Teži utemeljiti fundamentalnu antropologiju usmjerenu na ponovno otkrivanje rasčarane prirode
i dublje poimanje ljudske prirode kao izbuljene paradigme. Kritizira klasičnu znanost jer je utemeljena na paradigmi pojednostavljenja koja preferira redukciju, isključivanje i razdvajanje. Problem kompleksnosti ono što tvori originalnost materije nije supstancija nego organizacija. Propituje odnos red-nered-organizacija. Duh nije superstruktura, nego novo svojstvo koje nastaje iz odnosa mozak-kultura. Zbilja je uvijek bogatija i složenija od naše formalne i racionalne spoznaje, a univerzum je uvijek širi od našeg duha. Nova znanost priznaje postojanje nereda i snagu događaja iz nereda se crpi obnova reda, društvo se neprestano reorganizira preko protuslovlja. Nova znanost se treba usmjeriti na kreativnost i generativnu snagu pojedinačnog. Znanstvena spoznaja se sve manje koristi za promišljanje, a sve više za pohranu u računala koje koriste nadindividualni entiteti poput države. U Etici Morin odgovara na pitanja ima li šanse da se ljudi civiliziraju, humaniziraju… odgovori su mu lišeni svakog dogmatizma, nema ravnodušnosti… Zahvaća dvije oprečne sastavnice stvarnosti, inzistira na interakciji i međuovisnosti elemenata koji izgledaju nepomirljvima, poput jednakosti i raznolikosti koje se kombiniraju i nadopunjuju. To je u skladu s kompleksnom misli. U etici je to oblik mišljenja koji spaja umjesto da razdvaja, koji povezuje umjesto da segmentira. Priroda-kultura, život-smrt nisu odvojeni blokovi nego elementi u međudjelovanju. On ne želi napraviti sustav, nego spojiti organizaciju zbilje s njenom povratnošću. Spoznaja teži moralnom napretku koji teži spoznajnom napretku. Hologramsko načelo svaki element sadrži cjelinu (stanica sadrži genetski materijal kloniranje). Društvo je putem kulture prisutno u svakom pojedincu. Europa je u tome Kompleks one bez stapanja povećuje najveće raznolikosti/suprotnosti. Dijalogika Kompleksno jedinstvo opreka biti subjekt znači uvijek biti razapet između egoizma i altruizma. Razlikuje se od dijalektike jer se proturječnosti ne razrješavaju nego tvore fenomene i entitete. Suprotstavlja dva temeljna kretanja, ono združujuće i ono razdvajajuće. On obnavlja izvore morala u životu, društvu, pojedincu Čovjek je stalno pojedinac društvo i vrsta LJUDSKO TROJSTVO. Etika kompleksnosti. Svaka kompleksna misao je etična jer povezuje i okuplja. Etika neizvjesnosti nije normativna, nego daje putokaze kad oni nisu mogući. Ona nije ni apstrakcija ni rigorizam. Uzma u obzir sve ljudske spoznaje, ali ne poistovjećuje etiku s ijednom znanosti. Moralna svijest nije izvedena iz intelektualne ali je bez nje nemoguća. To je etika za novo vrijeme. Odgovara na pitanje kako izgraditi samoproizvedeni moral koji ne diktira nikakav autoritet i koji može odgovoriti na izazove vremena. Važno je suzbiti svoje unutarnje barbarstvo. Umanjiti barbarstvo i uvećati bratstvo u duhu hologramnog načela mijenjamo svijet. Ničime to nije zajamčeno, ali ni najgore nije sigurno. Treba dakle obnoviti humanizam, ukazati na njegove vrijednosti. Ova etika nije dovršena nego se regenerira. Otpor je okrutnosti svijeta i ljudskom barbarstvu. Potrebna je samo dijaloška nota u njoj. Potrebno je obnavljati životne izvore.