Urbani Prezentacije

14.2.2020.
Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

Preddiplomski sveučilišni studij, 4. godina
URBANI MARKETING
<1. TEMATSKA JEDINICA>
POJAM I SVRHA URBANOG MARKETINGA
SADRŽAJ
1 POJAM URBANOG MARKETINGA
2 PODRUČJE OBUHVATA URBANOG MARKETINGA
RAZGRANIČENJE POJMOVA: URBANI MARKETING,

3 MARKETING MJESTA I GRADSKI MARKETING
4 SVRHA I CILJEVI URBANOG MARKETINGA
5 CILJNE SKUPINE URBANOG MARKETINGA
2
TRENDOVI U URBANOM MARKETINGU
6
1
14.2.2020.
POJAM URBANOG MARKETINGA
Što je urbani marketing?

 Pojam marketinga
 Građani (ali i ostale ciljne skupine!) – potrošači
 Unapređenje standarda i kvalitete življenja u gradu
 Usmjeren na uslugu i kvalitetu koju je potrebno poslati potencijalnim
„kupcima” da bi se dostigao određeni komunikacijski cilj
 Instrument za upravljanje gradovima i stvaranje strategije razvoja i
konkurentnosti na regionalnoj, državnoj i svjetskoj razini 3
POJAM URBANOG KONCEPCIJA URBANOG MARKETINGA:
MARKETINGA GRAD
ROBA POSLOVNI
TRŽIŠTE SUBJEKT
(PROIZVOD)
Cilj: isporučiti kvalitetnu uslugu potencijalnim

kupcima u cilju zadovoljenja njihovih potreba
2
14.2.2020.
PODRUČJA OBUHVATA URBANOG

MARKETINGA
Urbani
marketing
Marketing Marketing Marketing Marketing

prostora posjetitelja rezidenata ili gradske
grada stanovnika uprave
Poduzeća Posjetitelji Rezidenti Sve ciljne

(postojeća i skupine
buduća) (Turisti) Novi rezidenti 5
URBANI I GRADSKI MARKETING MARKETING MJESTA

Više europski pristup Više američki pristup
Usmjereni na grad i funkcioniranje grada prema unutra –

Usmjeren na promociju grada prema van
funkcioniranje lokalne uprave i razvoj grada
Primarne ciljne skupine su investitori, turisti i novi
Primarne ciljne skupine su građani te lokalno gospodarstvo
rezidenti, a sekundarne građani i postojeće gospodarstvo
Jači utjecaj općeg društvenog interesa, investicije i razvoj Praktičniji pristup shvaćanju razvoja grada i uporabi
kreću od potreba i želja stanovništva prostora
Jače izražena „borba” za unutarnje zadovoljstvo Jače izražena „borba” za konkurentske prednosti u
građana odnosu na ostale gradove
Ne obuhvaća reformu uprave, ne promatra i ne bavi se
Podrazumijeva reformu uprave, marketinški odnos prema
funkcioniranjem lokalne administracije kao vodećeg entiteta
6
„kupcu”
koji određuje razvojne smjernice
3
14.2.2020.
Zajednički aspekti urbanog i gradskog marketinga:
1. FILOZOFSKI ASPEKT
2. ASPEKT SEGMENTACIJE
3. INFORMACIJSKI ASPEKT
4. STRATEŠKI ASPEKT
5. KOMUNIKACIJSKI I KOORDINACIJSKI ASPEKT
1. FILOZOFSKI ASPEKT:
ZAJEDNIČKI ASPEKTI a) Orijentacija na ciljna tržišta

b) Ključne točke su problemi, nedostaci, želje i potrebe građana,
URBANOG I GRADSKOG posjetitelja, udruga, poduzeća i ostalih interesnih grupa
MARKETINGA 2. ASPEKT SEGMENTACIJE:

a) Razmišljati i shvaćati interesne grupe kao segmente ciljanog tržišta –
olakšava se prepoznavanje, identificiranje i rješavanje potreba
pojedinca
3. INFORMACIJSKI ASPEKT:
a) Osnova: istraživanje tržišta i prepoznavanje potreba
b) Generiranje informacija i povratnih veza sa svim segmentima tržišta
4. STRATEŠKI ASPEKT:
a) Obuhvaća dijelove strategije razvoja grada i funkcioniranja gradske
administracije
5. KOMUNIKACIJSKI I KOORDINACIJSKI ASPEKTI:

a) Osiguranje participacije i komunikacije među svim ciljnim grupama
osnova je oblikovanja proizvoda
b) Kooperacija i koordinacija između javnog i privatnog sektora –8
osnova za uspjeh primjene koncepcije marketinga
4
14.2.2020.
PRIMJENA URBANOG MARKETINGA

Urbani
marketing
GRAD
Komunalne Kultura Zaštita

Turizam Ekonomija
usluge okoliša
Strategija
Povećanje Razvoj
atraktivnosti lokalne gosp. Itd.
grada osnove
MARKETING MIKS 9
Stvaranje Promocija Formiranje

novih lokacija grada i inv. cijene zemljišta
za investicije mogućnosti itd.
SVRHA I CILJEVI URBANOG MARKETINGA
 Temeljni cilj: stvaranje zadovoljstva građana i pozitivnog imidža grada radi

poboljšanja njegove atraktivnosti
 Ciljevi internog urbanog marketinga:
 Identifikacija ciljnih skupina unutar grada
 Kreiranje proizvoda i usluga prema njihovim željama i potrebama
 Promocija grada i građenje vlastitog internog imidža u svijesti građana
 Ciljevi eksternog urbanog marketinga:

 usmjereni su na vanjske ciljne skupine (potencijalni ulagači, investitori, turisti, novi
rezidenti) 10
5
14.2.2020.
CILJNE SKUPINE URBANOG MARKETINGA
VLASNICI STAKE
(STOCK
HOLDERS) HOLDERS
LOKALNA
POLITIKA,
KUPCI POLITIČARI I
CILJNE GRADSKI
SKUPINE MENADŽERI
URBANOG
MARKETINGA
11

 Ciljne skupine urbanog marketinga:
1. Kupci
a) korisnici usluga namijenjenih rezidentima (socijalna skrb, sport i rekreacija, zdravstvo,
školstvo i predškolstvo, komunalne usluge);
b) korisnici javnih usluga (rezidenti i nerezidenti): korisnici javnog transporta, kulture, dijela
zdravstvenih usluga (hitna medicinska pomoć);
c) korisnici infrastrukture i eksploatacije prostora – poduzeća (domaća i strana).
2. Vlasnici (stock holders) zemljišta, industrije, objekata i drugih nekretnina i infrastrukture –
važna ciljna skupina budući da se određenim zahvatima u prostoru događaju pozitivne
ili negativne promjene glede vlasništva i vrijednosti 12
6
14.2.2020.
 Ciljne skupine urbanog marketinga:

3. Stake holders – svi koji imaju neposredan interes od funkcioniranja grada i gradske
uprave – zaposlenici administracije i lokalne uprave (gradska uprava, zdravstvo,
školstvo), izvođači radova, udruge, neprofitne organizacije, itd.
4. Lokalna politika, političari i gradski menadžeri – upravljanje gradskim proračunom,
usmjeravanje zajedničkih sredstava u predviđene gradske projekte; spona između
političkih, gradskih i općih interesa lokalne zajednice
13
TRENDOVI:
 Sinergija javnog i privatnog sektora
 Pojava poduzetništva u javnom sektoru -
Projekt CitySoul – interaktivna marketinška
platforma: mobilna aplikacija, LED ekran (na
frekventnim lokacijama) i web stranica
 informacije o najzanimljivijim aktivnostima i
uslugama koje destinacija nudi, uz sustav
prodaje kupona
 Društvena komponenta – objavljivanje
iskustava 14
7
14.2.2020.
 Mobilna aplikacija OpatijaCity

 Grad Opatija građanima nudi mogućnost
praćenja svih važnih vijesti putem pametnih
telefona, ali i mogućnost građana da se
aktivno uključe u život naše zajednice:
 rješavanje komunalnih problema
 novosti
 događanja
 obavijesti o radovima
 modul Parking
 list Opatija
15
 kontakt centar

DIONICI – Upravni odjel za turizam Istarske županije, IRTA,
Turistička zajednica Istarske županije, hotelski poslovni subjekti  ISTRA INSPIRIT
koji djeluju na području Istre
Višestruko nagrađivani projekt doživljajnog turizma koji
obogaćuje kulturno-turističku ponudu oživljavanjem
povijesnih događaja na autentičnim lokacijama, kroz
uprizorene istarske legende i mitove
Cilj: aktivno umrežavati svu javnost na sinergijsko
djelovanje u kreiranju turističke ponude destinacije – OPG-
ove, studente, lokalne zajednice, glumce, umjetnike i
glazbenike, obrtnike i lokalne TZ-ove
Pored mnogobrojnih nagrada, projekt uvršten u sto najboljih

turističkih priča na svijetu u izdanju Svjetske turističke 16
organizacije: ‘Tourism Stories’
8
14.2.2020.
SHARE ISTRIA
DIONICI – Turistička zajednica Istarske županije, BMW, Turkish
airlines, lokalne turističke zajednice, hotelski poslovni subjekti
Share Istria osmišljen je s ciljem pružanja unikatnog doživljaja

destinacije i promocije Istre kroz viđenje i doživljaje blogera i
influencera u Istri.
U projektu Share Istria sudjeluju blogeri i influenceri iz Italije, Austrije,

Njemačke, Velike Britanije, Nizozemske i Madžarske, iz Francuske,
zatim iz Norveške, Danske i Finske, kao i Srbije te Španjolske, Amerike
i Kanade s više od 5 tisuća fanova na svojim društvenim mrežama
17
SHARE ISTRIA
Rezultati kampanje 2016.:
⁻ 47 influencera iz 20 zemalja
⁻ ostvarenih 5,5 milijardi impresija
⁻ doseg objavljivanog sadržaja od
čak 254 milijuna korisnika
⁻ više od 3 milijuna interakcija na
društvenim mrežama
18
9
14.2.2020.
LITERATURA
 Paliaga, M.: Strateški urbani marketing: mogućnost primjene koncepcije

urbanog marketinga u hrvatskim gradovima, Vlastita naklada, Rovinj,
2004., str. 6-17; 26-30.
19
Hvala na pozornosti!
20
10
14.2.2020.

URBANI MARKETING
KONCEPT STRATEŠKOG URBANOG MARKETINGA
SADRŽAJ
KONCEPCIJA MARKETINGA U UPRAVLJANJU
1 URBANIM SREDIŠTEM
LOKALNA SAMOUPRAVA KAO NOSITELJ

2 URBANOG MARKETINGA
OSNOVA UPRAVLJANJA GRADOVIMA U REPUBLICI

3 HRVATSKOJ
PROCES STRATEŠKOG URBANOG

4 MARKETINŠKOG PLANIRANJA
1
14.2.2020.
KONCEPCIJA MARKETINGA U UPRAVLJANJU

URBANIM SREDIŠTEM
 Upravljanje gradom – proces oblikovanja gradskog proizvoda i njegovoga
održavanja u lokalnom okružju kako bi se svi zacrtani ciljevi mogli djelotvorno
ostvariti unutar predviđenog razdoblja
 Urbani marketing treba objediniti shvaćanje marketinga kao koncepciju:

 grada koji determinira lokalne ciljeve i načine njihove realizacije unutar
određenog grada,
 koja objedinjava osnovne faktore razvoja u određenom gradu,
 koja je okrenuta procesu stvaranja imidža gradova i „upakiravanju”
prostora kao proizvoda.

URBANOG MARKETINGA
Zakon o lokalnoj
Jedinice lokalne
i područnoj
samouprave (regionalnoj)
samoupravi
Općine (NN 19/2013)
Gradovi
Jedinice područne RH:

(regionalne) Općine (428)
samouprave Gradovi (127)
Županije (20)
Županije
Grad Zagreb
2
14.2.2020.

URBANOG MARKETINGA
 Općina - jedinica lokalne samouprave koja se osniva za područje više naseljenih
mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, te koja su
povezana zajedničkim interesima stanovništva.
 Grad - jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto

koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu,
gospodarsku i društvenu cjelinu.
 Županija - jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja

prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a
ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa.
Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 19/2013)
OSNOVA UPRAVLJANJA GRADOVIMA U

REPUBLICI HRVATSKOJ
Osnova upravljanja gradovima u RH može se razmatrati na sljedećim razinama:
Kreiranje i sastavljanje proračuna
Upravljanje gradom prema važećim zakonskim propisima
Kreiranje i održavanje gradske uprave koja može djelotvorno

izvršavati i provoditi sve zakonske propise u zacrtanim rokovima
u korist svojih građana
Stvaranje gradskog proizvoda koji će zadovoljiti potrebe svih

zainteresiranih strana
3
14.2.2020.

MARKETINŠKOG PLANIRANJA
 Proces strateškog planiranja – upravljački proces razvijanja i održavanja životne
sposobnosti ciljeva i sredstava organizacije u odnosu prema mogućnostima njezine okoline
 Svrha: oblikovati i odlučiti o kombinacijama tržišta i pripadajućim strategijama nastupa
koje će nekoj organizaciji omogućiti realizaciju postavljenih ciljeva
 Svrha strateškog planiranja u gradovima: definiranje i prikupljanje informacija iz
svih relevantnih izvora radi utvrđivanja ključnih elemenata o osnovnim tendencijama
među građanima u svezi njima važnim komunalnim, infrastrukturnim i drugim
potrebama, a sve radi njihovog maksimalnog zadovoljenja
Putem procesa strateškog planiranja grad oblikuje svoju budućnost!

Gdje se
nalazimo?
Kamo
idemo?
Proces strateškog planiranja u

Gdje
gradovima promatra se kroz 4 želimo
faze, odnosno 4 odgovora na biti?
ključna pitanja:
Kako
dosegnuti
željeno
stanje?
4
14.2.2020.

 Gdje se nalazimo?
 profil zajednice i grada (aktualno stanje)
 slabosti i snage za svaku istaknutu vrijednost i obilježje grada
 Kamo idemo?
 perspektiva grada iz sadašnjeg stanja, očekivanja u budućnosti,
detekcija prilika u okolini
 dinamika kretanja grada
 scenarij razvoja grada

 Gdje želimo biti?
 Vizija i misija grada
 „Put” od ostvarivog scenarija do željenog stanja
 Kako dosegnuti željeno stanje?
 Izrađivanje plana na osnovi odabrane vizije
 Postavljanje indikatora za nadzor provedbe i ostvarenja plana, sustav
monitoringa
 SURADNJA PLANERA, GRAĐANA, ADMINISTRACIJE I
GOSPODARSTVA!!!
5
14.2.2020.

Faze strateškog urbanog
marketinškog planiranja u
gradovima
1. ANALIZA TRENUTNOG STANJA U 3. POZICIONIRANJE GRADA I

OKRUŽENJU I PROGNOZA TRENDOVA DEFINIRANJE STRATEGIJE
 Definiranje gradskih, gospodarskih,
demografskih karakteristika, tehničko- 4. DEFINIRANJE MARKETINŠKOG
tehnoloških, prirodnih i kulturnih resursa SPLETA GRADA
 Identifikacija glavnih konkurenata grada  Politika gradskih usluga i dizajn
 Identifikacija glavnih trendova i smjernica imidža
#
 Definiranje cijena gradskih usluga
#
razvoja grada
 Analiza snaga, slabosti, prilika i prijetnji  Distribucija usluga na gradskom
(SWOT) području
 Definiranje ključnih uporišnih točaka  Politika komuniciranja i promocije
grada
5. IMPLEMENTACIJA I KONTROLA
 Organizacija sustava upravljanja
2. DEFINIRANJE VIZIJE, MISIJE I CILJEVA gradom
GRADA  Odrednice upravljanja gradom prema
 Vizija grada konceptu urbanog marketinga
 Misija i ciljevi grada  Funkcija kontrole u gradu
 Odrednice kontrole urbanog marketinga
KONCEPT STRATEŠKOG URBANOG MARKETINGA

ZAHTJEVI CILJNIH
UTJECAJI NA GRAD
SKUPINA
(zakonski, pravni,
(građani, gospodarstvo,
prirodni, društveni,
udruge, neprofitne
socijalni, tehnički)
organizacije)
SWOT
ANALIZA
Vizija grada, definiranje
Misija grada
osnovnih ciljeva
Ciljevi,
Strategije
Instrumenti MMIX-a Mjerenje ciljeva,

(proizvod, cijena, promocija, Korekcije,
distribucija) Mjerenje uspješnosti
Proračun Grada
Gradski programi i projekti
Državni programi i projekti
PODRUČJE DJELOVANJA-GRAD KAO PROIZVOD

Urbanističko i prostorno planiranje i zaštita okoliša; izgradnja infrastrukture, osiguranje baznih usluga,
stanovanje i stanovnici, sport, rekreacija i kultura, turizam, lokalno gospodarstvo, imidž grada
6
14.2.2020.
LITERATURA

2004., str. 18-21; 94-97; 31-38.
7
21.2.2020.

URBANI MARKETING
ANALIZA EKSTERNOG I INTERNOG GRADSKOG

OKRUŽENJA
SADRŽAJ
1 EKSTERNO I INTERNO GRADSKO OKRUŽENJE
ANALIZA TRENDOVA U OKRUŽENJU I UNUTARNJIH

2 SNAGA GRADA
3 SWOT ANALIZA
4 TEHNIKE U IZRADI SWOT ANALIZE
1
21.2.2020.
EKSTERNO I INTERNO GRADSKO OKRUŽENJE
 Analiza internog i eksternog okruženja – prva faza procesa

strateškog urbanog marketinškog planiranja
 Glavne karakteristike okoline:
kompleksnost
dinamičnost
heterogenost
neizvjesnost
EKSTERNA OKOLINA
Demografska INTERNA
Gospodarska
okolina OKOLINA okolina
Organizacijska Organizacijska
struktura kultura
Organizacijski Političko-pravna
Društveno-kulturna resursi
okolina okolina
Tehničko- 4
tehnološka okolina
2
21.2.2020.
 Da bi se sagledale prilike i prijetnje u okolini vrši se SKANIRANJE okoline

 Skaniranje eksterne okoline – dubinsko, detaljno ili oštro snimanje,
promatranje ili motrenje određenog predmeta ili pojave
 Potreba elaboracije velikog broja informacija-unutar organizacije razvija
se adekvatan računalni i informacijski sustav

SNAGA GRADA
4
3
SWOT
analiza
Analiza trendova
2 i smjernica grada
1 Analiza glavnih
konkurenata
grada
Analiza
okruženja
3
21.2.2020.

SNAGA GRADA
Analiza okruženja
1. Demografska analiza
2. Gospodarska analiza
3. Političko-pravna analiza
4. Društveno-kulturna analiza
5. Tehničko-tehnološka analiza

SNAGA
Analiza glavnih konkurenata grada
 Uspoređivanje s drugim gradovima
 Moguće je identificirati tri razine konkurenata:
1. Superiorni konkurenti – oni koji pobjeđuju u većini slučajeva
2. Podjednaki konkurenti – oni koji pobjeđuju u 50% slučajeva
3. Slabi konkurenti – oni koji u većini slučajeva gube
4
21.2.2020.

SNAGA
KOMPARATIVNA ANALIZA IZRADE I PROVEDBE RAZVOJNIH STRATEGIJA EUROPSKIH
GRADOVA (2019.)
 Inicijalna lista potencijalnih gradova:  Odabrano 5 gradova:
 Kriteriji vrednovanja:
 Kvaliteta života u gradu
 Osnovni demografski i gospodarski
pokazatelji
 Prostorno-funkcionalna struktura
grada
 Regulatorni okvir strateškog
planiranja
 Projekti integriranog urbanog razvoja
 Strateško planiranje na širem
funkcionalnom području

SNAGA
Analiza trendova i smjernica razvoja grada
 Kretanje lokalnog gradskog gospodarstva
 Prepoznavanje trendova povećanja nezaposlenosti
 Povećanje kompleksnosti društva i organizacija uslijed informatizacije
 Sve veća interakcija između javnog i privatnog sektora
 Privatizacija javnog sektora
 Stalne tehnološke promjene i razvoj
 Sve veća različitost u kretanju i izobrazbi radne snage, građana i potencijalnih
korisnika usluga grada
 Traženje nove kvalitete života; ekološka svijenost građana
5
21.2.2020.

SNAGA
Pametni gradovi koji najbolje koriste suvremene tehnologije
Kratak opis projekta/GRAD Naziv projekta

Pametna kupovina u pametnoj ulici - AMSTERDAM Climate Street
Teretna luka koja koristi mobilne aplikacije i virtualne ograde – Geo-fence
HAMBURG
Besplatne lokacije za punjenje električnih vozila – SAN FRANCISCO „Showcase” charges
Lakše i pametnije do parkinga uz pomoć senzora – LOS ANGELES „Smart parking”
Plaćanje taksija pomoću pametnog telefona – NEW YORK Smart cabs
Upotreba pametne tehnologije za detektiranje pucnjeva – „ShotSpotter”
WASHINGTON D.C.

SNAGA
 STRATEGIJA PAMETNOG GRADA ZAGREBA – „ZAGREB SMART CITY” (2018.)
Glavni ciljevi:
 Povećati kvalitetu i standard života;
 Jačati konkurentnost gospodarstva bazirano na znanju i inovacijama;
 Dodatno razviti i povećati dostupnost digitalne infrastrukture;
 Maksimalno iskoristiti potencijale informacijsko komunikacijskih tehnologija u svrhu
razvoja;
 Unaprijediti održivo korištenje prirodnih resursa i učinkovitu prilagodbu učincima
klimatskih promjena.
6
21.2.2020.

SNAGA

SNAGA
7
21.2.2020.
SWOT ANALIZA
SWOT ANALIZA se temelji na utvrđivanju matrice sastavljene od četiri elementa:
 STRENGTHS - SNAGE
 WEAKNESSES - SLABOSTI
 OPPORTUNITIES - PRILIKE, MOGUĆNOSTI
 THREATS - PRIJETNJE, POTEŠKOĆE
 Služi kao sredstvo za razumijevanje i proučavanje organizacijskih internih

snaga i slabosti, te prilika i prijetnji iz okoline
SWOT ANALIZA
INTERNI FAKTORI Strenghts - interne snage, jakosti Weaknesess - interne slabosti
Npr. prednosti u menadžmentu, Npr. slabosti u menadžmentu,
proizvodnji, informatizaciji službi, slabosti proizvodnje, financiranja,
EKSTERNI FAKTORI komunikaciji između službi i sl. ovisnost o zastarjelim proizvodima i sl.
Opportunities - eksterne prilike
Npr. tekući i budući ekonomski SO Strategija Maxi-Maxi WO Strategija Mini-Maxi
uvjeti, političke i socijalne prilike, (iskoristiti) (prebroditi, iskoristiti)
nova dostignuća tehnologije
Threats - eksterne prijetnje

Npr. jaka konkurencija, nepovoljni ST Strategija Maxi – Mini WT Strategija Mini-Mini
ekonomski uvjeti, politička nestabilnost (iskoristiti, prebroditi) (minimizirati)
8
21.2.2020.
TEHNIKE U IZRADI SWOT ANALIZE
TEHNIKA „Usponi, Padovi i Teme” (Highs, Lows and Themes)

 Grupna vježba tima zaduženog za strateško planiranje
 Sagledava se određeno razdoblje i identificiraju se svi usponi i padovi
koje je zajednica doživjela (posljednjih 10-15 godina)
 Članovi grupe: stručni i iskusni gradski kadrovi iz različitih djelatnosti –
trebaju biti upoznati s rezultatima analize okoline i relevantnim statističkim
podacima

TEHNIKA „Usponi, Padovi i Teme” (Highs, Lows and Themes)
1.
• Podjela zidne površine ili ploče na 4 jednaka dijela
2.
• Na horizontalnoj liniji s desne strane ispisuje se tekuća godina, a s lijeve strane godina do koje se želi ići unatrag
• Individualno svi članovi grupe ispisuju uspone i padove razdoblja (npr. bespravna gradnja, uspješnost u izgradnji objekata,
3. smanjenje broja stanovnika, nedovršenost pojedinih investicija)
4.
• Članovi grupe označavaju vrijeme nastanka uspona ili pada, te se prepisuju usponi i padovi na zasebne listove
5.
• Svaki član grupe lijepi listove na ploču u odnosu na vrijeme – ispod horizontalne linije idu padovi, a iznad usponi
6.
• Grupa zajednički identificira sve zajedničke uspone i padove iz čega proizlaze teme
• Analiza tema: koje smo prilike/prijetnje imali? Kako smo ih iskoristili? Na koje snage smo se oslonili? Koje snage nismo iskoristili?
7.
Koje su bile naše slabosti u realizaciji prilika i rješavanju prijetnji?
8. • Odgovori se upisuju u 4 polja prema temama – snage, slabosti, prilike i prijetnje u prošlosti (SWOT analiza povijesnih podataka)
• Pomicanje vremenske linije unaprijed za isti broj godina-koje snage, slabosti, prijetnje i prilike bi se mogle desiti u budućnosti;
9. grupa daje odgovor koje teme očekuje u budućnosti i koje bi nove teme dodala u nova 4 polja
9
21.2.2020.
TEHNIKA „Snježna karta” (Snow card)

 upotrebljava se 4 puta – dobivanje odgovora na sljedeća pitanja:
1. Koje su naše vanjske ili buduće prilike?
2. Koje su naše vanjske ili buduće prijetnje?
3. Koje su naše interne ili sadašnje snage?
4. Koje su naše interne ili sadašnje slabosti?

TEHNIKA „Snježna karta” (Snow card)
1.
• Izbor članova grupe i formiranje grupe (5 do 9 osoba)
2.
• Članovi grupe sjede kružno oko ploče na koje se lijepe „snježne karte” (bijeli papiri)
3. • Vođa grupe fokusira članove na jedno pitanje – proces se ponavlja kroz SWOT analizu 4 puta
4.
• Članovi grupe na bijeli papir „snow card” zasebno ispisuju odgovore na prvo pitanje
5. • Svaki član grupe treba između napisanih odgovora odabrati od 5 do 7 najvažnijih koje ispisuje zasebno na manji papir
6. • Vođa grupe skuplja papire i lijepi ih prema zajedničkim obilježjima-formiranje tema ili klastera; daje se zajednički naziv temama
7. • Svaki klaster ima ime i prikazuje se na papiru druge boje
8. • Stvaranje kategorija prema logici, vremenskom slijedu i prioritetima; mogu se dodati i nove teme
9. • Diskusija dobivenih rezultata
10. • Nakon diskusije vođa skuplja selekcionirane odgovore i unosi ih u SWOT tablicu
10
21.2.2020.
Idealan grad Špekulativan grad

visoke
Prilike
Zreli grad Problematičan grad

Niske
Prijetnje
Niske visoke
PRIMJER SWOT ANALIZE – GRAD RIJEKA (Strategija razvoja grada Rijeke)
Snage Slabosti
11
21.2.2020.
PRIMJER SWOT ANALIZE – GRAD RIJEKA (Strategija razvoja grada Rijeke)
Prilike Prijetnje
PRIMJER SWOT ANALIZE – GRAD RIJEKA (Strateški marketinški plan turizma Kvarnera, Subregionalni plan za područje Rijeke)
Snage Slabosti
• Nedostatak kvalitetnih hotelskih

• Koncentracija i raznolikost
kapaciteta
kulturnih i zabavnih sadržaja
• Nedovoljno razvijeni turistički
• Niz etabliranih kulturnih
proizvodi
manifestacija i festivala
• Nedovoljna umreženost interesnih
• „Otvorenost” lučkog grada
skupina relevantnih za turistički
• Dostupnost (autocesta i Zračna
razvoj i marketing
luka Rijeka na otoku Krku)
• Nedovoljno razvijeni destinacijski
• Uspostavljen Kongresni ured
sustavi (DMO/DMC)
• Nedovoljna prepoznatljivost
Rijeke kao turističke destinacije
12
21.2.2020.
PRIMJER SWOT ANALIZE – GRAD RIJEKA (Strateški marketinški plan turizma Kvarnera, Subregionalni plan za područje Rijeke)
Prilike Prijetnje
• Rast potražnje s velikih • Pad potražnje s domaćeg
(Slovenija, Njemačka, Italija) i tržišta
niz udaljenih manjih i • Nedovoljna prepoznatljivost
propulzivnih europskih tržišta Kvarnera kao turističke regije
• Realizacija „Rijeka Gateway” • Postojeći imidž Rijeke i okolice
projekta kao lučkog i industrijskog
• Razvoj „nisko tarifnih” avio područja
kompanija i njihov dolazak u • Otežana dostupnost s udaljenih
Hrvatsku tržišta
• Potrebe, očekivanja, navike • Nepostojanje jasnog stava o
„novog turista” važnosti turističkog razvoja za
• Potrebe, očekivanja, navike područje Rijeke
specifičnih tržišnih segmenata • Zapuštenost gradskih središta i
• Komunikacijske mogućnosti novih devastacija prostora
informacijskih tehnologija • Razvojni konflikti na širem
području i opasnost zagađenja
GRAD RIJEKA – veljača, 2020.
Lista 10 najboljih europskih

destinacija u 2020. godini:
1. Colmar, France
2. Athens, Greece - Više od 600 000 glasača
3. Tbilisi, Georgia - Posjetitelji iz 179 zemalja svijeta
4. Wienna, Austria - (77% glasova iz inozemstva, 23%
5. Cascais, Portugal glasova iz Hrvatske)
6. Sibiu, Romania,
7. Namur, Belgium
8. Rijeka, Croatia
9. Paris, France
10. Bydgoszcz, Poland
https://www.europeanbestdestinations.com/european-
best-destinations-2020/#content
13
21.2.2020.
LITERATURA

2004., str. 39-51.
14
28.2.2020.

URBANI MARKETING
DEFINIRANJE VIZIJE, MISIJE I CILJEVA GRADA
SADRŽAJ
1 DEFINIRANJE VIZIJE GRADA
2 DEFINIRANJE MISIJE GRADA
3 POSTAVLJANJE CILJEVA I MJERENJE USPJEŠNOSTI
1
28.2.2020.
DEFINIRANJE VIZIJE GRADA

Usmjerena je na opisivanje
organizacije ili grada kakav bi trebao
biti u nekom budućem razdoblju
Osnovni ulazni podatak za kreiranje

prostornog i generalnog
urbanističkog plana
 Projekcija budućeg poželjnog stanja i imidža

grada
 Sve ono što se može zamisliti i ostvariti, a što
može omogućiti razvoj i 10 do 20 godina u
budućnost
2
28.2.2020.

 Vizija Pametnog grada: vizija Grada Zagreba za 2030. godinu
je Zagreb kao europska metropola, regionalni lider jugoistočne
Europe koji stoji uz bok najvećim europskim gradovima. Potpuna
digitalizacija poslovanja i suradnje s građanima osigurat će
zavidnu kvalitetu života i brojne uštede, kao i potpuno nove
modele poslovanja i gospodarskog rasta koji osiguravaju
građanima visoki životni standard
3
28.2.2020.
Vizija grada Dubrovnika:
DEFINIRANJE MISIJE GRADA

Objašnjava zašto organizacija Izvire iz povijesti i tradicije
postoji i čime bi se organizacije, snaga, mogućnosti,
trebala baviti sposobnosti i resursa
Sadržaj misije točno određuje područje Misija grada – pisani iskaz o osnovnoj
poslovanja organizacije svrsi osnivanja proračunske institucije
4
28.2.2020.
DEFINIRANJE MISIJE GRADA
 Iskazuje se što se nastoji postići

 Pokazuje dugoročnu namjeru
 Mora se prilagođavati promjenama u
okruženju
Elementi izjave o misiji

Izjava o svrsi
• Zašto naša organizacija ili grad postoje? Što će biti
drugačije u našoj okolini, što se mijenja? (npr. upravljati
gradom u korist svih građana)
Izjava o poslovanju
• Kojim aktivnostima se ostvaruje svrha, kakvim
poslovanjem i kojim usmjerenjem (npr. edukacija
gradskih službenika, unapređenje infrastrukture
grada)
Izjava o vrijednostima
10
• Vrijednosti koje se žele promovirati i realizirati u

zajednici (npr. što građani najviše cijene)
5
28.2.2020.
DEFINIRANJE VIZIJE I MISIJE GRADA - PRIMJERI
Misija grada Dubrovnika (razvoj grada):
Misija grada Dubrovnika (razvoj turizma):
Turizam grada Dubrovnika predstavlja okosnicu razvoja i čini cjeloviti sustav

vrijednosti koji omogućuje održivi rast, visoki stupanj očuvanja i zaštite
cjelokupne resursno-atrakcijske osnove, unaprjeđuje doživljaj turista te
kontinuirano poboljšava kvalitetu života lokalne zajednice uz očuvanje i razvoj
društveno-kulturnog identiteta.
 Vizija (razvoj): Rijeka je grad ugodan za

život koji svoj razvoj bazira na prednostima
jedinstvenog geografskog položaja te na
razvijenim ljudskim potencijalima
usmjerenima u znanja kojima se na
moderan način povezuju gospodarstvo i
znanost
 Misija: Rijeka je usmjerena dobrobiti svih

građana čije se zajedničke vrijednosti
ogledaju u njegovanju otvorenosti,
tolerancije i odgovornosti
6
28.2.2020.
 Vizija turizma grada Korčule do 2027. godine: Grad Korčula bit

će visokokvalitetna, prepoznatljiva, autohtona urbana
mediteranska destinacija. Pružat će turistima jedinstveni doživljaj
bogate povijesno-kulturne baštine i suvremenog dalmatinskog
načina življenja.
 Misija: Kroz ponudu pažljivo odabranih, međusobno

komplementarnih turističkih doživljaja dugoročno ćemo jačati
konkurentnost Korčule na globalnom turističkom tržištu, te razvijati
mediteranski brend srednjovjekovnog grada bogate povijesne
baštine i njegove očuvane prirode. Turizam je iznimno važan
faktor socio-ekonomskog razvoja Korčule i njezine gospodarske i
populacijske opstojnosti.
POSTAVLJANJE CILJEVA I MJERENJE USPJEŠNOSTI
Ciljevi specificiraju aktivnosti koje je Opći cilj-rezultat koji se želi ostvariti

potrebno ostvariti da bi se ispunila misija i Posebni ciljevi-kratkoročne aktivnosti kojima se
vizija realizira opći (glavni) cilj
Svaki postavljeni cilj treba biti podržan Ciljevi se realiziraju aktivnostima,

ciljevima nižeg ranga koji trebaju biti mjerljivi projektima i programima
7
28.2.2020.
INTERNI CILJEVI EKSTERNI CILJEVI

GRADA GRADA
PSIHOGRAFSKI PSIHOGRAFSKI
Usmjereni na poboljšanje Povećanje poznatosti grada
imidža grada u svijesti u međunarodnim okvirima ili
građana ili na zadovoljenje na turističkom tržištu
potreba građana
GOSPODARSKI
Povećanje broja obrtnika na GOSPODARSKI
gradskom području ili Povećanje turističkih posjeta
smanjivanje stope grada ili povećanje broja
preseljenja domaćih stranih ulagača u grad
poduzeća u druge gradove
GLAVNI CILJ:
OPERATIVNI CILJ: OP1: PODIZANJE TRŽIŠNE

PREPOZNATLJIVOSTI
OP2: OBOGAĆIVANJE
DESTINACIJSKOG LANCA
OP 3: UNAPREĐENJE
SUSTAVA DESTINACIJSKOG
VRIJEDNOSTI URAVLJANJA I
MENADŽMENTA
Mjerljiv cilj:
• Povećanje iskorištenosti Mjerljiv cilj:
Mjerljiv cilj:
smještajnih kapaciteta za • Povećanje smještajnih
2,2 postotna boda do kapaciteta županije za • povećanje prosječne
2020. godine odnosno 4% do 2020. godine dnevne potrošnje
7,5 postotnih bodova do (7500 postelja). dolaznih posjetitelja za
2025. godine. 13% do 2020. godine,
ali i 34% do 2025.
godine u odnosu na
2014. godinu Prema: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA
TURIZMA KVARNERA SA
STRATEŠKIM I OPERATIVNIM
MARKETING PLANOM
8
28.2.2020.
Program je skup nezavisnih ali blisko Svaki program treba imati jasno definiran
povezanih aktivnosti, koje pridonose opći cilj i posebne ciljeve
ostvarenju zajedničkih ciljeva
Svaki program realizira se nizom projekata
Mjerenje uspješnosti – stalno praćenje i izvještavanje Omogućuje praćenje postignutog

o uspješnosti programa usmjerenih na ostvarivanje napretka u provedbi programa
postavljenih ciljeva
Osigurava informacije menadžerima javnog sektora u

procesu donošenja odluka
9
28.2.2020.
Mjerenje uspješnosti – temelji se na

kvalitativnim i kvantitativnim pokazateljima
uspješnosti (zadovoljstvo potrošača,
kvaliteta javnih usluga, rast prihoda,
smanjenje troškova i sl.)
Strategija razvoja
Grada Rijeke –
akcijski plan
10
28.2.2020.
LITERATURA

2004., str. 52-57.
11
28.2.2020.
12
28.2.2020.

URBANI MARKETING
FORMULIRANJE STRATEGIJE GRADA, IZBOR CILJNIH

TRŽIŠTA I POZICIONIRANJE GRADA
SADRŽAJ
1 STRATEGIJE DJELOVANJA GRADA
2 IZBOR CILJNIH TRŽIŠTA
3 POZICIONIRANJE GRADA
1
28.2.2020.
STRATEGIJE DJELOVANJA GRADA
Što je strategija?
Stratigiki (grč.) – umijeće vojskovođe
Stratos – vojska, ago - vodim
Skup aktivnosti koji omogućavaju nekoj organizaciji
da postigne određene postavljene ciljeve

Strategija – proces određivanja smjera kretanja
prema željenom rezultatu, uz kombiniranje
različitih potrebnih resursa i aktivnosti
Marketing – strategija je sredstvo za

ostvarenje marketinških ciljeva
2
28.2.2020.
DONOŠENJE STRATEGIJE GRADA

ODLUKE O UKUPNOM BUDŽETU
ODLUKE O MARKETINŠKOM MIKSU
ODLUKE O MARKETINŠKOJ ALOKACIJI SREDSTAVA
Strateški plan
razvoja turizma Kvarnera
sa strateškim i operativnim
marketing planom
3
28.2.2020.
Operativna razvojna strategija Imidž projekti (strateška kapitalna ulaganja)

realizira se sljedećim mjerama:
 Turistifikacija projekta 'Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine‘
 Tematski zabavni park Krk – Voz-Peškera
 Kongresni centar Kvarner
 Golf Lošinj – Punta Križa
 Park dupina
 Kvarner – Destinacija zdravlja
 Zeleni prsten Kvarnera: Turistifikacija područja Park prirode Učka - Platak -
Nacionalni park Risnjak – Dolina Kupe Strateški plan
razvoja turizma Kvarnera
sa strateškim i operativnim
marketing planom
20%- Vodeći poslovi Upitni poslovi

Stopa rasta tržišta
Razvoj proizvodnog
portfolia - BCG (Boston
10%-
Consulting Group)
Poslovi mužnje gotovine Bezvrijedni poslovi
matrica
0
10x 1x .1x
Relativni tržišni udio
4
28.2.2020.
STRATEŠKA ANALIZA OSNOVNIH POSLOVA

GRADA
Proizvodni portfelj grada Rijeke
Strateški marketinški plan turizma Kvarnera-subregionalni plan za područje Rijeke

GRADA
 Klasične portfolio matrice (BCG matrica) NE primjenjuju se kod

gradova budući da postoji:
 problem identifikacije stope rasta tržišta – jedinice lokalne samouprave
(gradovi) su jedine na tržištu, imaju monopol za svoje usluge, te imaju
zakonom definiran način raspolaganja proračunom
 problem identifikacije relativnog tržišnog udjela prema najjačem
konkurentu – gradska uprava nema konkurenata, nema lidera prema
kojem bi uspoređivala svoje poslove
5
28.2.2020.
STRATEŠKA ANALIZA
OSNOVNIH POSLOVA Umjesto klasičnih portfolio
GRADA matrica analizu ključnih poslova
grada moguće je provesti
uspoređivanjem podataka o
zadovoljstvu građana s troškom
odnosno ulaganjem proračunskih
sredstava u specifičnu uslugu

GRADA
Ključne usluge JLS-a – prosječne ocjene i proračunska ulaganja (grad Rovinj)
Prosječna ocjena Budžet – trošak

Naziv
zadovoljstva proračuna
Potpore školstvu, predškolstvu, 3,6 500.000,00
neprofitnim udrugama, zdravstvu i socijali
Sport i rekreacija, klubovi i sportska društva i udruge 3,5 700.000,00
Komunalne usluge (čistoća, uređenost javnih i zelenih površina, odvoz 4,48 800.000,00
smeća, posipavanje cesta, održavanje puteva, košnja, i sl.) i ostala
komunalna potrošnja (javna rasvjeta, javne slavine, ostalo)
Kultura i kulturne manifestacije u gradu 3,09 6.000.000,00
Gradska administracija 2,51 10.000.000,00
6
28.2.2020.
Strategije nastupa grada na ciljnim tržištima:
• Preispitati postoje li daljnje mogućnosti za

Intenzivni rast izvršavanje postojećih poslova:
a) penetracijom na tržište; b) razvojem
novih tržišta; c) razvojem novih proizvoda
• Ostvarenje rasta prihoda integracijom i
Integracijski rast spajanjem s drugim poduzećima ili
konkurentima
• Opredjeljenje za traženje novih poslova
razvojem potpuno novih proizvoda
Diverzifikacijski rast • Malo vjerojatno kod lokalne uprave (ne
odlučuje samostalno o proračunskim
sredstvima)

GRADA
TZ Umag, Novigrad, Brtonigla i Buje, hotelski

poslovni subjekti: Plava Laguna i Aminess
hotels & campsites
Krovni brand: Colours of Istria – u svim
bojama Istre
 Wellnes i more
 Sportska ponuda
 Priroda i kampiranje
 Hrana i vino
7
28.2.2020.
Strategije nastupa grada na tržištu (Kotler):

 Unapređenje prostornog planiranja i načina iskoristivosti
prostora
 Unapređenje infrastrukture
 Unapređenje i osiguranje osnovnih usluga
 Razvoj mjesnih atrakcija
IZBOR CILJNIH TRŽIŠTA

Segmentacija: proces podjele tržišta na različite
podskupove potrošača koji se ponašaju na isti način ili
imaju slične potrebe
Cilj: pronaći homogene grupe potrošača koje

grad može djelotvorno opsluživati
8
28.2.2020.
Faze procesa segmentacije

3. Faza
Razvijanje
marketinških strategija
prilagođenih željama i
2. Faza potrebama određenog
Analiziranje i segmenta
opisivanje svakog
1. Faza
utvrđenog segmenta
Oblikovanje kriterija za
valjanu segmentaciju –
identificiranje tržišnih
segmenata koji su
međusobno homogeni

Varijable za segmentaciju gradova
GEOGRAFSKA DEMOGRAFSKA
lokacija (naselja), veličina Spol, dob, veličina kućanstva,
područja, broj i gustoća dohodak, zanimanje,
stanovnika obrazovanje, stručna sprema
9
28.2.2020.

USLUGA/PROIZVOD TRŽIŠTE SEGMENTACIJA (demografska ili geografska)
Prema djelatnostima
Građani Prema naseljima (prema Prema manjim lokacijama (od
Gradnja infrastrukture ili po veličini
Lokalna poduzeća statističkoj evidenciji) naselja, po ulicama i sl.)
poduzeća
Prema spolu (M-Ž)
Zdravstvo, sport i Po kategorijama (zaposleni, Prema naseljima ili
Građani rezidenti Prema dobi (do 6 g, od 6 do 10
rekreacija nezaposleni, umirovljenici) manjim lokacijama
godina itd.)
Prema jeziku
Različite potpore u Prema vrstama škola (osnovna i Prema područni školama ili vrtićima nacionalnih manjina i
Građani rezidenti
predškolstvu i školstvu srednja) u naseljima prema manjinama
tamo gdje su prisutne
Prema kategorijama (zaposleni,
Socijalna skrb građana Građani rezidenti Prema dobi korisnika Prema naseljima
nezaposleni, umirovljeni, invalidi i sl.)
Organizacija
Turisti Turisti po zemlji pripadnosti, Organizacija posebnih programa po događaja prema
Kultura i kulturni
Građani rezidenti organizacija specifičnih priredbi naseljima ako je grad veoma dobi, za djecu, za
programi
Posjetitelji na jeziku najbrojnijih turista razdvojen obitelji, za
umirovljenike
Korisnici gradskih usluga

Neprofitne
udruge i
Vanjska interesne Lokalna
poduzeća i obrti skupine poduzeća i obrti
Novi Rezidenti
stanovnici, GRAD grada, rezidenti
nerezidenti okolnih
grada gradova
Ciljna tržišta gradova
razlikuju se od grada do
Nosioci mišljenja, Politička i
Turisti i grada – određeni gradovi
utjecajne ličnosti, posjetitelji
političke stranke
zakonodavna
grada usmjereni su više na
tijela, tijela
izvršne vlasti privlačenje turista, dok su
drugi usmjereni na privlačenje
novih stanovnika ili novih
poduzeća
10
28.2.2020.

Varijable za segmentaciju turističkog tržišta
• Posao, odmor i zabava, posjeta prijateljima

Svrha putovanja i rodbini, osobni razlozi
Geografske • Emitivna tržišta

varijable
Socio-demografske • Dob, obrazovanje, prihodi, struktura
varijable obitelji…
Ponašanje • Prošle kupnje i navike putovanja, namjere
Psihografske • Stil života, interesi, mišljenja, aktivnosti

varijable
Strateški marketinški
plan turizma Kvarnera-
subregionalni plan za
područje Rijeke
11
28.2.2020.
Strategije segmentacije tržišta

Marketinški miks Tržište
Marketinški miks Segment 1
Segment 1
Segment 3
POZICIONIRANJE GRADA
Pozicioniranje – mjesto koje proizvod/usluga zauzima u svijesti potrošača u odnosu

na proizvode konkurencije
Gradovi se nastoje pozicionirati u svijesti svojih građana (i drugih korisnika) u

odnosu na druge gradove
12
28.2.2020.
Prema prednostima i rješavanju problema u odnosu na druge gradove

1
(grad koji prednjači u brzini rješavanja problema građana ili poduzeća)
Prema posebnim prilikama

2
Moguće strategije (grad za turiste koji žele brzu razonodu u kratko vrijeme)
pozicioniranja gradova
Prema drugom gradu
3 (suprotno u odnosu na rješenja ili programe najbližeg grada konkurenta)
Prema određenim kategorijama, ciljnim skupinama

4
(kao grad koji želi privući nova poduzeća, grad koji je otvoren za nove investicije, grad za odmor)
Pozicioniranje grada Zagreba
Ciljno Kategorija
tržište proizvoda
Korist za Razlog za
kupca vjerovanje
u obećanje
Strategija turističkog brendiranja grada Zagreba s planom

promocije na međunarodnom tržištu
13
28.2.2020.
Strategije pozicioniranja na turističkom tržištu:

 prema obilježjima proizvoda
 prema potrebama koje proizvod zadovoljava
 prema kategorijama potrošača
 prema proizvodima konkurencije
 prema različitim skupinama proizvoda
Atributi tržišnog pozicioniranja prema klasterima Splitsko-dalmatinske županije
Glavni plan razvoja turizma

Splitsko-dalmatinske županije
(2017 – 2027) sa strateškim i
operativnim planom marketinga
14
28.2.2020.
LITERATURA

2004., str. 58-65.
15

Urbani Prezentacije

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Urbani Prezentacije

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

14.2.2020.

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

<1. TEMATSKA JEDINICA>

POJAM I SVRHA URBANOG MARKETINGA

1 POJAM URBANOG MARKETINGA

2 PODRUČJE OBUHVATA URBANOG MARKETINGA

RAZGRANIČENJE POJMOVA: URBANI MARKETING,

4 SVRHA I CILJEVI URBANOG MARKETINGA

5 CILJNE SKUPINE URBANOG MARKETINGA

POJAM URBANOG MARKETINGA

Što je urbani marketing?

POJAM URBANOG KONCEPCIJA URBANOG MARKETINGA:

Cilj: isporučiti kvalitetnu uslugu potencijalnim

PODRUČJA OBUHVATA URBANOG

Marketing Marketing Marketing Marketing

Poduzeća Posjetitelji Rezidenti Sve ciljne

URBANI I GRADSKI MARKETING MARKETING MJESTA

Usmjereni na grad i funkcioniranje grada prema unutra –

Zajednički aspekti urbanog i gradskog marketinga:

ZAJEDNIČKI ASPEKTI a) Orijentacija na ciljna tržišta

MARKETINGA 2. ASPEKT SEGMENTACIJE:

5. KOMUNIKACIJSKI I KOORDINACIJSKI ASPEKTI:

PRIMJENA URBANOG MARKETINGA

Komunalne Kultura Zaštita

Stvaranje Promocija Formiranje

SVRHA I CILJEVI URBANOG MARKETINGA

 Temeljni cilj: stvaranje zadovoljstva građana i pozitivnog imidža grada radi

 Ciljevi eksternog urbanog marketinga:

CILJNE SKUPINE URBANOG MARKETINGA

CILJNE SKUPINE URBANOG MARKETINGA

CILJNE SKUPINE URBANOG MARKETINGA

 Ciljne skupine urbanog marketinga:

TRENDOVI U URBANOM MARKETINGU

TRENDOVI U URBANOM MARKETINGU

 Mobilna aplikacija OpatijaCity

TRENDOVI U URBANOM MARKETINGU

Pored mnogobrojnih nagrada, projekt uvršten u sto najboljih

TRENDOVI U URBANOM MARKETINGU

Share Istria osmišljen je s ciljem pružanja unikatnog doživljaja

U projektu Share Istria sudjeluju blogeri i influenceri iz Italije, Austrije,

TRENDOVI U URBANOM MARKETINGU

 Paliaga, M.: Strateški urbani marketing: mogućnost primjene koncepcije

Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu

<2. TEMATSKA JEDINICA>

KONCEPT STRATEŠKOG URBANOG MARKETINGA

LOKALNA SAMOUPRAVA KAO NOSITELJ

OSNOVA UPRAVLJANJA GRADOVIMA U REPUBLICI

PROCES STRATEŠKOG URBANOG

KONCEPCIJA MARKETINGA U UPRAVLJANJU

 Urbani marketing treba objediniti shvaćanje marketinga kao koncepciju:

LOKALNA SAMOUPRAVA KAO NOSITELJ

Jedinice područne RH:

LOKALNA SAMOUPRAVA KAO NOSITELJ

 Grad - jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto

 Županija - jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja

OSNOVA UPRAVLJANJA GRADOVIMA U

Kreiranje i sastavljanje proračuna

Upravljanje gradom prema važećim zakonskim propisima

Kreiranje i održavanje gradske uprave koja može djelotvorno

Stvaranje gradskog proizvoda koji će zadovoljiti potrebe svih

PROCES STRATEŠKOG URBANOG

Putem procesa strateškog planiranja grad oblikuje svoju budućnost!

PROCES STRATEŠKOG URBANOG