NAPUTCI ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA

U okviru kolegija Nova hrvatska književnost I. studenti pišu dva seminarska rada.
Jedan seminarski rad treba biti duljine 8-10 kartica, a seminarska zadaća 5-6 kartica (1
kartica = 1800 znakova; 30 redova x 60 znakova u 1 redu) i u njima se analiziraju
književni tekstovi predviđeni planom i programom kolegija. U duljinu seminarskoga
rada ne računaju se naslovna stranica, biobibliografija, ilustracije niti sažetci fabule,
nego jedino samostalna analiza.

Pri pisanju seminarskoga rada studenti se koriste propisanom primarnom i

sekundarnom literaturom.

STRUKTURA RADA: naslovna stranica, sažetak, ključne riječi, uvod, središnji dio
u kojem se određuje i analizira problem, zaključak, literatura, sadržaj.

Naslovna stranica: Treba sadržavati podatke o sveučilištu, fakultetu, naslov rada,

ime i prezime studenta, studijsku grupu, godinu studiranja, podatak o mentoru
seminarskoga rada te datum nastanka rada. U naslovu treba precizno odrediti temu
rada (pr. Romantičarski elementi u drami D. Demetra Teuta ili Analiza narativnih
figura u romanu A. Šenoe Diogenes itd.).

Sažetak i ključne riječi: Ukratko iznijeti što se u radu istraživalo. Sažetak treba imati
200 do 250 riječi. Tekst sažetka sadrži osnovne podatke o radu: cilj i svrhu pisanja
rada, teorijsko-metodološku podlogu i rezultate raščlambe. Ispod sažetka treba navesti
do pet ključnih riječi.

Uvod: Naznačiti temeljni analitički problem. Duljina uvoda: do pola kartice.

Analiza: Dati kratki pregled književnopovijesne literature koja obrađuje problem u

zadanom književnom predlošku i pri tomu se obvezno referirati na književne povijesti
i preglede novije hrvatske književnosti (Barac, Frangeš, Šicel, Jelčić, Živančević/
Frangeš, Nemec, Batušić...). Biobibliografski podatci o autoru trebaju se staviti u
bilješku na dnu stranice prvi put kada se u radu spomene autorovo ime i naslov
analiziranoga predloška.
Istraživanje temeljnoga problema na književnom predlošku (stilsko-poetička
paradigma, narativne tehnike i figure, kompozicijski čimbenici lirske pjesme, ...).

Zaključak: Sažimanje rezultata analize, pola kartice do 1 kartica.

Literatura: Literaturu navesti abecednim redom prema prezimenu autora (najmanje 5

bibliografijskih jedinica; ukoliko se koristi više tekstova istoga autora, bibl. jedinice
toga autora navesti kronološki). U popis literature treba uvrstiti i analizirane književne
predloške.

Sadržaj: Navesti sva poglavlja seminarskoga rada s brojem stranicama na kojima

počinju pojedina poglavlja.

CITIRANJE:

Navoditi izvore citata i parafraza iz odabrane literature. Prilikom citiranja i

parafraziranja ne treba pretjerivati s duljinom navoda. Citirati i/ili parafrazirati samo
onoliko koliko je potrebno za podupiranje određene teze.

Sve citate i parafraze treba protumačiti i popratiti vlastitim analitičkim komentarom

što određeni navod znači i objašnjenjem na koji su način citat ili parafraza povezani s
tezom rada.

U seminarskim radovima nije potrebno donositi kraće ili dulje sažetke fabula.
Sažimati se eventualno mogu samo pojedini dijelovi fabule kako bi se poduprlo ili
ilustriralo ono što se u radu izlaže.

Svi seminarski radovi moraju biti pisani u skladu s gramatičkom i pravopisnom

normom.

NAPOMENA:

O načinu pisanja seminarskoga rada, citiranju i temeljnim obilježjima

znanstvenoga diskursa usp. u knjizi D. Oraić Tolić. Akademsko pismo, Zagreb,
Naklada Ljevak, 2011.