Ilija Crijević, elegije Flaviji

Ilija Crijević

 njegov otac bio je dubrovački vlastelin i zvao se Lamprica, otuda njegovo potpuno ime Ilija
Lampričin Crijević

 utjecaj na njegovo formiranje imao je Pomponije Let

 posvetio se proučavanju Plauta, zbog raznih uspjeha na temelju toga 1485. je ovjenčan pjesničkim
lovor-vijencem (što je često i isticao u svojim djelima)

 niti jedno djelo nije napisao na hrvatskom jeziku

1. Što želiš, Flavijo lijepa

 što će tebi moje Muze? Veseli li te da u mojim knjigama kraljuješ?

 tko da opijeva bijesne bojeve i Marsov gnjev, tko da pjesmom u borbi potiče čete, tko da plijen
plijeni…

 poštedi moje srce, propao sam kad sam vidio tvoje lice, živo plamenje neugasive vatre ljuta ljubav
potiče u mojoj krvi

 poštedi pjesnika i prestani bjesnjeti svojim lijepim licem

 bojni štitovi i mačevi nestali su iz naše pjesme – Venera je oduzela oružje Marsovo (*u smislu da
više ne može pisati ni o čemu drugom osim o ljubavi*)

2. Mene – tvoja put…

 opčinjuje me tvoja bijela put, oči kao zvijezde, vlasi kao zlato, bjelokostan vrat, lik živ

 privlače me uresi tvoje duše koji su dar s neba, a ne poklon tvoje majke na rođenju

 zašto da trošim riječi i pjesme, zašto da se pozivam na umijeća učene Atene, zašto da zazivam
proljetno cvijeće, zašto da nabrajam sve za čime je zaostajala djevičanska Atena i gola Venera

 da si barem mogla povjeriti pastiru da gleda tvoje golo tijelo, bio bih besmrtan kada bih te mogao
vidjeti bez odjeće, ranjen sam od želja takvih i ništa me ne može utješiti

 moje oči više ne žele gledati zvijezde nego samo tebe, tvoj lik može i Jupitera svući s visokog
sjedišta i pokrenuti sve bogove pa tako može i skršiti moju dušu

 sada mi ništa ne znači plemićka krv, Feb (*Apolon*), elegija ukrašenih kosa, Kaliopino (*muza,
zaštitnica epskog pjesništva*) pjevanje

 sada sam pod nogama ljubavi, sve su to potplati (donji dio cipele) tvoji

 i Feb je vodao stoku po ferskim poljanama, Jupiter mijenjao oblike – sve to zbog ljubavi
 ljubav se umoljava nježnim ugađanjem, tko je popustljiv prepliva brzu rijeku, kroti libijske lavove i
zvijeri, savija tvrdu hrastovinu – a ti Flavijo ako i od stijena si tvrđa, neka mi popustljivost moja
pomogne

3. Mekoputnošću pahuljice…

 svojom nježnošću nadmašuješ i netaknuti snijeg, tvoji udovi toliko sjaje da ih ne nadmašuje parski
mramor-bijelac

 izmičeš mojim rukama i zagrljajima, ako te želim poljubiti okreneš mi obraz, tvoje dojke izmiču
mom dodiru, tvoj vrat izmiče mom zagrljaju

 uzalud se nadam zadržati te, vješto izmičeš mojim rukama, prestani toliko varati moje ruke jer to
ne priliči tvojoj naravi

4. Zašto uskraćuješ…

 zašto uskraćuješ prolazne darove hitre mladosti

 zašto ne bereš zrele plodove, ako ne ubereš zrele jabuke one će otpasti

 neće ti uvijek blještati vlasi, neće ti se uvijek crvena usta svjetlucati – ne krase uvijek ljubičice
livade niti je uvijek proljeće, ne mogu se nadoknaditi gubitci prolazna života

 ljepota brzo prolazi, tvoja ljepota koja buja novim cvatom, uvenut će i ostaviti svoju gospodaricu

 lice ti se neće pomladiti kolhidskom pomašću, dobit ćeš bore, koža će se opustiti, otpadat će dlake

 mladići i djevojke će ti podmetati noge, ono čemu se sad smiješ smijat će se svi – sporo i s mnogo
kamata kazna dolazi

 mnoge djeve su se ismijavale Veneri, a kasnije ostarjele i plakale zbog svojih postupaka

 budeš li kao mlada pokazivala oholost, kao stara ćeš platiti dvostruke kamate za to

 kome se još ne gadi starost, samo nam mladost godi, a to će naš srušiti i neće nam pomoći ni plač
– zato Flavijo nemoj gubiti uzalud tolike hitre godine i nemoj škrtariti prolaznim dobrima

5. Neka se šire: radost…

 neka se šire radost, sloboda, smijeh, pjesma i iz šalu neobuzdane riječi

 neka niti jedan gost ne obuzdava slatki smijeh, uhvatite se slatke borbe Bakhove, ne štedite
darove oca Bromija

 neka sva mladež poskakuje nogom triput-četirput

 neka se obrne šest vrčeva u ime moje gospoje

 legnimo svi u gustu sjenu, u sitnu travu, kod izvor-vode, vlaže obale gdje tekućica šapuće – tamo
neka sva mladež slavi Bakha i neka se pjeva pjesma
 6. Raduješ se, Himeneju…

 *Himenej je bog svadbe, njemu u čast se pjevala svadbena pjesma*

 Raduješ se, Himeneju, ugrabiti ovu mladenku ružu

 zašto se toliko ljuti, sprema se noktima braniti svoje djevičanstvo

 ako nam da bismo uživali u proljetnim mirisima, godi povrijediti se trnjem kupine ili brati cvjetove
Pesta s trnjike – onda i mene veseli ubrati djevičanski cvijet uz tolike suze, ugrize i rane

 djevo, nemoj prestati braniti svoj stid jer što se više budeš borila to ćeš mi biti draža (*ubiti u
cijeloj elegiji govori kako mu je draže kad mu se djeva opire…*)

7. Ne preklinjem sada…

 *u ovoj elegiji pjesnik govori o ostvarenoj ljubavi s Flavijom, dok je u prethodnim govorio o tome
kako mu se ona izmiče*

 ne plašim se pridružiti svojim pokojnicima nego me muči veći gubitak – tvoje ljubavi

 moja ljubav će živjeti i u grobu

 nije ni Laodamija prestala ranije brige brinuti kada je vidjela svog muža, kao vjerna pratilja
pridružila se njegovoj sjeni (Laodamija je nakon muževe smrti molila bogove da ga još jednom vidi, a
nakon što je umro po drugi put, ona je umrla zajedno s njim)

 pjesnik tada govori da ako Flavija umre prva, njegova ljubav ni tada neće prestati

 i ako bih u Eliziju (*plodne poljane gdje pravednici bogova provode svoj blaženi život*) vidio sve
junake, drevna imena i nevjeste – ne bih se promijenio jer ni sama Tindarida ne može zamijeniti tvoju
ljepotu

 pravije je da ti preostaneš od života moga (*ovdje govori da bi bilo bolje da on umre prvi*)

 pjesnik se nadalje boji da Flavija neće ostati vjerna njihovoj ljubavi

 dok se može, živimo kao sukladni ljubavnici, ljudsko vrijeme je prekratko za zaljubljene

8. Prestani meni lažne…

 prestani meni lažne laske (pohvale) stvarati

 prezirem tvoja djela, ne možeš više prikrivati svoje gadosti, na prodaju si za bilo kakav novac (ubiti
govori kako je sada postala bludnica, a prije je bila čestita i lijepa, sada svoja vrata otključava samo
bogatima)

 govori kako se Flavija sada daje na prodaju (tj. svoje tijelo, poljupce), ne odbija ni slinave usne sa
smradnim čirom ni one s čirom na bradi (*navodno to znači da ne odbija ni one sa spolnim
bolestima*) – a njih se svi klone, bježe od njihova dodira i gade im se
 Ilija Crijević, O Epidauru

 rimsko i grčko naselje na području današnjeg Cavtata

 Crijević opisuje Epidaur (Cavtat) i konavosku dolinu

 povijesno-lokalni epilij, 1505.

 razgovaraju Epidaur i Gromovnik (koji simbolizira Boga)

 prema Crijeviću Epidaur je propao u saracenskom napadu

Tvrđava Sokol

 tvrđava poznata kao sokolska hrid nalazi se u pustom mjestu pod brdom, ona je najviši vrh i strši u
nebo plavo, podignuta je na ogromne strme hridine koje su strašne pogledu

 odozgor gleda s visine, a okolo su oštre hridi, lomne stijene i litice

 sve je pokriveno velikim ruševinama stijenja i sve naokolo je razoreno

 no nije sve kamenito/krševito – upornom obradom gruba priroda je glađena, šume su iskrčene i
zemlja međama uvećana

 dolje se prostiru njive koje su posvećene Cereri (*boginja plodnosti zemlje, žetve*), a zabranjene
bogu Bakhu

Ruševine Epidaura

 nedaleko od nas zadržalo se malo tragova i ostataka Epidaura

 prekrasna sela s obližnjim imanjima, nova zemlja – sada neplodna polja, istrošene njive umorne od
pluga, nikakvi tabori ne ostadoše

 nekada je postojao, a sada je pod komadima velikih ruševina

Buduća slava Dubrovnika

 *kontam da u ovom dijelu Gromovnik govori Epidauru*

 prvo govori da su Epidaur i njegovi građani nevini, barbarski mač i razorna vatra su ih uništili

 postaviti će građane nad visoke zvijezde, tako će one koji su pobijeđeni učiniti pobjednicima

 svijetliti ćeš više od najvišeg kruga, bit ćeš pridružen zvijezdama novim, rasti ćeš na drugome tlu
jer građani koji su pobjegli vratiti će se uz bolju sudbinu i tebe ustanoviti i utemeljiti na obližnjoj obali

 tamo gdje je nesječena šuma zasjenjuje morske hridi i podnožje planine Srđ – biti će obuhvaćena
visokim kulama, velikom utvrdom dvostrukih zidova

 ondje ćeš se Dubrovnikom zvati