JAN AMOS KOMENSKY

(1592-1670)
KLASIK PEDAGOGIJE

 utemeljitelj pedagogije (piše 1. čisto pedagoško djelo –

Veliku didaktiku – u kojemu su zastupljene: opća
pedagogija, didaktika, metodike, predškolska i obiteljska
pedagogija, specijalna pedagogija, andragogija);
 teoretičar i praktičar odgoja (organizator školstva –
školski sat, dan, tjedan, šk. godina, šk. plan, praznici);
 prosvjetitelj (pansofia);
 pedagoški optimist, ali realist; ističe psihološke temelje
nastave;
 za opću školsku obavezu; naglašava važnost učitelja;
 piše o udžbenicima za učitelje i učenike;
 pacifist (cilj odgoja je carstvo mira); senzualist;
 razradio didaktičke principe (zornost, postupnost,
pravovremenost...).
UTJECAJ STARIJIH AUTORA

 Sokrata (induktivna metoda, zornost, sistematičnost,

učitelj – uzor, uzvišenost učiteljskog poziva, odgoj kao
pretpostavka dobrobiti države);
 Platona (uzvišenost učiteljskog poziva, odgoj u rukama
države, odgojem čovjek postaje čovjekom, moral –
vrline, princip kratkoće i brzine u nastavi, putovanja na
kraju obrazovanja, Akademija, predškolski odgoj);
 Aristotela (predškolski odgoj, aktivnost djeteta);
 Kvintilijana (želja za učenjem, uzvišenost učiteljskog
poziva i očinsko držanje učitelja, protiv tjelesnih kazni,
moralni odgoj najvažniji, odgojni utjecaj roditelja i dojilja,
poučjivost i individualne razlike djece, institucionalno
javno obrazovanje, elementarna nastava, učenje jezika,
odgoj primjerima, principi – zornost, pravovremenost,
individualizacija...).
VELIKA DIDAKTIKA
(DIDACTICA MAGNA)
KOME I KAKO ĆE KORISTITI DIDAKTIKA

 roditeljima (što i kako postići kod djece);

 učiteljima (metode, umjetnost poučavanja);
 učenicima (bez teškoće, vike, dodijavanja i batina,
gotovo u igri i šali do vrhunca znanosti);
 školama (ojačati, umnožiti, postati igrališta); državi
(odgoj temelj), crkvi, nebu.
KAKO UČENIKE POTICATI NA UČENJE

 hvaleći druge,
 mjesečnim ili tjednim natjecanjima za pohvale,
 ponekad oštrim riječima i ukorom pred svima
TKO TREBA ODGOJ

 Svi - tupi i daroviti, benasti da sa sebe stresu prirođenu

ludost, još više daroviti (kako bi se riješili pretjeranih i
štetnih misli);
 bogati (bez mudrosti su "svinje tovljene mekinjama") i
siromašni (bez znanja su magarci osuđeni na tovare);
 budući poglavari (da mudro zapovijedaju) i podanici (da
se razborito pokoravaju);
 svi bez iznimke.
TKO KOD DJETETA BUDI ŽELJU ZA UČENJEM

 roditelji (hvaleći znanost, učene ljude i učitelja, potiču na

marljivost obečajući knjige);
 učitelji (pristupačni, ljubazni, očinskog držanja,
pohvalama marljivih);
 škola (ugodna, svijetla, čista, sa slikama, prostorom za
igru i šetnju, vrtom za promatranje voća, cvijeća, trave);
 stvari (prilagođene uzrastu, predaju se jasno, ugodno, s
ponekim šaljivim primjerom);
 metoda (prirodna, ugodna);
 vlast i školske starješine (dijele pohvale i male nagrade
učenicima, na školskim
 priredbama).
ČETIRI VRSTE ŠKOLA I TROSTRUKA
RAZLIKA MEĐU NJIMA

 Materinska škola (proljeće djetinjstva, do 6. godine,

vježbanje osjetila, pravilno uočavanje i razlikovanje
predmeta; uz majku);
 Škola materinskog jezika (dječaštvo – ljeto, do 12.
godine, vježbanje untar osjetila, mašta, pamćenje, razvoj
ruke i jezika – čitanje, pisanje, računanje, mjerenje,
crtanje, pjevanje);
 Latinska škola/gimnazija (mladenaštvo – jesen, do 18.
godine, onim što su osjetila primila razvija razumijevanje
i moć rasuđivanja – dijalektika, gramatika, retorika,
realne znanosti i vještine);
 Akademija (momačko doba – zima, do 24., 25. godine:
obraz. onoga što spada u područje volje, teologijom,
duša u harmoniji, duh filozofijom, tjel. funkcije
medicinom, zaštita dobara pravom)
RAZLIKE

 isto gradivo uči se na različite načine;

 u nižim školama sve općenitije i elementarnije, a kasnije

posebno i opširnije;

 u nižim školama (materinska i šk. mater. jezika) sva

djeca oba spola, u latinskoj školi

 mladići koji teže obrazovanju višem od zanata, u

akademiji budući učitelji i upravljači.
PRAVILA ZA LAKO POUČAVANJE I UČENJE

 početi odgojem prije nego se duh iskvari,

 počinje kao igra i zabava (priprema, motivacija),
 od općeg pravila k pojedinačnom (primjer),
 od lakšeg težem (postupnost, učiti samo bitne stvari,
napor primjeren dobi učenika,
 ne prisiljavati djecu da uče ono što ih ne zanima
(indukcija, postupnost, materinski jezik),
 metoda demonstracije,
 istom metodom poučavati sve predmete (dosljednost).
PRAVILA ZA TEMELJITO OBRAZOVANJE

 učiti samo ono što će biti potrebno za život,

 svemu udariti čvrste temelje,
 znanost i predmet moraju se razlikovati,
 započeto uvijek nadopunjavati i usavršavati,
 sve što se uči mora se međusobno povezivati,
 znanje se razvija i umnožava vježbanjem, nužno
ponavljanje.
MORALNI ODGOJ

 vrline (sve, a najvažnije mudrost, umjerenost, hrabrost,

pravednost) njegovati djelima, a ne riječima;
 stalan rad;
 uzori – roditelji, dadilje, prijatelji, učitelji (primjerima daju
propise i pravila za život, čuvaju od lošeg društva),
 početi u najranijem djetinjstvu.
ŠKOLSKA DISCIPLINA

 potrebna kako prestupnici ne bi i dalje činili prijestupe;

 bez strasti, mržnje i ljutnje;
 nužno znati cilj, sadržaj i oblik discipline;
 učitelj mora postupati iskreno, očinski, s poštovanjem;
 stroža stega ne radi učenja, već zbog morala
(bezbožnosti, prkosa, pakosti, oholosti, zavisti, lijenosti);
 nužni primjer, pouka, podstrek, ponekad grdnja;
 poticati tjednim i/ili mjesečnim natjecanjima, oštrim
riječima, javnim ukorom;
 protiv tjelesne kazne (ropsko sredstvo, neprilično za
slobodne ljude).
UČENJE JEZIKA

 jezik učiti usporedo sa stvarima, ne odvojeno od njih;

 svaki jezik učiti posebno i u određeno vrijeme: 1.
materinski (8-10 godina), 2. onaj kojim se služi umjesto
materinskog, latinski, grčki;
 učiti upotrebom (čitanjem, slušanjem, prepisivanjem –
imitirati jezikom i rukom);
 dati gramatička pravila (filozofska ne), pri učenju novog,
 norma je već poznati jezik (ukazuje na razlike);
 prvo vježbanje u novom jeziku uvijek na poznatoj građi.
ŠKOLA ZA ŠKOLE

 collegium didacticum, opći kolegij, životna radionica

ostalim školama;
 znanstvenici bi morali ispitati temelje svih znanosti.
UČITELJ

 božansko zvanje;
 povjerenje roditelja neka bude vatra;
 primjer učenicima, svjestan svoje uloge u društvu,
 pedagoški osposobljen;
 ugledati se u prirodu,
 biti metodičar.
PUTOVANJA

 na kraju akademije, jer mlađi nemaju razboritosti (isto

Platon).