VRŠNJAČKO NASILJE

VRŠNJAČKO NASILJE
 oduvijek je prisutno među djecom i mladima
 rezultati istraživanja dosljedno ukazuju na rastući trend
nasilja među djecom
 ostavlja ozbiljne fizičke i/ili psihičke posljedice na djecu
koja u njemu sudjeluju
 fenomen nasilja među djecom je globalni
javnozdravstveni problem
 Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina 20. stoljeća
vršnjačko nasilje smatralo se sastavnim dijelom
ljudskog razvoja, odnosno pojavom koja je
karakteristična u razdoblju djetinjstva

 Interes javnosti pobudio se potkraj 1982. godine

kada su u Norveškoj trojica dječaka počinila
samoubojstvo zbog okrutnog nasilja svojih vršnjaka
 BULLYING / PEER VIOLENCE
 Devedesetih godina prošlog stoljeća u
Velikoj Britaniji počinju se koristiti termini:
 bullying za vršnjačko zlostavljanje,
 peer violence za vršnjačko nasilje
 VRŠNJAČKO NASILJE
DEFINICIJA
 skup izravnih i neizravnih agresivnih ponašanja koje
karakterizira nemoralno, namjerno i neprijateljsko
djelovanje
 usmjereno na izazivanje tjelesne i/ili emocionalne štete
 od strane jednog ili više učenika
 koji su realno ili percipirano fizički snažniji, odnosno
psihološki ili socijalno moćniji,
 a žrtva je nemoćna oduprijeti se i sama se obraniti.
 ZLOSTAVLJANJE ILI NASILJE
 U slučajevima vršnjačkog zlostavljanja
nasilničko se ponašanje vrši nad jednom
osobom često i opetovano (2 – 3 puta
mjesečno i češće)
 manji broj trpljenja nasilja (povremeno 1 –
3 puta u posljednjih nekoliko mjeseci i
rjeđe) smatra se nasiljem, ali ne i
zlostavljanjem
KLASIČNO VRŠNJAČKO NASILJE

Klasično vršnjačko nasilje

Neizravno
Izravno nasilje nasilje

Fizičko Verbalno Relacijsko

FIZIČKO NASILJE
 Najlakše ga je prepoznati

 počinitelj nasilja ili skupina njih koristi fizičku snagu kako bi imali moć i
kontrolu nad žrtvom

 udaranje rukom ili nogom, ozljeđivanje, guranje, štipanje, dodirivanje te

uništavanje žrtvine imovine

 fizičkom nasilju sklonija djeca mlađe dobi zbog nedovoljno razvijenih

socijalnih i komunikacijskih vještina pa se u rješavanju problema s
vršnjacima često služe tjelesnom snagom

 fizičkom nasilju skloniji dječaci nego djevojčice

VERBALNO NASILJE

 počinitelji koriste riječi kojima žrtvi prijete, izruguju se, vrijeđaju,

ismijavaju i nazivaju pogrdnim imenima s ciljem da na nemilosrdan način
osobu omalovažavaju i ponižavaju

 Najčešće žrtvu nazivaju pogrdnim imenima jer je to najlakši i najbrži

način kako povrijediti ili osramotiti žrtvu

 Uvrede se mogu odnositi na račun fizičkog izgleda, ponašanja, navika i

sl.

 I dječaci i djevojčice koji pokazuju sklonost nasilničkom ponašanju, kako

odrastaju i razvijaju komunikacijske vještine, zamjenjuju fizičko nasilje
verbalnim
 Verbalno nasilje ponekad je teže primijetiti jer se napadi
uglavnom javljaju kada odrasli nisu prisutni

 ako se žrtva i požali na doživljeno nasilje, odrasli često

shvaćaju da stvari koje djeca govore nemaju značajan utjecaj
ili eventualno sugeriraju žrtvi nasilničkog ponašanja da
ignorira uvrede koje dobiva od druge djece.

 ova vrsta vršnjačkog nasilja može imati trajne psihičke

posljedice za žrtve koje mogu biti i veće nego što je to
ponekad slučaj s fizičkim nasiljem
RELACIJSKO NASILJE
 Kako djeca odrastaju, tako razvijaju socijalne i komunikacijske
vještine

 Ona djeca koja su sklona nasilničkom ponašanju odrastanjem se

sve manje koriste fizičkim i verbalnim nasiljem, a umjesto ovih
izravnih oblika nasilja traže druge učinkovite strategije za
postizanje svojih ciljeva

 Relacijsko nasilje još se naziva socijalno nasilje, emocionalno ili

psihičko nasilje
 RELACIJSKO NASILJE
 odnosi se na sofisticirane, suptilne oblike emocionalne
manipulacije vršnjačkim odnosima, koji su usmjereni na
uništavanje osjećaja prihvaćanja, prijateljstva i pripadnosti

 vrsta društvene manipulacije u kojem počinitelji nasilja pokušavaju

povrijediti svoje vršnjake ili sabotirati njihov društveni položaj

 pritom se koriste širenjem glasina, namjernim isključivanjem

nekoga iz skupine, odbijanjem da se udovolji željama druge osobe,
neprijateljskim govorom tijela i poticanjem druge djece da
ignoriraju žrtvu
 RELACIJSKO NASILJE
 Najčešći motiv počinitelja je da povećaju svoj društveni status, stoga
uvjeravaju vršnjake da izoliraju žrtvu iz društva, s ciljem prekidanja socijalnih
odnosa sa žrtvom

 Počinitelji relacijskog nasilja namjerno nanose štetu drugima, pri čemu nastoje
ostati neprimijećeni, jer na taj način štite sebe od protunapada ili osvete žrtve
te osude okoline

 Relacijsko nasilničko ponašanje vrlo je izraženo u nižim razredima srednje škole

 u toj dobi adolescenti imaju bolje komunikacijske vještine nego što je to u

osnovnoškolskoj dobi, ali su još uvijek emocionalno nezreli, a ta je kombinacija
pogodna za razvoj neizravnih oblika društvene agresije.
ELEKTRONIČKO VRŠNJAČKO
NASILJE
(CYBERBULLYING)
 ELEKTRONIČKO NASILJE
DEFINICIJA
 više puta ponavljano, namjerno neprijateljsko i nasilno
ponašanje
 koje provode pojedinci ili skupine, demonstrirajući svoju
moć, korištenjem različitih elektroničkih uređaja
(mobiteli, pametni telefoni, računala)
 s ciljem da žrtvama, koje se ne mogu same obraniti,
nanesu bol, povredu ili štetu
 Velika je opasnost što prilikom komunikacije elektroničkim uređajima postoji
mogućnost da počinitelj nasilja ostane anoniman, što mu daje osjećaj
sigurnosti da će proći nekažnjeno za činjenje svojih neprimjerenih radnji

 Elektroničko nasilje može uključivati :

 poticanje grupne mržnje,
 napade na privatnost,
 uznemiravanje,
 uhođenje,
 vrijeđanje,
 nesavjestan pristup štetnim sadržajima,
 širenje nasilnih i uvredljivih komentara
 OBLICI ELEKTRONIČKOG
NASILJA
 U početcima su istraživači klasificirali na temelju
medija, pa se govorilo o nasilju preko mobitela ili
interneta, zatim bloga, chata, e-maila i sl.

 budući da tehnologija brzo napreduje, ova

klasifikacija danas se više ne prihvaća

 Novije klasifikacije elektroničkog nasilja temelje se

na ponašanju ili djelovanju pojedinca
 Vrijeđanje porukama (engl. flaming)

 podrazumijeva slanje uvredljivih, nepristojnih ili

vulgarnih poruka osobi u mrežnim grupama ili e-
poštom ili druge tekstualne poruke

 Vrijeđanje porukama nerijetko prerasta u

ratovanje tekstom, kojem je cilj povrijediti jednu
osobu ili cijelu skupinu
 Online uznemiravanje (engl. online
harassment)

 podrazumijeva teži oblik od prethodnog oblika

elektroničkog nasilja, vrijeđanje porukama
 zbog opetovanog slanja uvredljivih poruka e-
mailom ili drugim tekstualnim porukama s
ciljem sramoćenja, prijetnji i vrijeđanja
 Elektroničko zastrašivanje (engl.
cyberstalking)

 uključuje brojne akcije kao što su

zastrašivanje i prijetnje, primjerice fizičkim
ozljeđivanjem, a što može rezultirati
dugotrajnim osjećajem straha
 Elektroničko klevetanje (engl. cyber
denigration)

 uključuje slanje štetnih, neistinitih ili

okrutnih izjava o nekoj osobi koje mogu
naštetiti njezinu ugledu
 Lažno predstavljanje (engl. impersonation)
 podrazumijeva da se počinitelj predstavlja pod tuđim identitetom
(nerijetko se lažno predstavlja pod imenom žrtve)

 objavljuje neprimjerene i štetne komentare o žrtvi ili krade lozinku i

dopisuje se s drugim ljudima, predstavljajući se pod imenom žrtve

 Počinitelj pritom vrijeđa i izaziva bijes kod prijatelja i poznanika

žrtve objavljivanjem najčešće seksualnih, rasističkih i drugih
neprikladnih stvari
 Objavljivanje tuđih osobnih podataka ili fotografija na
internetskim stranicama (engl. outing)

 uključuje slanje ili objavljivanje osjetljivih, neugodnih privatnih

informacija i fotografija

 Počinitelji nerijetko izrade mrežne stranice ili blogove koji sadržavaju

informacije koje su ponižavajuće, neugodne ili uvredljive za žrtve

 Šire glasine, laži ili tračeve o žrtvi te objavljuju njihove osobne

podatke i fotografije na mrežnoj stranici ili blogu koji stavlja žrtvu u
opasnost da bude kontaktirana od nepoznatih ljudi
 Online isključivanje/ostracizam (engl.
exclusion)

 podrazumijeva namjerno isključivanje

nekog člana iz online grupa
 Objavljivanje tuđih fotografija (engl. sexting)
 uključuje slanje, primanje i prosljeđivanje golih ili polugolih fotografija,
videomaterijala i eksplicitnih tekstualnih poruka seksualnog sadržaja

 korištenjem različitih elektroničkih uređaja s ciljem javnog ismijavanja, sramoćenja i

ucjenjivanja

 Počinitelji često bez dopuštenja žrtve snimaju i objavljuju njihove nage slike,
primjerice u svlačionici, garderobi, kupaonici i sl., te je nakon slanja i objavljivanja
teško kontrolirati njihovo daljnje širenje

 u vrlo kratkom vremenu mogu postati dostupne širokoj publici, što je posebno
ponižavajuće i bolno za žrtvu i ostavlja trajne psihičke posljedice
 Videosnimanje nasilja (engl. happy slapping)

 podrazumijeva kombinaciju klasičnog i elektroničkog

nasilja

 dok nekoliko učenika najčešće vrši fizičko nasilje nad

žrtvom, jedan od njih sve snima (mobitelom,
kamerom), nakon čega objavljuje videosnimke nasilja
 PREVALENCIJA VRŠNJAČKOG
NASILJA
 VERBALNO
 izloženo od 50 % do više od 70 % djece
 razlike među spolovima neznatne u iskustvima doživljenog i
počinjenog nasilja

 RELACIJSKO
 Izloženo od 50 % djece do više od 70 % djece
 izraženije među djevojčicama i adolescentima

 FIZIČKO
 Izloženo od 20 % do više od 60 % djece
 dječaci dvostruko češće sudjeluju u fizičkom nasilju nego djevojčice

 ELEKTRONIČKO
 od 17 % do 60% djece doživjelo elektroničko nasilje
 od 17 % do 55 % djece počinilo neki oblik elektroničkog nasilja
 Iskustva viktimizacije ostavljaju vrlo ozbiljne
posljedice na djecu poput tjeskobe, tuge i depresije

 zbog doživljenog klasičnog i/ili elektroničkog nasilja

zabilježeni su i slučajevi počinjenja ili pokušaja
suicida

 ove činjenice potiču da se ovaj problem sustavno

ispituje i analizira.
Uloga nekih emocija u nasilnom
postupanju prema vršnjacima

 Emocije mogu:
 motivirati moralno ponašanje i
 smanjivati nemoralno ponašanje

 Emocije mogu znatno utjecati:

 na donošenje moralnih odluka,
 kritičko promišljanje i
 očekivanje od ponašanja
 Krivnja
 krivnja može imati zaštitnu funkciju protiv nasilja

 vrlo bolan osjećaj praćen napetosti i grižnjom savjesti,

 izazvan brigom zbog učinaka nekog svojeg ponašanja
na druge
 uključuje i osjećaj odgovornosti i osjećaj da je prekršena
moralna norma, što rezultira žaljenjem zbog loših
postupaka
 Sram

 Sram je, kao i krivnja, bolan osjećaj

 proizlazi iz negativne evaluacije sebe prema socijalnim i
moralnim normama
 u situacijama u kojima djeca nedovoljno kontroliraju
svoje postupke ili u kojima je doveden u pitanje njihov
ugled
 Hoće li se dijete ponašati prosocijalno ili agresivno ovisi i o
stavovima i uvjerenjima o nasilničkom ponašanju, razini empatije i
moralne osjetljivosti

 Ako dijete ima pozitivan stav prema nasilju, ono će se njime služiti u
rješavanju socijalnih problema s vršnjacima

 pritom se nerijetko pred odraslima pokušavaju opravdati za svoja

nehumana i nemoralna ponašanja korištenjem različitih
mehanizama što Albert Bandura (1991) naziva MORALNIM
ODSTUPANJEM (DISTANCIRANJEM)
 MEHANIZMI
MORALNOG ODSTUPANJA

1. KOGNITIVNO RESTRUKTURIRANJE

 odnosi se na uvjeravanje i argumentiranje kojim se

nastoji štetno i neprihvatljivo ponašanje prikazati u
pozitivnom svjetlu
 „Samo smo se šalili“
2. PRIKRIVANJE ILI UMANJIVANJE ODGOVORNOSTI ZA
ŠTETNO PONAŠANJE I NJEGOVE POSLJEDICE

 odnosi se na kognitivne strategije kojima se ponašanje

opisuje kao rezultat socijalnog pritiska ili naredbi drugih,
te na difuziju odgovornosti

 „Rekao je da to napravim ili će i mene istući“

 ili

 „Nisam samo ja bio prisutan“

 3. UMANJIVANJE, ISKRIVLJAVANJE, IGNORIRANJE
POSLJEDICA


 uključuje strategije kojima se naglašavaju pozitivni

ishodi radi distanciranja od štetnog ponašanja

 „Nije mu ništa, ne boli ga, samo glumi“

4. OKRIVLJAVANJE I DEHUMANIZACIJA
ŽRTVE

 kognitivna strategija kojom se skriva osobna

odgovornost za neprihvatljivo ponašanje, na način da se
žrtvi oduzimaju njene ljudske osobine.
SEMINAR
 POTICAJI ZA RAZMIŠLJANJE
 Zašto se djeca u suvremenom svijetu ponašaju
sve nasilnije jedni prema drugima?
 Je li povećana nasilnost rezultat neodgovarajućih
odgojnih utjecaja?
 Koliko škola pridonosi nasilju među vršnjacima?
 Koja je uloga nastavnika u prevenciji vršnjačkog
nasilja?
 Kako biste vi kako razrednik djelovali na
smanjivanje nasilja u svojemu razredu?
 Iznesite svoja iskustva o klasičnom i/ili
elektroničkom nasilju