Atena – do 7 unutar obitelj (igre,pravila ponašanja), 7-14- atenske škole: gramatisti (čitanje,

pisanje, računanje) i kitaristi (glazba, pjevanje, ilijadqa i odiseja, helsoid), plaćanje, držali invalidi
i robijaši, 13/14-palestra: 2-3 godine bavili se gimnastikom, vježbali pentalon (trčanje,skakanje,
bacanje koplja, diska, hrvanje, plivanje), vođeni i razgovori od uglednih, 1 dio omladine javni odgoj
završio obukom i vježbanjem u palestri, a najimućniji idu u gimn🡪tu su stjecali pol., literarno, fil.
Znanje za rukovodeće poslove u državi, 18-20-efebi: polagali zakletvu da će se hrabro borit za
domovinu, obučavali se za vojničke dužnosti, Brojno atensko stan. Nezaposleno, djevojke do
zrelosti u ob s robinjama (domaćinski i običaj), djevojke
Sparta – cilj da pripremi vojnike, ratnike za borbu, obučavali i za eksploataciju potčinjenih, do 7
unutar obitelji, 7-18-državne odgojne ustanove: za izdržljivost navikavali ih na žeđ, glad, hladnoću,
najveći dio dana🡪gimnastičke i vojne vježbe, u skladu s ciljem mladići pripremali kriptije (odred
naoružanih), Herodot, sav ostali odgoj težio, odgojnim zavodim, odgajanici nakon 12 god se dijele
u odrede najbolji iz odreda je ejron, 18-20-efebi: stroga vojna obuka, oružje, 20-30-grupa koja je
sudjelovala u ratnim pohodima, napadi na robove, odgajanje mlađih, djevojke odgajane vojno
fizički (rađanje i obrana grada)
Sokrat-nasuprot relativizmu sofista učio o aps. Istini i stalnom karakteru normi morala i moralnog
odgoja, uči da je znanje najveća vrlina, nepravilno i nemoralno vladanje je rezultat nedovoljnog
znanja, u odnosu prema ljudskoj djelatnost vrlina hrabrost, a prema osjećajima umjerenost, on je
govor odnosno učenje po ovoj metodi počinjao od konkretnih predmeta i pojava dobro poznatih
sugovorniku te iz njih prelazi na zaključak, svoju metodu podijelio na 2 dijela: ironija-negativni dio
zajedničkog istraživanja i uvjeravanja u pogrešku i majeutika-pozitivni dio pronalaženja istine,
aristotel ga zove ocem indukcije, iz te metode se razvila razvojna metoda-učitelj pitanje i oslanja se
na rezervu učenikovih predodžbi, učenik odgovor i učitelj ga navodi na zaključak
Platon – o-o sustav formirao na temeljima objektivnog idealizma, namijenjen privilegiranim
grupama, u formiranju tog sistema sustav koristio se praksom atenskog odgoja pa za vladajuću klasu
uzima školski sistem koji razvija harmonijsku ličnost, iz spartanskog odgajanje djevojaka, strogost,
načelo državnog sistema odgoja, izdržljivost, nakon rođenja djeca odlaze u odgojne domove di ih
hrane dojilje i tamo odlaze i njihove majke, sa 7 odlaze u državne škole s programom atenske
nastave: čit, pi, rač, gl, pjev, dječaci hrvanje, bacanje diska, djevojke ples i borenje, nakon 2-3 gimn
vježbi odlaze u gimn, 17-20-efebi ko nema sklonost za umni rad postaje vojnik, ko ima mogućnost
apstraktnog mišljenja 20-30 proučava, arit. Geom, teoriju glazbe. I nakon toga manje odgovorna
mjesta u drž upravi, najsposobniji dijalektika do 35 i upravljači države
Aristotel – u čovjeka razlike tijelo i dušu, 3 dijela duše (biljni-manifestira u prehrani i
razmnožavanju , životinjski-osim bilj. Svoj. Ispoljava se osjećajima i željama, razumski-osim bilj.
I živ. Svojstva karakterizira ga mišljenje i spoznavanje, priroda je tijesno povezala 3 dijela duše
povezujući tjel.,mor. I umni odgoj, cilj odgoja-oblikovanje harmonične i cjelovite ličnosti. Tjelesni-
vježbanje tijela i gimn., mor.-potreban za navikavanje na požudni i, umni-potreban za o i o za
raacionalni dio duše, smatrao da čovjeka kao osobu čine navika, obuka i priroda
Isusovci – zadatak da se bori protiv reformacije i svih protivnika Katoličke crkve, birani prema,
odlazili kao misionari u novootkrivene zemlje gdje su prosvjetno djelovali i osnivali kolegije,
miješaju se u politiku, postaju glavni inspiratori progona heretika, protiv znanstvene napredne misli,
slobodarskog duha i oslobodilačkih pokreta, bili su ispovjednici kraljeva i viših slojeva plemića
(prodirali, utjecali, koristili znanje i veze), postavljeni cilj ostvarivali kroz različita nemoralna
sredstva poput spletki, urota i lukavstva, osvajanje školstva 1. praktični cilj pa su 1570. imali u
Europi niz kolegija (zavodi-internatski uređeni da potčine mladež svom utjec), odg. Cilj: oblikovati
čovjeka koji će biti nepokolebljivo čvrst u katoličkoj vjeri i bezuvjetno odan crkvenom autoritetu
Srednji vijek-476.-1492.,srednjošk obrazovni program: 7 slobodnih umijeća, dijelio se na trivij-
literarni (gram, dij., reto.) i kvadrij-znanstveni (arit., geom., astro., gl.), dječaci plemićkog podrijetla
viteški odgajanji-7 slobodnih vještina: jahanje, gađanje strijelom i kopljem, mačevanje, plivanje,
šah, sastavljanje stihova, najstariji feudalčev sin u obitelji sa 7 god ode na dvor kod uglednog
feudalca (sizerena) učio od njegove žene manire ponašanja i vršio dužnost paža do 14.,14-17-
štitonoša (sa sizerenom u lov i boj), 21-vitez, odgoj-naglasak na vanjskoj uglađenosti i ponašanje u
društvu, intelektualni zanemaren
Humanizam/renesansa – predstavnici: Roterdamski, Rableais, Montaigne, Vives, njihovu ped.
Karakterizira veliko zanimanje za dijete kao biće koje se razvija, zadatak odgoja-razvijanje mlade
ličnosti pa svi pedagozi zahtijevaju brigu o psih. Osobinama djeteta i njegovim interesima, odbacuju
surovu disciplinu srednjovj. Šk i tjelesno kažnjavanje, zagovaraju blagu disciplinu i roditeljsko
ophođenje s djetetom, koriste induktivni put u učenju, protiv mehaničkog učenja,ren-odbacuje
autoritet, odvajanje prirodnih znanosti od teologije, nastojalo se da nastava i učenje budu zanimljivi
djetetu, učitelj je trebao brinuti o djetetovim sposobnostima i interesima, hum- smatra da je čovjek
svestran i slobodna duha, učitelji humanisti unaprjeđivali su pedagošku praksu i postavljali temelje
zorne obuke
Reformacije-pokreti u crkvenoj povijesti kojima je cilj bio provođenje reformi u Katoličkoj crkvi,
najveći utjecaj na obrazovanje Luther i Malanchton, Luther: veliko značenje mladeži (cijenio uč.
Poziv), za otvaranje šk, napisao školsku osnovu-nastavni plan i program za osnovne škole,
zagovarao obvezno šk za dječ i djev, naglašavao važnost školovanja učitelja, govori da omladina
treba stjecat znanje vlastitim iskustvom, u oš se učilo čitati, pisati., računati, vjeronauk i crkvene
pjesme, Phillip: zalagao se da nastavni jezik lat., ne opterećivati s puno sadržaja, kada postignu niži
obrazovni cilj pa viši, značajan za osnivanje i reformiranje protestantskih sveuč., općenito obraz
usmjereno na praksu i upotrebljivost čime postiže priprema za živ, prip za rad
Komensky-čovjek dio prirode i podređen njenim zakonitostima, Velika did.-uspoređuje zakonitosti
u odgoju sa zakonitostima u obrazovanju i uspoređivanjem izvodi nastavne principe, budući da 4
godišnja doba pa 4 razdoblja u životu djeteta:dječje, dječačko, mladenačko, muževno, optimist pa
misli da se od svakog djeteta može formirati čovjek, zalagao za opće ob neovisno o spolu, prvi u
ped koji zahtijeva da se mladež poučava u skupinama, školstvo org. U skladu s 4 razdoblja: 0-6-
obitelj-materinska, 6-12-škola mater. Jezika, 12-18- lat (gimn), 18-24-studiranje i posjećivanje
akadem., ob ne prestaje u starosti
Prosvjetiteljstvo-predstavnici: komensky, ruso, kant i locke, kritizirali skolastički tip ob i staleške
šk, zastupali pravo svih ljudi na šk, zalagali se za: općepbavezno i free šk, svjetovnost nastave i
realni karakter obrazovanja, zastupali ideje državne škole i utilitarnog obrazovanje, važnost
intelektualnog i tjelesnog odg, odgoj u rukama čovjeka, vodi u stvarni život, škola oslobođena od
tutorstva crkve, suprot., rel. Pol. I mor. Opresijama
Neohumanizam – gesner, hayne, humboldt, opozicija filantrop. Ped koja je o i o podredila
potrebama države, nastava nije usmjerena na akumuliranje znanja nego na razvoj duha te ne razvija
učenikov duh za kvalifikacija određ akt. Već je oblik. Cilj sam po sebi, odvajanjem ob od pol., ek.
Interesa obećala o i o u skladu s izvornom ljudskom biti, kritičari-prolongirala ped
Humboldt – predstavnik prosvjetiteljstva, njegova reforma da stvori građanina koji je trebao biti
samomisleći pojedinac, zahtjevi: 1. prednost općeg obrazovanja nad strukovnim, 2. da ob može biti
samo jedno (šk sustav ujednačen i horiz. Podijeljen po dobnim skupinama, škola koja oblikuje
osobu), 3.država da ograniči nadležnosti u području o i o,4. ujedinjene ob ustanova u borbi protiv
podložničkog mentaliteta
Herbart – prema njegovoj shemi nije moguće individualno prići učeniku i provesti, 1. stupanj
jasnoće-uči priopćava novo gradivo, 2. asocijacije-učenik povezuje novo i staro da bi ostvari
kontinuitet, sustava-usustavljivanje novih sadržaje izlaganjem i razgovorom s isticanjem gl. Misli,
4.metode-primjena naučenog i aktivnost učenika, u suvremenoj su odbačeni jer akt uči i uče je
nazmjenična, a ne simultana, Prednosti: prvi u ped znanost uveo sistem pa ped. Postala teorijska
znanost, uveo ped na sveuč., zalagao da nastava bude odgojna, Nedostaci: prigovara krutost i
shematizam, griješio protiv tjelesnog odgoja koji stavio pod upravljanje djetetom, nije objašnjavao
Frobel – kroz svoj ped. Sustav odg promatrao kroz ideju sveopćeg jedinstva i ideju evolucije, 1.
naglašava soc karakter odgoja djeteta, zadatak odg-dovesti čovjek da postigne samoodređenje,
dijete prelazi iz animalnog u stadij ljudskog bića, kada, zadatak nastave- dovesti djeteta do spoznaje
o jedinstvu stvari, zadatak škole stjecanje svijesti o jedinstvu života, čovjekov razvoj: rano djet.,
djet., dječaštvo, mladost, zrelost cilj odg-formiranje volje i karaktera, odgajnje postavio na načela:
prilagođ prir., svestranost, jedinstvo nastave, djelom shvać. djet
Pestallozi-prosvjetiteljstvo, utemeljitelj moderne soc ped., sirotinjski dom, obučavanje djeteta treba
početi od bližnjega, povezivati teoriju i praksu, promatra čovjeka u njegovim odnosima prema bogu,
društvu, staležu, majke!, odg cilj na 3 zadatka: odgoj glave, srca, ruku, ideja povezivanja nastave s
proizvodnim radom, svrha radnog odg da dijete radom zagrije <3 i r um
Školstvo 19. st.-modernizacija i sek. Društva, modernizacija sveuč, dosljedno provođenje šk
obveze, razvoj realnih gimn. I relanih šk, razvoj struk škola, obrazovanje učitelja, profeionalizacija
uč. Poziva, gimn-elitne šk za plemićku djecu, a struk šk za potrebe industrije i obrta, osnivaju se
politehničke više i visoke šk, razvoj stručne ped literature i ped. Časopisa, odgojem i ob trebalo bi
se doći do građanske lojalnosti i stvaranja nacionalnog identiteta
Rreformna-skupni naziv za, utjecali na nju Kom, Tol, Pesta, Fro, Ruso, Liesmann govori da je ona
s kraja 19. st. Imala obilježja povratnog pokreta što je značilo natrag k prvotnosti i spontanosti
dječjeg življenja i doživljvanja, natrag k životu bliskom učenju, jedinstvu duha…,zastupnici su se
suprot tradicionalnoj intelektualističkoj školi i formalnoj ped. herbarta, zahtjevi: promjena šk
sustava, drugač org i metode rada, promjena položaja uče u nastavi, predstavnici: Gaudig, Decroly,
Kerschen, Dewey, Ferriere
Stara škola njeguje intelektualističku psihologiju, a nova škola voluntarističku psihologiju. Stara
usmjerena je na gradivo i učitelja, a nova na dijete. Stara je škola slušanja, u kojoj učitelj predaje
gradivo, a učenici su pasivni slušači, dok je nova škola aktivnosti i rada, stoga se učenici aktivno
uključuju u nastavni proces. Stara njeguje intelekt, a nova njeguje volju i čuvstvo. Stara je „knjiška
škola“, a nova škola života. Stara gleda na dijete kao čovjeka u malom, a nova se prilagođava prirodi
djeteta.
Pokret radne škole – reformna, Kerschensteiner i Gaudig, Kerschensteiner: cilj javne šk a time i
odogja stvoriti upotrebljivog građanina, treba se odgajati bezgranična ljubav prema zemlji jer su
interesi domovine iznad svega, opisuje radnu šk kako šk budućnosti, za njega je rad (fiz i intelekt)
osnovno načelo, metoda i sredstvo o i o, zalagao za zanemareno žensko školovanje, za omladinu 3
stupnja šk: šegrtske do 18, produžno ob mladih kvalif radnika u raznim tečajevima te službe u
vojsci, zalagao se za uvođenje radnog odgoja u sve šk: oš, stručne, gimnazije, razlikuje 4 vrste
samoradnje: igru, sport, zanimanje i rad, Gaudig-njemački pedagog, praktičar i upravitelj ženskog
učiteljskog seminara u Leipzigu, zastupa ped. slobodnog duh rada smatra da je Za šk rada bitna
intelektualna slobodna aktivnost učenika (aktivnost-tumačenje teksta, slobodni sastavci),
predstavnik personalističke ped. pa u odgoju zahtijeva slobodan duhovni razvitak djeteta i doživlj
kulturnih vrijednosti, poticanje razvoja stvaralačkih sposobnosti u samoradu, razvija svoj model šk
budućnosti u kojem ključni pojmovi: sloboda, duhovni rad, ličnost, samorad i samostalnost, škola
u službi djeteta ali i društva u cjelini
Kvintilijan – najznačajniji rimski pedagog, učitelj retorike, cilj odgoja i nastave-da učeniku jednog
dana ne bude potreban učitelj, dječja igra je znak dobrog raspoloženja, učenje prije 7. god jer djeca
tada lako pamte, obrazovanje govornika-govorništvo pomoću glasa i ritma izražava osjećaje
Sofisti – starogrčki putujući učitelji-filozofi, ističu čovjeka, njegove potrebe i mišljenje, osporavaju
mišljenje da bogovi upravljaju svijetom, podučavali su aristokratsku mladež govorništvu za visoku
plaću, velika pažnja-odgoj i vježbanj, Sokrat
Erazmo Roterdamaski – predstavnik humanističke i renesansne pedaggije, „Pohvala gluposti“ u
kojoj raskrinkava skolastičku školu i cjelokupni srednjovjekovni život, od učitelja zahtjeva široko
obrazovanje i jezičnu kulturu, ne slaže se sa primjenom tjelesnog kažnjavanja, smatra da pravilno
rasuđivanje leži u iskustvu, Prema Roterdamskom, nijedno biće nije nesretno ukoliko živi u svom
prirodnom stanju
Francois Rabelais – renesansa i humanizam, veliku važnost pridavao raspoloženju učenika, djelo
„G i P“- naglašava korištenje metode razgovora, princip aktivnog stjecanja znanja te pravilo biti
aktivan svaki dan, Smatra da se u društvu učenih ljudi u razgovoru s njima i natjecanju razvija duh,
želja za učenjem i isticanjem, važni estetski, radni odgoj i jezik
John Locke – engleski filozof prosvjetiteljstvo, smatrao je da se dijete rađa bez ikakvog iskustva,
duša je nepisana ploča (tabula rasa), odgoj primjerima je najjednostavniji i najuspješniji, a odgoj
pravilima je beskoristan, ne podržava učenje napamet
Rousseau – prosvjetitelj, književnik, filozof, „Emil ili O odgoju“, 4 stupnja razvoja djeteta do
zrelosti: 0-2 tjelesni odgoj, 2-12 razvoj osjetila, 12-15 umni odgoj, 15-20 moralni odgoj, postoji
trostruki odgoj-čovjeka odgajaju priroda, ljudi i stvari, protiv predavanja i učenja iz knjiga, nego
treba razgovor, primjer i istraživanje
Pozitivizam – filozofski pravac koji polazeći od utvrđenih činjenica poriče vrijednost samostalne
apstraktne misaone djelatnosti, Comte, Spencer, Durkheim
Prosvijećeni apsolutizam je vladavina apsolutnog monarha koji vladarske ovlasti koristi u svrhu
postizanja blagostanja i napretka svojih podanika. U pravilu je motiviran nastojanjem da se dosegne
neki apstraktni i uzvišeni ideal. Bio je aktivan za vrijeme apsolutističke monarhije u 18. stoljeću u
Europi čiji su vladari većinom prihvatili ideje Prosvjetiteljstva koje su bile najčešće temeljene na
racionalizmu. Također, oni su ih nastojali primijeniti u praksi kroz niz reformi kojim se uvela
sloboda izražavanja, pravo vlasništva, slobodna trgovina i sloboda vjeroispovijesti.
Waldorfska – Rudolf Steiner, temelj je antropofizija koja tvrdi da čovjeka treba promatrati kao
biće tijela, duše i duha koje se neprestano razvija, zato je bitan ravnomjeran razvoj glave, srca i
ruku, 4 razdoblja razvoja djeteta: 1. rođenje fizičkog tijela, 2. oslobađanje eteričnog tijela, 3.
astralno tijelo (nositelj duhovnog života), 4. rođenje vlastitog ja
Skolastika - srednjovjekovna teološka i filozofska metoda poučavanja i učenja koja se koristila u
kršćanskim školama, prvo se koristila u školama samostana, zatim u katedralnim školama i
naposljetku na sveučilištima, objašnjavanje religioznih dogmi logikom i filozofijom
Ellen Key – djelo „Stoljeće djeteta“ po njoj odgojitelj nije više subjekt odgajanja, nego samo dijete,
svi se podređuju djetetu-reformna ped, začetnica ideje vom kinde aus - Na djetinjemm shvaćanju
treba da počiva sav odgojni i obrazovni sustav, U knjizi, Ellen Key progovara o mnogim temama
koja ona smatra problematičnima. Od uloge žene u društvu, iskrivljenom pogledu na zajednicu
muškarca i žene... Govori i o raznim zastarjelim odgojnim metodama te kako ih zamijeniti nečim
dostojanstvenijim. Također se osvrće i na lošu pedagogiju tadašnjeg vremena koja još uvijek guši
kreativnost kod učenika. Potiče nove metode i potpunu reformu odgojno-obrazovnog sustava, ali
također iznosi kako to nije moguće sve dok se tomu ne da potpuna pažnja kakvu takva jedna reforma
i zaslužuje. Traži jednu potpunu promjenu kulture u kojoj religije neće imati utjecaj, već bi se iz nje
samo izvlačili moralni primjeri
Dewey - Njegov je rad bio povezan s kritikom stare škole i pojavom reformnog pokreta progresivne
pedagogije, zalagao se za aktivni program, bio je protivnik verbalnog znanja i učenja, a glavnim
izvorom znanja smatrao je rad.
Montessori – tal. Ped., fem., liječnica, doprinosi: proučavanje djece u 3 dobne skupine koje
odgovaraju različitim razvojnim fazama, djeca su kompetentne osobe koje su u stanju donositi
vlastite odluke, promatranje djeteta u okruženju osnova je za stalni razvoj kurikuluma, prva
Montessori škola u Španjolskoj
Summerhill – Neill, internatska škola uređena kao životna zajednica učitelja, djece i mladih 6-18,
slobodna škola (ferrer i Robin), Postoji i djeluje i danas u gradu Leistonu u Engleskoj, Summerhill
je škola u kojoj učenici nisu obavezni pohađati nastavu, a osim toga imaju mogućnost baviti se
raznim aktivnostima i pohađati razne radionice. Sudjelovanje i angažman u svemu navedenom ovisi
isključivo o njihovim interesima i njihovoj slobodnoj volji. Djeca školu pohađaju u dobi od 5. do
17. godine. Školu je moguće napustiti i ranije, ukoliko dijete tako odluči, no ambiciozniji pojedinci
uz pripreme mogu i upisati fakultet.
Jena Plan – Peter Petersen osniva pokusnu školu u kojoj razvija i primjenjuje svoju ped.
Koncepciju kombinirajući načela radne škole i škole životne zajednice, osnovni oblici obrazovnog
rada: razgovor, igra, rad i svečanosti
Dalton plan – razvila američka učiteljica i pedagoginja Helen Parkhust inspirirana idejama
Deweya i ped koncepcijom Montessori, 3 osnovna pedagoška načela: sloboda, suradnja i
učinkovitost, klasičnu učionicu za frontalnu nastavu zamjenjuju laboratoriji za pojedine
predmete, nema obveznih dz ni ponavljanja razreda, učenik je odgovoran za tempo svog
napretka jer dobiva tjedni ili mjesečni plan iz svakog predmeta i mogućnost da bira njegovu
minimalnu, srednju i maksimalnu varijantu
Winnetka – sličan Daltonu,taj se školski plan razvio u predgrađu Chicaga, Carleton
Wahburn je rekao-samostalno rješavanje zadataka, individualni tempo, common essentials
(zajedničke osnove) za pojedine predmete – trebaju se svladati osobnim ritmom učenika
Umjetnički odgoj – dio šireg pokreta koji je imao za cilj promicanje estetske kulture i
demokratizaciju umjetnosti, vuče korijene iz Engleske: Ruskin, Morris, Crane, u Njemačkoj
su predstavnici Avenarius i Lichtwark, smatraju da učitelji ne bi trebali biti prenositelji
činjenica koje učenici moraju zapamtiti nego bi trebali učenike osposobiti za promatranje i
doživljavanje umjetničkih djela, pogotovo moderne umjetnosti jer se učenici odgajaju za život
u svom vremenu, taj pokret je uz kretivne impulse pedagoškoj praksi općenito te naročito
nastavi crtanja, afirmirao dječje slikarstvo