PEDAGOGIJA

POVIJESNI RAZVOJ PEDAGOGIJE

dr. sc. Anna Alajbeg

PEDAGOGIJA
je znanost o odgoju.
POJAM PEDAGOGIJA NASTAO JE OD GRČKIH RIJEČI:

- PAIS, PAIDOS (dječak, dijete) + AGO, AGAIN (voditi)

- Paidagogus => onaj koji vodi dijete

- rob koji vodi dijete gospodara kod učitelja i brine o

sigurnosti djeteta dok je izvan kuće
 Pedagogija
• grč. PaidagwgoV
paidagogos
(pais=dijete;
agein=voditi)

Dječak s pedagogom koji sjedi

oko 375.-350. p.n.e.
The Metropolitan Museum of Art, New York
Pedagogija znanost o odgoju

Odgoj je proces razvoja čovjeka.

- odgoj je sastavni dio individualnih i
društvenih procesa
 Odgojni proces

Individualni proces Društveni proces

(odrastanje, rast, (socijalizacija,
sazrijevanje,učenje….) personalizacija…)
 PEDAGOGIJA KAO ZNANOST

Ima svoj PREDMET istraživanja

 Ima METODOLOGIJU za proučavanje tog predmeta

 Ima određene SPOZNAJE ili REZULTATE

ISTRAŽIVANJA
 PREDMET PEDAGOGIJE

• Pedagogija kao znanost istražuje odgojne procese i

njegove zakonitosti.
ILI

• Predmet proučavanja pedagogijske znanosti

  je odgoj ili oblikovanje (izgrađivanje) čovjeka kao
ljudskog bića.
 METODOLOGIJA PEDAGOGIJE
• Način istraživanja pomoću kojeg se dolazi do objektivnih saznanja

FAZE ISTRAŽIVANJA:
• Definiranje  problema istraživanja

• Određivanje ciljeva istraživanja

• Odabir i primjena adekvatnih metoda (potrebno je odabrati nekoliko komplementarnih ili

različitih metoda da bi se umanjila ili isključila mogućnost odstupanja ili greške; metode moraju
biti pouzdane, primjenljive i isplative).

• Prikupljanje podataka 

• Obrada podataka 

• Donošenje zaključaka
Pedagogija

opća posebne komparativna povijest

pedagogije
predškolska
školska
obiteljska
organizacijska
vojna
p. sporta
 POVIJEST PEDAGOGIJE

• Jedna od temeljnih pedagogijskih disciplina

• Razvila se u 19. stoljeću

• Prikuplja povijesne činjenice i opisuje odgoj u

određenom vremenskom kontekstu

• Interpretira čimbenike koji su utjecali na pedagošku

teoriju i praksu
POVIJEST PEDAGOGIJE

• ANTIČKI ODGOJ

• SREDNJOVJEKOVNI ODGOJ

• NOVOVJEKOVNI ODGOJ
ANTIČKI ODGOJ
Spartanski odgoj

CILJ: priprema vojnika (ratnika) uvijek spremnih na borbu

Odgoj se sastojao od navikavanja na okrutan život (hladnoću, glad, žeđ

i bol)

Najviše se vremena odvajalo na tjelesni odgoj i jačanje duha glazbom i

pjevanjem.
ANTIČKI ODGOJ
• Atenski odgoj

• Odgojni sustav započinje odgojem brigom od rođenja djeteta do

njegove 7. godine u obitelji pod nadzorom pedagoga

• Igrom kod djeteta poticati intelektualni razvoj i maštu

• Pravila lijepog ponašanja stjecala su se čitajući pripovijetke, bajke i

mitove
Atenski odgoj
• 7-14 godine djeca pohađaju školu uz pratnju pedagoga
• Prve škole bile su privatne (pohađanje se plaćalo), a nastavu su držali ratni vojni
invalidi
• Individualni pristup djetetu uz tjelesno kažnjavanje učenika

• U 13. godini dječaci prelaze u školu palestru gdje se sljedeće

3 godine bave gimnastikom, plivanjem, trčanjem,
skakanjem, bacanjem koplja i diska, hrvanjem
• Nastavu su besplatno držali najugledniji građani Atene

• Od 18. do 20. godine mladići su odlazili u vojnu službu i

borili se za domovinu
 POJAVA PEDAGOGIJSKE TEORIJE
U SUSTAVU ANTIČKE FILOZOFIJE
PITAGORA
(580.-500. god. Pr. Krista)
• Prvi filozof s jasno
izraženim mislima o
odgoju

• U Kretonu (Južna Italija)

osnovao školu
(internat) u kojoj se
odgajalo u skladu s
njegovim učenjem
 POJAVA PEDAGOGIJSKE TEORIJE
U SUSTAVU ANTIČKE FILOZOFIJE

SOKRAT
(469.-399.god. pr. Krista) • Odgoj je pretpostavka za
obrazovanje
• Znanje je najveća čovjekova
vrlina
• Metoda pitanja i odgovora
(ironija i majeutika)
• Moralni odgoj je najvažnije
odgojno područje
• “Upoznaj samoga sebe”
 POJAVA PEDAGOGIJSKE TEORIJE
U SUSTAVU ANTIČKE FILOZOFIJE
PLATON • Razradio koncept
(427.-348.god.pr. Krista) idealne države i izlaže
ga u djelima Država i
Zakoni
• Izgradio prvi odgojni
sustav

• Odgoj je primarni
državni zadatak
POJAVA PEDAGOGIJSKE TEORIJE
U SUSTAVU ANTIČKE FILOZOFIJE

ARISTOTEL
• Izložio prvu teoriju odgoja
(384.-322. god. pr. Krista)

• Svrha odgoja je moralno

savršenstvo

• 3 stupnja odgoja:
Tjelesni
Moralni
Intelektualni
Marko Fabije Kvintilijan (35.-118.)
• Radosna nastava
• djecu treba
• dobro upoznati i individualno im
pristupati
• voljeti ih
• pohvaljivati
• gradivo dijeliti na smislene cjeline
• učitelj:
• mora biti što obrazovaniji
• ne smije se uzrujavati
Jan Amos Komensky
• Od svakog se
odgajanika može
izgraditi čovjek
• (ili skoro svakog: 1 od
1000 ipak ne uspije)
• Učiti se može ono što
je dostupno osjetilima
• Učenje započinje
opažanjem
 • nastavu organizirao po
razredima i nastavnim
predmetima
• (Razredno-predmetno-satni
sustav)
• Uveo školsko zvono,
• koncepcija školske godine i
rasporeda sati
• maturalno putovanje
• 4 razdoblja u životu čovjeka
• Materinska škola (0-6 god)
• Škola materinskog jezika (6-12)
J.A. Komensky (1592.-1670.) • Gimnazija (latinska škola) (12-18)
• Akademija, fakultet( 18-24)
 J.J. Rousseau
(1712.-1778.)
- Emil, ili o odgoju – 1762.
povratak prirodi: čovjek je po
prirodi dobar (društvo ga
pokvari)
- odgoj: što povoljnije okolnosti
John Locke (1632.-1704.) za razvoj i individualno
• Tabula rasa stjecanje iskustava
• sve što čovjek zna potječe iz iskustva
• Dijete u svojim roditeljima mora vidjeti
bezuvjetni autoritet i osjećati
strahopoštovanje
• Pozitivno okruženje (bolje učenje iz dobrog
primjera nego iz pravila)
J.H. Pestalozzi (1746.-1827.)

• Kako Gertruda uči svoju djecu

• Abeceda opažanja

• uloga majke u odgoju

• odgoj glave, srca, ruke
• odgoj je nužan za SVE
• razvijanje dječjeg mišljenja: krajnja
svrha nastave
J. F. Herbart (1776.-1841.)

• pedagogiju utemeljio u
psihologiji i etici
• cilj odgoja: moralni karakter
• razlikuje vođenje i odgoj
• sredstva vođenja: opomena,
nadzor, naređenje, zabrana,
kazna (tjelesna OK), igra, rad,
autoritet, ljubav
• najvažnije sredstvo odgoja:
nastava
Stjepan Basariček
• Utemeljitelj
pedagogije kao
znanosti u Hrvatskoj

• Zastupa ideju
individualnog
pristupa djetetu i
uvažavanje
nasljednih ili
stečenih različitosti
ODGOJ
-predmet pedagogijske znanosti
Odgoj je proces razvoja čovjeka.

Odgoj je proces formiranja čovjeka,

izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića

- odgoj je sastavni dio individualnih i društvenih procesa

SMISAO ODGOJA
Prenošenje prethodnih iskustava (kulture i civilizacije)
na nove naraštaje, koji nastavljaju djela svojih
predaka)

Odgoj je osnovni uvjet održanja i razvitka ljudske

zajednice.

Odgoj je omogućio da čovjek postane čovjekom.

TEMELJNA OBILJEŽJA ODGOJA

• Odgoj je svjesna i planski organizirana djelatnost,

ima svoj cilj i zadaće, svoj sadržaj i organizacijske
oblike, metode i sredstva odgoja

• Obilježja odgoja:
1. Namjerna djelatnost
2. Društvena kategorija
3. Povijesna kategorija
4. Generacijska pojava
 OBILJEŽJA ODGOJA
1. NAMJERNA DJELATNOST

• Ima smisao
• Znamo što želimo postići odgojem
• Ima svrhu i cilj
• Ima konkretne zadatke
OBILJEŽJA ODGOJA
2. DRUŠTVENA KATEGORIJA

• Nema ljudskog društva bez odgoja

• Nema odgoja bez ljudskog društva
OBILJEŽJA ODGOJA
3. POVIJESNA KATEGORIJA

• S razvitkom društva mijenja se odgoj, mijenja se

smisao, svrha, zadaće, sadržaj i organizacije, oblici,
metode i sredstva odgoja
OBILJEŽJA ODGOJA
4. GENERACIJSKA POJAVA

• Odgoj je kontinuirani proces

(predjedovi-djedovi-očevi-djeca)
 ODGOJ

INTENCIONALNI FUNKCIONALNI
ODGOJ ODGOJ

Organizirana, Predstavlja sve one činitelje koji bez određene namjere

vrše utjecaj na razvitak i oblikovanje čovjeka
pedagoški osmišljena
(npr. društvena sredina sa svojim dobrim, ali češće lošim
društvena djelatnost manifestacijama)
Što osigurava uspješan odgoj?

• Kako to da brižni i obrazovani roditelji ne uspijevaju

u odgoju djece? Zašto dijete nije kao oni?
• Je li važan utjecaj društvene okoline?
• Zašto roditelji s mentalnim poteškoćama nerijetko
imaju i djecu s takvim problemima?
• Je li važno naslijeđe?
• Ako je dijete talentirano za neki sport, zašto
ponekad ne ostvari uspjeh?
• Je li važna upornost i aktivnost pojedinca?
ODGOJ U UŽEM I ŠIREM ZNAČENJU

Odgoj obuhvaća tri procesa:

1. Proces usvajanja znanja, umijeća i nauka
2. Proces razvijanja tjelesnih i intelektualnih snaga i sposobnosti
3. Proces izgrađivanja i oblikovanja osobnosti i karaktera

Na temelju navedenih procesa postavljena su 3 zadatka odgoja:

4. MATERIJALNI (koja znanja, vještine i navike treba učenik usvojiti)
5. FUNCIONALNI (npr. razvijanje savjesnosti i samostalnosti u radu,
urednosti, upornosti i ustrajnosti u radu)
6. ODGOJNI (npr. vještine komunikacije, tolerancija prema drugima
i drukčijem mišljenju)
MOĆ I GRANICE ODGOJA
• Razvoj osobina i vrednota kod pojedinca ovisi o
nasljeđu, društvenim uvjetima, ali i o stavu i
angažiranosti odgojenika

1. PEDAGOŠKI PESIMIZAM
2. PEDAGOŠKI OPTIMIZAM
3. POKUŠAJ PREVLADAVANJA JEDNOSTRANOSTI
4. SUVREMENO ZNANSTVENO MIŠLJENJE
1. PEDAGOŠKI PESIMIZAM
• Nasljeđe je glavni činitelj čovjekova razvitka
(takva su shvaćanja vrlo stara)

• Ovakva shvaćanja zasnivaju se opažanjima da se

djeca ponašaju slično kao i roditelji (C.Darwin, S. Freud)

• Temeljna je misao da je čovjekov razvoj unaprijed

određen njegovom unutrašnjom naravi. Vanjski
čimbenici ne mogu bitno utjecati. Biološki faktori
imaju presudnu ulogu (TEORIJA NATIVIZMA)
2. PEDAGOŠKI OPTIMIZAM
 Razlike među ljudima rezultat su djelovanja
društvene sredine (TEORIJA EMPIRIZMA)
 Teorija empirizma suprotna je teoriji nativizma
(vanjski čimbenici bitno utječu na odgoj, nasljeđe ne)

Platon => odgoj je najvažniji društveni zadatak

Aristotel => narav se ostvaruje odgojem
Komensky => od svakog se odgajanika može izgraditi čovjek
Kant => “Čovjek može postati čovjekom samo putem odgoja.
On nije ništa drugo do ono što iz njega učini odgoj.”
3. POKUŠAJ PREVLADAVANJA
JEDNOSTRANOSTI
• Bez nasljednih dispozicija odgajanje ne bi bilo moguće, ali
nasljedne dispozicije bez odgoja ništa ne znače

• Treba uzeti u obzir i unutrašnje i vanjske faktore čovjekova

razvoja (TEORIJA KONVERGENCIJE – William Stern)
• Teorija konvergencije uzima u obzir naslijeđene dispozicije,
ulogu društvene sredine i odgoja

• Odgojenik je pasivan u procesu odgajanja

4. SUVREMENO ZNANSTVENO
SHVAĆANJE
• Smatra se da na razvitak čovjeka utječu :
a) nasljeđe,
b) društvena sredina, odgoj
c) vlastiti aktivitet,
• odgojenik nije pasivan u procesu odgajanja

• Odgojenik aktivno utječe na svoju okolinu, u aktivnom je odnosu

prema društvu, prema odgoju i vlastitoj prirodi.
• MULTIFAKTORSKA TEORIJA (odgoj je ovisan o nasljednim
dispozicijama, društvenim uvjetima i odnosu odgojenika prema
odgojnim vrednotama, odgajateljima i sl.)
TEORIJA NATIVIZAM EMPIRIZAM KONVERGENCIJA SUVREMENO
SHVAĆANJE
ODREDNICE nasljeđe okolina Nasljeđe + Nasljeđe +
okolina okolina +
aktivnost
pojedinca