Stilovi i strategije učenja

2021./2022.

Stilovi učenja

doc. dr. sc. Draženka Molnar

drazenka.molnar@gmail.com

1
 Materijali
Polaznici na daljinu mogu pristupiti materijalima
na Moodle stranici u mapi PREZENTACIJE - 2.
Stilovi učenja te ih prenijeti na svoje računalo

2
 Pregled
1. Poučavanje
1.1. Nastavni proces
1.2. Pokazatelji djelotvornosti poučavanja
1.3. Osobine nastavnika
1.4. Metode učinkovitog poučavanja
2. Stilovi učenja

3
 1.1. NASTAVNI PROCES
učenje – pamćenje učenje – obrada važnih
činjenica informacija
predavačka nastava iskustvena i istraživačka
nastava
zamoran nastavni proces užitak u učenju
nezadovoljni učenici zadovoljni učenici
ekstrinzična motivacija intrinzična motivacija
bijeg od odgovornosti preuzimanje odgovornosti
nastavni sadržaji u središtu učenici u središtu
pozornosti
kratkotrajna reproduktivna trajna i uporabna znanja
znanja učenika učenika
4
Koncept doživotnog Koncept doživotno
radnog mjesta potrebnih vještina i
cjeloživotnog učenja

nespecifična stečena znanja i vještine

treba prilagoditi zahtjevima radnog mjesta

5
 1.2. POKAZATELJI DJELOTVORNOSTI
POUČAVANJA
Varijable povezane s uspjehom u poučavanju:
• vrijeme provedeno u školskom radu
• usklađenost poučavanja s kognitivnim
razvojem učenika
• jasna očekivanja ishoda poučavanja

6
 1.3. OSOBINE NASTAVNIKA I USPJEŠNO
POUČAVANJE
• stručna znanja
ZNANJA
• didaktičko-metodička znanja
• poznavanje kognitivnih i motivacijskih
procesa
• poznavanje kognitivnog, emocionalnog i
socijalnog razvoja učenika

• planiranje i izvedba poučavanja

• utvrđivanje ishoda učenja
VJEŠTINE
• upravljanje razredom

7
STAVOVI I • pokazivanje entuzijazma i zanimanja
OČEKIVANJA za predmet
• izražavanje jasnih ciljeva i očekivanja
• poticanje usmjerenosti na zadatak
• pokazivanje uvjerenja u mogućnosti
svladavanja gradiva od strane učenika
• zainteresiranost za učenike i njihovo
učenje

8
 Učinkovito podučavanje zahtjeva kritičko mišljenje: sagledavanje
situacije, otkrivanje problema i ispitivanje mogućih rješenja.

• Dobro podučavanje podrazumijeva:

• donošenje odluka
• znanje o sebi i samoregulaciju
• primjenu rezultata istraživanja
• poznavanje predmeta i način predavanja
• kritičko razmišljanje i vještine rješavanja
problema
• poznavanje učenika i njihovog načina učenja
• vještine predavanja i komunikacije
9
• Zadatci nastavnika:

• motivirati učenike
• upravljati učionicom
• ispitati predznanje
• učinkovito prenijeti ideje
• uzeti u obzir karakteristike učenika
• procijeniti ishode učenja
• pregledati ishode
• NAUČITI UČENIKE KAKO UČITI

10
 1.4. METODE POUČAVANJA

Metoda poučavanja određuje se kao naučen generaliziran

obrazac ponašanja koji se može sustavno primjenjivati u
različitim nastavnim područjima s ciljem olakšavanja i
poboljšanja ishoda učenja.

Metode poučavanja razlikuju se prema sljedećim kriterijima:

- stupnju aktivacije učenika i nastavnika
- broju osoba koje se poučava

11
Oblici poučavanja

• izravno poučavanje – nastavnik izravnim izlaganjem

prenosi učenicima strukturirane informacije (izravna
nastava, eksplicitna nastava, didaktičko poučavanje)
• poučavanje vođenim otkrivanjem i raspravom
• samostalno učenje uz pomoć povratnih informacija
nastavnika

12
 IZRAVNO POUČAVANJE
ETAPE POUČAVANJA PONAŠANJE NASTAVNIKA
Objašnjavanje cilja i Nastavnik objašnjava cilj i
motiviranje za učenje priprema učenike za učenje
Nastavnik sustavno izlaže
Obrada novog gradiva informacije
Vođeno uvježbavanje i Nastavnik zadaje zadatke
praćenje izvedbe za uvježbavanje
Nastavnik provjerava
izvedbu i daje dodatna
Provjera razumijevanja objašnjenja
Nastavnik proširuje
Dodatno uvježbavanje i
primjenu znanja na
osiguravanje transfera
složenije primjere
13
POUČAVANJE VOĐENIM OTKRIVANJEM I RASPRAVOM

Tijek rasprave:
• određivanje cilja rasprave i načina njezine provedbe
• usmjeravanje i zadržavanje pažnje na temi rasprave
• vođenje rasprave
• završavanje rasprave i sažimanje

14
 Usporedba metode izlaganja i metode rasprave (pregled
empirijskih istraživanja)

Metoda
Kriterij Bolja metoda Bolja metoda Podjednaki
uspješnosti izlaganja rasprave rezultati
Činjenično
znanje na 12 5 4
testovima
Dugotrajno
pamćenje 0 7 0

Stavovi i
motivacija za 1 7 1
učenje

15
SAMOSTALNO UČENJE UZ POMOĆ POVRATNIH
INFORMACIJA NASTAVNIKA

Za školski uspjeh važne su sljedeće vještine:

• vještine praćenja procesa poučavanja
• vještine samostalnog učenja
• vještine dozivanja, pokazivanja i primjene naučenog

16
VJEŠTINE SAMOSTALNOG UČENJA

U podlozi samostalnog učenja nalaze se kognitivne vještine:

1. Organiziranje i elaboracije udžbeničkih tekstova
2. Rješavanje problema u matematici i prirodnim
znanostima
3. Pisanje slobodnih sastavaka
4. Pohrana informacija u dugotrajno pamćenje
5. Kritičko mišljenje
6. Metakognitivne vještine

17
 MODEL OBRADE INFORMACIJA I
KOGNITIVNE VJEŠTINE KLJUČNE ZA AKADEMSKI USPJEH

metakognicija

METAKOGNITIVNE VJEŠTINE

Dugotrajno
senzorno
radno pamćenje pamćenje
pamćenje

VJEŠTINE PRAĆENJA VJEŠTINE SAMOSTALNOG

POUČAVANJA UČENJA

VJEŠTINE POKAZIVANJA
I UPOTREBE ZNANJA

18
 STIL?
• ukupnost odlika koje čine određeno ponašanje
prepoznatljivim

19
 Proces učenja ovisi o:

• percepciji;
• stilu učenja;
• afektivnom stilu (osobine ličnosti);
• kognitivnom stilu (način mišljenja);

20
Što vidite na slici?

21
22
23
• Većina ljudi nije svjesna koji im stil učenja
odgovara

• Većina ljudi ima ideju o tome da iz nekih

aktivnosti i situacija uče uspješnije nego
iz drugih.

24
 1. Teorijska razmatranja
• Stilovi učenja zauzimaju sve značajniji prostor
u pedagoško-didaktičkoj teoriji i nastavnoj
praksi
• Ne postoji jedinstveno određenje stilova
učenja, već sintagma ima višeznačnost kao što
je i područje istraživanja interdisciplinarno te
znanstvenici daju različita određenja kao što
su kognitivni stilovi, stilovi učenja, intelektualni
stilovi, stilovi mišljenja, …
25
 1.1. Stil učenja - definicije
• Individualne razlike pojedinaca po načinu percepcije,
pamćenja, mišljenja i rješavanja problema (Casidy, 2004)
• Način stjecanja i transformiranja iskustva (Kolb, 1984)
• Način na koji se osoba koncentrira, obrađuje, razumije i pamti
nove infromacije (Dunn i Dunn, 1993)
• Individualne razlike učinkovitosti kojom osoba opaža, misli i
uči (Stenberg & Grigorenko, 2008)
• Preferirani način percepcije, obrade, organizacije i
razumijevanja operacije (Felder & Silverman, 1998)
• Način na koji pojedinac uči (Prickard, 2009)

26
 1.1. Stil učenja - definicije
• opis stavova i ponašanja koja određuju naše
preferencije u učenju;

• preferirani način razmišljanja, obrade i

razumijevanja informacija;

• način učenja u kojem je osoba najuspješnija;

• dominantni ulazni kanal kod prijema

informacija.
27
 Pitanja za promišljanje
• Kako možemo naučiti učenike, ako ne znamo
kako su naučili?
• Što je model učenja?
• Kako ćemo raditi?
• Kako poboljšati nastavnu praksu?

28
Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje
te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2011.)
kao važnu sastavnicu za ostvarenje odgojno-obrazovnih
vrijednosti i ciljeva obrazovanja ističe:

• osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u

učenju,
• oganiziranje vlastitog učenja (učinkovito
upravljanje vremenom i informacijama
samostalno i u skupinama)
• samoprocjena

29
 1.2. Razvoj modela stilova učenja i
modela višestruke inteligencije
• Različiti modeli i različiti kriteriji klasifikacije
• Najučestaliji modeli kao predmet istraživanja:
1. Meyers-Briggsov model,
2. Dunn & Dunnov model (1972),
3. Felder-Silvermanov model,
4. Kolbov model
5. Gardnerov model višestrukih inteligencija
6. Sternbergov model (2001)
7. Honey i Mumfordov model
8. Cohen, Oxford i Chi model
30
 1.2. Razvoj modela stilova učenja i
modela višestruke inteligencije
• Različiti modeli i različiti kriteriji klasifikacije
• Najučestaliji modeli kao predmet istraživanja:
1. Meyers-Briggsov model,
2. Dunn & Dunnov model (1972),
3. Felder-Silvermanov model,
4. Kolbov model
5. Gardnerov model višestrukih inteligencija
6. Sternbergov model (2001)
7. Honey i Mumfordov model
8. Cohen, Oxford i Chi model
31
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)

Gardner:
• istraživanjima dokazao da ima najmanje osam središta
inteligencije,
• srušio mit da je inteligencija nepromjenjiva od rođenja,
• smatra da je svako dijete potencijalno darovito,
• potrebni su različiti stilovi poučavanja u skladu sa
stilovima učenja učenika u razredu
32
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)

33
 Aktivnost 1.
Upitnik – Višestruke inteligencije
Polaznici na daljinu mogu pristupiti materijalima
na Moodle stranici u datoteci UPITNICI– Upitnik
1_Višestruke inteligencije

34
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
1. Logičko - matematička inteligencija
– sposobnost rasuđivanja, računanja i logičkog
razmišljanja

Osobine: - organizirani su, uredni i precizni u računanju,

- vole rješavati probleme, koriste logičke
strukture i apstrakcije

Stilovi koji ih motiviraju: - rješavanje problemskih zadataka

korak po korak, analize podataka i rješenja
- primjene matematike u drugim predmetima,
- vole matematičke igre
35
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
2. Prirodoslovna inteligencija
- sposobnost zamjećivanja i razumijevanja prirodnih
fenomena
Osobine: - vole prirodu i lako uočavaju prirodne pojave,
- brzo uspostavljaju uzročno posljedične veze
među prirodnim zakonima,
Stilovi koji ih motiviraju: - prikupljanje, obrada, analiza
podataka i eksperimentiranje
- crtanje grafikona, interpretacija
- grafičko rješavanje zadataka riječima

36
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
3. Lingvistička inteligencija
- sposobnog dobrog govorenja i pisanja

Osobine: - osjetljivi su na obrasce, pravopis, čitanje, red

riječi u rečenici,
- dobro rasuđuju i pamte trivijalne stvari

Stilovi koji ih motiviraju: - sudjelovanje u raspravama,

- intervjuiranje i pisanje članaka
- prikupljanje crtica iz povijesti uređivanje umnih
mapa i plakata
37
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
4. Vizualno - spacijalna inteligencija
- sposobnost slikanja, snimanja fotografija ili
stvaranja skulptura
Osobine: - misle i pamte u slikama, metaforama
- vole crtanje, karte, dijagrame, umne mape
- imaju smisao za cjelinu, služe se svim osjetilima
Stilovi koji ih motiviraju: - crtanje, vizualizacija,
- računalna grafika, uporaba različitih karata,
dijagrama istaknutih boja
- kreiranje panoa
38
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
5. Tjelesno – kinestetička inteligencija
- sposobnost korištenja ruku i tijela

Osobine: - vješti su u praktičnim radovima, crtanju

konstruiranju,
- imaju dobar osjećaj za vrijeme, smetaju ih
pauze, izuzetna kontrola tijela i objekata

Stilovi koji ih motiviraju: - terenska nastava, praktični radovi,

projektni dani,
- pokreti na satovima, gluma, ples u tijeku učenja
39
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
6. Glazbena inteligencija
- sposobnost za sluh i ritam

Osobine: - osjetljivi su na visinu, ritam i boju tonova

- uče uz glazbu i sami je stvaraju

Stilovi koji ih motiviraju: - učenje uz glazbenu podlogu

40
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
7. Interpersonalna (socijalna) inteligencija
- sposobnost odnosa s drugima

Osobine: - imaju dobre odnose s drugima, vole raditi u

paru i skupinama
- dobro komuniciraju, ali znaju i manipulirati drugima

Stilovi koji ih motiviraju: - rješavanje zadataka u skupinama,

parovima, timovima
- izrada plakata, prezentacija u skupinama

41
 1.2.1. Gardnerov model
višestrukih inteligencija (1983)
8. Intrapersonalna ( intuitivna, emocionalna) inteligencija –
- sposobnost dostupnosti vlastitim osjećajima

Osobine: - svjesni su svojih osjećaja, prednosti i slabosti

- intuitivni su, cijene privatnost, vole biti posebni,
drugačiji od drugih

Stilovi koji ih motiviraju: - samostalni rad

- slobodna interpretacije rješenja,
- vrijeme da izraze i svoje
doživljaje pri rješavanju zadataka

42
 Stilovi učenja
ZABLUDE:
• da možemo cijelo vrijeme i svakoga učenika motivirati
ovim stilovima poučavanja
• da možemo napustiti sve tradicionalne nastavne stilove
poučavanja
MOGUĆNOSTI:
• povremeno osvježavati nastavu različitim stilovima
poučavanja prema s obzirom na
a) učenike koje podučavamo
b) sadržaj koji obrađujemo
c) vrijeme

43
 1.2.2. VAK stilovi učenja
▪ tri stila učenja:
VIZUALNI stil učenja
AUDITIVNI stil učenja
KINESTETIČKI stil učenja

44
 1.2.2. VAK stilovi učenja
STIL UČENJA OBJAŠNJENJE

Vizualni Gledanje i čitanje

Auditivni Slušanje i govor

Kinestetički Dodir i rad

45
 Aktivnost 2.
Upitnik - VAK
• Polaznici na daljinu mogu pristupiti
materijalima na Moodle stranici u datoteci
UPITNICI – Upitnik 2_VAK

46
 Aktivnost 2.
Upitnik - VAK
RJEŠENJE
a) Odgovori se odnose na vizualni stil
b) Odgovori se odnose na auditivni stil
c) Odgovori se odnose na kinestetički stil

47
 Aktivnost 2.
Upitnik - VAK
RJEŠENJE – SENZORNI (OSJETNI) STILOVI
Rezultat 30+ za bilo kojem od osjetilnih stilova
govori o snažnoj sklonosti za određeni stil
učenja
Rezultat 0-15 za bilo kojem od osjetilnih stilova
upućuje na slabu razvijenost toga stila
Podjednako visok rezultat za sva tri stila ukazuje na
fleksibilan pristup učenju
Podjednako nizak rezultat za sva tri stila – Što se to s
vama događa?
48
 Aktivnost 3.
Primjer aktivnosti - VAK
Razmislite kako biste sljedeću aktivnost učinili
dostupnom u sva tri sistema – VAK

• Uvježbavanje dijaloga iz udžbenika

49
 Aktivnost 4.
Razredne aktivnosti I.
Kvačicom označite aktivnosti koje volite (bilo kao
učenik ili kao učitelj)

50
 Kvačicom označite
aktivnosti koje volite
1. Korištenje slika, grafova, boja, oblika
2. Slušanje CD-ova s različitom glazbom, pjesmama, ritmom i
rimom
3. Dodirivanje stvarnih predmeta
4. Mehanička ponavljanja
5. Ukrašavanje razreda posterima, slikama, učeničkim radovima
6. Pantomima
7. Dramatizacija, gluma
8. Praktični projekti

51
 Kategorizirajte aktivnosti koje
volite prema sljedećem kriteriju
• V za vizualni
• A za auditivni
• K za kinestetički

Neki od odgovora mogu pripadati jednoj

kategoriji (V, A, K), neki dvjema (VA, KV, AK), a
neki trima kategorijama (VAK)
Sukladno odgovorima stavi kvačicu u dijagram!
52
 VA
V A

VAK

KV AK

53
54
 Aktivnost 5.
Razredne aktivnosti II.
• Polaznici na daljinu mogu pristupiti
materijalima na Moodle stranici u datoteci
RADNI LISTIĆI – Radni listić 1_Razredne
aktivnosti i stilovi učenja

55
 Zaključak?
• Preferirani stil učenja može se odraziti i na
preferirani stil poučavanja.
• Prilikom planiranja, učitelji bi trebali uključiti
sva tri stila u proces poučavanja.

56
 VIZUALNI STIL
• uče gledanjem (moraju vidjeti da bi
zapamtili)
• vole ilustracije, crtanje i pisanje, čitanje
napisanog, pismeno bilježenje, dobri su
čitači i više vole čitati nego da im se čita
• uredni su, organizirani
• brzo pričaju, uočavaju detalje,
dugoročno planiraju
• dobro pamte lica, orijentirani su na
izgled, dizajn
• imaju osjećaj za boje, mogu imati
umjetničke sklonosti
• ne ometa ih buka
• mogu zaboraviti verbalne upute ili
proslijediti usmenu poruku
• često znaju što bi rekli, ali teže
pronalaze riječi
• šaraju za vrijeme telefonskog
razgovora, predavanja ili sastanka
• ne pamte viceve

57
 VIZUALNI TIPOVI
savjeti
▪ zapiši da bi bolje zapamtio
▪ gledaj osobu koja priča da bi se bolje
koncentrirao
▪ koristi boje za naglašavanje važnoga u
tekstu
▪ najbolje učiš sam
▪ sjedi dalje od prozora i vrata
▪ koristi filmove, slajdove, ilustracije, crteže,
dijagrame
▪ traži pismene upute ili zapiši upute
58
 AUDITIVNI STIL
• uče i pamte po sluhu
• ponekad se “izgube” pokušavajući zapisati
• uče slušajući i prije zapamte ono o čemu se
raspravlja nego ono što vide
• “pričaju” sami sa sobom za vrijeme
izvođenja aktivnosti
• buka ih vrlo lako prekine
• često miču usnama dok čitaju, vole čitati
naglas
• vole slušati dok im se objašnjava i vole sami
objašnjavati
• pričljivi su i vole raspravu
• vrlo su detaljni u opisima
• imaju problema s aktivnostima koje
uključuju vizualizaciju
• više vole glazbu od likovne umjetnosti
• dobri su u imitaciji glasova i načina govora
drugih ljudi
• otvorene su i komunikativne osobe

59
 AUDITIVNI TIPOVI
savjeti
▪ pokušaj učiti s prijateljima raspravljajući ili glasno ponavljajući
▪ prije čitanja određenog poglavlja,pogledaj slike,naslove te
naglas reci svoje mišljenje kao što je glavna tema odlomka
▪ čitaj naglas uvijek kada je to moguće
▪ snimaj predavanja te ih preslušavajući pokušaj zapamtiti
▪ pitanje u testu uvijek pročitaj naglas prije rješavanja
▪ kod čitanja karte, naglas govori što vidiš i misliš

60
 KINESTETIČKI STIL
• najbolje uče kroz pokret, dodir i aktivnost
• teško im je dugo vremena sjediti na mjestu
• vole kad mogu napraviti nešto, a ne samo čitati ili
slušati,vole predmet dotaknuti, vidjeti kako radi,
izrađivati stvari i isprobavati nove aktivnosti
• daju prednost manipulaciji materijalom i grupnoj
dinamici
• često koriste glagole u razgovoru ili opisima
• dodiruju ljude da bi privukli njihovu pozornost
• orijentirani su na tjelesnu aktivnost i često su u
pokretu
• najbolje pamte izvodeći određene pokrete
• često tekst prate prstom
• često koriste gestu, mimiku, mašu rukama dok
govore
• teško im je ostati mirnim kroz duži vremenski period
te lupkaju olovkom ili trzaju nogama dok uče
• imaju najviše problema u školi
• dobro se orijentiraju u prostoru
• rado uče pomoću računala
• uspješni su u sportu
• vole akcijske filmove i knjige
• oblače se ležerno i sportski i vrlo su otvorene osobe

61
 KINESTETIČKI TIPOVI
savjeti
▪ uči ponavljajući glasno, izvodeći različite pokrete,
hodajući
▪ u situacijama kada hodanje ili tapkanje prstima (nogom)
ometa rad pokušaj stiskati tenisku ili stres lopticu
▪ ako učenje za stolom ne daje rezultate pokušaj ležati na
trbuhu ili leđima ili sasvim izokrenut “naopako”
▪ pokušaj učiti s glazbom u pozadini
▪ za vrijeme učenja pravi češće, kraće odmore
▪ izrazi se kroz ples, gimnastiku, sport ili glumu

62
 1.2. Razvoj modela stilova učenja i
modela višestruke inteligencije
• Različiti modeli i različiti kriteriji klasifikacije
• Najučestaliji modeli kao predmet istraživanja:
1. Meyers-Briggsov model,
2. Dunn & Dunnov model (1972),
3. Felder-Silvermanov model,
4. Kolbov model
5. Gardnerov model višestrukih inteligencija
6. Sternbergov model (2001)
7. Honey i Mumfordov model
8. Cohen, Oxford i Chi model
63
 Aktivnost 6.
Upitnik - Kolb
• Polaznici na daljinu mogu pristupiti
materijalima na Moodle stranici u datoteci
RADNI LISTIĆI – Upitnik 3_Kolb

64
 1.2.3. Kolbov model
• preferencija stila učenja je u stvari proizvod
dva para varijabli (osjećaj ↔ razmišljanje;
radnja ↔ gledanje)

65
 1.2.3. Kolbov model
• istok-zapad os - Kontinuum procesuiranja (kako pristupamo
određenom zadatku),
• sjever-jug os - Kontinuum percepcije (naš emocionalni
odgovor, ili kako mislimo ili što osjećamo o zadatku).

66
 1.2.3. Kolbov model
• Naš stil učenja je proizvod ovih odluka na ova
dva izbora:
1. Kako pristupiti zadatku - tj., 'prihvaćanje
iskustva' - preferirati da se (a) gleda ili
(b) radi, i
2. Naš emocionalni odgovor na iskustvo -
tj., ‚preinaka iskustva' - preferirati da se
(a) misli ili (b) osjeća.

67
 1.2.3. Kolbov model
Biramo naš pristup zadatku ili iskustvu tako što odabiremo opciju 1(a) ili 1(b):
•1(a) – gledajući druge koji su involvirani u iskustvo i razmišljajući o tome šta
se događa ('reflektivna observacija' - 'gledanje') ili
•1(b) - 'direktno uskakanje' i radeći ('aktivno eksperimentiranje' - 'radnja')

Istovremeno mi biramo kako da emocionalno preinačimo iskustvo u nešto

značajno i korisno tako što odabiremo opciju 2(a) ili 2(b):
•2(a) – stječući nove informacije razmišljajući, analizirajući, ili planirajući
('apstraktna konceptualizacija' - 'razmišljanje') ili
•2(b) – kroz iskustvo 'konkretnih, opipljivih, kvaliteta u svijetu' ('konkretno
iskustvo' - 'osjećanje')

68
 4 Kolbova tipa učenika
1) AKTIVIST
2) PRAGMATIČAR
3) MISLILAC
4) TEORETIČAR

69
4 Kolbova tipa učenika
Aktivist/Accomodator: rado primjenjuje vještine i rješava
probleme, radi u manjim skupinama i traži povratnu
informaciju ostalih učenika; smatra da bi učitelj trebao biti
model stručnjaka koji učeniku prepušta odluku o kriterijima
relevantnosti materijala koji se koriste.

Pragmatičar/Converger: voli komentare ostalih učenika,

aktivnosti koje zahtijevaju primjenu vještina; vješt u praktičnoj
primjeni ideja, a u radu samostalan.

Mislilac/Diverger: maštovit, voli predavanja s mogućnošću

dugog promišljanja; učitelj nudi stručnu interpretaciju – vodi
kroz nastavni proces; učenik procjenjuje izvedbu na temelju
vanjskih kriterija.

Teoretičar/Assimilator: preferira teorije slučaja, čitanje i

promišljanje. Dobar u kreiranju teorijskih modela.

70
 AKTIVISTI
Uspješno uče ako:
• nova iskustva, probleme
• u kratkim, intenzivnim
aktivnostima s dramom
• dinamičnu raznovrsnost
• teške izazove
• u centru pažnje
• grupni rad
• isprobavanje, pokušavanje
Neuspješni su ako:
• su u pasivnoj ulozi
• moraju samostalno raditi
(čitati, pisati)
• dugotrajno ponavljaju
isto/slično gradivo
• slijede vrlo striktne upute
• ne smiju pogriješiti
71
 MISLIOCI
Uspješno uče ako:
• mogu biti po strani,
promatrati i promišljati
• imaju dovoljno vremena za
pripremu
• mogu tragati za
informacijama
• imaju detaljne analize i
objašnjenja zašto
• mogu samostalno odlučivati
bez zadanih rokova
Neuspješni su ako:
• su u središtu zbivanja (npr.
gluma situacija)
• moraju naglo djelovati
(kratki testovi ili blic-pitanja)
• imaju premalo (po njihovoj
procjeni) informacija ili
vremena za pripremu
• imaju vrlo stroge upute
72
 TEORETIČARI
Uspješno uče ako:
▪ imaju vremena stvarati
odnose među informacijama
▪ mogu analizirati i propitivati
▪ vide jasnu strukturu i
namjenu, jasan cilj
▪ im informacije privuku
znatiželju, makar nisu bitne za
sadržaj
▪ izvor informacija predstavlja
autoritet
Neuspješni su ako:
• moraju naglo djelovati
(kratki testovi ili blic-
pitanja) bez unaprijed
jasno definiranih ciljeva
• im se ne zada stroga
struktura djelovanja
(pravila)
• ne vide jasnu priliku za
vlastiti intelektualni razvoj
• rade trik-testove
73
 PRAGMATIČARI
Uspješno uče ako:
• vide jasnu vezu aktivnosti i
rezultata (ako-onda)
• imaju uzore ili modele
• imaju priliku vježbati s
osobom uspješnom u tome
• mogu neposredno
primjeniti naučeno
• mogu stvarno konkretno
nešto korisno učiniti
Neuspješni su ako:
• ne prepoznaje neposrednu
praktičnu svrhu
• nastavnik samo teoretizira,
a sam ne demonstrira
• nema jasnih uputa
• ima dojam da se samo
teoretizira
• tehnike nisu provjerene i ne
ulijevaju mu povjerenje
74
75
 1.2. Razvoj modela stilova učenja i
modela višestruke inteligencije
• Različiti modeli i različiti kriteriji klasifikacije
• Najučestaliji modeli kao predmet istraživanja:
1. Meyers-Briggsov model,
2. Dunn & Dunnov model (1972),
3. Felder-Silvermanov model,
4. Kolbov model
5. Gardnerov model višestrukih inteligencija
6. Sternbergov model (2001)
7. Honey i Mumfordov model
8. Cohen, Oxford i Chi model
76
 Aktivnost 7.
Upitnik - Honey
• Polaznici na daljinu mogu pristupiti
materijalima na Moodle stranici u datoteci
RADNI LISTIĆI – Upitnik 4_Honey

77
 1.2. Razvoj modela stilova učenja i
modela višestruke inteligencije
• Različiti modeli i različiti kriteriji klasifikacije
• Najučestaliji modeli kao predmet istraživanja:
1. Meyers-Briggsov model,
2. Dunn & Dunnov model (1972),
3. Felder-Silvermanov model,
4. Kolbov model
5. Gardnerov model višestrukih inteligencija
6. Sternbergov model (2001)
7. Honey i Mumfordov model
8. Cohen, Oxford i Chi model
78
 Aktivnost 8
Cohen, Oxford i Chi model
Polaznici na daljinu mogu pristupiti materijalima na
Moodle stranici u datoteci RADNI LISTIĆI – Upitnik
5_Cohen

Razvrstajte stilove u sljedeće kategorije:

a) opažajni/perceptivni
b) kognitivni
c) psihološki

79
 Prepoznati stil učenja učenika
• Stil učenja biološki je i razvojni skup osobnih karakteristika koji
se sastoji od nastavne sredine, metode i sredstava
djelotvornih za jedne, ali nedjelotvornih za druge učenike.
• Većina ljudi ima sklonosti prema jednom stilu učenja, ali
sklonosti prema stilu učenja pojedinaca umnogome se
razlikuju.
• Tijekom nastave postoje određene sklonosti prema usvajanju
gradiva i učinak omogućivanja i zadovoljavanja takvih
specifičnih sklonosti može se pouzdano mjeriti.
• Što je sklonost prema dominantnom stilu učenja jača, to je
važnije omogućiti kompatibilne nastavne strategije.
• Omogućivanje pojedinih sklonosti prema stilu učenja putem
nastavnih i savjetodavnih intervencija pridonosi većem
školskom uspjehu i pozitivnijem odnosu učenika prema
učenju.

80
 Prepoznati stil učenja učenika
• U odgovarajućem okružju (kad je riječ o sparivanju
učenika i stila učenja), s odgovarajućim sredstvima i
pristupom, učenici postižu statistički bolje rezultate i
pozitivnije mišljenje o testovima nego oni koji ne
primjenjuju vlastiti stil učenja.
• Većina učitelja/učiteljica može naučiti upotrebljavati
različite stilove učenja kao temelj svoje nastave.
• Većina učenika može naučiti upotrijebiti svoje stilove
učenja pri koncentraciji nad novim i teškim školskim
gradivom.
• Što je pojedinac neuspješniji, to je bitnije omogućiti da
se iskoristi sklonost prema određenim stilovima učenja.

81
• mozak uči na puno načina odjednom;
nemamo jedan dominantan stil učenja;
• skloni smo prezentirati gradivo svojstveno
vlastitom stilu učenja, ali trebali bismo se
prilagoditi svim učenicima;
• različite nastavne metode čine poučavanje
stimulativnijim (i za učenike i za nastavnike);
•  više načina učenja  bolji učinak (bolje
pamćenje gradiva).
82
 KLJUČNE STVARI O STILOVIMA
UČENJA
• Svaki čovjek ima svoj stil učenja
• Svaki čovjek ima neke jake strane
• Taj stil je osoban kao i potpis
• Niti jedan stil nije bolji ili gori od drugih stilova
• U svim grupama-kulturnim, akademskim,
muškim, ženskim postoje svi stilovi učenja

83
 Kreativnost u nastavi

Mapa „sati/vrijeme” (Irwing – De Vitis i sur. , 2014: 29)

84
Piramida ciljeva čitanja i pisanja (Irwing – De Vitis i sur. , 2014: 29)

85
Mapa „planiranje” (Irwing – De Vitis i sur. , 2014: 89)

86
87
Krug učenja (Šprljan, Rosandić, 2008: 90-91)

88
Kinestetička igra (Šprljan, Rosandić, 2008: 90-91)

89
 PITANJA ZA PROMIŠLJANJE
• Jesu li opisi stilova učenja nejasni i površni?
• S kojom preciznošću možemo mjeriti stilove? Što ako je
značajka konstrukta više vještina, a manje preferirani stil?
• Što ako su mjerni rezultati negdje u sredini dihotomnih
mjerila?
• Tražiti od učenika da sami imenuju svoj preferirani stil učenja
manje je pouzdano od rješavanja konkretnog zadatka koji bi
zahtijevao primjenu istoga.
• Što u slučaju nepoklapanja nastavnikovog stila poučavanja i
učenikovog stila učenja (npr. nastavnik je analitički, refleksivan
i auditivni tip, a učenik globalan, impulzivan i vizualan)?

90
 UČIMO:
• 10% onog što čitamo;
• 20% onog što slušamo;
• 30% onog što vidimo;
• 50% onog što vidimo i čujemo;
• 70% onog što izgovorimo;
• 90% onog što izgovorimo i učinimo!

91
 ZAKLJUČAK

Jednoličnost, čak i ako je „dobra” –

umara!

92
 Pitanja?

Hvala na pozornosti!

93