You are on page 1of 13

: ,

, 2010

SADRAJ
Strana
1. Uvod ................................................................................................................. 2 2. Pojam i vrste blagajne ...................................................................................... 3 3. Blagajnika dokumentacija .............................................................................. 5 3.1. 3.2. 3.3.

Pravdajua dokumenta .................................................................. 6 Dokumenta u vezi sa naplatom novca .......................................... 6 Pravdajua dokumenta u vezi sa isplatom novca ......................... 6

4. Blagajnika evidencija ..................................................................................... 6 5. Primjer za evidenciju u blagajnikom dnevniku .............................................. 7 5.1.

Objanjenje knjienja ................................................................... 9

6. Evidencija na kontu blagajne ......................................................................... 10 7. Zakljuak ........................................................................................................ 11 8. Literatura .....................................................................................................

12

Uvod
Knjigovdstvo, kao osnovni oblik evidencije u preduzeu treba izmeu ostalog da prua informacije o stanju i svim promjenama stanja sredstava preduzea. Sredstva se u preduzeu javljaju u obliku stvari ( materijalnom obliku ), zatim u obliku prava ( nematerijalni oblik sredstava ) i u obliku novca. Zajedniko za sve oblike sredstava je da imaju svoju vrijednost koja se izraava novcem. Knjigovodstveni podaci o sredstvima obavezno se izraavaju novanim pokazateljima. Kada je rije o sredstvima u materijalnom obliku knjigovodstvo treba da pored vrijednosnih prua i naturalne ( koliinske ) podatke. Navedene podatke o sredstvima prua finansijsko knjigovodstvo preduzea ( sintetika evidencija sredstava ) i odgovarajua analitika knjigovodstva.

Da bi moglo normalno obavljati svakodnevde poslovne aktivnosti preduzee mora da raspolae novanim sredstvima. To su najlikvidnija sredstva jer se u svakom trenutku mogu pretvoriti u bilo koji drugi oblik sredstava. Najvei dio obrtnih novanih sredstava nalazi se na raunu kod banke u obliku depozita po vienju. To su bezgotovinska novana sredstva a plaanje ovim sredstvima se obavlja izdavanjem naloga banci za njihov prenos sa rauna dunika na raun povjerioca. Meutim, svakodnevne manje isplate i naplate obavljaju se u preduzeu gotovim novcem ( novanice i kovani novac ). Za gotovinske naplate i isplate u preduzeu se organizuje blagajniko poslovanje.

Blagajniko poslovanje obuhvata primanje, uvanje i izdavanje gotovog novca odnosno promet gotovine. Preduzea dre samo manji deo gotovine u svojoj kasi a ostatak dre u bankama. Propisi o blagajnikom poslovanju ograniavaju isplate u gotovini do odreenog propisanog iznosa. Izuzetak ine isplate u gotovom za zarade radnika i lina primanja, za dnevnice i putne trokove.

Pojam i vrste blagajne


Blagajna predstavlja posebno mjesto ili odjeljenje u peduzeu preko koga se obavljaju uplate i isplate gotovog novca. Za uvanje novca u blagajni koristi se specijalizovana kasa sa sigurnosnim bravama. Za otkljuavanje kase koriste se dva razliita kljua. Lica kojima su povjereni kljuevi nazivaju se sakljuari. Jedan od tih lica je blagajnik. Korienjem razliitih kljueva postie se sigurnost rukovanja gotovim novcem.

Sve uplate i isplate gotovog novca kao i evidencija koja se u vezi sa tim vodi predstavljaju blagajniko poslovanje. Lice koje obavlja blagajnike poslove naziva se blagajnik. Dunost blagajnika povjerava se odgovornom, savesnom i strunom licu koje je u stanju da odgovorno, poteno i struno upravlja gotovim novcem. Pored toga to je odgovoran i struan blagajnik treba da bude vet u brojanju novca, miran pouzdan i ljubazan u ophoenju sa strankama.

U veim preduzeima, kao i preduzeima sa veim gotovinskim prometom, moe da se formira nekoliko blagajni. U tom sluaju postoji glavna i pomone blagajne. Preko glavne blagajne obavlja se cjelokupan promet gotovine ( ekovima, mjenicama, priznanicama itd. ). Pomone blagajne imaju zadatak da rasterete glavnu blagajnu na taj nain to preuzimaju odreenu vrstu uplata i u utvrenim vremenskim razmacima podnose obraun svojih isplata. Pomone blagajne u sluaju nedostatka dobijaju novac od glavne blagaje a vikove novca uplauju u glavnu blagajnu.

U skladu sa poslovanjem pomonih blagajni u preduzeu mogu da se organizuju: - porto blagajna; za plaanje PTT trokova - transportna blagajna; za plaanje transportnih trokova - blagajna ekonomata; za sitne nabavke materijala - blagajna prodavnica; gotovinske naplate u prodavnicama koje se nalaze u sastavu preduzea. - blagajna stovarita i sl. ( zavisi od organizacije blagajnikog poslovanja u preduzeu).

U preduzeu treba da bude odvojena blagajna u domaoj valuti od devizne blagajne.

Gotovinski promet u preduzeima je bio ogranien blagajnikim maksimumom. To je bio najvei iznos gotovog novca koji se smije drati u blagajni. Viak iznad blagajnikog maksimuma preduzee je bilo obavezno da poloi na raun kod banke. Visinu blagajnikog maksimuma odreivalo je samo preduzee i o tome obavjetavalo banku. Danas se gotovinske isplate mogu vriti bez ogranienja. Blagajniki maksimum kao ogranienje sada ne postoji meutim to samo poveava potrebu da ovaj segment bude ureen internim aktom preduzea. Za podizanje sa rauna gotovine preko odreenog propisanog iznosa klijent mora banci podnijeti orginalnu dokumentaciju iz koje se moe vidjeti namjena plaanja, kao npr. : ugovor o kupoprodaji, kod prometa nepokretnosti, automobila i slino; ugovor o otkupu poljoprivrednih, umskih i drugih proizvoda, sekundarnih sirovina i slinih isplata fizikim licima; obraun zarada ako se ispoljavaju gotovinom; rjeenje ili odluka o plaanju tete pri isplati naknade tete; ugovor o kooperantskim odnosima za isplate kooperantima; nalog za slubeno putovanje za isplatu dnevnica i trokova slubenog putovanja;

ugovor o djelu, autorskom honoraru, privremenim i povremenim poslovima, vidovima angaovanja radnika i slino.

drugim

U svakom sluaju, blagajnik treba da poznaje sve zakonske propise kojima se regulie promet gotovog novca, i da ih se u svom radu strogo pridrava.

Blagajnika dokumentacija
Gotovinske naplate i isplate mogu se obavljati samo na osnovu propisanih i uredno popunjenih dokumenata. Prije naplate ili isplate blagajniki dokument mora da bude kontrolisan. Kontrolu vri lice ovlaeno za ovaj posao, koje se zove likvidator ili kontrolor. On svojim potpisom potvruje da je dokument ispravan sa formalne, raunske i sutinske strane.

Sa formalne strane dokument je ispravan ako sadri sve potrebne podatke i ako je uredno popunjen. Raunska kontrola knjigovodstvenih dokumenata sastoji se u tome to se kontroliu raunske radnje i na taj nain se provjerava tanost svih brojeva. Sutinska kontrola ima zadatak da provjeri potpunu tanost, pravilnost i istinitost sadrine svih podataka unijetih u dokument ( npr. da li su unijete stvarne vrste, koliine i cijene ).

Po izvrenoj kontroli dokumenata likvidator obino izdaje i pismeni nalog da naplata ili isplata moe da se izvri. Na osnovu toga razlikuju se nalozi i pravdajua dokumenta.

Nalozima se olakava posao blagajnuku. Razlikuju se nalozi za naplatu i nalozi za isplatu. Da bi se mogunost greke svela na minimum nalozi za naplatu i isplatu se meusobno razlikuju po boji.

Pravdajua dokumenta predstavljaju osnov za naplatu i isplatu.


Najea dokumenta koja se javljaju u vezi sa naplatom novca u blagajni su: - gotovinski ili blagajniki ek, - raun za prodatu robu, proizvode ili usluge, - priznanica za primljen novac, - uplatnica. Pri isplati novca iz blagajne kao pravdajua dokumenta najee se pojavljuju: - raun za kupljenu robu, materijal ili usluge, - isplatna lista zarada, - putni nalog i putni raun, - potanska uplatnica. Blagajniki nalozi se izdaju i numeriu hornoloki artimetikim nizom i to posebno za naplatu, a posebno za isplatu. Ppopunjavaju se u dva primjerka. Jedan primjerak naloga se pripaja pravdajuem dokumentu, a drugi ostaje u blok knjiici.

Blagajnika evidencija
Kada na osnovu pravdajueg dokumenta izvri primanje ili izdavanje novca, blagajnik je duan da sprovede i odgovarajuu evidenciju tih naplata i isplata. Ova evidencija naziva se blagajnika evidencija i vodi se ili u knjizi blagajne ili u blagajnikom dnevniku. Uobiajna praksa naih preduzea je da se blagajnika evidencija vodi u blagajnikom dnevniku blagajnikom izvjetaju.

Blagajniki dnevnik vodi se u povezanoj knjizi ije su strane duplo numerisane, jer su to dva istovjetna primjerka orginal i kopija. Orginal ( prvi primjerak ) sa pravdajuom dokumentacijom i orginalima naloga za naplatu i naloga za isplatu, blagajnik na kraju radnog dana dostavlja knjigovodstvu na knjienje, a drugi primjerak ( kopija ) blagajnikog izvjetaja ostaje u blagajni.

Primjer za evidenciju u blagajnikom dnevniku


Nain evidencije gotovinskih naplata u blagajnikom dnevniku moe se prikazati odgovarajuim primjerom: Preduzee na dan 15.05.2011 godine ( na poetku radnog dana ) raspolae gotovinom u iznosu od 2000. To je istovremeno saldo blagajne od predhodnog dana 14.05. U toku dana nastale su sledee promjene ( naplate i isplate ) : Prodavnica br. 3 je predala u blagajnu dnevni pazaru iznosu od 4000, i to na osnovu priznanice br 73. ( na osnovu naloga za naplatu br. 40 evidentiran je ulaz gotovog novca u blagajnu ). Uplatnicom je uplaen na iro raun iznos od 4000. ( na osnovu naloga za isplatu br. 138 evidentiran je izlaz gotovog novca iz blagajne ). Na osnovu naloga za slubeni put isplaena je radniku NN akontaciju u iznosu od 300. ( na osnovu naloga za isplatu br. 139 evidentiran je izlaz gotovog novca iz blagajne ). Po raunu br. 105 kupljen je kancelarijski materijal i izvrena je gotovinska isplata u iznosu od 500. ( na osnovu naloga za isplatu br. 140 evidentiran je izlaz gotovog novca iz blagajne). Za izvrenu uslugu prevoza izvrena je naplata gotovine po raunu br. 78 u iznosu od 200. ( na osnovu naloga za naplatu br. 41 evidentiran je ulaz gotovog novca u blagajnu ). Prebrojavanjem novca u blagajni evidentiran je iznos od 1300, na osnovu ega je sastavljen zapisnik br. 27. ( na osnovu naloga za isplatu br. 141 evidentirati ustanovljen manjak novca u blagajni ). 8

Dnevnik blagajne na dan 15.05.2011.


Redni broj 1. 2. Temeljnica Ulaz Izlaz 40 138 Opis Dnevni pazar prodavnice br. 3 Uplata na iro raun Ulaz 4000 Izlaz 4000

3.

139

Akontacija za slubeni put Nabavka kancelarijskog materijala Usluga prevoza

300

4. 5. 6. 41

140

200 -

500 100

141

Za ustanovljen manjak

Promet blagajne Saldo predhodnog dana Ukupni primitak Ukupni izdatak Saldo na dan 15.5.

4200 2000 6200 1300

4900 4900 -

Objanjenje knjienja
U blagajnikom dnevniku prvo se unosi podatak o saldu predhodnog dana i to u kolonu ulaz jer je to koliina novca kojom blagajna raspolae na poetku narednog dana. Nakon toga hronoloki se evidentiraju naplate i isplate koje su nastale u toku dana. Sve naplate gotovog novca evidentiraju se u kolonu ulaz dok se sve isplate evidentiraju u kolonu izlaz. U koloni temeljnica evidentiraju se brojevi naloga za naplatu i naloga za isplatu. Pod rednim brojem ( 6 ) evidentiran je manjak novca u blagajni u iznosu od 100 novanih jedinica. Taj iznos predstavlja razliku izmeu stvarnog i knjigovodstvenog stanja novca u blagajni. Stvarno stanje novca u blagajni utvreno je prebrojavanjem. Knjigovodstveno stanje predstavlja razliku izmeu naplata i isplata u toku dana. U naem primjeru naplate iznose 4000 + 200 + 2000 poetnog stanja, dok isplate iznose 4000 + 300 + 500. Razlika izmeu naplata i isplata iznosi 6200 4800 = 1400 novanih jedinica to predstavlja knjigovodstveno stanje gotovine u blagajni. Poto stvarno stanje gotovine utvreno prebrojavanjem iznosi 1300 novanih jedinica u blagajni je prisutan manjak u iznosu od 100 novanih jedinica ( stvarno stanje manje od knjigovodstvenog ). U obrnutom sluaju ( kada je stvarno stanje novca vee od knjigovodstvenog ) u blagajni se konstatuje viak gotovog novca. Manjak se knjii na stranu izlaz dok se eventualni viak knjii na stranu ulaz. Na taj nain se izjednaava stvarno i knjigovodstveno stanje gotovog novca. Kada se u blagajni ustanovi manjak ili viak novca potrebno je da se utvrdi razlog njihovog nastanka kako bi se mogla donijeti odluka o nainu njihovog knjienja u knjigovodstvu preduzea. Kada su proknjiene sve naplate i isplate utvruje se saldo na dan voenja dnevnika blagajne. Taj saldo e predstavljati poetno stanje narednog dana voenja blagajnikog dnevnika.

10

Evidencija na kontu blagajne


Na kraju radnog dana jedan primjerak blagajnikog dnevnika dostavlja se finansijskom knjigovodstvu radi knjienja na kontu blagajne. U naem primjeru knjienje na kontu blagajne vri se na sledei nain:

Blagajna
Datum Opis Promet Duguje ... Potrauje ... Saldo 2000

...

. . . . . . . . . . . . .

15.05.

Uplata dnevnog pazara

4000

6000

15.05.

Uplata na iro raun

4000

2000

15.05.

Isplata akontacije za slubeni put

300

1700

15.05.

Isplata za nabavku kancelarijskog materijala

500

1200

15.05.

Za uslugu prevoza

200

1400

15.05.

Manjak u blagajni

100

1300

11

Konto blagajne se otvara na poetku poslovne godine tako da knienja iz blagajnikog dnevnika predstavljaju nastavak knjienja koja su na kontu blagajne zapoeta 1.1. Na kontu blagajne sve uplate gotovog novca u blagajni knjie se na stranu duguje a sve isplate na stranu potrauje. Razlog takvog knjienja je u tome to je blagajna aktivan konto tako da se sva poveanja knjie na stranu duguje a sva smanjenja na stranu potrauje.

Zakljuak
Najvei dio novanih sredstava kojima preduzee raspolae vodi se na osnovu rauna kod banke i predstavlja osnovu za bezgotovinska plaanja i naplate. Meutim, svakodnevne manje naplate i isplate esto se obavljaju gotovim novcem ( novanice i kovani novac ).

Za obavljanje gotovinskih naplata i isplata u preduzeu se organizuje posebno mjesto ili odjeljenje, koje se naziva blagajna. Za uvanje novca u blagajni koriste se specijalne kase. Blagajniko poslovanje obuhvata naplate i isplate gotovog novca, sreivanje dokumentacije u vezi sa tim plaanjima, kao i voenje odgovarajue evidencije.

Lice koje obavlja blagajnike poslove naziva se blagajnik. To mora biti odgovorno i struno lice. Naplate i isplate gotovog novca blagajnik obavlja pomou pravdajuih dokumenata. Na osnovu pravdajuih dokumenata popunjava se nalog za naplatu ili nalog za isplatu. Prema tome, svaka poslovna promjena u blagajni zasniva se na pravdajuem dokumentu i nalogu. Pravdajua dokumenta i nalozi se uvaju u odgovarajuim registrima.

Evidenciju naplata i isplata blagajnik vri u blagajnikom dnevniku. Na kraju radnog vremena jedan primjerak blagajnikog dnevnika dostavlja se finansijskom knjigovodstvu radi knjienja na kontu blagajne.

12


1. Dymarchey, J.: La Compatibilite moderne, Paris, 1924, .7, : -, ., , ., , .:, , , 2004,. 2. : -, ., , ., , ., , , , , 2000, 3. : , ., , .: , , , 1998, . 46. 4. : , .: , , , 2002,.

13

You might also like