Magna Graecia 1

Magna Graecia
Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê
Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj
južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8. stoljeća prije Krista
kolonizirali grčki naseljenici.
Magna Graecia sastojala se od mnogih gusto naseljenih
gradova i neovisnih država koje su međusobno često
ratovale.

Nastanak
Od 8. stoljeća prije Krista počeli su Grci naseljavati
pojedine regije duž obale južne Italije u blizini rijeka i
izvora na području današnje Kalabrije, Kampanije,
Bazilikate, Apulije te jugoistok otoka Sicilije. Tamo su
osnovali brojne gradove: Taranto, Kume, Metapontion,
Sybaris, Kroton, Rhegion, Paestum i Napulj bili su glavni
centri Velike Grčke. I na Siciliji su osnovane grčke
kolonije (Naxos, Zankle i Sirakuza). Njih međutim stari
Grci za razliku od rimskih povjesničara nisu ubrajali u
područje tzv. Velike Grčke.

Od 3. stoljeća prije Krista te se grčke kolonije počinju

nazivati Magna Graecia (Megále Hellás) odnosno Velika
Grčka, vjerojatno zato kako bi se naglasila njihova Magna Graecia, 280. pr. Kr.
veličina nasuprot grčkoj matičnoj zemlji. Oznaka Magna
Grecia odnosi se na stanovništvo i kulturu grčkih kolonija u južnoj Italiji i na Siciliji, a ne na određeni politički
teritorij.

Emigracija iz Grčke
Odlazak kolonista iz stare Grčke odvijao se na miran način, ako je broj stanovnika jednog polisa toliko narastao da
se više nije moglo proizvesti dovoljno hrane za sve. Također, ako su unutrašnje borbe u polisima između različitih
grupa stanovništva završile pobjedom jedne od njih, pobijeđena je redovita bila osuđena na progonstvo. Često je sam
polis davao sredstva potrebna kolonistima za život u novoj domovini: brodove, oružje, poljoprivredne alate, zalihe
živežnih namirnica, sjeme te vođu kolonista, oikista (grč.: osnivač kolonije).
Oikist je bio vođa ekspedicije, u pravilu vrlo iskusan i vrlo poznat u svom zavičajnom gradu. Često je potjecao iz
plemićke obitelji kojoj je gradska uprava dala zadatak da pripremi ekspediciju u Italiju i druga područja Sredozemlja.
Ponekad su vođe ekspedicija bili i pustolovi bez zavičaja, iskusni navigatori koji su ujedinili i vodili grupe iz
različitih dijelova Grčke.
Oikist je prije ekspedicije morao osigurati zaštitu kojega od grčkih božanstava. Odlazio je u proročište, najčešće u
proročište boga Apolona u Delfe i pitao boga kamo da se uputi. Bog je odgovarao preko svojih svećenika.
Popis poznatih oikista:
• Archias za Sirakuzu
• Evarco za Katane
Magna Graecia 2

• Phalantus za Tarent

Grčke kolonije
Mnogi su grčki kolonijalni grdovi brzo postali moćni i
bogati, na primjer Kapuê (Kapua), Neapolis (Νεάπολις,
Napulj) i Sibaris (Σύβαρις).

Kalabrija
U Kalabriji su to sljedeći gradovi:
• Region, (Ρήγιον, Reggio di Calabria)
• Lokri, (Λοκροί)
• Kroton, (Κρότων)
• Kaulon, Monasterace
• Thurii, (Θούριοι)
• Sibaris, (Σύβαρις)
• Krimisa, (Cirò)
• Hipponion, (Vibo Valentia)
• Metauros, (Gioia Tauro) Ostaci dorskog hrama iz Velike Grčke u Tarentu

• Medma, (Rosarno)
• Laos, (Santa Maria del Cedro)
• Terina, (Sant'Eufemia)

Kampanija
U Kampaniji su to sljedeći gradovi:
• Pithecusae
• Kume,
• Napulj, (Νεάπολις, Napulj)
• Posidonia
• Elea, rimska Velia (Ελαία, Ascea)
• Pixunte
• Dikaiarcheia, rimski Puteoli (Pozzuoli) Herin Hram kod Metaponta

Lukanija
U Lukaniji su to sljedeći gradovi:
• Metapontion, rimski Metapontum (Μεταπόντιον, Metaponto)
• Siris, (Nova Siris)
• Herakleja, rimska Heraclea (Policoro)
• Pistoicos, (Pisticci)
• Troilia, Obelanon, (Ferrandina)
Magna Graecia 3

Apulija
U Apuliji su to sljedeći gradovi:
• Taras, rimski Tarentum (Taranto)
• Kallipolis, (Gallipoli)

Hram kod Agrigenta

Sicilija
Na Siciliji su to sljedeći gradovi:
• Naxos
• Zankle, (Messina)
• Sirakuza, (Συράκουσαι)
• Akragas, (Άκραγας, Agrigento)
• Gela
• Katane, (Katanija)
• Leontinoi, (Lentini)
• Mègara Hyblaea
• Kamarina
• Mylae, (Milazzo)
• Akrai, (Palazzolo Acreide)
• Himera, (Termini Imerese)
• Selinus, (Selinunte)
• Kasmenai, (Comiso)
• Herakleia Minoa
• Lipari

Grčke kolonije u drugim područjima

• Ancona
Još i danas postoji u Kalabriji, prije svega u Salentu u Apuliji manjina koja govori griko – jezikom sa starogrčkim,
bizantsko-grčkim i talijanskim elementima.
Izvori rabljeni u članku i suradnici 4

Izvori rabljeni u članku i suradnici

Magna Graecia Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?oldid=4236789 Doprinositelji: Andrej Šalov, Flopy, Orijentolog, Tomec, Vedran12, Σπάρτακος, 2 anonimne izmjene

Izvori, licencije i suautori slika

Datoteka:Magna Graecia.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Magna_Graecia.jpg Licencija: GNU Free Documentation License Doprinositelji: AlMare, Asia,
DenghiùComm, G.dallorto, Roberto sernicola
Datoteka:Colonne Doriche.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Colonne_Doriche.JPG Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji:
User:Livioandronico2013
Datoteka:Metapontum 2013.JPG Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Metapontum_2013.JPG Licencija: Creative Commons Attribution-Sharealike 3.0 Doprinositelji:
User:Σπάρτακος
Datoteka:Agrigente_temple_herakles.jpg Izvor: http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Datoteka:Agrigente_temple_herakles.jpg Licencija: Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0
Unported Doprinositelji: Bibi Saint-Pol, G.dallorto, Mac9, Urban, 1 anonimne izmjene

Licencija
Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
//creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/