Pučko otvoreno učilište Samobor

Galerija Prica
Trg Matice hrvatske 3
10430 Samobor

Vladimir Rismondo
Trg senjskih uskoka 3
!0020 Zagreb
tel: +385 91 40 44 333
e-mail: vrismond@gmail.com

PREDMET: Prijava za izlaganje u Galeriji Prica, POU Samobor, u 2024. Godini

Ž IVOTOPIS:
Zovem se Vladimir Rismondo. Rođen sam 9.1.1966. godine u Zagrebu,
gdje sam diplomirao studijsku grupu Povijest umjetnosti – Povijest na
Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 1988. Do 1991. godine studirao
sam sllikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, ali taj studij nisam
završio. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku 2010.
godine obranio sam doktorski rad pod naslovom „Prostor teksta – prostor slike“.
Bio sam samostalni izbornik internacionalnih i nacionalnih umjetničkih
selekcija s kataloškim tekstovima, izloženih u okviru djelatnosti splitske
Hrvatske udruge likovnih umjetnika: Splitski salon (1992), dva Salona sakralne
umjetnosti u Splitu (1993, 1994), Biennale malog formata (1994), autorska
selekcija hrvatske sakralne umjetnosti („Prostor sakralnog“, HDLU, Split, 1998).
Također sam bio izbornikom ULUPUH-ovih izložbenih selekcija na nacionalnoj
razini (1999, 2000, 2002, 2006, 2008, 2009, 2013), te autor retrospektivnog
postava crteža akademika Josipa Vanište s uvodnim kataloškim tekstom (Zavod
za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Split, 1996). Bio sam i autor monografskog
postava slikarskog stvaralaštva Mladena Veže s monografskim tekstom (Zavod
za znanstveni i umjetnički rad HAZU, Split, 1995).
U razdoblju od 1992. do 2000. godine bio sam stalni likovni kritičar u
listovima „Slobodna Dalmacija“, „Privredni vjesnik“ i „Hrvatsko slovo“. Od 1992.
godine do danas. obradio sam i s pratećim kataloškim tekstovima prezentirao
oko dvije stotine samostalnih ili grupnih izložbi hrvatskih i stranih umjetnika. U
znanstvenom radu bavim se problemima vezanim uz ontologiju slike, odnosom
slike i jezika, te, u posljednje vrijeme, epistemološkim i jezičnim problemima u
kontekstu novih medija. Autor sam više izvornih znanstvenih radova, a kao autor
ili koautor potpisujem pet knjiga. U sklopu djelovanja umjetničke grupe «Time-
Out» izlagao sam 2005. I 2010. godine u Izložbenom salonu Izidor Kršnjavi u
Zagrebu.

IDEJNI OPIS PROJEKTA:

Izložba pod radnim nazivom «Mrtva i još mrtvija priroda» proizvod je
dvogodišnjeg, istovremeno teorijskog, ali i praktičnog istraživanja prirode
grafičke slike, a sastoji se od dvadeset horizontalno, odnosno vertikalno
položenih digitalnih grafika, otisnutih u formatu 100x70 cm. Tehničko polazište
svim radovima je tradicionalno impostirani crtež izrađen od strane samog
autora, a zajednički sadržajni nazivnik je također tradicijom uvjetovan, klasično
komponirani, te realistički tretirani motiv mrtve prirode. Samo istraživanje
sastoji se u prelasku iz rukom izrađene u digitalnu grafičku sliku, gdje svaki crtež
prolazi nekoliko stupnjeva digitalizacije i ontološke promjene. Autor najprije
snima crtež kamerom mobilnog telefona u niskoj rezoluciji – gdje je i inicijalno
grafički obrađen – što uzrokuje prvu promjenu originalne grafičke strukture.
Crtež se potom e-mailom prebacuje na računalo, a već sam prijelaz tim putem
vodi drugoj, relativno neočekivanoj promjeni iste strukture. Na računalu u
okviru grafičkih programa dolazi do treće promjene, i to prije svega mijenjanjem
rezolucije i formata sada više ne originalne grafičke matrice, a konačno i
autorovim rekomponiranjem iste matrice, što poništava realističku prirodu
originalnog crteža. Ovdje je važno napomenuti kako se grafičkim programima
autor namjerno služi na specifičan način, izbjegavajući tehnicističke mogućnosti
detaljne obrade slike. Ili njezinih dijelova, čime računalu ostavlja stanovitu
slobodu manipulacije matricom.
Zanimljivo je primijetiti kako – iako opisana procedura načelno slijedi iste
korake – svaki crtež u konačnici zadobija donekle drugačiji identitet, što ne ovisi
o različitim vrstama manipulacije grafičkim programom, već, kako se čini, o
inicijalnoj kompoziciji i prvotno upotrebljenim manualnim grafičkim sredstvima.
Drugačije rečeno, slika sama diktira što u vlastitoj digitalnoj preobrazbi može ili
ne može prihvatiti. Jasno je da se pojedinim završenim uradcima autor naknadno
vraća, ovisno o spoznajama koje je u međuvremenu stekao, te na njima iskušava
drugačije mogućnosti ili nemogućnosti grafičkih tretmana. Konačna promjena
identiteta svakog rada nastaje tijekom procesa otiskivanja, gdje se autor
namjerno odriče kontrole nad posljednjom grafičkom pripremom. Krajnji
rezultat je višeslojni identitet svakog rada. On samo inicijalnim crtačkim dijelom
nastaje pod kontrolom autora, drugim dijelom u procesu digitalizacije (koju je
zbog vlastitih predispozicija grafičke slike, ali i načina korištenja grafičkih
programa samo djelomično moguće nadzirati), odnosno u konačnici tijekom
otiskivanja (koje je izvan kontrole autora). Upravo zbog tako ustanovljenog
odnosa kontrole i njezinog nepostojanja, autor je namjerno ograničio, te
izjednačio veličinu formata svih otiska; na taj se način slike istovremeno
unificiraju, ali se i naglašavaju njihove međusobne razlike.

TEHNIČKI OPIS IZLOŽ BE:

Izložba se sastoji od dvadeset digitalno otisnutih, te opremljenih grafika
jedinstvenog formata 100x70 cm. za koje nije potrebna posebna tehnička
priprema, već je dovoljno postaviti ih na zidove.

FOTOGRAFSKA DOKUMENTACIJA:
U prilogu šaljem tražene fotografije radova, ali u smanjenoj rezoluciji zbog
nužnosti slanja prijave preko e-maila. Prema potrebi moguće je poslati i
fotografije u realnoj rezoluciji – pripremljenoj za tisak – ali napominjem kako to
iziskuje korištenje posebnih internet-servisa.

----------------------------------------
(Vladimir Rismondo)

Zagreb, 25.5.2023.