Kolegij: radiobiologija i zaštita od zračenja

tema: akutni učinci zračenja

Zoran Brnić
Akutni (rani) učinci zračenja
 lat. acus = igla
 lat. acutus = oštar, šiljast
 akutan = nagao, žestok, koji brzo nastupa i razvija se
 … su učinci koji se pojavljuju unutar nekoliko sati, dana ili mjeseci od izlaganja zračenju, i
obično su reverzibilni

 Kod radiološkog osoblja akutna oštećenja zračenjem se više ne javljaju, a kod pacijenata se u
dijagnostičkoj radiologiji događaju rijetko
Rani učinci zračenja
 Akutni radijacijski sindromi – ”akutna bolest zračenja”
 Akutna oštećenja kože zračenjem
 Akutna oštećenja spolnih žlijezda zračenjem
 Autni učinci zračenja na krv i krvotvorni sustav
 Akutni učinci zračenja na kromosome
Iz povijesti...

 Davne 1930.g radiograferima je svakog tjedna pregledavana krvna slika, ako bi broj leukocita bio
smanjen za >25%, radiograferi su privremeno premještani na radno mjesto na kojem nisu bili izloženi
zračenju ...
 tada nije bilo poznato da akutna doza na cijelo tijelo koja izaziva promjene u krvi iznosi čak 0,25
Gy, tj. 1/3 današnje maksimalne dopuštene doze na cijelo tijelo (0,75 Gy)
 Oštećenja kože zračenjem
Akutni učinci zračenja
 …su deterministički
 tj. povećanje primljene doze determinira pojačanje intenziteta učinka (npr. radiodermatitis)
 …imaju siguran prag doze
 (engl. threshold) ispod kojeg se učinak ne pojavljuje

 ...načelo topografske raspodjele doze: određena doza zračenja ima slabiji učinak ako je njome ozračen
dio tijela nego ako je istoj dozi izloženo cijelo tijelo
 ...dijagnostički snop rtg-zraka nije niti dovoljno širok za ozračenje većih dijelova tijela, niti je dovoljno
intenzivan da uzrokuje veće doze na pacijenta
 …smrtni ishod od posljedica akutnog ozračenja u dijagnostičkoj radiologiji dosad nije zabilježen, jer se
zračenju izlaže u pravili manji dio tijela pacijenta

Stohastički i deterministički učinci zračenja

Biološki učinci ionizirajućeg zračenja
 Deterministički
 npr. katarakta - zamućenje očne leće, akutno oštećenje kože, infertilitet
 Stohastički
 npr. rak, oštećenje gena

 Krivulja smrtnosti nakon akutnog ozračenja cijelog tijela pokazuje nelinearnu ovisnost doze i
smrtnost s pragom na 75 rada (0,75 Gy)
Prag doza za neke od akutnih učinaka zračenja
STOHASTIČKI
STOHASTIČKI UČINCI
Akutni učinci većih doza zračenja na cijelo tijelo
 Akutni radijacijski sindrom
= slijed patoloških promjena u tijelu nakon akutnog izlaganja cijelog tijela dozama zračenja >1 Gy

 Doze zračenja
 < 1 Gy: NISKE
 1-10 Gy: SREDNJE
 > 10 Gy: VISOKE

 Krivulja smrtnosti nakon akutnog ozračenja cijelog tijela pokazuje nelinearnu ovisnost doze i
smrtnost s pragom na 75 rada (0,75 Gy)
UČINCI JEDNOKRATNOG OZRAČENJA ČITAVOG TIJELA
TRI STADIJA RAZVOJA RADIJACIJSKIH SINDROMA
 Stadij PRODROMA je najranija, prolazna reakcija nakon ozračenja cijelog tijela, počinje nekoliko sati
nakon izlaganja i traje do 2 dana, kod većih doza (>100 rad) pojavljuje se već nakon nekoliko minuta
 u stadiju LATENCIJE nema vidljivih oštećenja niti tegoba, može trajati nekoliko sati (kod doza 5000 rad)
do nekoliko tjedana (kod doza 100-500 rad) , pacijent koji ima ozbiljno oštećenje se osjeća naoko zdrav
 FAZA MANIFESTNE BOLESTI predstavlja razvijeni
 hematološki
 gastrointestinalni ili
 neuromuskularni sindrom
Krvotvorni (hematopoetski) sindrom
 Nastaje nakon ozračenja 200-1000 rad (2-10 Gy)
 Nakon blagih p r o d r o m a koji traju nekoliko sati do nekoliko dana, nastupa…
 …l a t e n t n i p e r i o d “zdravlja” koji traje do 4 tjedna, no u tom periodu već dolazi do
smanjenja broja krvnih stanica
 M a n i f e s t n a b o l e s t – povraćanje, blaži proljev, slabost, umor i vrućica, značajno smanjenje
broja svih krvnih stanica (L, E, Trc)
 Ako je doza bila subletalna, oporavak kroz 2-4 tj (-6 mj)
 Nakon letalnih doza dolazi do teških infekcija i opće sepse, teških krvarenja, elektrolitskih
poremećaja i dehidracije, te smrtnog ishoda unutar 1-3 mj
Probavni (gastrointestinalni) sindrom
 Nastaje nakon ozračenja s 1000-5000 rad (10-50 Gy)
 Nakon p r o d r o m a (povraćanje, proljev) koji traju nekoliko sati do 1 dan, nastupa…
 …l a t e n t n i p e r i o d od 3-5 d, a potom…
 M a n i f e s t n a b o l e s t – ponovno se javlja mučnina, povraćanje, proljev, anoreksija i pospanost;
proljev se pogoršava uz dehidraciju bolesnika, stolice postaju krvave, nastupa acidobazni disbalans,
infekcije, te smrtni ishod unutar 5-10 d od ozračenja
 Usporedo se razvija i teški krvotvorni sindrom, ali obično pacijent umire prije nego što se on
manifestira (ciklus proliferacije matične krvotvorne stanice je sporiji, 2-3 mj)
Moždani (cerebralni) sindrom
 Nastaje nakon ozračenja od 2000-5000 rada (20-50 Gy)
 Nakon p r o d r o m a (mučnina, povraćanje, smetenost, uznemirenost, gubitak vida i svijesti, osjećaj
žarenja po koži) koji nastupaju već nakon par minuta od ozračenja i traju oko sat vremena nastupa…
 …l a t e n t n i p e r i o d (slabljenje simpt.) traje -12 h
 M a n i f e s t n a b o l e s t – ponovno simptomi u još težem obliku, bolesnik postaje dezorijentiran,
gubi mišićnu koordinaciju, otežano diše, ima epileptične napade, upada u stuporozno stanje, komu i
umire unutar nekoliko dana od ozračenja (osnovni mehanizam smrti: edem mozga, PIKT, meningitis,
cerebralni vaskulitis)
 Usporedo se razvija i teški probavni sindrom, ali pacijent umire prije nego što se on manifestira
 Srednje vrijeme preživljenja nakon ozračenja
(mean survival time, MST)
 Što je doza veća i brža, latencija pojave sindroma je kraća, tj. nastup sindroma raniji
 MST je obrnutoproporcionalan s dozom zračenja
 u području doza koji uzrokuju gastrointestinalni sindrom postoji plato krivulje na oko 4 dana

Ozračenje cijelog tijela

vrijeme preživljenja ovisi o dozi
Liječenje radijacijskih sindroma
LD50/60
 …je doza zračenja na cijelo tijelo kod koje će 50% ozračenih umrijeti unutar 60 dana, iznosi 3,5
Gy
 Krivulja smrtnosti nakon akutnog ozračenja cijelog tijela pokazuje nelinearnu ovisnost doze i
letaliteta s pragom na 75 rada
LD50/60 kod nekih živih bića
 Žohar 10000 rad!
 Daždevnjak 3000
 Pasanac 2000

 Č o v j e k 350
Nuklearne nesreće u povijesti
 403 incidenta 1944-1999
 19 u nuklearnim reaktorima, 303 sa zatvorenim izvorima, 81 s izotopima
 Ukupno 120 umrlih, 30 u US, 2 u GB, 32 u bivšem SSSR

 Hiroshima-Nagasaki 1945
 Chernobyl 1986, 30 umrlih od akutnog radijacijskog sindroma, 105 pt doza 1-2 Gy, 33 pt >6 Gy, mnogi
liječeni transplantacijom k. srži
 Three Miles Island 1979, nitko nije umro niti je bio teže ozračen
Goiania (Brazil) 1987
incident s odbačenim izotopom za brahiterapiju 137Cs, koji je došao u ruke nestručnih osoba, ozračeno 250
ljudi, 8 razvilo akutni radijacijski sindrom, a 4 umrlo od infekcija i krvarenja
Akutni učinci većih doza zračenja na pojedina tkiva
(lokalni učinci većih doza)
Lokalna oštećenja tkiva
 Ozračenje cijelog tijela ≠ lokalno ozračenje
 Ako je ozračenje lokalno, tada su potrebne veće doze da bi došlo do vidljivih oštećenja
 Najčešći rezultat lokalnog ozračenja je smrt (dijela) stanica ozračenog organa/tkiva s posljedičnom
atrofijom; ukoliko doza nije bila prevelika, struktura i funkcija organa se obnovi repopulacijom preostalih
stanica tj. regeneracijom organa ili tkiva
 različita tkiva unutar istog organa mogu imati različitu radiosenzitivnost, vezivna stroma je obično
otpornija od epitela, pa se organ može skvrčiti i ostati bez funkcionalnog dijela žlijezde
 npr. unutar testisa najranije bivaju oštećene spermatogonije, a stanice koje luče testosteron su
znatno manje osjetljive na zračenje

Akutno djelovanje zračenja na kožu

Građa kože
 Epidermis
 Bazalne stanice
 Dermis s folikulima dlake i žlijezdama znojnicama i lojnicama
 Potkožje
Oštećenje kože zračenjem
 Slijedom temeljnog zakona radiosenzitivnosti ( Bergonie, Tribondeau), najosjetljivije stanice u koži su
 bazalne stanice epidermisa
Oštećenja kože su deterministička
OŠTEĆENJA KOŽE ZRAČENJEM
 prve primijećene ozljede od zračenja, jer su prvi rtg-aparati davali puno “mekog” zračenja (nisu imali
filtre!) - danas se blaža oštećenja kože javljaju kontrolirano u radioterapiji, profesionalno se ova
oštećenja više ne događaju
 akutni radiodermatitis - ”opekline od zračenja” javljaju se kod većih jednokratnih doza; jačina
ovisi o dozi i brzini doze
 3-8 Gy: za 2-3d nastaje eritem koji prelazi u pigmentacije, kod veće doze i edem, već nakon 3 Gy može
se javiti privremena depilacija za 2-3tj
 8-12 Gy: nastaje eritem, pa epitelioliza s mjehurićima i vlažna deskvamacija kože (za 4tj), epilacija za
oko 3tj, upale ruba noktiju
 >15 Gy: nastaju radijacijske nekroze i ulcera, ostaju ožiljci, atrofija kože i teleangiektazije – proširenja
sitnih krvnih žila u koži
 na sluznicama nastaju slične promjene kao i na koži, ali su češća krvarenja i ulceracije (koje otežavaju
disanje i hranjenje)
Učinci akutnog ozračenja kože ovisno o primljenoj dozi
Eritem, edem
(d)epilacija
Mjehuri, ljuštenje
Ljuštenje, pigmentacija
Ulceracija, vrijed
Frakcioniranja doze povećava toleranciju na pojavu oštećenja kože
Oštećenja kože zračenjem
 nekada su se niskovoltažne tzv. Grenzove rtg-zrake (10-20 kVp) rabile u liječenju nekih bolesti vlasišta,
tada je primijećeno da je rezultat bio (d)epilacija
 U modernoj radiologiji su oštećenja kože moguća nakon dugotrajnih dijaskopija (npr. kod nekih
kardiovaskularnih intervencija)
Djelovanje zračenja na spolne žlijezde - gonade
Učinak zračenja na ženske gonade
- ovarije
 Jajnici su najosjetljiviji na zračenje u tijeku fetalnog razvoja i pubertetu, pa je najosjetljivija stanica
oocita u primordijalnom folikulu
 Iradijacija jajnika prije puberteta uzrokuje njihovu atrofiju uz uništenje zametnih stanica, a iradijacija
jajnika nakon puberterta još i amenoreju
 Radiosenzitivnost ovarija nakon puberteta postupno pada do 20-30 g, a potom s dobi ponovo raste
 Doza na jajnike odrasle žene od
 10 rada dovodi do amenoreje
 100 rada do prolazne infertilnosti
 500 rada do steriliteta
 Ne treba zaboraviti da doze već od 25-50 rada izazivaju i genetske mutacije u zametnim stanicama u
jajnicima, koje se mogu prenositi slijedećim generacijama
Učinak zračenja na muške gonade
- testise
 10 rada izaziva blago smanjenje broja spermija
 200-300 rada izaziva za 2 mj privremenu infertilnost, koja traje oko 12 mj
 500 rad izaziva trajnu sterilnost, nakon večih doza testisi atrofiraju (npr. kod radioterapije testisa unatoč
zaštiti drugog testisa prekrivanjem)
 ...no, iako se spermatogeneza može obnoviti i nakon ozračenja s više stotina rada, zbog nastalih
mutacija u spermatogonijama preporuča se da muškarac nakon ozračenja s >10 rada u vremenu od 3-4
mj ne stvara potomstvo, dok se stanice koje su ozračene u spermatogonijskoj i kasnijim fazama ne
eliminiraju
Djelovanje zračenja na krvotvorne organe
 Hematološki učinci zračenja
KOŠTANA
KOŠTANA SRŽ
Glavnina krvnih stanica stvara se u koštanoj srži
 Kod djece ona se nalazi u gotovo cijelom skeletu
 U odrasloga se k. srž nalazi uglavnom u pločastim kostima i krajevima dugih kostiju
Hematološki učinci zračenja
AKUTNA OŠTEĆENJA OSTALIH ORGANA
 javljaju se kod rtg-zr.visoke voltaže (pogotovo ako je o dfiltriran “meki” dio) i -zraka
 kosti:
 1° rekonstrukcija - pregradnja, osteopenija - hipertrofična atrofija (rev.)
 2° + osteoskleroza i/ili Sudeck, radijac.nekroza (npr. može dovesti do prijeloma vrata femura kod
zračenja ginekoloških tumora)
 3° sumacija efekta infekcije (osteomijelitis, artritis)
 4° radiogeni tumori (osteosarkom, osteohondromi) (latencija 3-14g)
 Pluća-“radijacijski pneumonitis”…oštećenje kapilara, povećana propusnost, edem, fibrinski eksudat u
alveolama, fibroza; alveolokapilarni blok i pl. insuficijencija
 crijeva: oštećenje sluznice, fibroza stijenke pa strikture
 krvne žile: za nekoliko sati nastaje vazodilatacija i lok. hiperemija, a potom hiperpermeabilnost
arteriola i edemi; degeneracija stijenke i suženje lumena, ev. uz tromboze dovodi do ishemija i nekroza
Djelovanje zračenja na stanicu - citogenetika
Citogenetički učinci zračenja
Citogenetika
 U istraživanjima djelovanja zračenja na kromosome se često rabe limfociti iz ljudske krvi, i to stoga što
oni sami ne kreću u mitozu dok ih se na to ne stimulira in vitro
 “DNA hit” É “chromosome hit”
 Vidljiva oštećenja kromosoma nastaju samo na mjestima ozbiljnih oštećenja DNA molekule, no manja
oštećenje DNA ponekad se i ne vide kao kromosomske aberacije; pri dozama <5 rada obično se ne vide
kromosomske aberacije iako zasigurno nastaju genetske promjene
Single-hit chromosome aberations
Multiple hit chromosome alterations
Kinetika kromosomskih aberacija
KROMOSOMI KAO BIOLOŠKI DOZIMETAR
 2 single-hit aberacije/rad/1000 stanica
 1 multi-hit aberacija/10 rad/1000 stanica tj. 0,1 multi-hit aberacija/rad/1000 stanica
OŠTEĆENJA KROMOSOMA ZRAČENJEM
 oštećenja kromosoma su dobar pokazatelj izloženosti stanice nekom mutagenu (virus, neke kem.tvari,
toplina, ionizirajuće zračenje) - svjetlosnim mikroskopom analiziraju se posebno pripremljeni limfociti iz
periferne krvi
 kromatidne promjene: procjenjuje se % kromatidnih aberacija
 lom-prekid kontinuiteta kromatide, odlomljeni fragment je fizički odvojen od kromatide, no ne spaja se
na drugu kromatidu; 1-2% osoba koje nisu ozračene imaju ovakve lomove
 “gap”-neobojeni dio kromatide, prividno odvajanje fragmenta kromatide, ali bez promjene lokacije;
2-4% osoba koje nisu ozračene imaju normalno ovakve lomove
OŠTEĆENJA KROMOSOMA ZRAČENJEM
 kromosomske promjene (aberacije): procjenjuje se % i vrsta kromosomskih aberacija (delecije,
prstenasti kromosomi, dicentrički kromosomi, translokacije)
 promjene na kromosomima su “biološki dozimetar”: ---broj kromosomskih aberacija linearno je
proporcionalan dozi (za velike doze) - tip kromosomske aberacije (kod
malih doza) - pojava prstena i dicentrika
 analizom kromosoma (kariograma) prati se oporavak profesionalno ozračenih, i određuje trajanje
zabrane rada u sferi ionizirajućeg zračenja
Djelovanje zračenja na kapilare
OŠTEĆENJA KAPILARA ZRAČENJEM
 kod kronično (profesionalno) eksponiranih osoba dolazi do funkcionalnih i morfoloških promjena
kapilarne cirkulacije što se može vidjeti kapilaroskopijom svjetlosnim mikroskopom s bočnim
osvjetljenjem (kod profesionalno izloženih zračenju obvezna je svake 2 godine):
---nabor epidermisa na korijenu nokta sadrži kapilarne petlje nalik slovu “U”, promjera petlje 500 širine
kapilare 10, koje imaju arterijski i venski krak; različiti fizikalni i kemijski utjecaji mogu uzrokovati
smanjenje broja petlji i promjene oblika i širine lumena kapilara