Professional Documents
Culture Documents
Maturski-Evidencija Blagajničkog Poslovanja
Maturski-Evidencija Blagajničkog Poslovanja
, 2010
SADRAJ
Strana
1. Uvod ................................................................................................................. 2 2. Pojam i vrste blagajne ...................................................................................... 3 3. Blagajnika dokumentacija .............................................................................. 5 3.1. 3.2. 3.3.
Pravdajua dokumenta .................................................................. 6 Dokumenta u vezi sa naplatom novca .......................................... 6 Pravdajua dokumenta u vezi sa isplatom novca ......................... 6
12
Uvod
Knjigovdstvo, kao osnovni oblik evidencije u preduzeu treba izmeu ostalog da prua informacije o stanju i svim promjenama stanja sredstava preduzea. Sredstva se u preduzeu javljaju u obliku stvari ( materijalnom obliku ), zatim u obliku prava ( nematerijalni oblik sredstava ) i u obliku novca. Zajedniko za sve oblike sredstava je da imaju svoju vrijednost koja se izraava novcem. Knjigovodstveni podaci o sredstvima obavezno se izraavaju novanim pokazateljima. Kada je rije o sredstvima u materijalnom obliku knjigovodstvo treba da pored vrijednosnih prua i naturalne ( koliinske ) podatke. Navedene podatke o sredstvima prua finansijsko knjigovodstvo preduzea ( sintetika evidencija sredstava ) i odgovarajua analitika knjigovodstva.
Da bi moglo normalno obavljati svakodnevde poslovne aktivnosti preduzee mora da raspolae novanim sredstvima. To su najlikvidnija sredstva jer se u svakom trenutku mogu pretvoriti u bilo koji drugi oblik sredstava. Najvei dio obrtnih novanih sredstava nalazi se na raunu kod banke u obliku depozita po vienju. To su bezgotovinska novana sredstva a plaanje ovim sredstvima se obavlja izdavanjem naloga banci za njihov prenos sa rauna dunika na raun povjerioca. Meutim, svakodnevne manje isplate i naplate obavljaju se u preduzeu gotovim novcem ( novanice i kovani novac ). Za gotovinske naplate i isplate u preduzeu se organizuje blagajniko poslovanje.
Blagajniko poslovanje obuhvata primanje, uvanje i izdavanje gotovog novca odnosno promet gotovine. Preduzea dre samo manji deo gotovine u svojoj kasi a ostatak dre u bankama. Propisi o blagajnikom poslovanju ograniavaju isplate u gotovini do odreenog propisanog iznosa. Izuzetak ine isplate u gotovom za zarade radnika i lina primanja, za dnevnice i putne trokove.
Sve uplate i isplate gotovog novca kao i evidencija koja se u vezi sa tim vodi predstavljaju blagajniko poslovanje. Lice koje obavlja blagajnike poslove naziva se blagajnik. Dunost blagajnika povjerava se odgovornom, savesnom i strunom licu koje je u stanju da odgovorno, poteno i struno upravlja gotovim novcem. Pored toga to je odgovoran i struan blagajnik treba da bude vet u brojanju novca, miran pouzdan i ljubazan u ophoenju sa strankama.
U veim preduzeima, kao i preduzeima sa veim gotovinskim prometom, moe da se formira nekoliko blagajni. U tom sluaju postoji glavna i pomone blagajne. Preko glavne blagajne obavlja se cjelokupan promet gotovine ( ekovima, mjenicama, priznanicama itd. ). Pomone blagajne imaju zadatak da rasterete glavnu blagajnu na taj nain to preuzimaju odreenu vrstu uplata i u utvrenim vremenskim razmacima podnose obraun svojih isplata. Pomone blagajne u sluaju nedostatka dobijaju novac od glavne blagaje a vikove novca uplauju u glavnu blagajnu.
U skladu sa poslovanjem pomonih blagajni u preduzeu mogu da se organizuju: - porto blagajna; za plaanje PTT trokova - transportna blagajna; za plaanje transportnih trokova - blagajna ekonomata; za sitne nabavke materijala - blagajna prodavnica; gotovinske naplate u prodavnicama koje se nalaze u sastavu preduzea. - blagajna stovarita i sl. ( zavisi od organizacije blagajnikog poslovanja u preduzeu).
Gotovinski promet u preduzeima je bio ogranien blagajnikim maksimumom. To je bio najvei iznos gotovog novca koji se smije drati u blagajni. Viak iznad blagajnikog maksimuma preduzee je bilo obavezno da poloi na raun kod banke. Visinu blagajnikog maksimuma odreivalo je samo preduzee i o tome obavjetavalo banku. Danas se gotovinske isplate mogu vriti bez ogranienja. Blagajniki maksimum kao ogranienje sada ne postoji meutim to samo poveava potrebu da ovaj segment bude ureen internim aktom preduzea. Za podizanje sa rauna gotovine preko odreenog propisanog iznosa klijent mora banci podnijeti orginalnu dokumentaciju iz koje se moe vidjeti namjena plaanja, kao npr. : ugovor o kupoprodaji, kod prometa nepokretnosti, automobila i slino; ugovor o otkupu poljoprivrednih, umskih i drugih proizvoda, sekundarnih sirovina i slinih isplata fizikim licima; obraun zarada ako se ispoljavaju gotovinom; rjeenje ili odluka o plaanju tete pri isplati naknade tete; ugovor o kooperantskim odnosima za isplate kooperantima; nalog za slubeno putovanje za isplatu dnevnica i trokova slubenog putovanja;
ugovor o djelu, autorskom honoraru, privremenim i povremenim poslovima, vidovima angaovanja radnika i slino.
drugim
U svakom sluaju, blagajnik treba da poznaje sve zakonske propise kojima se regulie promet gotovog novca, i da ih se u svom radu strogo pridrava.
Blagajnika dokumentacija
Gotovinske naplate i isplate mogu se obavljati samo na osnovu propisanih i uredno popunjenih dokumenata. Prije naplate ili isplate blagajniki dokument mora da bude kontrolisan. Kontrolu vri lice ovlaeno za ovaj posao, koje se zove likvidator ili kontrolor. On svojim potpisom potvruje da je dokument ispravan sa formalne, raunske i sutinske strane.
Sa formalne strane dokument je ispravan ako sadri sve potrebne podatke i ako je uredno popunjen. Raunska kontrola knjigovodstvenih dokumenata sastoji se u tome to se kontroliu raunske radnje i na taj nain se provjerava tanost svih brojeva. Sutinska kontrola ima zadatak da provjeri potpunu tanost, pravilnost i istinitost sadrine svih podataka unijetih u dokument ( npr. da li su unijete stvarne vrste, koliine i cijene ).
Po izvrenoj kontroli dokumenata likvidator obino izdaje i pismeni nalog da naplata ili isplata moe da se izvri. Na osnovu toga razlikuju se nalozi i pravdajua dokumenta.
Nalozima se olakava posao blagajnuku. Razlikuju se nalozi za naplatu i nalozi za isplatu. Da bi se mogunost greke svela na minimum nalozi za naplatu i isplatu se meusobno razlikuju po boji.
Blagajnika evidencija
Kada na osnovu pravdajueg dokumenta izvri primanje ili izdavanje novca, blagajnik je duan da sprovede i odgovarajuu evidenciju tih naplata i isplata. Ova evidencija naziva se blagajnika evidencija i vodi se ili u knjizi blagajne ili u blagajnikom dnevniku. Uobiajna praksa naih preduzea je da se blagajnika evidencija vodi u blagajnikom dnevniku blagajnikom izvjetaju.
Blagajniki dnevnik vodi se u povezanoj knjizi ije su strane duplo numerisane, jer su to dva istovjetna primjerka orginal i kopija. Orginal ( prvi primjerak ) sa pravdajuom dokumentacijom i orginalima naloga za naplatu i naloga za isplatu, blagajnik na kraju radnog dana dostavlja knjigovodstvu na knjienje, a drugi primjerak ( kopija ) blagajnikog izvjetaja ostaje u blagajni.
3.
139
300
4. 5. 6. 41
140
200 -
500 100
141
Za ustanovljen manjak
Promet blagajne Saldo predhodnog dana Ukupni primitak Ukupni izdatak Saldo na dan 15.5.
4900 4900 -
Objanjenje knjienja
U blagajnikom dnevniku prvo se unosi podatak o saldu predhodnog dana i to u kolonu ulaz jer je to koliina novca kojom blagajna raspolae na poetku narednog dana. Nakon toga hronoloki se evidentiraju naplate i isplate koje su nastale u toku dana. Sve naplate gotovog novca evidentiraju se u kolonu ulaz dok se sve isplate evidentiraju u kolonu izlaz. U koloni temeljnica evidentiraju se brojevi naloga za naplatu i naloga za isplatu. Pod rednim brojem ( 6 ) evidentiran je manjak novca u blagajni u iznosu od 100 novanih jedinica. Taj iznos predstavlja razliku izmeu stvarnog i knjigovodstvenog stanja novca u blagajni. Stvarno stanje novca u blagajni utvreno je prebrojavanjem. Knjigovodstveno stanje predstavlja razliku izmeu naplata i isplata u toku dana. U naem primjeru naplate iznose 4000 + 200 + 2000 poetnog stanja, dok isplate iznose 4000 + 300 + 500. Razlika izmeu naplata i isplata iznosi 6200 4800 = 1400 novanih jedinica to predstavlja knjigovodstveno stanje gotovine u blagajni. Poto stvarno stanje gotovine utvreno prebrojavanjem iznosi 1300 novanih jedinica u blagajni je prisutan manjak u iznosu od 100 novanih jedinica ( stvarno stanje manje od knjigovodstvenog ). U obrnutom sluaju ( kada je stvarno stanje novca vee od knjigovodstvenog ) u blagajni se konstatuje viak gotovog novca. Manjak se knjii na stranu izlaz dok se eventualni viak knjii na stranu ulaz. Na taj nain se izjednaava stvarno i knjigovodstveno stanje gotovog novca. Kada se u blagajni ustanovi manjak ili viak novca potrebno je da se utvrdi razlog njihovog nastanka kako bi se mogla donijeti odluka o nainu njihovog knjienja u knjigovodstvu preduzea. Kada su proknjiene sve naplate i isplate utvruje se saldo na dan voenja dnevnika blagajne. Taj saldo e predstavljati poetno stanje narednog dana voenja blagajnikog dnevnika.
10
Blagajna
Datum Opis Promet Duguje ... Potrauje ... Saldo 2000
...
. . . . . . . . . . . . .
15.05.
4000
6000
15.05.
4000
2000
15.05.
300
1700
15.05.
500
1200
15.05.
Za uslugu prevoza
200
1400
15.05.
Manjak u blagajni
100
1300
11
Konto blagajne se otvara na poetku poslovne godine tako da knienja iz blagajnikog dnevnika predstavljaju nastavak knjienja koja su na kontu blagajne zapoeta 1.1. Na kontu blagajne sve uplate gotovog novca u blagajni knjie se na stranu duguje a sve isplate na stranu potrauje. Razlog takvog knjienja je u tome to je blagajna aktivan konto tako da se sva poveanja knjie na stranu duguje a sva smanjenja na stranu potrauje.
Zakljuak
Najvei dio novanih sredstava kojima preduzee raspolae vodi se na osnovu rauna kod banke i predstavlja osnovu za bezgotovinska plaanja i naplate. Meutim, svakodnevne manje naplate i isplate esto se obavljaju gotovim novcem ( novanice i kovani novac ).
Za obavljanje gotovinskih naplata i isplata u preduzeu se organizuje posebno mjesto ili odjeljenje, koje se naziva blagajna. Za uvanje novca u blagajni koriste se specijalne kase. Blagajniko poslovanje obuhvata naplate i isplate gotovog novca, sreivanje dokumentacije u vezi sa tim plaanjima, kao i voenje odgovarajue evidencije.
Lice koje obavlja blagajnike poslove naziva se blagajnik. To mora biti odgovorno i struno lice. Naplate i isplate gotovog novca blagajnik obavlja pomou pravdajuih dokumenata. Na osnovu pravdajuih dokumenata popunjava se nalog za naplatu ili nalog za isplatu. Prema tome, svaka poslovna promjena u blagajni zasniva se na pravdajuem dokumentu i nalogu. Pravdajua dokumenta i nalozi se uvaju u odgovarajuim registrima.
Evidenciju naplata i isplata blagajnik vri u blagajnikom dnevniku. Na kraju radnog vremena jedan primjerak blagajnikog dnevnika dostavlja se finansijskom knjigovodstvu radi knjienja na kontu blagajne.
12
1. Dymarchey, J.: La Compatibilite moderne, Paris, 1924, .7, : -, ., , ., , .:, , , 2004,. 2. : -, ., , ., , ., , , , , 2000, 3. : , ., , .: , , , 1998, . 46. 4. : , .: , , , 2002,.
13