini" (gotovo cijeli sjeverni dio grada), s
najvišim vrhom Bile Stine Arhivirana inačica izvorne stranice od 14. ožujka 2014. (Wayback
Machine) u Donjem Crnču.[15] Grad je udaljen 20[15] – 25[16] km od Mostara, 42 km[17] od Međugorja te
oko 88 km[18] od obale Jadranskog mora (Ploče). Široki Brijeg je smješten na vrlo važnoj
prometnici Mostar – Split[15] [19] a te magistralnoj cesti M 6.1 Mostar – Livno (Bihać – Zagreb).[15]

Ukupna dužina lokalnih i nerazvrstanih cesta na području grada Širokog Brijega je otprilike 400 km.
[19]

Klima[uredi | uredi kôd]

Na ovom području prevladava sredozemna klima. Zime su svježe, a ljeta duga i topla.

Reljef i građa[uredi | uredi kôd]

Šire područje Širokog Brijega nalazi se na karakterističnim vrlo složenim strukturnim oblicima koji u
geotektonskom pogledu pripadaju tzv. Zoni visokog krša.[20] Osnovnu karakteristiku
čine vapnenačke stijene koje se odlikuju raznim krškim oblicima (ponori, jame, ponikve, krška polja i
dr.) i duboko usječenim dolinama povremenih bujičnih tokova. Područje Širokog Brijega se nalazi na
pravcu tektonske jedinice Rakitno-Hrgud i prostire se preko Rakitna, Varda planine, Mostarskog
blata, Rotimlje i Hrguda do Trebišnice na jugoistok. Terene ove jedinice izgrađuju
sedimenti gornjojurske, kredne i paleogenske starosti, zatim neogenske i kvartarne naslage.
Izdvojeni su donjekredni sivosmeđi, dobro uslojeni vapnenci i dolomiti.[20] Gornjokredne naslage,
cenoman-turon, zastupljene su bijelim i ružičastim, masivnom vapnencima s rudištima. U
paleogenskim naslagama izdvajaju se liburnijski i alveolinsko-numulitni vapnenci, zatim eocenski fliš
koji je zastupljen laporima, pješčenjacima, kalkarenitima i konglomeratima.[20] Neogenske naslage su
izgrađene od lapora, pjeskovitih glina, konglomerata i pješčenjaka, a nalazimo ih u okolici Grabove
Drage i Mostarskog blata.[20] Kvartarne nanose šljunka, pijeska i kršja zasićenog vodom nalazimo na
skori svim krškim poljima i u nanosima uz korita rijeka. Između nižih
planina Varde, Gvozda, Rujna i Trtle (nadmorske visine 600 – 900 metara) nalaze se krške
depresije Kočerinsko, Trnsko, Mokarsko i Ruževo polje te Mostarsko blato (nadmorske visine od 220
– 300 metara). Području Širokog Brijega pripadaju karakteristični boksitonosni tereni Crne Lokve –
Kidačke Njive, Resnica – Polog i Uzarići – Knešpolje.[20] Ovo područje je devastirano rudištima i
odlagalištima jalovine te zahtjeva sanaciju.

Vode[uredi | uredi kôd]

Pogled na Vrelo Borak s akvaduktom u pozadini

Vode s prostora Širokog Brijega pripadaju slivu rijeke Neretve.[21] Glavni površinski tokovi
prema Mostarskom Blatu su: Lištica s Ugrovačom, Mokašnica, Crnašnica i Žvatić.
Rijeci Lištici pripada dio površinskih voda Čabulje, koji bujični vodotok Brinja sakupi iz Ladine i
Dobrinja. Brinja, čiji su začeci sjeverno od Bogodola, ispod kote Kulica (1199) teče prema zapadu i
na svom putu do Lištice prima kod Prskala potok Ladinu, a 2,5 km niže, vode Dobrinjskog potoka.
Ovi potoci kupe sve površinske vode za vrijeme obilnih padalina i otapanja snijega na jugozapadnim
dijelovima planine Čabulje.[21]

Površinske vode koje prime Rakitno polje dreniraju vodotoci Točak, Jelica, Zmijinac i za vrijeme
većih padalina formiraju značajan povremeni vodotok Ugrovaču koja prolazeći duboko urezanim
kanjonom Brina, prima usputne bujice, a u naselje Trn vode Kočerinskog polja, te se na putu
do Mostarskog blata, u središtu Širokog Brijega spaja s rijekom Lišticom.[21]

Biljni i životinjski svijet[uredi | uredi kôd]

Široki Brijeg pripada vegetacijskoj regiji sredozemno-kopnenih područja.[22] Zapravo je na raskrižju
regija, pa se tu susreću najraznolikiji florni elementi.[22] Sredozemni element prodire
područjem Neretve i doseže do Čabulje. Tu susrećemo Quercus ilex (hrast crnika), Pistacia
terebinthus (smrdljika), Quercus pubescens (hrast medunac), Celtis australis (koprivić), Cornus
mas (drijen), Cotinus coggygria (obična rujevina).[22] Široki Brijeg ima značajke i ilirskog flornog
elementa. Na primjer Petteria (grmolika lepirnjača - tilovina), zatim (divlji koromač) Portenschlagiella
ramosissima, Kitaibela vitifolia (kadivka – biljka iz porodice sljezovki), tu su još i: gušarka, likovac,
te Ostrya carpinifolia (crni grab), Carpinus orientalis (bijeli grab). Od šumske vegetacije susreću se i
vrste „planinske šume“: bukva, gorski brijest, bijeli jasen, jela, javor, obični i crni bor, kleka i dr.

Na prostoru grada Širokog Brijega mogu se naći mnoge ljekovite vrste bilja kao što
su: kadulja, vrijesak, stolisnik, gospina trava, zovina, majčina dušica i dr.

Karakteristične životinjske vrste koje žive na prostoru cijele Hercegovine mogu se sresti i na
području Širokog Brijega. Od lovne divljači susreću se: vuk, lisica, divlja svinja, zec, jarebica i dr.

Gmazovi koji žive na ovom području su: Lacerta oxycephala (šiljoglava gušterica), Vipera
berus (riđovka) zmija otrovnica, te Natrix natrix (bjelouška) neotrovna zmija. U vodama rijeke Lištice
obitavaju potočna pastrva i riječni rak.[22]
Stanje okoliša[uredi | uredi kôd]

Ugrovača – smeće na obali

Široki Brijeg ima relativno zdrav i ekološki očuvan okoliš. Veliko izvorište pitke vode je izvor Lištice
„Borak“ i njega kao važan resurs treba sačuvati. Dijelovi prirode koji su urbanističkim planom grada
Širokog Brijega stavljeni pod zaštitu su: Park-šuma „Vrelo“, Park-šuma „Purin Gaj“, postojeće
šumske oaze plato Pribinovića i pojedine šumske oaze (lokacija Krčevine), športsko rekreacijska
šuma u Dubravi i park šuma industrijske zone Lise, parkovne površine i pojedinačna zaštićena vrsta
stabala, te korito Lištice i vodonatapni kanali. Park-šuma „Purin Gaj“ je u ratu u velikom dijelu
bespravnom gradnjom uništena.[23]

Široki Brijeg nema sustavno riješeno upravljanje i gospodarenje otpadom, pa se javlja veliki broj
divljih odlagališta koji imaju negativan utjecaj na okoliš.[23] Za odlaganje otpada korišteno je
odlagalište „Mokro – Krtine“ preko dvadeset godina. Sada je zasuto zemljom i djelomično
pošumljeno. Trenutno se za odlaganje otpada koristi gradsko odlagalište „Izbično“.[23] Odlagalište je
smješteno u napuštenom kopu boksita i udaljeno je od rijeke Lištice 5 km. Značajna su zagađenja
zbog odlaganja klaoničkog otpada, koji je najveći u slivu Ugrovače, gdje su locirane najveće
klaonice.[23] Nesanitarno odlaganje otpada predstavlja veliku opasnost za izvorišta pitke vode,
zdravlje ljudi, tlo i prirodni okoliš. Široki Brijeg nema još uvijek izgrađen kanalizacijski sustav s
pročistačem otpadnih voda. Prije rata je bio izgrađen gradski pročistač kapaciteta 5000 EBS, ali nije
nikad bio u funkciji. Veliki broj septičkih i „crnih“ jama ima bitan negativni utjecaj na tlo i podzemne
vode.[23]

Na terenima gdje se eksploatirao boksit, prvenstveno na lokacijama Tribošić, Crne Lokve, Izbično,
Britvica uništen je prirodni krajolik, zaostala su nesanirana rudišta i odlagališta jalovine. I pored
navedenih problema u budućnosti je moguće smanjiti negativni utjecaj na okoliš izgradnjom
potrebne infrastrukture. Osnovana je i ekološka udruga „Zemlja-voda-zrak“ koja sudjeluje u
unaprijeđenju i zaštiti okoliša.[23]

Prostor grada Širokog Brijega sa svojim specifičnim krajolikom, mnogim fenomenima krša,
biološkom raznolikošću, mnogim izvorištima i rijekom Lišticom daje mogućnost za kvalitetan i zdrav
život i otvara preduvjete za razvitak turizma, lova, ribolova i drugih športskih i rekreacijskih
djelatnosti.[23]

Infrastruktura[uredi | uredi kôd]

Prometna infrastruktura[uredi | uredi kôd]
Široki Brijeg je magistralnom cestom prometno povezana s regionalnim centrom Mostarom i
susjednom općinom Posušjem, dok je regionalnim cestama povezana s Ljubuškim i Grudama.
[24]
Regionalna cesta Široki Brijeg – Čitluk je u neprihvatljivo lošem stanju unatoč višestruko
povećanom broju vozila (posebno autobusa s hodočasnicima za Međugorje) koje prometuju tom
cestom.[24] Podaci o dužini cesta po kategorijama i o broju putničkih vozila za 2007. godinu:
 Region.
Magistr. ceste Lok. ceste Ukupno registr. Broj stan.
ceste
(km) (km) putničkih vozila po reg. vozilu
(km)

Široki
27 15 160 7055 4,2
Brijeg

Grude 18 31 176 3949 3,4

Ljubuški 37 42 156 5744 3,8

Posušje 25 60 191 3294 4,9

ZHŽ 107 148 683 20072 4,1

FBiH 374381 6,2

Tako je broj reg. vozila po 1 km regionalnih cesta u Širokom Brijegu 2,5 puta veći nego što je
prosjek Županije, a broj vozila na 1 km lokalnih cesta 1,7 puta je veći u Širokom Brijegu u odnosu na
prosjek Županije.[24]

Vodoopskrba i kanalizacija[uredi | uredi kôd]

Glavnim gradskim vodovodom, čiji je vodozahvat na vrelu rijeke Lištice, vodom za piće se
opskrbljuje grad i veći dio prigradskih naselja. Po okolnim mjestima (selima) je izgrađeno ili se sada
gradi više manjih autonomnih vodoopskrbnih sustava koji funkcioniraju u organizaciji sela ili mjesne
zajednice. Ti sustavi putem vlastitih bušotina koriste podzemnu vodu.[24] Još 1990. godine je urađen
Idejni projekt „Regionalni vodovod Široki Brijeg“ koji je prostorno obuhvatio cijelo područje Grada i
dio naselja uz Mostarsko blato koja pripadaju Mostaru. Izdašnost izvora rijeke Lištice (ukupna
minimalna = 2850 l/s) pokazuje da postoje dovoljne količine vode za planirani sustav vodoopskrbe.
[24]
Međutim, nepremostivim problemom (barem zasad) se pokazala veličina investicije izgradnje tog
cjelovitog sustava. To je i dovelo do traženja parcijalnih rješenja po udaljenim naseljima, s tim da je
u svakom pojedinom slučaju zadržana mogućnost budućeg „uklapanja“ u regionalni vodovodni
sustav. Izvedena je sanacija i rekonstrukcija izvorišta, kao i zaštita u prvoj vodozaštitnoj zoni.[24]

Vodonatapni kanal urezan na Ciganskom brdu

 

Most-akvadukt iznad Lištice

Pogled nad most-akvadukt s Ćavarovog brda

Vodonatapni kanal urezan na Ciganskom brdu

Lištica-desna obala u gradu,četvrt Sajmište

Od svih infrastrukturnih sustava najmanje je izgrađen kanalizacijski sustav. Još prije rata je izgrađen
i opremljen prečistač otpadnih voda s glavnim kolektorom, ali nije stavljen u funkciju. Postavljene
instalacije i oprema su devastirani, a ponovno opremanje i stavljanje objekta u funkciju iziskuje veća
novčana sredstva (više od 1,5 mil. KM). U međuvremenu je glavnom gradskom ulicom postavljen
glavni kanalizacijski odvod (Pecara – Most). U tijeku su pripreme i odabir projektanta za izradu
idejnog rješenja projekta kanalizacijske mreže Desna obala i izvedbenog projekta za glavni kolektor
Desne obale. Ulaganja u izgradnju kanalizacijskog sustava će u bliskoj budućnosti zasigurno biti
među prioritetima u izgradnji komunalne infrastrukture grada Širokog Brijega.[24]

Komunikacijska infrastruktura[uredi | uredi kôd]

Sadašnja pokrivenost područja grada Širokog Brijega telekomunikacijskom infrastrukturom i TK
uslugama je 90%, što je u odnosu na prijeratno stanje bitan napredak.[24] Broj telefonskih priključaka
početkom 2006. godine je 8167.[24]

Elektroenergetska situacija[uredi | uredi kôd]

Na području Širokog Brijega je ukupno 10503 registrirana potrošača električne energije od čega su
kućanstva 9451, ostalih potrošača (pravne osobe) 998 i javna rasvjeta 54.[24] Ukupan broj
trafostanica je 215 od čega su 183 u vlasništvu JP „EP HZ HB“. Pokrivenost Grada
elektroenergetskom mrežom je dobra, dok određeni problemi postoje u pouzdanosti napajanja i u
gubicima prijenosa.[24]

Gospodarenje komunalnim otpadom[uredi | uredi kôd]

Centralnim zbrinjavanjem i prikupljanjem kućnog otpada obuhvaćeno je oko 3/4 područja i
stanovništva Grada. Prikupljanje i odvoz vrši se s urbanog područja gdje su obuhvaćena
naselja Oklaji, Trn, Zavoznik, središte Grada, Pecara, te s područja mjesnih zajednica i to: Kočerin
(dio), Privalj, Dužice, Mokro, Turčinovići, Dobrič, Ciglana (dio), Knešpolje, Uzarići i Dobrkovići (dio).
Javno komunalno poduzeće koje dnevno prikupi, odveze i deponira oko 60 m3 ili godišnje oko 18
120 m3.[24] Zbog sve veće produkcije različitog otpada i njegovog nekontroliranog odlaganja,
poduzimane su različite mjere kao što je periodično organiziran odvoz glomaznog otpada (auto-
olupine, staro željezo, bijela tehnika, drveni otpad – namještaj, akumulatori i sl), organizirano je
zbrinjavanje opasnog otpada, a sve u cilju zaštite okoliša i smanjenja otpada za konačno
deponiranje, tako da je gradska služba za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, u suradnji s
Ministarstvom za prostorno uređenje, resursa i zaštite okoliša ŽZH, te s JPK „Čistoća“ i ekološkim
udrugama poduzela određene aktivnosti kroz implementirani projekt „Selektivno prikupljanje otpada i
gradnja kapaciteta u općini Široki Brijeg“, na način da su izgrađeni takozvani zeleni otoci s
mogućnošću razvrstavanja otpada.[24] Da bi ovaj projekt u cijelosti zaživio potrebno je izgraditi
reciklažni centar, a isti nije izgrađen zbog ne iznalaženja prostora, a koji u pravilu mora biti
neposredno uz samu deponiju.[24] Prema projektu zaštite izvorišta voda vrela „Borak“ i „Lištica“ kojeg
je uradilo poduzeće „Integra“, Mostar siječnja 2005. godine, urađena je analiza kakvoće podzemnih
voda, koja je pokazala da su fizikalno-kemijski parametri manji od dopuštenih prema važećim
Pravilnicima. Također je analiza pokazala da je bakteriološko zagađenje veće što je izdašnost
izvorišta veća, a što je očekivano zbog brze komunikacije s površinskim vodama, poglavito s
površinskim vodama na kojima su evidentirana žarišta zagađenja (deponija otpada „Izbično“,
deponija otpada u Ivanj Dragi, deponija otpada Rakitno, kao i otpadne vode s područja Rakitno i sl).
[24]

Stanovništvo[uredi | uredi kôd]

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Široki Brijeg

Prirodni prirast u gradu Širokom Brijegu od 1953. do

1991.
Prirodno i društveno okruženje, opće siromaštvo, razne bolesti, iseljavanje, i tri rata imali su izravan i
presudan utjecaj na demografske pojave i demografske procese u ovom tradicionalno
emigracijskom području. Svi ovi čimbenici ostavili su trajan pečat i ožiljak na kolektivnu svijest ljudi
ovog kraja i šire. Pritisnuti navedenim nedaćama veliki broj njih potražio je utočište diljem Europe,
kao i čitavog Svijeta. Nije slučajno nastao narodni izričaj među ljudima ovoga kraja „kako
nam Njemačka uzima najjača leđa, Zagreb probranu pamet, a tamnovanja satiru ponos“.[25]

Međutim, jaka volja za život i svijest majki visokim su natalitetom uspjeli održati i očuvati život i nadu
u bolji život, ili kako narodni izričaj kaže, koji vrijedi i za Široki Brijeg, „Hercegovina sve naseli, a
sebe ne raseli.“

Prema popisu stanovnika iz 1991. godine u tadašnjoj općini je bilo 27.189 stanovnika. Stanovništvo
općine živjelo je u 24 mjesne zajednice i to: Biograci, Buhovo, Ciglana, Crnač (Crnač i Crnač), Crne
Lokve, Čerigaj, Desna Obala, Dobrič, Dobrkovići, Dužice, Izbično, Jare, Knešpolje, Kočerin, Lijeva
Obala, Ljuti Dolac, Mokro, Oklaji, Privalj, Rasno, Rujan, Trn, Turčinovići i Uzarići.

Prosječna naseljenost je 70,1 stanovnik po km2, te se kao takva svrstava u skupinu

bosanskohercegovačkoga prosjeka. U razdoblju od 1948. – 1991. godine svrstana je u skupinu od
tridesetak općina (od ukupno 109) s najslabijim rastom stanovnika. Prosječna stopa rasta
stanovništva iznosila je skromnih 3,7% u tom razdoblju. Najveći rast zabilježen je 1971. godine, da
bi opet 1981. godine došlo do naglog smanjenja. Nakon 1991. godine dolazi do laganog oporavka,
kojim ipak nije dosegnuta ranija brojnost stanovništva.Na socio-ekonomsku uvjetovanost ovakvih
demografskih procesa upućuju razlike u dinamici dviju kategorija stanovništva; stanovništva
općinskog središta Široki Brijeg, na jednoj strani, i ostalih seoskih naselja, na drugoj strani.[25] Svaki
šesti stanovnik ovoga kraja ne ubrajajući Hrvatsku bio je u cijelom tome razdoblju u nekoj europskoj
ili u izvaneuropskoj zemlji. Ili, još slikovitije, svaki drugi stanovnik iz dobne 20 – 29 i svaki teći iz
dobne skupine 30 – 39 godina, te svaki treći radno sposobni stanovnik otišli su „trbuhom za kruhom“
tragom svojih djedova i očeva.[25]

Četvorica od petorice ovih ljudi „Inozemaca“ bili su poljoprivrednici ili srodni radnici S obzirom na
stopu zaposlenosti od 4,5% u tzv. Društvenom sektoru, prigodi za zaposlenje nisu dobivali niti oni
obrazovaniji. Za primjer može poslužiti podatak da je prema popisu 1971. godine među tim ljudima
bilo 80 onih s fakultetskom diplomom (popisom iz 1961. takvih je bilo ukupno 142 u čitavoj zapadnoj
Hercegovini).[25]

Visokoobrazovani kontigent stanovništva ove općine ušesterostručen je između 1971. i 1991. godine
(od 90 na 605 fakultetskih diploma). Presudna uloga u tom smislu bila je Sveučilišta u Mostaru, koje
je osim općekulturne uloge imalo i izravan utjecaj na poboljšanje demografske slike na ovim
prostorima.

Popisi 1971. – 1991.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo općine Široki Brijeg

godina popisa 1991. 1981. 1971.

26.864 25.638
Hrvati 26.940 (98,73%)
(98,91%) (98,32%)

Srbi 148 (0,54%) 180 (0,69%) 234 (0,85%)

 Muslimani 9 (0,03%) 7 (0,02%) 43 (0,15%)

Jugoslaveni 20 (0,07%) 148 (0,56%) 12 (0,04%)

ostali i nepoznato 119 (0,43%) 103 (0,39%) 56 (0,20%)

ukupno 27.160 26.076 27.285

Široki Brijeg (naseljeno mjesto), nacionalni sastav [uredi | uredi kôd]

Široki Brijeg

godina popisa 1991. 1981. 1971.

4.979 3.464 2.192

Hrvati
(98,80%) (95,92%) (96,14%)

Muslimani 8 (0,15%) 5 (0,13%) 17 (0,74%)

Srbi 6 (0,11%) 15 (0,41%) 52 (2,28%)

Jugoslaveni 10 (0,19%) 108 (2,99%) 10 (0,43%)

ostali i nepoznato 36 (0,71%) 19 (0,52%) 9 (0,39%)

ukupno 5.039 3.611 2.280

Popis 2013.[uredi | uredi kôd]

Stanovništvo grada Širokog Brijega Široki Brijeg – naseljeno mjesto

godina popisa 2013.[26] godina popisa 2013.[26]

Hrvati 28.814 (99,60%) Hrvati 6.131 (99,71%)

Srbi 45 (0,16%) Bošnjaci 2 (0,03%)

 Bošnjaci 6 (0,02%) Srbi 2 (0,03%)

ostali i ostali i
64 (0,22%) 14 (0,23%)
nepoznato nepoznato

ukupno 28.184 ukupno 6.149

Naseljena mjesta[uredi | uredi kôd]

Kapelica i trg Sv. Ante u Širokom Brijegu

Grad Široki Brijeg sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:[26]

Biograci, Brig,[27] Buhovo, Crne Lokve, Čerigaj, Dobrič, Dobrkovići, Doci, Donja Britvica, Donji
Crnač, Donji Gradac, Dužice, Gornja Britvica, Gornji Crnač, Gornji Gradac, Gornji Mamići, Grabova
Draga, Izbično, Jare, Knešpolje, Kočerin, Lise, Ljubotići, Ljuti
Dolac, Mokro, Oklaji, Podvranić, Potkraj, Privalj, Rasno, Rujan, Široki
Brijeg, Trn, Turčinovići i Uzarići.

Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma, općina Široki Brijeg u cjelini je ušla u sastav Federacije
Bosne i Hercegovine.

Popis katolika u župi Blato 1844.[uredi | uredi kôd]

Popis su napravili župnik fra Nikola Kordić i kapelan fra Paško Kvesić. Ispod je tablični pregled
popisanih domaćinstava i vjernika u župi Blato (sa sjedištem u Čerigaju) na dan 3.
srpnja 1844. godine:

Katoličko stanovništvo župe Blato 1844.

broj
naselje stanovništvo
kuća

Biograci 24 219
Britvica 21 135

Buovo 39 183

Crnač Donji 21 183

Crnač Gornji 27 238

Crne Lokve 16 195

Čerigaj 25 195

Dobrkovići 24 235

Dužice 33 196

Izbično 7 181

Jare 32 165

Kočerin 45 211

Ledinac 10 107

Lise 13 121

Ljubotići 36 220

Ljuti Dolac 50 362

Mamići 14 138

Medvidovići 18 99
Pribinovići 36 144

Rasno 20 204

Rujan 17 222

Turčinovići 20 185

Uzarići 35 247

ukupno 591 4516