Škola: Gimnazija Vukovar

Predmet: Kemija

Profesorica/mentorica: Antonija Milić

Učenik: Leon Mudri, 4.c

RADIOAKTIVNOST
Primjena radioaktivnosti
Istraživački rad

Vukovar, 23.10.2022.
 Sadržaj
3………………………………………………………Istraživačko pitanje
3……………………………………………………………………….Hipoteza
4,5…………………………………………………………………….Razrada
6………………………………………………….………………Praktičan dio
7,8………………………………………………………………………Analiza
 Istraživačko pitanje
Radioaktivnost se zbog svojih pozitivnih strana koristi u mnogo različitih područja,
ali ponajviše u medicini. Moje istraživačko pitanje je: Koliko i kako radijacija
zapravo loše utječe na ljude?

Hipoteza
Radioaktivnost i radioaktivni izotopi se unatoč svojih loših strana redovito koriste
u medicini, ali i brojnim ostalim područjima. Koriste se u minimalnim količinama i
kontroliranim uvjetima da bi se minimizirao loš utjecaj. U takvim malim
količinama i određenim uvjetima radijacija ima minimalan utjecaj na ljudsko tijelo.
 Razrada

Radioaktivnost je spontano emitiranje alfa i beta čestica iz tvari pri čemu se

mijenjaju svojstva iste tvari. Emitiranje alfa i beta čestica je često popraćeno
emisijom gama-elektromagnetskih valova. Prirodnu radioaktivnost otkrio je
Antoine Henri Becquerel. Ernest Rutherford je otkrio da se zračenje radija može
podijeliti na alfa i beta-zrake. Nakon što je Wolfgang Pauli postavio hipotezu o
postojanju neutrina, Enrico Fermi je postavio prvu strogu teoriju beta-raspada u
kojoj pretpostavlja da prijelaz neutrona u proton ili prijelaza protona u neutron
uzrokuje nuklearno djelovanje, a pritom dolazi do simultane emisije (apsorpcije)
elektrona i neutrina. Irene i Frederic Joliot-Curie su prvi umjetno izazvali
radioaktivnost i proizveli umjetni radionuklid stabilnog kemijskog elementa.
Izotopi su atomi s istim brojem protona, ali različitim brojem neutrona. Većina
atoma ima stabilne i radioaktivne izotope.
Radioaktivni raspad je pretvaranje jedne atomske čestice u drugu uz emitiranje
alfa ili beta-čestica i gama-zračenja. Tijekom radioaktivnog raspada nastaju
sljedeće čestice: pozitroni, neutrino i antineutrino.
Pozitroni su čestice koje su iste mase kao elektron, ali pozitivnog naboja. Nuklidi
koji emitiraju pozitrone se koriste u medicini, točnije u dijagnostici pozitronskoj
emisijskoj tomografiji (PET).
Neutrino i antineutrino su neutralne čestice zanemarivo male mase. Prate
raspade pri kojim se emitiraju elektroni i pozitroni. Navedene čestice koje se
emitiraju tijekom nuklearnog raspada jezgara različitih atoma različitih su energija
i o tome ovisi njihov domet. Uzimajući taj domet u obzir, osmišljava se zaštitna
oprema za ljude koji rade na takvim istraživanjima ili se koriste u medicinskoj
radioterapiji.
Što se tiče primjene, najviše se primjenjuje u medicini, ali se primjenjuje i u
energetici, industriji, znanosti…

Utjecaj radijacije na ljude

U svakodnevnom životu, svugdje oko nas, izloženi smo niskim dozama zračenja
koje nemaju neki utjecaja na nas, no razine od čak 25 rema mogu uzrokovati
promjene u krvi. Prvi simptomi radijacijske bolesti počinju se javljati kada osoba
dosegne doze iznad 100 rema. Simptomi radijacijske bolesti uključuju glavobolju,
mučninu, povraćanje i određeni gubitak bijelih krvnih stanica. Doze zračenja preko
300 rema vrlo su štetne. Uzrokuju gubitak kose i značajna unutarnja oštećenja.
Budući da mutirane stanice emitiraju višak energije i mase, ona se prenosi na
zdrave stanice u tijelu; dakle, mutirajući ih. Ova doza uzrokuje ozbiljan gubitak
bijelih krvnih stanica, slabljenje imunološkog sustava i čineći žrtve osjetljivima na
bolesti. Još jedna komplikacija do koje može doći je zgrušavanje krvi i krvarenje
zbog smanjene proizvodnje krvnih pločica. Osoba koja je izložena količini radijacije
od 450 remova ima samo 50% šanse za preživljavanje. Nakon što je osoba izložena
količini radijacije od 800 remova, nema šanse za preživljavanje. Područja koja su
najosjetljivija na negativne učinke zračenja su koštana srž i štitnjača. Zbog
osjetljivosti koštane srži na zračenje, najčešći rak izazvan zračenjem je leukemija.
Zračenje može uzrokovati rak u bilo kojem dijelu tijela, no najčešće se povezuje s
rakom pluća, rakom kože, rakom štitnjače, rakom dojke i rakom želuca.
Slika 1: mutacija i nekontrolirani rast stanica

Izvor slika 1 i 2:(https://serc.carleton.edu/NAGTWorkshops/health/case_studies/radiation_cance.html)

Slika 2: napredak raka

 Praktičan dio
Različiti radioizotopi i na koji dio tijela djeluju
(crtež ovdje)
 Analiza

1.4

1.2

0.8 Series1
Series2
0.6 Series3
mSv/god
0.4

0.2

0
Osijek Zagreb Varaždin Rabac prosjek u RH

2.5

1.5 Udisanje radona

Zemljino zračenje
Kozmičko zračenje
1 Ostali nukleotidi uneseni u
tijelo

0.5

0
mSv

(1 mSv=0,1 rem, 1 rem=10 mSv)

Učinci raznih
doza Posljedice

teška bolest i smrt

više od 10 Sv za par tjedana

2 do 10 Sv 50% šanse za smrt

1 Sv radijacijska bolest

50 mSv godišnje Može izazivati rak