POVIJEST I FILOZOFIJA PEDAGOGIJE

1. Odgoj u staroj Grkoj; SPARTA - ATENA

-spartanski i atenski odgojni sistem; zajedniko-odgoj organiziran samo za robovlasniku
klasu (djeca robovi ne mogu pohaati odgojne ustanove)
-drutvena uvjetovanost cilja odgoja: Sparta- odgojiti ratnike, vojnike koji e uvijek biti
spremni za borbu s neprijateljima, te odgajati za eksploataciju potinjenjih; odgajaju se i ene;
odgoj najvanija drutvena i dravna funkcija
Atena- odgoj harmonijski razvijenog ovjeka, tjelesni,moralni i intelektualni
2. ODGOJ U ATENI
pedagozi - robovi obitelji,prate djeake u kolu nakon njihove sedme godine
didaskali - drugi naziv za uitelje (prema starogr. didasko - uim, pouavam)
kole gramatista - ui se itanje, pisanje i raunanje; najprije se ue imena slova, zatim itanje
slova te na kraju cijelih rijei (metoda sricanja); pisanje - najprije uitelj pisao tapiem po
navotenim ploama, zatim uenik po njegovom tragu uz nadzor; pri uenj raunanja sluili
se prstima, kameniima i daskom za raunanje, prvotnom raunicom
kole kitarista - uenik uio glazbu, pjevanje, deklamiranje stihova iz Ilijade i Odiseje, iz
djela Hesioda i dr. ;
* u kolama nije bilo dravnog plana i programa, sve na vlastitu inicijativu i tradiciju;
postojale zakonske odredbe za neke crte kolske organizacije; u koli se radilo individualno;
prema nekim izvorima primjenivalo se tjelesno kanjavanje ("Budi marljiv djeak, da te ne bi
tukli")
palestra - "kola borenja", za djeake od 13-e godine, gdje su se 2-3 god.bavili gimnastikom,
vjebali pentatlon (petoboj - tranje,skakanje,bacanje koplja, bacanje diska i hrvanje) i
plivanje, pod nadzorom pedotriba; usporedno vodili razgovore, nagaa se da su i dalje pohali
gramatiste i kitariste
gimnazija - (gymnasion) pohaaju ih najimunji mladii koji se pripremaju za rukovodee
dunosti u dravi

efebi - mladii od 18-e do 20-e godine, oni se obuavaju za vojnike dunosti, ue graditi
utvrenja, rukuju ratnim pomagalima, odlaze na granine strae, sudjeluju u javnim dravnim
sveanostima i kazalinim predstavama ako su sluile patriotskom odgoju...
kalokagatija - ideal odgoja (ljepota i dobrota),sinteza razvijenog i odgojenog ovjeka;
harmonijski razvijen ovjek je kalokagatos, ovjek lijepog, snano graenog tijela i visokog
morala
3. Sofisti putujui uitelji-filozofi; govornitvo, popularizirali (novu) filozofiju; istiu
ovjeka.njegove potrebe i miljenje, osporavaju miljenje da bogovi upravljaju svijetom.
Filozofska koncepcija: relativizam; senzualizam (osjetne spoznaje); najpoznatiji su Protagora
(ovjek je mjera svih stvari), Gorgija (istina je samo intividualno miljenje, sve je
subjektivno), Zenon i Prodik; skepticizam prema religiji
Poduavanje (sadraji i metode): podu. aristokr.mlade u govornitvu za visoku plau,
putovali gradovima privlaili mlade i uili ih kako se izraavati, mnogii sofisti drali
sistematske teajeve iz prir.znanosti,gramatike i retorike; govori,predavanja i razgovori u
privatnim kuama i gimn.
-vjetine uvjeravanja i voenja diskusija zahtjevale logiku i filoz. ili dijalektiku
-velika panja- odgoj, vjebanje, Protagora najvie misli o odgoju..
4. Sokrat prvi doao na ideju odgojnosti nastave, najvea vrlina-znanje, vanost moralnog
odgoja; ljudska djelatnost-vrlina:hrabrost; osjeaji:umjerenost; znanje-samopoznavanje
Metoda pouavanja: pitanja-odgovori; potie sluaoca da nae pravo rjeenjeapsurd ili istina
ironija: negativni dio zajednikog istraivanja i uvjeravanja u pogreku
majeutika: pozitivni dio pronalaska istine
5. Sokrat ui o apsolutnoj istini i stalnom karakteru normi morala i moralnog odgoja; dok su
Sofisti relativisti i subjektivisti.
6. Platon - filozofska koncepcija:objektivni idealizam;prolazni svijet pojava,vjeni svijet
ideja; Drava-protivi se demokratskom ureenju Atene, prikazuje idealnu utopijsku dravu
pod vlasti intelektualne aristokracije-filozofima; prihvaa atensku podjelu odgoja na glazbeni
(umni i estetski) te gimnastiki
Spartanski odgoj-strogost,izdrljivost,brian izbor glazbe,obrazovanje djevojaka
7. predkolski odgoj- u 1. djelu Drava filozofi i vojnici nemaju obitelji,nakon roenja
majka i djeca se alju u odgojne domove

u 2. djelu Zakoni priznaje obitelj; djeca do 7.god: 3-6 skupljanje djece pod nadzorom dojilja
na djejim igralitima pred hramovima-pripovjetke,bajke; glazba-vedre melodije
sa navrenih 7 djeaci i djevojice odvojeno idu u dravne kole
8. Aristotel najvaniji osjeti; fiziki,moralni i umni odgoj prema > ovjek se sastoji od tri
dijela due (biljni-prehrana i razmno, ivotinjski-osjeanja i elje, razumski-miljenje i
spoznavanje) i tijela; misaona djelatnost najvee blaenstvo
-utjecao na razvitak znanosti i filozofije u starom i srednjem vijeku, narocito 12-14stoljee
-trai harmonijski odgoj kao u Ateni, osuuje spartanski teki fiziki odgoj
9. periodizacija - 1.faza do 7.god; 2.faza do 14; 3.do 21. pa zrelost
Od roenja do 7. obiteljski odgoj, hrani se majinim mlijekom, vano kretanje, igre,
pripovjetke, bajke,; to manje u drutvu robova (potrebno od djece skloniti sve to ne
odgovara dostojanstvu slobodno roenog ovjeka
10. ?
11. ?
cilj odgoja: rodovski Rim- 1. odgoj obiteljski, odgoj zemljoradnika vojnika; 2. odgoj za
ispunjenje gra dunosti i odanost republici, jake volje moralnosti i skromnosti; 3. odgojiti
masu u podanickom duhu vjerne caru
Odgojne institucije: 4st pne javne elementarne kole (ludus); 3st pne obiteljska skola;
kasnije djeca patricija-gramatike kole, pa retorska; u carstvu kasnije zabranjene privatne
skole, osnivane visoke skole
Grki utjecaj: grki jezik za otmjeno drutvo, drka filozofija predmet prouavanja, dolaze
gr uitelji..

KVINTILIJAN:
12. - cilj odgoja i nastave-govornik-poten, astan ovjek izuzetnih govornikih sposobnosti i
dobrog karaktera; da ueniku jednog dana ne bude potreban uitelj; dobar stil.
-Obiteljski odgoj-roditelji to obrazovaniji ( i oevi i majke), kako bi razvijali rjeitost i
eleganciju govora djece; moraju odabrati to moralnijeg uitelja; dojilje moralne, pune
mudrosti, pravilnog govora ( dijete e najprije njih sluati i njihove rijei imitirati); robovi
odgojitelji moralni, mudri, pravilnog govora; robovi odgojitelji temeljito obrazovani ili

svjesni kako im nedostaje obrazovanje ( tada nuan vjet poznavalac jezika, koji e ispravljati
njihove pogreke).
-Uitelji- uzor uenicima, vrlo moralan ( kako bi ih sauvao od zla), ozbiljan (sprjeava
obijest); ima znanje i dobrotu ( dobrota vrjednija, jer primjerom i istinom jae utjee);
marljivo se priprema za nastavu, jednostavan u pouavanju; ima roditeljske osjeaje, strpljiv,
ni prestrog ni preblag; opaa razlike temperamenata uenika, tedi poetnike, popravlja sve
to treba popraviti, pa i na sebi.
13.)- Djeja igra je znak dobrog raspoloenja, i ona najbolje pokazuje karakter djeteta. Prve
pouke moraju biti u obliku igre, kako dijete ne bi zamrzilo uenje. Igre trebaju biti one koje
''jaaju duh'' uenika, ali previe igre dovodi do besposliarenja.
- Pod prirodnim sposobnostima djece se smatraju dobro pamenje (lako stjecanje i vjerno
zadravanje znanja), te sposobnost oponaanja (znak pouljivog duha). Dobar uitelj bira
metode u skladu sa sposobnostima djece i pritom uvaava njihove razlike. Sve sposobnosti se
moraju razvijati vjebanjem. Nadareni uenici ujedno moraju biti i moralni, dok je slaba
nadarenost manji nedostatak, a tupoglavi i nepouljivi su protuprirodne pojave.
- uenje prije 7. godine je potrebno, jer tada djeca lako pamte. Prema Kvintilijanu, djeca
trebaju biti neim zaposleni im budu u stanju govoriti, jer tako stalno napreduju, iako u
cijelom tom razdoblju mogu postii jedva toliko koliko kasnije u jednoj godini. U tom
razdoblju su nuni najbolji uitelji, te se prve pouke trebaju obavljati u obliku igre. Djetetu
treba postavljati pitanja i hvaliti svaki odgovor. Kada uenik nije raspoloen, treba pouavati
druge uenike, kako bi ovaj osjetio zavist. Takoer, dobro je dijete poticati i nagradama, te
povremeno organizirati neka natjecanja.
14. Glavne pogreke stila su nepovezanost rijei, barbarizmi ( dodavanje, izostavljanje ili
zamjena slova ili slogova u pisanju i govoru rijei,tuice, greke u rodu i broju, pogreno
naglaavanje slogova), solecizmi ( pogreke protiv gramatikih pravila).
Palestra i pozornica su predsprema govornika jer ui tjelesne kretnje i gestikulaciju koje su
sastavni dio vjetine izlaganja i kako izlagati, dati savjet, potaknuti srbu.
15.) -Prema Kvintilijanu, svaki bolji uitelj treba teiti tome da ima to vei auditorij, i ne
smije smatrati kako je preoptereen prevelikim brojem uenika, jer je teko baviti se cijeli dan
samo jednim uenikom, zbog toga to e njegova pozornost s vremenom opasti, umoriti e se
jer e cijeli dan gledati samo u uitelja.
Takoer, Kvintilijan kae da postoji velik broj predmeta koji je bolje predavati velikom broju
uenika, jer tako oni stjeu prijatelje, ue se drutvenim odnosima, te se mogu usporeivati s

drugima ako ih se pohvali, to im je poticaj za daljnje uenje, a zaostajanje za drugima se

smatralo sramotom.
Prema Kvintilijanu, uenici poroke donose iz svojih obitelji oni ovise o prirodnim
sklonostima i navikama koje stjeu gledajui poroke i raskalaenost koja se dogaa u njihovoj
kui i obitelji. Isto tako, kae da i privatni uitelj moe biti nemoralan ovjek.
- Uitelj u poetnoj nastavi trebao bi biti oprezan govornik, te dobar poznavalac nastavnih
metoda. Treba se znati spustiti na intelektualni nivo uenika, te treba biti to obrazovaniji i to
savreniji metodiar. Mora biti najbolji i najspremniji, kako bi uenici ve u samom poetku
mogli usvojiti najbolje nastavne principe.
- Uenik bi trebao voljeti svog uitelja i gledati na njega kao na duhovnog roditelja. Takoer,
trebao bi bez potekoa pratiti nastavu, i postavljati i sam neka pitanja. Uspjeh ga treba
veseliti, a svaka pohvala bi mu trebala biti poticaj za daljnje uenje i trud. Ukoliko doe do
neuspjeha ili prijekora, on plae. Na uenje ga tjera osjeaj asti, koji treba poticati. Uenik
treba biti umjeren u izraavanju svojih odobravanja i pohvala prema drugim uenicima.
Kvintilijan se protivi ustaljenoj praksi uenikog stajanja i glasnog izvikivanja.
- Uenje ovisi o dobroj volji uenika, a svaki uitelj mora biti svjestan toga da nitko ne moe
izdrati neprestano naprezanje, i da odmoreni uenici unose vie energije i ''otrine odluka'' u
svoj rad.
- Nastava izgrauje i razvija talent. Prirodna nadarenost ima veliku vrijednost ak i bez
teorijske nastave, ali teorijska nastava bez ikakve nadarenosti uenika nee vrijediti nita.
16. Na uenje treba poticati pohvalama, nagradama, natjecanjima svakih 30 dana. Uenici su
podijeljeni u razrede prema njihovim sposobnostima. Najsposobniji odravaju prvi govornu
vjebu. Nagrada je unapreenje u vii stupanj.
Poetnicima treba dati pripremljenu temu u skladu sa sposobnostima.Ponekad ih treba ostaviti
same kako se ne bi oslanjali na tue radove. Bolje ih je odmah uputiti nego ispravljati.
U prvim vjebama u koli retorike pogreke treba ispravljati blago, obazrivo kako ne bi
obeshrabrili uenike, treba obrazloiti promjene i nejasnoe. Loe obraene teme treba
ponovo zadati. Metode ispravljanja treba uskladiti sa sposobnostima i dobi djece.

Nitko

ne smije imati neogranienu slobodu nad djecom.Bol i strah od kanjavanja izazivaju

stidljivost koja obeshrabruje.Za otru kaznu kriv je nemar pedagoga.Ako ukori i opomene ne
djeluju, uenik e se naviknuti i na ibanje.

17. a) urba pri uenju itanja- Kvintilijan smatra da je nuno ponavljanje i dugo vjebanje jer
itanje najprije mora biti sigurno, a tek dugotrajnom praksom postie se brzina. Naglaava da
nepotrebna urba usporava itanje.
b) uenje na pamet- Treba uiti odabrana mjesta iz govora i povijesnih spisa, jer to vjeba i
otri pamenje bolje nego vlastite misli (nesvjesno e usvojiti takav govorni stil). Poeljno je
poeti u najranijoj dobi.
c) uenje jezika- Kvintilijan preporua poeti s grkim jer e najprije biti pouavan u grkim
disciplinama, iz kojih su proistekle i rimske.
d) nastavni predmeti prije uenja retorike- gramatika, muzika, geometrija.
e) viepredmetna nastava u djeakoj dobi- Protivnici istiu kako zamara i preoptereuje
djecu, naglaavaju da je raspoloivo vrijeme prekratko i stvara zbrku. Kvintilijan smatra da je
djeja dob najmanje osjetljiva na umor, najlake prima pouku, ima najvie vremena za uenje,
uitelja lake slijedi ako se sadraji mijenjaju.
f) kada uenika prepustiti uitelju retorike- Preputanje ne ovisi o dobi, ve o sposobnostima i
napretku uenika.
18. Muzika i obrazovanje govornika Govornitvo pomou glasa i ritma izraava misli i
osjeaje, zbog toga je vano da uenici steknu osnovne principe. Naime, muzika ima pokrete
glasa i tijela, ritam i melodiju koji govornicima pomau u poticanju i stiavanju emocija.
Geometrija Dijeli se na poznavanje brojeva i oblika, trai logian rd, a u govoru je
dokazivanje takoer glavni cilj. Geometrija potie i izotrava um, te ubrzava mo opaanja.
Astronomija Bitna je za razumijevanje pjesnika jer vrijeme esto oznaavaju prema
izlasku i zalasku zvijezda.
Filozofija U svakoj pjesmi je velik broj mjesta koja su preuzeta iz najdubljih filozofskih
rasprava.
Hironomija Hironomija je zbirka pravila za gestikulaciju. Ta pravila porijeklo vuku iz
herojskih vremena. Sokrat i Platon ih uvrtavaju meu graanske vrline, a Hrisip u pravila za
odgoj djece. Ciceron navodi Krasove rijei, kako pokreti govornika moraju podsjeati na
ratnike i atletske vjebe.
19. Srednji vijek 12-13st skolastika; 14-kraj16st humanizam i renesansa
-septem artes liberales: sedam slobodnih umijea (gramatika,retorika, dijalektika tj. logika>
trivium, priprema za dalje; muzika, aritmetika, geometrija i astronomija> quadrivium)

-septem artes probitatis: sedam vitekih vjetina-jahanje, plivanje, bacanje koplja, maevanje,
lov, igranje "dame" i pisanje stihova (?)
-crkvene kole (samostanske,katedralne,upne)
-ui se-nakon savladanog itanja ue se molitve na lat.,150psalama,itanje crkvenih
knjiga,sveto pismo i raun; najsposobniji ue i trivijum
-metode: mehaniko pamenje (nastava na lat-nema razumjevanja), sricanje, rukom pisane
knjige; raun brojevi<vjeronauk; sve podreeno crkvi; nije bilo kolektivnog rada
Viteki odgoj. Najstariji feudalev sin iso na dvor uglednijeg feudalca tj.sizerona, do 14.uci
manire, od 14-21.titonoa, iso sa sizerenom u boj ili lov
20. u 12.st universitas magistrorum et scholarium-zajednice nastavnika i uenika u Italiji
(Padova,Napulj,Perugia i Rim), Francuskoj (Toulousa,Montepellier, Pariz-Sorbona, Lyon),
Engleskoj (Oxford,Cambridge), panjolskoj i Portugalu, Belgiji, ekoj, Poljskoj, Austriji,
Ugarskoj, Slovakoj, Njemakoj
Prva osnivali znanstvenici, gradske uprave a ne crkva; na elu bio rektor; studenti se po
narodnosti udruivali u nacije
21. cilj obrazovanja u humanizmu:zdravo tijelo i duh.......
22. Da Feltre (1379-1446) zavrio sveu u Padovi,neko vrijeme lektor filozofije,
1424.odgajao sinove mantovskog vojvode Gonzage> Casa giocosa; prvi uitelj novog tipa,
minimalizam, estetika u ureenju pomazu odgoju i uenju; imao 80ak ucenika iz
aristokratskog drustva,primao i besplatno darovitu djecu iz siromasnih obitelji no njegova
skola ipak sluzila ko aristokratska; umro kao siromah i sahranjen o drustvenom trosku
-moralni odgoj, odgoj primjerom, prilagoavao odgoj individualnim osobinama djeteta;
klasicni jezici i kultura ali svjesno usvajanje znanja; nove metode u nastavi-itanje pomocu
pokretnih slova, matematicka znanja u igri i zabavi, geometrija-crtanje,mjerenje
povrsina,izrada planova; nije bilo kazne; velik utjecaj religije
23. M.Veggio humanistiki ped pisac. O odgoju djece i njihovim lijepim obiajima >
moralni odgoj i odgoj na primjerima, utjecaj majke na djecu; zalae se za otvaranje javnih
skola, strucno obrazovanje ucitelja, uvazavanje ucenikove licnosti, ukidanje tjelesnih kazni i
razvitak samoodreenja

24. J.L.Vives (1492-1540)- odgojen u duhu skolastike, bavio se pravom,teologijom i

pedagogijom, prihvaca humanizam pod utjecajem Roterdamskog no vjeran crkvi
-zalagao se za reformu odgoja u pravcu vjersko-moralne obnove zivota
-djelo De disciplinic-protiv skolasticke nastave, u nastavi glavne stvari a ne samo rijeci,
indukcija, realni predmeti, pored klas jezika literatura i povijest; bitno mjesto gdje se nalazi
skola, ucitelj mora bit moralan i vrlo obrazovan; elementarna skola na narodnom jeziku za
sve, nadareni ucenici visa skola; zagovara zornost, samoaktivnost; nakon savladavanja
materinskog uce se drugi jezici; pise o odgoju djevojcica ali odvojeno od djecaka

ERAZMO ROTERDAMSKI:
26. a) djetinjstvo i mladost-Erazmo djetinjstvo i mladost smatra najveselijim, naugodnijim
ivotnim razdobljem, kada djeca draesno blebeu i govore gluposti. Dijete koje govori kao
odraslo Erazno smatra strailom; kad ih kola uputi u svakidanji ivot, poinju mudrovati
kao starci, gube ivahnost i veselost. Po Erazmu izgledom i karakteristikama, mala djeca i
starci postaju slini.
b) starost- Na starost gleda kao na jedno mrzovoljno razdoblje; spas je "povratak" u
djetinjstvo. Starci su slini djeci, samo s vie bora na licu i vie roendana.
27.) - Prijateljstvo treba potovati iznad svega, ono je toliko vrijedno da ga i filozofi, koji
nemaju ili imaju malobrojne prijatelje, ubrajaju u vrhovna dobra. Trebamo prikrivati poroke
prijatelja, biti slijepi za njih, i diviti im se kao da su vrline. za prijateljstvo su vane i
dobrodunost i samoljublje, jer ovjek koji ne voli sebe, ne voli ni druge.
- Ljudi koji su po prirodi skloni nezdaovoljstvu onime to imaju i ine, dive se i zavide
drugima. Meutim, bez samoljublja i samopotovanja, ne mogu ni u emu uspjeti svatko
sebi mora malo laskati, odobravati si i ulizivati, prije nego mu to drugi krenu initi. ovjek
koji ne voli sebe, koji si je dosadan i teak, ne moe se ni slagati s drugima, niti ih voljeti.
28. smatra da pravilno rasuivanje lei u iskustvu. Mudraci su beskorisni u svakodnevnom
ivotu.Puni su dosadnih pitanja i posve razliiti od naroda,otupjeli za prirodne osjeaje,
zaokupljeni samo sobom.
Sofisti su izrazito brbljavi, svadljivi, u estokom pretjerivanju zaboravljaju na istinu, usreuje
ih njihovo samoljublje.

29. a) uitelji/gramatiari- Obino su bijedni, nesretni, smueni ljudi, mrski i bogovima. su

gladni i prljavi; u uionicama utjeruju djeci strah u kosti, tuku ih, bjesne na sve naine, stare
u radu, gluhnu od vike, propadaju, a ini im se da su najvaniji na svijetu. Po Erazmu svoje
ropstvo zamiljaju kao kraljevstvo i visoko su uvjereni u svoju uenost, djeci u glavu trpaju
budalatine; uivaju u pronalaenju bezvrijednih otkria i itanju svojih hladnih, neukusnih
pjesmica; uzajamno se hvale i dive, sve isprevru i ispitaju, zavide svakomu. Zlopamte se
gramatikom vie je gramatika nego gramatiara.
b) znanost- Erazmo znanost definira kao e za slavom koja potie. Mudraci su opsjednuti
knjigama starih pisaca i naueni na pretjerano cjepidlaenje; mudrijai tvrde da je spoznaja
znanosti dar ovjeku, pomou kojeg umom nadoknauje ono to mu je priroda uskratila. Po
Erazmu su najcjenjenije one znanosti koje su najblie prirodi sretniji su ljudi koji slijede
prirodu kao jedinog vou, uzdravaju se od dodira sa svim znanostima vrijede samo lijenici
i pravnici.
30.) - Roterdamski kae da je laska udruila surove, divlje i neotesane, te da se narod moe
voditi i triarijama. Kandidati za visoke poloaje se ulaguju narodu, te kupuju njihovu
naklonost pomou raznih darova. Boanske poasti su iskazivane ljudima koji jedva zasluuju
naziv ovjek, najsvirepijim tiranima. Upravo na takvim ludostima poivaju drave, zakoni,
sudovi, ak i vjera. Roterdamski kae da je sav taj beskrajni vaar ljudi poput roja muha ili
komaraca, koji se tuku, svaaju, pljakaju, igraju i ale.
- Prema Roterdamskom, nijedno bie nije nesretno ukoliko ivi u svom prirodnom stanju. Tu
navodi primjere konja koji nije nesretan jer ne jede kolae, ili ne ui gramatiku, ili vola koji
nije nesretan jer je nesposoban za gimnastike vjebe. Kae da su najsretnija bia ona kojima
je jedina uiteljica priroda, a sve discipline su im strane. Tu za primjer navodi pele, jer ni
arhitekti ne grade bolje kue, ni filozofi ne stvaraju savreniju dravu. Tu podsjea na
Pitagoru, koji je rekao da nijedna ivotinja nije nesretnija od ovjeka, koji tei izai izvan
granica prirode. Tu prednost daje siromanima duhom i neukima, jer oni uivaju u igri,
smijehu, zabavi i pjevanju, govore istinu, dok svi ostali, osobito ueni, govore i ine ono za
to smatraju da odgovara vremenu i prilikama.
FRANCOIS REBELAIS:
32. a) specifinost djejeg razvoja- Od 3. do 5. godine Gargantua je pio, jeo i spavao, valjao
se po blatu, blenuo za muhama, trao za leptirima, piao po obui, posvuda gacao, budan

sanjao, mislio da su oblaci od pamuka, a snijeg od eera. Rabelaise djeju matovitost i

logiku opisuje u poglavlju "O Gargantuinim tobonjim konjima".
b) dijete kao odrastao ovjek u malom- Rabelais smatra da dijete kad navri 1 godinu i 10
mjeseci moe biti odjeveno kao odrasli. Gargantua je odjeven u odjeu kakvu je nosio i
njegov otac (koulja, prsluk, hlae, nakurnjak, cipele, plat, pojas, ma, kesa, halja, kapa,
perjanica, medaljon na lancu oko vrata, rukavice, prstenjak).
33. srednjovjekovni odgoj i obrazovanje- Uitelj Tubal Holoferno Gargantuu je uio
slovaricu sprijeda i straga, pisati goticu, prepisivati knjige, itati razne knjige koje je napamet
i unatrag govorio. Gargantua je ustajao izmeu 8 i 9 sati, protezao se i valjao, nije se ni prao
ni eljao, bljuvao je, podrigivao se, prdio, zijevao, pljuvao, preobilno jeo i pio, ruao,
beskrajno brbljao molitve, malo uio, kartao, kockao..., odnosno, prema dananjim mjerilima,
nije se ponaao pristojno.
34.) - Ponokrat je uitelj novoga doba, koji brine o cjelokupnom odgoju i obrazovanju. On
tumai najtee, ponavlja lekcije od prethodnog dana te ih potkrepljuje primjerima iz
praktinog ivota. Promatra se priroda, raspravlja o svim pitanjima i o proitanim knjigama,
razgovara s
uenim ljudima. Aritmetika se ui pomou karata, astronimija promatranjem neba, geometrija
izradom raznih geometrijskih likova, viteke vjetine vjebanjem, glazba sviranjem... sve to
upuuje na princip aktivnog stjecanaj znanja.
35.) - Tjelesni odgoj u Gargantui i Pantagruelu simbolizira Gymnast, Gargantuin titonoa,
kao dio humanistikog odgojnog ideala. Gmynast ui Gargantuu vitekim vjetinama, poput
igre loptom, etnje, jahanja, bacanja koplja, vjebi bojnom sjekirom, maevanja, lova,
hrvanja, tranja, skakanja, penjanja, plivanja, dizanja utega, te samostrela.
36. Trai prakticiranje zornosti u nastavi i spoznavanju promatranjem neba,raspravama o
hrani uz objed, uenje o bilju i ivotinjama, promatra kako se kuje , tka, tiska knjige i
izrauje nakit. Smatra da se u drutvu uenih ljudi u razgovoru s njima i natjecanju razvija
duh, elja za uenjem i isticanjem. Upoznavanje novih krajeva, zemalja, ljudi i obiaja
poinje mjesenim izletima u prirodu( odmor,, glazba, igra , pjesma, ples, lov, lijepi stihovi,
prevoenje na francuski jezik).

37. JEZICI: Rabelais smatra kako svatko mora znati grki jezik jer bez njega nitko nije uen.
Stil je po uzoru na Platona, latinski po uzoru na Cicerona. Zatim smatra vanima jo
hebrejski, kaldejski i arapski zbog Svetog pisma
ESTETSKI ODGOJ: trebao bi se odvijati prouavanjem kiparstva i slikarstva, posjeivanjem
zlatara i draguljara, gledanjem lakrdijaa i onglera zbog njihove ljepote pokreta i govora,
govorenjem lijepih stihova, pjevanjem, sviranjem lutnje, spineta, harfe, flaute, vide ili trube,
te lijepim odijevanjem.
RADNI ODGOJ: trebao bi se odvijati putem cijepanja drva, vezanjem sijena, mlaenjem ita,
posjeta klesarima, zlatarima, kovaima i drugim obrtnicima kako bi se uili i raspravljali o
spretnosti i domiljatosti obrta
38. Trai uenje koje se odvija u svakoj prigodi i na zabavan nain. Vanim sredstvom
spoznavanja smatra razgovor i izlete.U djelu Gargantua i Pantagruel dolazi do izraaja
stjecanje iskustva i biti aktivan cijeli dan to navodi kroz primjere ponaanja Gargantua koji
je pio i jeo, spavao, trao pocijeli dan, posvuda gacao, valjao se po blatu, matao.
39. Rabelais smatra da se odgajanik treba odgajati tjelesno, intelektualno, moralno, radno i
estetski. Tenja takvom skladnom odgoju vidljiva je iz Gargantuinog pisma Pantagruelu.
Takav odgoj, tj. humanistiki odgojni ideal personificira Eudemon oeljan, oetkan,
skladnog dranja i pokreta, skroman, paljiv, pristojan, lijepog govora i dobrog znanja.

40. Montaigne francuz, otac ga odgajao uz pomo novih metoda odgoja (Italija)
-Ogledi: 3dijela, 1.razmiljanje o proitanim djelima, 2.razmiljanje iz promatranja drugih
ljudi, 3.razmiljanje iz promatranja samoga sebe; otra kritika skolastikog odgoja
(kole=tamnice, uenici ne dobivaju znanje pa zamrze skolu, grube metode..), treba
primjenjivati metodu razgovora,razvijati kriticki duh; harmonijski odgoj; protivi se
kolektivnom obrazovanju; protivi se pretjeranom umnom radu; predavanje zivih jezika
41. Morus - ravnopravnost, obraz ena, nastava na materinskom,bitna realistika znanja
odbacuje verbalizam, obrazovanje odraslih; moralni,tjelesni-estetski,intelektualni,radni odgoj
42. Campanella Grad sunca: drava zasnovana na harmonijskoj vladavini
razuma,mudrosti,moi i ljubavi; sve je zajedniko stanovnicima (kue,ene,djeca) zanatima se

bave svi no teze zanate obavljaju muski, vise vjestina-visa cijenjenost, izucavanje vojnih
vjestina, intelektualni odgoj najbitniji,protiv ucenja napamet

JAN AMOS KOMENSKY:

45.a) kome i kako e koristiti didaktika- Komensky smatra da e didaktika sluiti roditeljima
(to i kako postii kod djece); uiteljima (metode, umjetnost pouavanja); uenicima (bez
tekoe, vike, dodijavanja i batina, gotovo u igri i ali do vrhunca znanosti); kolama (ojaati,
umnoiti, postati igralita); dravi (odgoj temelj), crkvi i nebu.
b) kola za kole- collegium didacticum, opi kolegij, ivotna radionica ostalim kolama.
Komensky smatra da bi znanstvenici morali ispitati temelje svih znanosti.
c) uitelj- Po Komenskon je to boansko zvanje. Smatra da povjerenje roditelja treba biti
vatra. Uitelji moraju biti primjer uenicima, svjesni svoje uloge u drutvu, pedagoki
osposobljeni. Trebaju se ugledati u prirodu, biti metodiari.
46) - Komensky kae da odgoj trebaju svi, tupi i daroviti, benasti da sa sebe stresu priroenu
ludost, jo vie daroviti, kako bi se rijeili pretjeranih i tetnih misli, bogati, jer su bez
mudrosti ''svinje tovljene mlijekom'', siromani, jer su bez znanja kao magarci osueni na
tovare, budui poglavari, kako bi moli mudro zapovijedati, i podanici, da se razborito
pokoravaju; svi, bez iznimke, trebaju odgoj.
- Odgoj bi trebalo provoditi u skladu s prirodom; tu Komensky usporeuje zakonitosti u
odgojnom djelovanju sa zakonitostima u prirodi. Usporeivanjem prirode i odgoja takoer
izvodi i nastavne principe, postupnost, sistematiziranost i zornost. Takoer kae da red koji
elimo da postane opi uzor u vjetini pouavanja i uenja treba traiti u prirodi. Kad se on
utvrdi, tad e ta vjetina napredovati blago i od svoje volje, kao i sve to je priroda stvorila.
Ljudski ivot on dijeli na 4 razdoblja, kao to je godina podijeljana na 4 godinja doba. Ta
razdoblja su djeje, djeako, mladenako i muevno.
47. Kod djeteta elju za uenjem bude: roditelji (hvalei znanost, uene ljude i uitelja, potiu
na marljivost obeajui knjige); uitelji (pristupani, ljubazni, oinskog dranja, pohvalama
marljivih); kola (ugodna, svijetla, ista, sa slikama, prostorom za igru i etnju, vrtom za
promatranje voa, cvijea, trave); stvari (prilagoene uzrastu, predaju se jasno, ugodno, s
ponekim aljivim primjerom); metoda (prirodna, ugodna); vlast i kolske starjeine (dijele
pohvale i male nagrade uenicima, na kolskim priredbama).

Uenike treba poticati na uenje: hvalei druge, mjesenim ili tjednim natjecanjima za
pohvale, ponekad otrim rijeima i ukorom pred svima.
48. 1. Materinska kola djetinjstvo do 6. godine (proljee) vjebanje osjetila, pravilno
uoavanje i razlikovanje predmeta uz majku, materinska kola je svaka obitelj, odnosno
roditeljska kua;
2. kola materinskog jezika djeatvo do 12. godine (ljeto) vjebanje unutar osjetila,
mata, pamenje, razvoj ruke i jezika (itanje, pisanje, raunanje, mjerenje, crtanje,
pjevanje), mora postojati u svakome mjestu;
3. Latinska kola/gimnazija mladenatvo do 18. godine (jesen) onim to su osjetila primila
razvija razumijevanje i mo rasuivanja (dijalektika, gramatika, retorika, realne znanosti i
vjetine), mora postojati u svakome gradu;
4. Akademija momako doba do 24., 25. godine (zima) obrazovanje onoga to spada u
podruje volje (teologijom dua u harmoniji, duh filozofijom, tjelesne funkcije medicinom,
zatita dobara pravom), osniva se u svakoj dravi ili veoj pokrajini.
Razlike Isto gradivo se ui na razliite naine. U niim kolama sve openitije i
elementarnije, a kasnije posebno i opirnije; u niim kolama (1. i 2.) sva djeca oba spola, u
latinskoj koli mladii koji tee obrazovanju viem od zanata, a u akademiji budui uitelji i
upravljai.
49. o predkolskom odgoju- Za predkolski odgoj karakteristian je razvoj osjetila, stjecanje
predodbi o svijetu koji ga okruuje, stvaranje naunih pojmova i uenje govora. Dolazi do
razvoja i stjecanja navika, vjetina. Potreban je moralni odgoj, umjerenost, istoa,
potovanje; materinska kola.
50. - Komensky kae da treba biti kola posvuda, i da trebaju biti za svu djecu, za djecu oba
spola i svih stalea. Takoer, kae da nastava treba biti opa, temeljni uzroci i ciljevi svih
stvari. Svi trebaju svestrano uiti o svemu, i to prije zrelosti. Uiti treba bez sile, udaraca i
strogosti, vrlo lako i blago. Smatra da je potrebno popraviti uionice, te nabaviti knjige i uila.
Trai podjelu po razredima, te na kolske dane i sate, i sve to treba biti prilagoeno dobi i
sposobnostima djeteta. Treba se poticati aktivnost djeteta, te razvijati njihove sposobnosti za
znanost i umjetnost, te je potrebno i usavravanje jezika, oplemenjivanje, uzorno ponaanje, te
potivanje Boga.

51.Pravila za lako pouavanje i uenje su: poeti odgojem prije nego se duh iskvari, poinje
kao igra i zabava (priprema, motivacija), od opeg pravila k pojedinanom (primjer), od
lakeg teem (postupnost, uiti samo bitne stvari, napor primjeren dobi uenika, ne prisiljavati
djecu da ue ono to ih ne zanima (indukcija, postupnost, materinski jezik), metoda
demonstracije, istom metodom pouavati sve predmete (dosljednost).
Pravila za temeljito obrazovanje su: uiti samo ono i to e biti potrebno za ivot, svemu
udariti vrste temelje, znanost i predmet moraju se razlikovati, zapoeto uvijek nadopunjavati
i usavravati, sve to se ui mora se meusobno povezivati, znanje se razvija i umnoava
vjebanjem, nuno ponavljanje.
52.) - Tu naglaava vanost svih vrlina, a kao najvanije istie mudrost, umjerenost, hrabrost,
te pravednost. Te vrline treba djelovati djelima, a ne rijeima. Uzor bi trebali biti roditelji,
dadilje, prijatelji, uitelji primjerima daju propise i pravila za ivot, te uvaju od loeg
drutva. Treba stalno raditi, a vano je i da se s moralnim odgojem zapone ve u najranijem
djetinjstvu.
- kolska disciplina je potrebna kako prijestupnici ne bi i dalje inili prijestupe. Treba biti bez
strasti, mrnje i ljutnje, a nuno je znati cilj, sadraj i oblik discipline. Uitelj bi trebao
postupati iskreno, s potovanjem i oinski. Potrebna je stra stega, ali ne zbog uenja, nego
zbog morala (bezbonosti, prkosa, oholosti, pakosti, lijenosti, zavisti). Nuni su primjeri,
pouke, a ponekad i grdnja. Takoer, uenike se moe poticati tjednim ili mjesenim
natjecanjima, kao i otrim rijeima ili javnim ukorom. Bio je protiv tjelesne kazne, smatrao je
da je to ropsko sredstvo, neprilino za slobodne ljude.
53. a) materinski jezik- Za Komenskog je najvaniji jer je osnova za druge jezike-latinski i
grki
b) uenje jezika- Smatra da jezike treba uiti usporedo sa stvarima, ne odvojeno od njih; svaki
jezik uiti posebno i u odreeno vrijeme: prvo se ui materinski (8-10 godina) pa onaj kojim
se slui umjesto materinskog, latinski, grki. Treba uiti upotrebom itanja, sluanja,
prepisivanja (imitirati jezikom i rukom). Trebaju se nauiti gramatika pravila (filozofska ne).
Pri uenju novog jezika, norma je ve poznati jezik (ukazuje na razlike). Po Komenskom prvo
vjebanje u novom jeziku uvijek mora biti na poznatoj grai.
c) putovanja- Doputena na kraju akademije, jer mlai nemaju razboritosti.
JOHN LOCKE:

55. pravila za tjelesni razvoj i zdravlje djeteta- Djeci je potrebno puno svjeeg zraka, gibanja
i sna; jednostavna, prirodna hrana, bez mesa bar do 3. Godine. Potrebno je izbjegavati
mirodije i eer. Mlijeko i itne kae daju se za doruak i veeru; koristi se malo soli; izmeu
obroka se jede samo suhi kruh. Ne treba jesti uvijek u isto vrijeme, jer to stvara nepotrebnu
naviku. Odgajati treba bez jakih pia i vina (lagano pivo); bez ljekarija. Odjea ne smije biti
svuie topla i tijesna,a noge i glavu treba izlagati vlazi.
56. Djeje temperamente treba promatrati, ali ne i dozvoloti da se razviju potrebno je
razliitim metodama popravljati ono loe.
- Djeju volju Locke definira kao elju za posjedovanjem stvari i za vladanjem - izvor loih
navika, ne smije se poputati.
- Djeca lai preuzimaju od odraslih. One su izvor loih svojstava. Kod prve djeje lai, trebali
bi pokazati uenje, kod druge otar ukor i negodovanje. Ukoliko to ne djeluje, dijete treba
bievati (jednom). Isprike isto kao i lai ukoliko dijete prizna, treba ga pohvaliti i oprostiti,
ono mora uvijek osjeati odgajateljevo potovanje i povjerenje, ali treba znati i da se svaka la
kanjava.
- Djetetu se ne smije doputati deranje (tvrdoglavost, poputanje djejim eljama, osobitno ne
nakon kazne) i jadikovanje, te ih se ne smije aliti vjebom i privikavanjem ih se treba
otvrdnuti i pripremiti na ivotne nedae.
57. Odgoj primjerima je najjednostavniji i najuspjeniji; primjeri za eljeno i za ono to treba
izbjegavati; iz ivota osoba koje poznaje.
Odgoj pravilima je beskoristan, jer ih djeca ne razumiju i ne pamte; bolje manje (ak i od
potrebnih) pravila, to vie primjera i vjebe.
Cilj odgoja: gentleman (ovjek za svijet, sa svim znanjima koja su mu potrebna kako bi
upravljao svojim imetkom i vrio dunosti ovjeka i graanina)
58. KUNI ODGOJ JAVNI ODGOJ: Kunim odgojem pojedinac postaje vea neznalica o
svijetu, ali je neviniji , tj. ima finije ponaanje, muevnije misli, kao i osjeaj za vrijedno i
pristojno. U koli nailazimo na 60 ili 70 uenika koji dolaze na jednog uitelja te postaje
nemogue ouvati moral. Javlja se drskost, surovost i nepristojnost. Lake se stekne znanje i
prevlada srameljivost nego se isprave opaine, te smatra kunim odgojem boljim od javnog.
ODGOJITELJ mora biti razborit, marljiv, priljiv, oprezan, dobro odgojen, obrazovan, pozna
svijet i naine ivljenja, ud, ludorije i mane vremena i svoje zemlje. Zadatak mu je

oplemeniti ponaanje i obrazovati duh odgajanika, a to sve prema sposobnostima odgajanika.

Kuni uitelj je zamjena za oca.
MORALNI ODGOJ: Moral se stjee vjebom jer uenik navikne teiti za dobrim glasom
umjesto za svojim eljama. Dok pravila ne smatra toliko korisnima.
PUTOVANJA: na putovanja ne bi trebali odlaziti uenici izmeu 16. i 21. godine jer se
smatraju odraslima, ne doputaju da ih se vodi, nemaju razuma i iskustva oduprijeti se
napastima. Postaju beskorisna ako su pod paskom odgajatelja jer ni o emu se uenici ne
brinu i ne gledaju svijet svojim oima. Preputaju se igri i uicima. Ono postaje korisno kada
se putuje s namjerom da se obrazuje, tj. upoznaje i komunicira s ljudima, promatra mjesta,
obiaje, namjere i sklonosti ljudi, naela dobrog odgoja u toj zemlji. Isto tako i upoznavanje
dravnog ustroja i zakona, te komuniciranje s odlinim i duhovitim ljudima.
59. a) uenje na pamet- Locke je protiv uenja velikih odlomaka, bez izbora i razlike, jer to
stvara odbojnost prema knjizi i dosadu. Smatra da se trebaju uiti tek mudre i poune izreke, o
kojima e i razmiljati.
b) odmor uenika- Po Lockeu treba biti aktivan lov, jahanje, kopanje, saenje, cijepljenje.
c) uenje zanata- Locke smatra da uenje zanata odvikava od ljenarenja, razvija okretnost,
spretnost; sprjeava loe i beskorisne zabave (kartanje, kockanje).
60.)Aritmetika je prva apstraktna znanost nakon to se naui o poloaju i razdiobio kopna i
mora, te imena i krajeve, odnosno, geografiju. Prvo se ui svakodnevno brojanje, a zatim
zbrajanje i oduzimanje.
- Locke smatra da se trebaju nauiti engleski, francuski i latinski, i to putem govora, gdje
uitelj treba biti dobar govornik, te itanjem i prevoenjem zanimljivih knjiga na zadani jezik,
ali i prepisivanjem. Najvanija tu je vjeba, a gramatika se ui tek kada se jezik ve zna.
- Uenje slikanja se smatra tek zabavom. Ako netko nema sklonosti, to je uzaludno troenje
vremena i novca, a ukoliko ima prirodne sklonosti, to ga zapravo dovodi u napast da zanemari
sve ostalo. Locke smatra kako je bolji ozbiljan posao kao uenje i tjelovjeba.
- Glazbu Locke smatra posljednjom od svih predmeta obrazovanja troi previe vremena, a
drutvo je esto neprikladno.
JEAN JACQUES ROUSSEAU

62. a) etiri stupnja razvoja djeteta do zrelosti- od roenja do 2. god-tjelesna njega; od 2.do
12. g. razvoj osjetila; 12.-15. g. umni odgoj(intelekt); 15.-20. g. moralni odgoj
b) trostruki odgoj- Po Rousseauou odgajaju: priroda (u nama razvija organe i sposobnosti);
ljudi (ue nas upotrebljavati ono to u nama razvila priroda sposobnosti); stvari (stjecanje
vlastitog iskustva o predmetima koji nas okruuju; nuno njihovo skladno djelovanje).
63.)Trebaju se zadovoljavati samo tjelesne potrebe, ono to je korisno. Djetetovi hirovi i
nerazumne elje se moraju sprijeavati, jer poputanjem hirovima u djetetu se razvijaju
egoistine crte. Dijete ne bi smjelo imati nikakvih navika, potrebno je rano ga krenuti
pouavati da bude gospodar svoje slobode i koristi svu svoju snagu i sposobnosti.
- jezik i znakovi u dobi kad se jo ne moe pretvarati pomau da se otkrije ono to dolazi
neposredno od prirode i razlikuje od onoga to je posljedica hira. Djeca uju ve od poroda, a
zatim i oponaaju. U poetku to su rijetki, laki, razgovijetni, esto ponavljani artikulirani
glasovi. U poetku djeci ne treba upuivati mnotvo beskorisnih rijei, jer tada dijete jo ne
rzaumije nita. Djetetu se trebaju upuivati rijei vezane uz vidljive predmete koji se mogu
odmah pokazati.
64. Majke pretjerano povijaju dijete im se rodi (stegnu mu ruke uz tijelo, pa je njegov prvi
osjeaj bol); previe uvaju dijete; malo ga pretjerano maze, malo bez razloga kanjavaju; u
sprezi s lijenijkom, ne doje dijete, ve ga daju dojiljama prema kojima se odnose pogreno
kao prema slukinji, pa dijete ne voli ni majku ni dojilju.
Tjelesni odgoj: lagana, prostrana odjea, bez pokrivala za glavu; tvrd leaj; puno sna; boravak
u prirodi u svim vremenskim (ne)prilikama; puno kretanja i tjelovjebe; plivanje, jahanje,
tranje.
Kazna je prirodna posljedica zbog ina (ako lae, ne vjerovati ni kada govori istinu; ako
razbio prozor, neka trpi hladnou itd.).
65)- Odgojitelj mora biti ili sam otac ili vie od ovjeka. Odgojen je za svog tienika prouava narav odgajanika i prema tome i postupa. Trebao bi biti mlad, da moe biti prijatelj i
stei povjerenje odgajanika sudjelujui u njegovim zabavama. Ako su odgajanik i odgajatelj
nejednake dobi, odgajanik ne bi imao prave povezanosti i zajednike sklonosti sa
odgajateljem. Odgajatelj takoer mora biti dobro odgojen, da bi mogao biti primjer djetetu, i
treba pouavati putem iskustva, a ne rijeima, da bi dijete samo pronalazilo pravila. Ne

trebaju se mijenjati odgajatelji, nego dijete treba imati samo jednog tijekom cijelog
odrastanja.
- Uitelj treba sa odgajanikom razgovarati ozbiljno kada je to potrebno. Ne smije guiti
uenikove elje, i treba mu govoriti o ugodnim stvarima. Treba upotrijebiti sve kako bi bio
odgajanikov pouzdanik, jer samo tako moe biti njegov gospodar. Kada uitelj uvrsti svoj
autoritet, treba odstraniti svaku potrebu da se njime i poslui, te treba uvijek navoditi razloge
svojih naredbi.
66. a) prirodan ovjek i graanin- Rousseau prirodnog ovjeka smatra cjelinom, odgojenom
za sebe poznaje sebe, koristi svoje sposobnosti, zna ivjeti i usreiti se. Graanina smatra
razlomkom, u protuslovlju je sa samim sobom, rastrgan izmeu sklonosti i dunosti; u njemu
se razvija ono manetnuto, to ne razumije i to mu ne koristi. Takav ovjek nije dobar niti za
sebe niti za druge, relativiziran, promijenjene je naravi.
b) javni odgoj- Rousseau smatra da odgaja ovjeka za druge, a ne za njega samog.
67)- Na predavanjima mladi ili vrlo slabo pamte ili uope ne pamte, pogovoto u situacijama
kada uitelj pria predugo i preiroko, jer onda uenik nee nita razumjeti, ali e se pretvarati
da razumije samo kako ne bi razljutio uitelja, brbljanjem uitelj obrazuje brbljavce.
- Rousseau ne voli knjige, jer one ue djecu govoriti o stvarima koje ne poznaju.
- Smatra da sve ovjekove prirodne potrebe treba pokazati na nain koji je shvatljiv
djetetovom duhu, a sredstva kako djetetu omoguiti lako i zanimljivo stjecanje znanja treba
postupno razvijati. Metode stjecanja znanja su razgovor, primjer, te istraivanje aktivnost
uenika
68. Zanati dijete najvie pribliavaju prirodnom stanju; nauiti bar 1 koristan zanat (vrtlar,
stolar, tokar...), koji dolikuje njegovoj dobi; oslobaaju od predrasuda, vjebaju snagu i
sranost; najbolja stolarija, jer ista, korisna, trai kretanje, spretnost i otroumnost.
Radni odgoj- vrlo vaan, dovodi ga u vezu sa prirodnim ivotom i odgaja se uz rad.
69. a) zamljovid u nastavi zemljopisa- Po Lockeu ne treba ih koristiti, ve sam crtati, jer tako
dolazi do jasnih pojmova. U izradi nacrta (zemljovida) treba polaziti od oblinjeg grada i
dvorca u kojem boravi, zatim dodavati mjesta/rijeke/planine izmeu i oko njih, prema sve
udaljenijim mjestima. Uenika traba voditi, ali malo, tako da to ne vidi, kako bi sam
ispravljao pogreke. Nije nuno da uenici moraju znati topografiju, ve sredstva kako e ju
nauiti.

b) ivotopisi- Locke smatra da pomau prosuivanju ljudi (pokazuju velike ljude kroz male
stvari, iz njih se moe prouavati ljudsko srce, sklonosti pojedinca...).
c) putovanja- Putovati treba kako bi se upoznala sva mjesta i odabralo gdje e se ivjeti.
Treba upoznavati zemlje, narode, jezike...

70. Kant primjena filozofskih nazora na pedagogiju. Filozofija sve to je mogue spoznati
analizira,istrauje i izlaga;
-ne protivi se (kao Rousseau) pozitivnom odgoju, odgoj potreban i mogu, ako odgoj ne
uspije razlog su loi odgojitelji; trai da se ovjek disciplinira,kultivira,civilizira i moralizira,
a ne da se ovjekova priroda razvija sama od sebe;
-protiv Lockea-ovjek nije prazna ploa, on ima mnoge vrline koje se na vidjelo iznose
odgojem;
-radni,intelektualni,moralni,fiziki odgoj; ovjek nije po prirodi moralno bie nego to postaje
s vremenom

JOHANN HEINRICH PESTALOZZI

72. a) cilj odgoja i tri zadatka- Po Pestalozziju je cilj odgoja razvoj svih ovjekovih snaga
koje su samoaktivne (samorad), prvenstveno razvoj ovjenosti; intelektualni(odgoj glave),
moralni (odgoj srca), tjelesni/radni(odgoj ruke).
73.)Kod Pestalozzija, moralni odgoj nije podreen vjerskom. Moralni odgoj dolazi u obitelji,
te je usko povezan s radnim odgojem. Kasnije kola usavrava te moralne principe usaene
unutar obitelji. Tu je bitna uloga majke, a kod djeteta se ele usaditi osobine poput dobrote,
povjerenja, poslunosti i ljubavi prema drugome. Bitno je razviti plemenit i emotivan odnos s
okolinom. Zasniva se na moralnoj praksi, a ne na rijeima, odnosno, dijete treba doiviti
moralne vrline, a ne samo sluati o njima.
74. radni odgoj- Pestalozzi tadni odgoj vee uz moralni odgoj, U njega spadaju zanati i
zemljoradnja. Vezan je uz nie stalee.Pestalozzi tei povezivanju nastave s proizvodnim
radom ija je svrha zagrijavanje srca i razvijanje uma.

75. Elementarna nastava nastoji razviti sposobnost miljenja, to je konani cilj obrazovanja.
Prema Pestalozziju, postoje tri elementa poetnog rada s djecom koja tek kreu u kolu, a to
su oblik, broj i rije. Prema tome se elementarna nastava svodi na razvijanje vjetina mjerenja,
brojenja i govorenja.
76. Didaktika naela: naelo odgojnosti nastave, naelo zornosti i sustavnosti. Uvodi pojam
elementarnog obrazovanja - proces obuavanja na temelju osnovnih elemenata od kojih je
znanje satkano. U pouavanju treba krenuti od promatranja i stvaranja osjetilnih predodaba
(iskustva) prema jasnim pojmovima.
77. Prvi je napisao detaljnu metodiku za elementarnu nastavu materinskog jezika, aritmetike i
zemljopisa.
JOHANN FRIEDRICH HERBART
79. postavio je pedagogiju kao samostalnu disciplinu i uveo je na sveuilite, osnovao je
pedagoki seminar i vjebaonicu s internaton te dopunio didaktiku, unaprijedio je metodike
pojedinih nastavnih predmeta, svojim tezama i oblicima o stupnjevima nastave znatno je
utjecao na razvoj pedagogije
80.) Herbart je ciljeve odgoja podijelio u dvije grupe. U prvoj grupi su mogui ciljevi,
odnosno izbor profesije. Tu dgoj stvara najbolje mogue uvjete, ali profesija ne spada u odgoj.
U drugoj grupi su neophodni ciljevi, odnosno, formiranje moralnog karaktera, razvijanje
aktivnosti ovjeka i mnogostranosti interesa. Dio odgojnog procesa se realizira u procesu
nastave.
- Upravljanje je, uz nastavu, stegu, razgovor i vjebanje, jedna od metoda odgoja.
81. HODOGETIKA
Hodogetika (od gr. hodogeo pokazujem put) je dio teorijske pedagogije koji raspravlja o
moralnom odgajanju. Obuhvaa nauku o upravljanju i nauku o stezi. Zadatak joj je
prouavanje odgojnih sredstava kojima se dijete vodi od stanja moralne anomije (samovolje)
u ranom djetinjstvu, preko heteronomije (poslunosti) kada dijete nije sposobno sobom
upravljati, do autonomije (moralne samostalnosti) kada poinje spoznavati to je za njega
dobro, a to zlo, pa prema tome postupa.
MORALNI ODGOJ

On je jako vaan, priprema za budue samostalno ponaanje time to postavlja osnove

buduem karakteru. Moralni odgoj se ostvaruje uglavnom u procesu nastave. Moralni odgoj
se zasniva na mnogostranom interesu i na moralnim predodbama. Moralni odgoj treba
zahvatiti itavu odgajanikovu aktivnost, ali mu se ne smije probuditi svijest o samostalnosti u
djelovanju da ne ugrozi uiteljev autoritet.
82. nastava- Predmeti koje smatra potrebnima su: materinski jezik, jezici prirodne znanosti,
zemljopis, matematika, logika, gramatika, pjevanje, crtanje, povijest, pravo, politika,
vjerski odgoj. Herbart smatra da se nastava treba odravati samo do prirodne zrelosti
djeteta. Bitni su mu panja i interesi i smatra da u kolama nastava treba pobuditi interes.
Metode za koje se zalae su: usmeno izlaganje, primjeri, razgovor, vjeba, uenje napamet,
upravljanje, stega.
Tri oblika nastavnog rada:
1. deskriptivna nastava izlaganje nastavnog gradiva, veliko znaenje imaju zornost i
nastavnikova rije;
2. analitika nastava polazak od pojedinanog k opem, koncentracija na uenikovu
panju na nastavne sadraje, vjebanje i omoguavanje da uenik shvati pojedine elemente
sadraja;
3. sintetika nastava povezivanje elemenata u cjelinu.
84. Herbatovci slijede ga u cijelom svijetu, u Njemakoj Ziller, Rein, Stoy, Lindner, Waitz,
Drpfeld, Strmpel....kod nas Franjo Markovi, Stjepan Basariek
85. Frbel idealistika filozofija, kreiranje proizlazi iz unutarnje prirode stvari, razvitak od
akcije i reakcije k ravnotei; odgoj shvaa na temelju ideje sveopeg jedinstva i ideje
evolucije
-cilj odgoja:formiranje volje i karaktera, teite odgajanja na etikoj a ne intelektualnoj strani
-djete promatrati kao bie u razvitku, 5 razdoblja (rano djetinstvo, djetinstvo, djeatvo,
mladost i zrelost)
-fiziki,umni,moralni,estetski i radni odgoj
86. djeji vrti prvi pokusao organizirati ustanove za predskolsku djecu; zadaci odgoja u
vrtiima: razvijanje osjetila i motornih sposobnosti, upoznavanje djeteta s okolinom,
razvijanje stvaralacke sposobnosti, govora, navikavanje na zivot u kolektivu, na disciplinu,
rad itdosnove moralnog odgoja; odg.sredstva igre, rucni rad, crtanje, recitiranje,

pripovjedanje, promatranje zivotinja i biljaka itd; mjesto nastave-stjecanje iskustva, umjesto

ucenja-zivot
igra veliko znacenje, ucenje kroz igu, tzv igre s darovima
darovi didakticki materijali za djecu predskolske dobi, 6darova u tri osnovna oblika u
raznovrsnim kombinacijama lopta (simbolizira savrsenstvo,beskonacnost
svemira,stvarnost..),kocka,valjak; ipak mehaniziraju odgojni rad, u prirodi se ne susrecu
predmeti istih oblika
87. Owen socijalist utopist, odgoj djece treba poceti u najranijem djetinstvu>jaslice (13.god); vrtii; osnovna kola (do 10e), omladina veernja kola (7-17.); sistem pola rad-pola
skola

88. POZITIVIZAM
- filozofski pravac koji, polazei od utvrenih injenica, porie vrijednost samostalne
apstraktne misaone djeltnosti. Polazna osnova u spoznavanju je ono to je pozitivno,
injenino i dano iskustvu, ljudska misao se mora kretati samo u granicama iskustva;
pridravajui se iskustva ljdski duh izbjegava verbalizam i zablude. Predstavnici pozitivizma
su: Auguste Comte, Herbert Sperncer, Emile Durkheim, John Stuart Mill, Ernest Renan,
Hippolyte Taine
89. Uinski(1824-1870) rasprave o pedagokoj problematici, idealni odgoj ovjeka koji nije
egoist nego spaja svoje i interese ovjeanstva,iroko obrazovan i moralno odgojen;
90. ideja narodnosti unosi ju u temelje odgojnog sistema, cijeni prosti narod od kojeg
potjeu brojni pjesnici,glazbenici.vrijednost ima odgoj kojeg je stvorio sam narod i koji je
osnovan na narodnim naelima jer ima veu mo nego oni osnovani na apstraktnim idejama
materinski jezik zahtjeva nastavu na njemu i pie itanku Materinski jezik s prirunikom
za uitelje. Doivjela 150izdanja i bitna u didaktici i odgojnom procesu..; karakterizira ju
razumjevanje djecje psihe, osobina djecje dobi i interesa; sluzi kao metodika kao prirucnik i
primjer u izradi udzbenika i prirucnika
91. Tolstoj otvorio osnovnu skolu u Jasnoj Poljani i izdava istoimeni casopis s pedagoskim
mislima, zalaze se za skolu koja potice ljubav prema ucenju i samoaktivnost (suprotno od

skola na zapadu), protivi se krutoj disciplini i uniformamapedagoki rad- kola u Jasnoj

Poljani u studenom i prosincu 1862. (u casopisu), O slobodnom razvitku skole u prirodiprotiv nasilja, slobodni odgoj; Odgajanje i obrazovanje-odgoj nasilan i kvari covjeka;
92. John Dewey (1859-1952) SAD radovi Demokracija i obrazovanje, kola i drutvo,
kola i uenik, kola budunostipragmatizam; odgoj-prenoenje iskustva, razvijanje
nasljeenog, roenjem djeca donose na svijet 4 nagona socijalni, konstruktivni,
istraivaki i umjetniki; kola- otvorena prema drustvu, treba odabrati potrebno ua bolju
buducnost drustva, predstavljati neku vrstu zivota u radu i ucenje u skoli se treba nastaviti
na ono izvan skole.

93.) Reformni pedagoki pokreti i pravci

- Reformna pedagogija nastaje krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Ona je bila kritika stare
kole i tradicionalne pedagogije. Reformatori su zahtijevali reformu odgoja i kolskog
sustava, ili barem njegovih dijelova. U to se vrijeme smatralo da je dijete u svojoj motorici
spontano i aktivno iz unutranjih pobuda i energije, a u svojim aktivnostima produktivno
zbog mate i igre.
Za razvoj djeje psihologije zasluni su W. Stern, K. Koffka, J. Piagett, i mnogi drugi.
Krajem 19. stoljea u Njemakoj se razvija eksperimentalna pedagogija. Ona je smatrana
znanou o odgoju koja se slui empirijskim metodama kad su u pitanju prouavanje djece, te
njihov odgoj i razvoj. Istrauje drutveni i tjelesni razoj mladei pkolske dobi, prouava
razvoj psihikih funkcija, inteligenciju te ponaanje djece u nastavnom procesu i dr.
95. PRAVCI I PREDSTAVNICI RADNE KOLE
Radna kola ili kola samodjelatnosti orijentirana je na samostalan rad uenika. U prvim
desetljeima 20. stoljea u kolama se organizira uenje djece uz raznovrsne radne aktivnosti.
Prethodnik radne kole je Bertolt Otto koji je osnovao kolu kunih ljubimaca ije se
obrazovanje temeljilo na pitanjima koja su postavljala djeca, prema eljama djece. Prvi je
pravac Georga Kerschensteinera koji naglaava runi rad i samodjelatni duhovni rad uenika;
rad utjee na oblikovanje karaktera, vaan je za strukovno obrazovanje. Drugi pravac je oko
Huga Gaudiga, Lotte Mller i Otta Scheibnera (slobodno-duhovni rad). Razvili su niz
praktinih metoda (tehnika rada) za svaku nastavu koje su trebale unaprijediti samostalnu

razradbu tema od strane uenika i uenica. Gaudigov cilj bio je obrazovanje za osobnost u
smislu duhovno samostalnog, kritikog ovjeka sa svestrano formiranim snagama.
96. Ferriere reformni pokret Aktivna kola, zasnovano na uroenim interesima djeteta koji
se javljaju spontano ovisno o dobi, 6faza u razvoju djeteta, tri vrste aktivnosti:
manualne,socijalne i intelektualne
98. Filozofija i kulturna pedagogija
a) Filozofijska pedagogija je pravac u pedagogiji nastao potkraj 19. i poetkom 20. stoljea u
Njemakoj, nasuprot psihologizmu i biologizmu u pedagogiji, a postavljao je pitanja o
filozofskim osnovama pedagogije.
Predstavnici: Dilthey, Spranger, Litt i kasnije Kerschensteiner. Zastupali su razliite filozofske
sisteme (fil. kulture, ivota, vrijednosna filozofija), a teili su afirmiranju duhovne vrijednosti
buroazijske kulture. Bavili su se problemima odnosa linosti i kultura, obrazovanja i kulture,
linosti i drutva i sl.
b) Kulturna pedagogija je smjer u pedagogiji koji je nastao kad i filozofijska pedagogija, a
bavio se sistemom vrijednosti, odnosno kulturnim dobrima i odnosom odgoja prema njima.
Zadatak odgoja je osposobiti svakog lana zajednice za sudjelovanje u kulturi odreene
zajednice, razvoj duhovne snage i sposobnosti za razlikovanje vrijednosti te odgajanika
dovesti u vezu s kulturnim dobrima koja e djelovati obrazovno.

100. wiki: Maria Montessori (Chiaravalle (Ancona), Italija, 31. kolovoza 1870. - Noordwijk,
Nizozemska, 6. svibnja 1952.) - talijanska pedagoginja, lijenica, feministkinja, tvorac
Montessori pedagoke metode.
1892. upisala studij medicine na Sveuilitu u Rimu, a 1896. godine je postala prva ena
lijenica u Italiji. 1897. godine je sudjelovala na nacionalnoj konferenciji za djecu s posebnim
potrebama u Torinu.
1899. postavljena je za docenticu kole za uiteljice. 1900. godine upisuje na Sveuilitu u
Rimu pedagogiju, antropologiju i psihologiju, a 1904. godine postaje docent na istom
sveuilitu.
1907. godine otvara Djeju kuu (Casa dei Bambini) u San Lorenzu, u kojoj razvija metodiku
rada s djecom s metalnom retardacijom. 1909. godine u Citta di Castello organizira prvi teaj
na kojem se ui o njenoj metodi za uitelje.

1913. godine organizira prvi meunarodni teaj za uitelje u Rimu, te otvara prvu Montessori
kolu u panjolskoj. 1929. godine u Berlinu je osnovana Association Montessori
Internacionale (AMI), ije se sredite 1935. godine seli u Amsterdam gdje je i danas.
1934. godine po Mussolinijevom nalogu zatvorene sve kole u Italiji, a Maria Montessori
zajednom sa sinom Marijem Motessori 1939. godine odlazi u Indiju.
3 puta je predlagana za Nobelovu nagradu za mir.
Glavni doprinosi novoj pedagogiji, od strane Marie Montessori su:
-pouavanje djece u tri dobne skupine, a koje odgovaraju razliitim razvojnim fazama
(primjer: roenje - 3., 3.-6., 6.-9., te dobna skupina od 9.-12. godine)
-djeca su kompetentne osobe, koje su u stanju donositi vlastite odluke
-promatranje djeteta u okruenju je osnova za stalni razvoj kurikuluma, te uvoenje zadaa i
vjebi za razvoj vjetina i stjecanje znanja
-namjetaj i cjelokupan prostor veliinom prilagoen djeci, a u kojem svako dijete ima
mogunost kreiranja svog svijeta
-suradnja s roditeljima prilikom utvrivanja zdravstvenog stanja, te higijenskih navika djeteta
-prepoznavanje razvojnih faza koje daju osnovu za poticajan rad u razredu (ukljuujui razvoj
govora i jezika, razvoj osjetila, te razvoj razliitih stupnjeva socijalnih odnosa)
-vanost razvoja "upijajueg uma", koji se temelji na stjecanju kompetencije u djetetovom
okruenju, i usavravanju vjetina koje su karakteristine za odreeni razvojni period
-"auto-didaktiki" materijali