Građevinski fakultet u Sarajevu

Odsjek za konstrukcije

Predmet: Spregnute i prednapregnute konstrukcije

ISPITNI ZADATAK

Predmetni nastavnik: Student:

Prof.dr.ing. Muhamed Zlatar Hasić Faruk

Sarajevo, Novembar 2013.g.

 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

UVOD

U ovome zadatku će se izvršiti dimenzioniranje glavnog prednapregnutog krovnog nosača

industrijske hale. Nosač se radi na stazi za prednaprezanje. Prednaprezanje se vrši prije
očvršćavanja betona (trenutni spoj). Opterećenje je pretežno mirno. Sva horizontalna dejstva se
prenose direktno na stubove, tako da se nosač proračunava samo na dejstvo vertikalnog
opterećenja. Nosač se postavlja na odgovarajuća elastomer ležišta pri čemu je otpor trenja
zanemarivo mali. Kako zadatkom nisu definisani posebni uslovi okoline, pretpostavlja se da se
nosač nalazi u suhoj sredini bez agresivnih uticaja. Cijeli proračun se provodi prema EC-2
propisima.

Literatura: a) „Betonske konstrukcije I i II“ (Hasanović-Zlatar)

b) „Prednapregnuti beton“ (Zlatar)

d) „Proračun AB konstrukcija prema EC-2“ (Hasanović)

c) EC-2

1. MATERIJALI

1.1. BETON

Zadatkom je zadan kvalitet betona C50/60.

Osnovne karakteristike betona C50/60 („Prednapregnuti beton“, str.16.):

fck = 50,0 N⁄mm2 – karakteristična vrijednost čvrstoće betona na pritisak (cilindar 15⁄30, fraktil
5%)

fctm = 4,10 N⁄mm2 – srednja vrijednost čvrstoće betona na zatezanje

fctk0,05 = 2,90 N⁄mm2 – 5% fraktilna vrijednost čvrstoće na zatezanje (donja fraktilna vrijednost)

fctk0,95 = 5,30 N⁄mm2 – 95% fraktilna vrijednost čvrstoće na zatezanje (gornja fraktilna
vrijednost)

Ecm = 37000,0 N⁄mm2 – srednja vrijednost modula elastičnosti

Klasa agresivnosti sredine 1 („Prednapregnuti beton“, str.14.-tabela 1)

max w⁄c = 0,60 – maksimalni vodocementi faktor

Pored ovoga EC-2, tačnije ENV 206 (evropski predstandard), zahtjeva ispunjenje još nekih zahtjeva
u pogledu spravljanja betonske mješavine.

Za suhu okolinu (klasa agresivnosti sredine 1) vrijedi da je maksimalni vodocementi faktor

max w⁄c = 0,60 te da je minimalna količina cementa za spravljanje betonske smjese 300kg.
1
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

1.2. BETONSKI ČELIK

Zadatkom je zadan čelik S500.

fyk = 500,0 N⁄mm2 – karakteristična vrijednost napona čelika na granici tečenja

Es = 200 000,0 N⁄mm2 – modul elastičnosti

1.3. ČELIK ZA PREDNAPREZANJE

Zadatkom je zadan čelik: 𝐒𝐭 𝟏𝟓𝟕𝟎/𝟏𝟕𝟕𝟎

dp = 12,5mm (prečnik jednog užeta)

} → uže sa 7 žica
Ap = 93mm2 (površina jednog užeta)

Osnovne karakteristike čelika St 1570/1770:

fpk = 1770,0 N⁄mm2 – karakteristična vrijednost čvrstoće čelika za prednaprezanje na granici

kidanja

fp0,2k = 1570,0 N⁄mm2 – karakteristična vrijednost čvrstoće čelika za prednaprezanje na granici

tečenja (napon pri trajnoj deformaciji 0,2%)

fp0,1k = 0,86 ∙ fpk = 0,86 ∙ 1770,0 = 1520,0 N⁄mm2 – tehnička granica tečenja (prema EC-2)

Ep = 195 000,0 N⁄mm2 – modul elastičnosti

Klasa relaksacije 2 (užad) („Prednapregnuti beton“, str.22.-slika 3.)

2. PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI

2.1. GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI (ULS)

Osnovna kombinacija (kombinacija za samo jedno promjenjivo dejstvo):

fck fyk fpk

S[Σ(γG,i ∙ Gk,i + γP,i ∙ Pk + 1,5 ∙ Qk,1 )] R[ ; ; 0,9 ∙ ]
γc γs γs
⇓ ≤
računska vrijednost djestava Sd ⇓
računska vrijednost otpornosti presjeka R d
(uzrok naprezanja)
(naprezanja)

γG – parcijalni koeficijenti sigurnosti za stalna dejstva

γG,sup = 1,35 ⟶ nepovoljno dejstvo

γG,inf = 1,00 ⟶ povoljno dejstvo

2
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

γP – parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanje prednaprezanja

γP = 1,00

γQ – parcijalni koeficijenti sigurnosti za djelovanje promjenljivih dejstava

γQ,sup = 1,50 ⟶ nepovoljno dejstvo

γQ,inf = 0,00 ⟶ povoljno dejstvo

γc , γs – parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale (beton i čelik)

γc = 1,50 → za čelik

γs = 1,15 → za beton

2.2. GRANIČNO STANJE UPOTREBLJIVOSTI (SLS)

Za kontrolu graničnog stanja upotrebljivosti potrebno je napraviti nekoliko kombinacija

opterećenja i to:

Rijetka kombinacija: S[ΣGk,i + Pk + Qk,1 ] ⇒ uprošteno za samo jedno promj. dejstvo

Česta kombinacija: S[ΣGk,i + Pk + ψ1,1 ∙ Qk,1 + Σψ2,1 ∙ Qk,i ]

Kvazi-stalna kombinacija: S[ΣGk,i + Pk + Σψ2,1 ∙ Qk,i ]

Koeficijenti sigurnosti:

ψ1,1 = 0,70

ψ2,1 = 0,50

3. SISTEM, DIMENZIJE, ZAŠTITNI SLOJ

3.1. RASPON

3
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Prosta greda:

leff = 2200,0cm

ltot = leff + 2 ∙ 25,0cm = 2200,0 + 50,0 = 2250,0cm

3.2. MINIMALAN BROJ ELEMENATA ZA PREDNAPREZANJE

Prema EC-2 za pojedini konstruktivni element od prednapregnutog betona u prethodno

napregnutoj zategnutoj zoni, treba predvidjeti minimalan broj armature za prednaprezanje. Time
se osigurava da eventualno otkazivanje određenog broja žica ne prouzroči trenutni (nenajavljeni)
lom elementa.

Minimalna armatura: jedno uže – 7 žica ϕmin (žice) = 4,0mm.

3.3. ZAŠTITNI SLOJ

3.3.1. BETONSKI ČELIK

a) minimalna debljina zaštitnog sloja s obzirom na klasu agresivnosti sredine (zaštita od korozije):

cmin,1 = 15,0mm („Betonske konstrukcije II“,str. 197.-tabela 4.)

b) minimalna debljina zaštitnog sloja u zavisnosti od zahtijeva za prenošenjem sila spoja uz uslov
da je maskimalno zrno agregata d0 ≤ 32,0mm:

cmin,2 ≥ ∅ (≤ 40,0mm)

Pretpostavka: ∅w = 8,0mm (prečnik vilica)

∅2 = 16,0mm (prečnik podužne armature)

c) nominalna debljina pokrovnog sloja:

cnom = cmin + ∆h

∆h → veličina kojom se uzimaju u obzir moguća odstupanja i tolerancije

∆h ≤ 5,0mm (prefabrikovani elementi sa kontrolom prefabrikacije i kontrolom kvaliteta)

w
cnom = max(cmin,1 ; cmin,2 ) + ∆h = 15 + 5 = 20,0mm
L w
cnom = cnom + ∅w = 20 + 8 = 28,0mm

4
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

USVOJENO:

cw,nom = 30,0mm

3.3.2. ČELIK ZA PREDNAPREZANJE

a) minimalna debljina zaštitnog sloja s obzirom na klasu agresivnosti sredine:

cmin,1 = 25,0mm („Betonske konstrukcije II“,str. 197.-tabela 4.)

b) minimalna debljina zaštitnog sloja u zavisnosti od zahtijeva za prenošenjem sila spoja uz uslov
da je maksimalno zrno agregata d0 ≤ 32,0mm:

cmin,2 ≥ ∅p (≤ 40,0mm)

cmin,2 = 12,5mm (prečnik jednog užeta za prednaprezanje)

c) nominalna debljina pokrovnog sloja:

cp,nom = cmin,1 + ∆h = 25 + 3 = 28,0mm

∆h ≤ 5,0mm

4. KOMBINACIJE DEJSTAVA

4.1. GRANIČNO STANJE NOSIVOSTI (ULS)

S[Σ(γG,i ∙ Gk,i + γP ∙ Pk + 1,5 ∙ Qk,1 )] − dejstva na konstrukciju

Površina betona:

1
Ac = 95 ∙ 16 + 15 ∙ 40 + 2 ∙ ∙ 5 ∙ 12 = 2180,0cm2
2
γc = 25,0 kN⁄m3 − zapreminska težina betona

5
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Opterećenje:

a) vlastita težina nosača: Ac ∙ γc = 0,218 ∙ 25,0 = 5,45 kN⁄m′

b) težina pokrova: 3,50 kN⁄m′

c) promjenljivo opterećenje: 5,50 kN⁄m′

I) Stalno opterećenje: Gk,1 = 5,45 kN⁄m′

Gk,2 = 3,50 kN⁄m′

II) Promjenljivo opterećenje: Qk,1 = 5,50 kN⁄m′

Koeficijenti sigurnosti: γG,sup = 1,35

γQ,sup = 1,50

γP = 0,00

SULS = γG ∙ (Gk,1 + Gk,2 ) + γQ ∙ Qk,1 = 1,35 ∙ (5,45 + 3,50) + 1,5 ∙ 5,50 = 20,33 kN⁄m′

4.2. GRANIČNO STANJE UPOTREBLJIVOSTI (SLS)

Koeficijenti sigurnosti:

ψ1,1 = 0,70

ψ2,1 = 0,50

a) Rijetka kombinacija

Ova kombinacija je potrebna za proračun napona usljed ukupnog opterećenja.

Srijetka = (Gk,1 + Gk,2 ) + Qk,1 = (5,45 + 3,50) + 5,50 = 14,45 kN⁄m′

b) Česta kombinacija

Ova kombinacija je potrebna za dokaz naprslina i dekompresije.

Sčesta = (Gk,1 + Gk,2 ) + ψ1,1 ∙ Qk,1 = (5,45 + 3,50) + 0,70 ∙ 5,50 = 12,80 kN⁄m′

6
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

c) Kvazi-stalna kombinacija

Ova kombinacija je potrebna za dokaz napona u stanju eksplotacije i za proračun progiba.

Skvazi−stal. = (Gk,1 + Gk,2 ) + ψ2,1 ∙ Qk,1 = (5,45 + 3,50) + 0,50 ∙ 5,50 = 11,70 kN⁄m′

4.3. FAZE OPTEREĆENJA

Faza I : prije ugradnje (montaže) (opterećenje od vlastite težine + prednaprezanje)

Sd = ΣγGj ∙ Gk,j + γp ∙ Pk

ΣγGj ∙ Gkj = 1,35 ∙ 5,45 = 7,36 kN⁄m

Faza II : poslije ugradnje (preostalo opterećenje stalnog karaktera + pokretno opterećenje)

[ΣγGj ∙ Gkj + γp ∙ Pk + 1,5 ∙ Qk,1 ]

ΣγGj ∙ Gkj = 1,35 ∙ (5,45 + 3,5) = 12,80 kN⁄m

1,50 ∙ Qk,1 = 1,50 ∙ 5,50 = 8,25 kN⁄m

[ΣγGj ∙ Gkj + γp ∙ Pk + 1,5 ∙ Qk,1 ] = 12,08 + 8,25 + γp ∙ Pk = 20,33 + γp ∙ Pk

7
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

5. PRESJEČNE SILE USLJED DJELOVANJA VANJSKOG OPTEREĆENJA

5.1. PRESJEČNE SILE U STANJU GRANIČNE NOSIVOSTI (ULS)

Faza I

I leff 2 22,02
Msd,ULS = SULS ∙ = 7,36 ∙ = 445,28kNm
8 8
leff 22,0
Vsd,ULS I = SULS ∙ = 7,36 ∙ = 80,96kN
2 2

Faza II

leff 2 22,02
Msd,ULS II = SULS ∙ = 20,33 ∙ = 1229,96kNm
8 8
leff 22,0
Vsd,ULS II = SULS ∙ = 20,33 ∙ = 233,63kN
2 2

5.2. PRESJEČNE SILE U STANJU GRANIČNE UPOTREBLJIVOSTI (SLS)

a) RIJETKA KOMBINACIJA

leff 2 22,02
Msdrijetka = Srijetka ∙ = 14,45 ∙ = 874,22kNm
8 8
leff 22,0
Vsdrijetka = Srijetka ∙ = 14,45 ∙ = 158,95kNm
2 2

b) ČESTA KOMBINACIJA

leff 2 22,02
Msdčesta = Sčesta ∙ = 12,80 ∙ = 774,40kNm
8 8
leff 22,0
Vsdčesta = Sčesta ∙ = 12,80 ∙ = 140,80kNm
2 2
c) KVAZI-STALNA KOMBINACIJA

leff 2 22,02
Msdkvazi−stalna = Skvazi−stalna ∙ = 11,70 ∙ = 707,85kNm
8 8
leff 22,0
Vsdkvazi−stalna = Skvazi−stalna ∙ = 11,70 ∙ = 128,70kNm
2 2

8
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Proba 1

6. KARAKTERISTIKE POPREČNOG PRESJEKA

6.1. ARMATURA ZA PREDNAPREZANJE

∅p = 12,50mm

Ap1 = 93,0mm2

Ep 195000
αp = = = 5,27
Ecm 37000
(odnos modula elastičnosti armature za prednaprezanje i betona)

Pretpostavka: 6∅p

Ap = 6 ∙ Ap1 = 5,58cm2

6.2. OBIČNA ARMATURA

Pretpostavka: 12∅16 S500

1,62 ∙ π
As1 = 12 ∙ = 24,13cm2
4
Es 200000
αs = = = 5,40
Ecm 37000
(odnos modula elastičnosti obične armature i betona)

6.3. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE BETONSKOG PRESJEKA

Ac = 2180,0cm2

1
16 ∙ 95 ∙ 47,5 + 15 ∙ 40 ∙ 102,5 + 2 ∙ 2 ∙ 12 ∙ 5 ∙ 93,3 139300,0
zcd = = = 63,90cm
1 2180,0
16 ∙ 95 + 15 ∙ 40 + 2 ∙ 2 ∙ 12 ∙ 5

40 ∙ 153 12 ∙ 53 5 ∙ 12 16 ∙ 953
Ic = + 40 ∙ 15 ∙ 38,62 + ∙2+2∙ ∙ 29,432 + + 16 ∙ 95 ∙ 16,42 =
12 36 2 12
Ic = 2509262,69cm4

9
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Geometrijske karakteristike betonskog presjeka dobijene pomoću AutoCAD-a

Površina betonskog presjeka: Ac = 2180,0cm2 = 0,218m4

Težište: zc d = 63,90cm

zc g = 46,10cm

Moment inercije: Ic = 2509274,46cm4

6.4. GEOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE SPREGNUTOG PRESJEKA

Ap = 5,58cm2 αp = 5,27

As = 24,13cm2 αs = 5,40

Ac = 2180,0cm2

Površina idealiziranog poprečnog presjeka:

Ai = Ac + (αp − 1) ∙ Ap + (αs − 1) ∙ As = 2180 + (5,27 − 1) ∙ 5,58 + (5,40 − 1) ∙ 24,13 =

Ai = 2310,0cm2

10
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Položaj težišta idealizirane površine u odnosu na težište betonskog presjeka

(αp − 1) ∙ Ap ∙ zcp + (αs − 1) ∙ As ∙ zcs

∆z =
Ai

ycp = 14,05cm → udaljenost težišta armature za prednaprezanje od donjeg ruba

ycs = 15,10cm → udaljenost težišta betonske armature od donjeg ruba

Udaljenost težišta betonskog dijela presjeka i armature za prednaprezanje:

zcp = zcd − ycp = 63,90 − 14,05 = 49,85cm

Udaljenost težišta betonskog dijela presjeka i betonske armature:

zcs = zcd − ycs = 63,90 − 15,10 = 48,80cm

Odstojanje težišta idealizirane površine presjeka u odnosu na težište betonskog presjeka:

(5,27 − 1) ∙ 5,58 ∙ 49,85 + (5,40 − 1) ∙ 24,13 ∙ 48,80

∆z = = 2,76cm
2310,0

Težište idealiziranog presjeka u odnosu na donji rub:

zid = zcd − ∆z = 63,90 − 2,76 = 61,14cm

Udaljenost težišta idealiziranog presjeka i armature za prednaprezanje:

zi,p = zi d − ycp = 61,14 − 14,05 = 47,09cm

Udaljenost težišta idealiziranog presjeka i betonske armature:

zi,s = zi d − ycs = 61,14 − 15,10 = 46,04cm

11
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Moment inercije idealiziranog presjeka:

Ii = Ic + Ac ∙ ∆z 2 + (αp − 1) ∙ Ap ∙ zcp ∙ zi,p + (αs − 1) ∙ As ∙ zcs ∙ zi,s =

Ii = 2509274,46 + (5,27 − 1) ∙ 5,58 ∙ 49,85 ∙ 47,09 + (5,4 − 1) ∙ 24,13 ∙ 48,8 ∙ 46,04 =

Ii = 2805613,27cm4

7. DEJSTVO PREDNAPREZANJA

7.1. VOĐENJE ARMATURE ZA PREDNAPREZANJE I KARAKTERISTIČNE VRIJEDNOSTI POSTUPKA

PREDNAPREZANJA

Kako se radi o prednaprezanju sa trenutnim spojem, kablovi za prednaprezanje se vode paralelno

sa osovinom nosača. Prednaprezanje se vrši na stazi za prednaprezanje tako da se prvo postavi
kalup, a zatim se vrši zatezanje kablova i nakon toga betoniranje. Nakon očvršćavanja betona sila
prednaprezanja se prenosi na betonski element kada se otpusti kabl sa anker bloka.

7.2. DEJSTVO PREDNAPREZANJA U GRANIČNOM STANJU UPOTREBLJIVOSTI

Djelovanje prednaprezanja se može odrediti kao srednja vrijednost sile prednaprezanja Pm,t i to za
nepovoljno djelovanje sile prednaprezanja kao Pk,sup = rsup ∙ Pm,t ; rsup = 1,10 i za povoljno
djelovanje sile prednaprezanja kao Pk,inf = rinf ∙ Pm,t ; rinf = 0,90 .

Sila prednaprezanja za prednaprezanje sa trenutnim spojem

Pm0 (x) = P0 − ∆Pc − ∆Pμ(x) − ∆Pir → sila prednaprezanja neposredno poslije završetka postupka
prednaprezanja (t = t 0 )

Pm0 (x) ≤ Pm0 = Ap ∙ σp,m0

Pmt(x) = P0 − ∆Pc − ∆Pμ(x) − ∆Pt(t) − ∆Pir → sila prednaprezanja u vremenu t = t n

Pm0 (x) – vrijednost sile prednaprezanja u presjeku „x“ u vremenu t = t 0 ;

Pmt(x) – srednja vrijednost sile prednaprezanja u vremenu t = t n u presjeku „x“ ;

P0 – sila prednaprezanja na kraju elementa za prednaprezanje neposredno nakon završetka

postupka prednaprezanja ;

∆Pc – gubitak sile prednaprezanja usljed elastične deformacije elementa kod unošenja sile
prednaprezanja ;

∆Pμ(x) – gubitak sile prednaprezanja usljed djelovanja trenja ;

∆Pir – gubitak sile prednaprezanja usljed kratkotrajne relaksacije armature za prednaprezanje ;

12
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

∆Pt(t) – gubitak sile prednaprezanja usljed efekata puzanja, skupljanja i relaksacije ;

7.2.1. POČETNA SILA PREDNAPREZANJA P0

To je sila prednaprezanja na kraju elementa za prednaprezanje neposredno nakon završenog

postupka prednaprezanja.

7.2.1.1. DOPUŠTENE VRIJEDNOSTI SILE PREDNAPREZANJA

a) Maksimalna vrijednost sile prednaprezanja ostvarena u armaturi nakon istezanja

P0 = Ap ∙ σ0,max

σ0,max – maksimalni mogući napon ostvaren u čeliku nakon istezanja (EC-2) koji se dobije
usvajanjem manje vrijednosti od sljedeće dvije:

1) σ0,max = 0,8 ∙ fpk = 0,8 ∙ 1770,0 = 1416,0 N⁄mm2

2) σ0,max = 0,9 ∙ fp0,1𝑘 = 0,9 ∙ 1520,0 = 1368,0 N⁄mm2

Mjerodavna vrijednost: σ0,max = 1368,0 N⁄mm2

b) Dopuštena vrijednost sile prednaprezanja Pm,0 = Ap ∙ σpm,0 koja se unosi u betonski element
neposredno nakon utezanja (računajući i sve gubitke), ima vrijednost definiranu na osnovu
napona σpm,0 , čija je mjerodavna vrijednost manja od sljedeće dvije:

1) σpm,0 = 0,75 ∙ fpk = 0,75 ∙ 1770,0 = 1327,50 N⁄mm2

2) σpm,0 = 0,85 ∙ fp0,1𝑘 = 0,85 ∙ 1520,0 = 1292,0 N⁄mm2

Mjerodavna vrijednost: σpm,0 = 1292,0 N⁄mm2

P0,max = Ap ∙ σ0,max = 5,58 ∙ 1368,0 ∙ 10−1 = 763,34kN

Pm,0 = Ap ∙ σpm,0 = 5,58 ∙ 1292,0 ∙ 10−1 = 720,94kN

Napomena: Gubitak sile prednaprezanja usljed djelovanja trenja ∆Pμ(x) i gubitak sile
prednaprezanja usljed kratkotrajne relaksacije armature za prednaprezanje ∆Pir se
zanemaruju.

13
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

7.2.2. GUBITAK SILE PREDNAPREZANJA USLJED ELASTIČNIH DEFORMACIJA ELEMENTA - ∆PC

Napon u vlaknu betona na nivou armature za prednaprezanje, kao rezultat elastičnog skraćenja
betona usljed sile prednaprezanja je:
2
1 zip
∆σp,c = Pm ∙ cosφi ∙ ( + )
Ai Ii

Napon u armaturi za prednaprezanje:

2
1 zip
∆σp,c = −αp ∙ Pm ∙ cosφi ∙ ( + )
Ai Ii

(„Prednapregnuti beton“, str. 32.)

Pm = P0,max = Ap ∙ σ0,max = 763,34kN

1 47,092
∆σp,c = −5,27 ∙ 763,34 ∙ 1,0 ∙ ( + ) = −4022,8 ∙ (0,0004329 + 0,00079)
2310,0 2805613,27

∆σp,c = −4,92 kN⁄cm2

∆Pc = Ap ∙ ∆σp,c

∆Pc = 5,58 ∙ 4,92 = 27,46kN

7.2.3. ODREĐIVANJE SILE PREDNAPREZANJA Pm,t(x) ZA VRIJEME t = t n

Sila prednaprezanja Pm,t(x) se određuje kao početna vrijednost Pm,0 sa gubitcima, umanjena za
vrijednost sile ∆Pt(t) nastalu kao rezultat skraćenja armature za prednaprezanje usljed dejstava
skupljanja, puzanja betona i relaksacije armature za prednaprezanje.

Pm,t = Pm,0 − ∆Pt (t)

∆Pt (t) = Ap ∙ ∆σp,c+s+r

εs(t,t0) ∙ Ep + ∆σpr + αp ∙ φ(t,t0) ∙ (σcg + σcp0 )

∆σp,s+c+r =
Ap A
1 + αp ∙ A ∙ (1 + I c ∙ zcp
2 ) ∙ (1 + 0,8 ∙ φ
(t,t0 ) )
c c

∆σp,s+c+r → promjena napona u armaturi za prednaprezanje usljed uticaja puzanja, skupljanja i

relaksacije na mjestu „x“ u vremenu „t“

εs(t,t0 ) → procjenjena mjera skupljanja betona (konačna mjera) („Prednapregnuti beton“,str. 25.)

14
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

a) εs (t, t 0 ) – procjenjena konačna mjera skupljanja betona

Efektivna debljina elementa:

2 ∙ Ac 2 ∙ 2180 4360
deff = = = = 14,93cm
U 90 ∙ 2 + 16 + 2 ∙ 13 + 2 ∙ 15 + 40 292
Iz tabele deformacije skupljanja betona, prema EC-2, slijedi da je za:

deff ≤ 150,0mm , suhu sredinu (≈ 50% vlažnosti) i t = 28 dana

εs (t, t 0 ) = −60 ∙ 10−3 ; φ = 2,5

b) ∆σpr – promjena napona u armaturi za prednaprezanje usljed relaksacije (pad napona pri
konstantnim deformacijama u vremenu)

∆σpr – promjena napona u armaturi za prednaprezanje na mjestu „x“ usljed relaksacije

(„Prednapregnuti beton“, str.22.)

σp = σp,g0 − 0,3 ∙ ∆σp,c+s+r ili približno σp ≈ 0,85 ∙ σp,g0

σp – krajnji napon u čeliku za prednaprezanje

σp,g0 – početni napon u čeliku za prednaprezanje usljed djelovanja sile prednaprezanja i stalnog
opterećenja
P
σp,g0 = A0 − ∆σcp + αp ∙ σcg = σ0,max − ∆σcp + αp ∙ σcg
0

σ0,max = 0,9 ∙ fp0,1k = 1368,0 N⁄mm2

σcg – napon u betonu u visini armature za prednaprezanje od vlastitog opterećenja i od ostalih

opterećenja stalnog karaktera
αp
αp ∙ σcg = ∙ (MGk1 + MGk2 ) ∙ zi,p
Ii

Gk1 ∙ leff 2 5,45 ∙ 22,02

MGk1 = = = 329,725kNm
8 8

Gk2 ∙ leff 2 3,50 ∙ 22,02

MGk2 = = = 211,75kNm
8 8
5,27 134374764,30
αp ∙ σcg = ∙ (329,725 + 211,75) ∙ 47,09 ∙ 103 = =
2805613,27 2805613,27

αp ∙ σcg = 47,89 N⁄mm2

15
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

σp,g0 = 0,90 ∙ fp0,1k − ∆σpc + αp ∙ σcg = 1368,0 − 49,2 + 47,89 = 1366,69 N⁄mm2

σp ≈ 0,85 ∙ 1366,69 = 1161,69 N⁄mm2

Za očitavanje vrijednosti gubitka napona usljed relaksacije potrebni su podaci

σp 1161,69
= = 0,656 ∙ (100) = 65,60% ∆σpr,1000
fpk 1770,0 } ⁄σ = 1,75%
p
klasa relaksacije 2
(„Prednapregnuti beton“,str.22.)

Na strani 22., skripte za Prednapregnuti beton, na slici 3. za klasu relaksacije 2 (odnosno užad)
imamo:

1,5
∆σpr,1000 = (1 + ∙ 6,56) ∙ 1161,69 ∙ 10−2 = 23,05 N⁄mm2
10
1,75
∆σpr,1000 = ∙ σ → gubitak napona usljed relaksacije za t = 1000h
100 p
1,75
∆σpr,1000 = ∙ 1161,69 = 20,33 N⁄mm2
100
Trajni gubitak za t = ∞:

∆σpr = 3 ∙ ∆σpr,1000 = 3 ∙ 23,05 = 69,15 N⁄mm2

c) σcp0 – početna vrijednost napona betona u visini armature za prednaprezanje usljed djelovanja
sile prednaprezanja

φ(t,t0) – koeficijent puzanja

Efektivna debljina elementa: deff = 149,30mm

Starost betona u trenutku opterećenja je 28 dana.

Vlažnost je 𝟓𝟎% .

φ(∞,t0 ) = 2,5% – konačna vrijednost koeficijenta puzanja („Prednapregnuti beton“, str. 17.)

Ncp,0 Mcp,0
σcp,0 = + ∙ zip
Ai Ii

Ncp,0 = −σpm,0 ∙ Ap = −1292,0 ∙ 10−1 ∙ 5,58 = −720,94kN

16
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Mcp,0 = Ncp,0 ∙ zip = −720,94 ∙ 0,4709 = −339,49kNm

−720,94 ∙ 103 −339,49 ∙ 106

σcp,0 = + ∙ 47,09 ∙ 10 = −3,12 − 5,70 = −8,82 N⁄mm2
2310,0 ∙ 102 2805613,27 ∙ 104

(σcg + σcp,0 ) = 9,09 − 8,82 = 0,267 N⁄mm2

εs (t, t 0 ) ∙ Ep + ∆σpr + αp ∙ φ(t, t 0 ) ∙ (σcg + σcp,0 )

∆σp,c+s+r =
Ap A
1 + αp ∙ A ∙ (1 + I c ∙ zcp 2 ) ∙ (1 + 0,8 ∙ φ(t, t 0 ))
c c

−60 ∙ 10−5 ∙ 195000 − 69,15 + 5,27 ∙ 2,5 ∙ (0,267) −182,63

∆σp,c+s+r = = =
5,58 2180 1,128
1 + 5,27 ∙ 2180 ∙ (1 + ∙ 49,85 ) ∙ (1 + 0,8 ∙ 2,5)
2
2509274,46

∆σp,c+s+r = −161,92 N⁄mm2

Konačna vrijednost napona prednaprezanja za t = ∞ iznosi:

σpm,∞ = σpm,0 − ∆σp,c − ∆σp,c+s+r = 1292,0 − 49,2 − 161,92 = 1080,88 N⁄mm2

Ukupni gubitak sile prednaprezanja:

∆σpc + ∆σp,c+s+r 49,2 + 161,92

∆σp (t) = = ∙ 100% = 16,34%
σpm,0 1292,0

7.3. DEJSTVO PREDNAPREZANJA U GRANIČNOM STANJU NOSIVOSTI

Kod dokaza graničnog stanja nosivosti za savijanje sa normalnom silom, dejstvo prednaprezanja će
se uzeti na strani djelovanja vanjskih sila.

8. KONTROLA NAPREZANJA I DOKAZ NOSIVOSTI PRESJEKA U STANJU GRANIČNE OTPORNOSTI

8.1. KONTROLA NAPREZANJA PREDNAPREGNUTIH NOSIVIH ELEMENATA NEPOSREDNO NAKON

UTEZANJA (Pm,0 ) I U TOKU EKSPLOTACIJE (Pm,∞ )

Potrebno je dokazati da pri djelovanju sile prednaprezanja Pm,0 za t = t 0 naponi zatezanja u

gornjem rubu vlakna idealiziranog poprečnog presjeka u stanju eksplotacije nisu prekoračili
vrijednost čvrstoće betona na zatezanje za MG,min :

𝛔𝐜𝟐 ≤ 𝐝𝐨𝐩𝛔𝐜𝐭

17
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Također, treba dokazati da naponi pritiska u prethodno napregnutoj zategnutoj zoni (donje rubno
vlakno) nisu prekoračili dozvoljenu vrijednost čvrstoće betona na pritisak za MG,min :

𝛔𝐜𝟏 ≤ 𝐝𝐨𝐩𝛔𝐜

Ovim dokazom ispunjeni su kriteriji za ograničeno prednaprezanje. U ovoj zoni potrebno je još
ispitati i napone usljed ukupnog stalnog i korisnog opterećenja M(G+Q) (ako se radi o ograničenom
prednaprezanju), tj. :

𝛔𝒄𝟏 ≤ 𝐝𝐨𝐩𝛔𝐜𝐭 za MG+Q

Mjerodavne presječne sile za dokaz napona:

Gk,1 ∙ leff 2 5,45 ∙ 22,02

MG,min = MGk1 = = = 329,725kNm
8 8
5,50 ∙ 22,02
MG+Q = MGk1 + MGk2 + MQk1 = 329,725 + 211,75 + = 874,225kNm
8

a) Neposredno nakon prednaprezanja za MG,min

Pm,0 Pm,0 ∙ zcp MG,min

σc2 = − − − ≤ σc = 0,6 ∙ fck
0,95 ∙ Ac 0,95 ∙ Wc2 0,95 ∙ Wc2
Pm,0 Pm,0 ∙ zcp MG,min
σc1 =− − + ≤ σct = fctm
0,95 ∙ Ac 0,95 ∙ Wc1 0,95 ∙ Wc1

Pm,0 = Ap ∙ σpm,0 = 5,58 ∙ 1292,0 ∙ 10−1 = 720,94kN

Ac = 2180,0cm2
zcp = 49,85cm

Ic 2509274,46
Wc2 = = = 39268,77cm3
yc2 63,90
Ic 2509274,46
Wc1 = = = 54413,12cm3
yc1 46,1

Kontrola napona u prethodno napregnutoj zategnutoj zoni:

720,94 ∙ 103 720,94 ∙ 49,85 ∙ 10 329,725 ∙ 103

σc2 =− − + =
0,95 ∙ 2180,0 ∙ 102 0,95 ∙ 39268,77 0,95 ∙ 39268,77
σc2 = −3,48 − 9,63 + 8,84 = −4,27 N⁄mm2
σc2 = |−4,27| N⁄mm2 < 0,60 ∙ fck = 0,60 ∙ 50,0 = 30,0 N⁄mm2

18
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Kontrola napona u gornjem rubnom vlaknu presjeka:

720,94 ∙ 103 720,94 ∙ 49,85 ∙ 10 329,725 ∙ 103

σc1 =− + − =
0,95 ∙ 2180,0 ∙ 102 0,95 ∙ 39268,77 0,95 ∙ 39268,77
σc1 = −3,48 + 9,63 − 8,84 = −2,69 N⁄mm2
σc1 = |−2,69| N⁄mm2 < 0,60 ∙ fck = 30,0 N⁄mm2

b) Za opterećenje u eksplotaciji MG+Q

MG+Q = 874,225kNm
Ai = 2310,0cm2
Ii 2805613,27
Wc2,i = = = 45888,34cm3
yc2,i 61,14
Ii 2805613,27
Wc1,i = = = 57421,47cm3
yc1,i 48,86

Pm,∞ = Pm,0 − ∆σp,c+s+r ∙ Ap = 720,94 − 161,92 ∙ 5,58 ∙ 10−1 = 630,59kN

Kontrola napona u prethodno napregnutoj zategnutoj zoni:

Pm,∞ Pm,∞ ∙ zip MG+Q

σc2 = − − + ≤ σct = fctm
Ai Wc2,i Wc2,i
630,59 ∙ 10 630,59 ∙ 47,09 ∙ 10 874,225 ∙ 103
σc2 = − − + = −2,73 − 6,47 + 19,05 =
2310,0 45888,34 45888,34
σc2 = 9,85 N⁄mm2 > σct = fctm = 4,10 N⁄mm2
To je područje djelimičnog prednaprezanja jer će se pojaviti naprsline.

Kontrola napona u gornjem rubnom vlaknu presjeka:

Pm,∞ Pm,∞ ∙ zip MG+Q

σc1 = − + − ≤ σc = 0,6 ∙ fck
Ai Wc1,i Wc1,i
630,59 ∙ 10 630,59 ∙ 47,09 ∙ 10 874,225 ∙ 103
σc1 =− + + = −2,73 + 5,17 − 15,22 =
2310,0 57421,47 57421,47
σc1 = |−12,78| N⁄mm2 < 0,60 ∙ fck = 30,0 N⁄mm2

19
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

8.2. DOKAZ NOSIVOSTI PRESJEKA U GRANIČNOM STANJU OTPORNOSTI (ULS)

8.2.1. MJERODAVNE PRESJEČNE SILE OD OPTEREĆENJA
Msd,max = 1229,96kNm
Vsd,max = 223,63kN

8.2.2. MJERODAVNE PRESJEČNE SILE OD PREDNAPREZANJA

Ncp = Ap ∙ σpd – uticaj prednaprezanja kao vanjsko opterećenje

Mcp = Ncp ∙ zip – moment savijanja od sile prednaprezanja s obzirom na težište idealiziranog
presjeka
Vpd = 0,00kN

1770,0
σpd = Ep ∙ (rinf ∙ εpm + ∆εp ) ≤ 0,9 ∙ fpd = 0,9 ∙ fpk ⁄γs = 0,9 ∙ = 1385,22 N⁄mm2
1,15
σpm,∞ (σpmo − ∆σp,s+c+r ) (1292,0 − 161,92)
εpm = = = ∙ 1000(⋅⁄⋅⋅) = 5,79 ⋅⁄⋅⋅
Ep Ep 195000
εpm → srednja deformacija armature za prednaprezanje usljed sile Pm,t
rinf → donja karakteristična vrijednost prednaprezanja
rinf = 0,90

εpm,0 = rinf ∙ εpm = 0,9 ∙ 5,79 = 5,21 ⋅⁄⋅⋅

εpm,0 → računska vrijednost predistezanja

∆εp → dilatacija armature za prednaprezanje od ukupnog stalnog opterećenja
εp0,1k → trajna deformacija 0,10 ⋅⁄⋅⋅

fp0,1k1520,0
εp0,1k = = ∙ 1000(⋅⁄⋅⋅) = 7,79 ⋅⁄⋅⋅
Ep 195000,0
σcg 9,09
∆εp = αp ∙ = 5,27 ∙ ∙ 1000 ⋅⁄⋅⋅ = 0,256 ⋅⁄⋅⋅
Ep 195000,0

Pretpostavka: ∆εp = 19,00 ⋅⁄⋅⋅

0,9 ∙ 1770,0
σpd = (5,21 + 19,0) ∙ 195000,0 = 4720,95 N⁄mm2 > fpd = = 1385,22 N⁄mm2
1,15
⇒ σpd = fpd = 1385,22 N⁄mm2

Ncp = Ap ∙ σpd = 5,58 ∙ 1385,22 ∙ 10−3 = 772,95kN

Mcp = Ncp ∙ zip = 772,95 ∙ 0,4709 = 363,98kNm

20
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

8.2.3. KARAKTERISTIKE MATERIJALA MJERODAVNE ZA DIMENZIONIRANJE

a) Beton C 50⁄60
fck 50
fcd = = = 33,30 N⁄mm2
γc 1,50

b) Čelik S500
fyk 500
fyd = = = 434,78 N⁄mm2
γs 1,15

c) Čelik za prednaprezanje St 1570⁄1770

fpk 1770
0,9 ∙ fcd = 0,9 ∙ = 0,90 ∙ = 1385,22 N⁄mm2
γs 1,15

8.2.4. DIMENZIONIRANJE NA MOMENAT I NORMALNU SILU

Karakteristike presjeka mjerodavne za dimenzioniranje

Uticaj prednaprezanja se uzima na strani dejstva – otpornost čini AB presjek.

I) Mjerodavne sile za dimenzioniranje:

Msd,max = Msd − Mcp = 1229,96 − 363,98 = 865,98kNm
Nsd,max = Ncp = 772,95kN

Redukcija sila u odnosu na težište zategnute armature:

Ms,ds = Msd,max + Nsd ∙ zc1 = 865,98 + 772,95 ∙ 0,488 = 1243,18kNm
Nsd = 772,95kN

21
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

II) Sudjelujuća širina pritisnute zone presjeka:

𝟏
𝐛𝐞𝐟𝐟 = 𝐛𝐰 + ∙ 𝐥𝟎 ≤ 𝐛𝟏 + 𝐛𝐰 + 𝐛𝟐
𝟓
(„Proračun AB konstrukcija prema EC-2“)
bw = 16,0cm → širina rebra
l0 = l = 22,0m → razmak nultih tačaka momenata savijanja
b1 = b2 = 12,0cm → polovina svijetlog razmaka rebara lijevo,
odnosno desno od posmatranog presjeka

1
beff = 16 + ∙ 2200,0 = 456,0cm > 12 + 16 + 12 = 40,0cm
5
USVOJENO:
beff = 40,0cm

Relativni računski moment savijanja sa obzirom na težište zategnute armature:

Msds
μsds =
beff ∙ d2 ∙ fcd

Pretpostavka: d1 = 15,10cm (položaj zategnute armature)

d = h − d1 = 110,0 − 15,10 = 94,90cm

1243,18 ∙ 100
μs,ds = = 0,104
40 ∙ 94,92 ∙ 3,33 1000 ∙ ω = 107
⇒
beff ⁄bw = 40⁄16 = 2,5 ξ = 0,16
hf ⁄d = 15⁄94,9 = 0,158 }

x
ξ= = 0,16
d
x = 0,16 ∙ 94,9 = 15,18cm ≈ hf = 15,0cm → pritisnuta zona je pravougaonog oblika
hf → debljina ploče

ωs,ds = 0,1069
tabelarno
μs,ds = 0,104 → |εc2 | = 3,50 ⋅⁄⋅⋅
ξs1 = 19,03 ⋅⁄⋅⋅ ≈ ∆εp = 19,0 ⋅⁄⋅⋅

fcd Nsd
potAs1 = ωs,ds ∙ b ∙ d ∙ −
fyd fyd
33,3 772,95
potAs1 = 0,1069 ∙ 40 ∙ 94,90 ∙ − = 31,08 − 17,78 = 13,30cm2
434,78 43,478

potAs1 = 13,30cm2 < pretp. As1 = 24,13cm2

22
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

USVOJENO:

12∅16

S500

stvAs1 = 24,13cm2
Minimalna površina armature:
0,60 ∙ bw ∙ d 0,60 ∙ 16 ∙ 94,9
= = 1,82cm2
A s1 = { fyk 500
0,0015 ∙ bw ∙ d = 0,0015 ∙ 16 ∙ 94,9 = 2,28cm2

8.2.5. DIMENZIONIRANJE NA POPREČNE SILE

8.2.5.1. ODREĐIVANJE DEJSTAVA (Sd )
Karakteristična vrijednost poprečne sile koja je mjerodavna za dimenzioniranje:
Vsd = V0d − Vpd
V0d → mjerodavna vrijednost poprečne sile na odstojanju „d“ od unutrašnjeg ruba oslonca
(direktno oslonjen nosač opterećen ravnomjerno podjeljenim opterećenjem)

Vpd → skretne sile usljed kosog vođenja armature za prednaprezanje

Nagib armature za prednaprezanje: ψ = 0,0

Mjerodavna vrijednost poprečne sile kod direktnog oslanjanja nosača opterećenog ravnomjerno
podjeljenjim opterećenjem definiše se na odstojanju d od unutrašnjeg ruba oslonca:

a 22,0 0,3
V0d = [ΣγGj ∙ Gkj + 1,5ΣQkj ] ∙ [leff ⁄2 − d − ] = 20,33 ∙ [ − 0,949 − ] = 201,28kN
2 2 2

Vpd = 0,0 → Vsd = V0d = 201,28kN

8.2.5.2. ODREĐIVANJE KAPACITETA NOSIVOSTI PRESJEKA (R d )

Računska čvrstoća pri smicanju za elemente bez smičuće armature za klasu betona C 50⁄60 iznosi:
τRd = 0,48 N⁄mm2

k → koeficijent korekcije kojim se uzima u obzir uticaj rasporeda podužne armature na nosivost
poprečne sile (k > 1,0)
k = 1,6 − d = 1,6 − 0,949 = 0,651 < 1,0 ⇒ k = 1,0

ρ1 → koeficijent armiranja podužnom zategnutom armaturom u posmatranom presjeku

A s1
ρ1 = ≤ 0,02
bw ∙ d

23
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

As1 → armatura koja se vodi i sidri do krajnjeg oslonca

(As1 = 24,13cm2 ⟹ sva armatura se vodi do oslonca)

bw → minimalna širina presjeka između neutralne linije i težišta zategnute armature

d → statička visina presjeka

24,13
ρ1 = = 0,016 ≤ 0,02
16 ∙ 94,9

σcp → srednji napon pritiska od prednaprezanja i opterećenja (pozitivan ako je pritisak)

Nsd 772,95 ∙ 10
σcp = = = 3,55 N⁄mm2
Ac 2180,0

Računska vrijednost presjeka na poprečne sile u elementima bez smičuće armature iznosi:

VRd1 = [τRd ∙ k ∙ (1,2 + 40 ∙ ρ1 ) + 0,15 ∙ σcp ] ∙ bw ∙ d

(„Proračun AB konstrukcija prema EC-2“, str. 118.)

VRd1 = [0,48 ∙ 1,0 ∙ (1,2 + 40 ∙ 0,016) + 0,15 ∙ 3,55] ∙ 16,0 ∙ 94,9 ∙ 10−1 = 214,96kN

VRd1 = 214,96kN > V0d = 201,28kN → potrebna je minimalna smičuća armatura.

As,wmin = ρmin ∙ sw ∙ bw ∙ sinα („Proračun AB konstrukcija prema EC-2“,str. 132.)

ρmin → minimalni geometrijski stepen smičuće armature

C 50⁄60
za } ⇒ ρmin = 0,0013
S500

sw → najveći razmak vilica u pravcu podužne armature

α = 90° → nagib smičuće armature

As,wmin = 0,0013 ∙ 100 ∙ 16 ∙ sin90° = 2,08 cm2 ⁄m′

USVOJENE DVOSJEČNE VILICE

∅ 8⁄20𝑐𝑚

S500

stvAsw = 5,02 cm2 ⁄m′

24
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

9. PRORAČUN DUŽINE SIDRENJA ARMATURE

9.1. BETONSKA ARMATURA
Sila zatezanja na krajnjem osloncu iznosi:
al
Fs = Vsd ∙ + Nsd
d
Vsd = 201,85kN
Veličina pomjeranja prema standardnom postupku:
1 − cot α
al = z ∙ ≥0
2
1 − cot 90°
al = 0,9 ∙ 95,1 ∙ = 42,80cm
2
Nsd = −772,95kN
42,80
Fs = 201,28 ∙ − 772,95 < 0 ⟹ nije potrebna armatura za preuzimanje sile Fs
95,10

Osnovna mjera dužine sidrenja

∅ fyd
l bo = ∙
4 fbd
Napon spoja u graničnom stanju nosivosti:
fbd I = 4,3 N⁄mm2 (bolji uslovi sidrenja)
C 50⁄60 → { II
fbd = 0,70 ∙ 4,3 N⁄mm2 = 3,01 N⁄mm2 (lošiji uslovi sidrenja)

fyk 500
fyd = = = 435,0 N⁄mm2 → računska vrijednost napona čelika na granici tečenja
γs 1,15

Glavna podužna armatura ∅16 :

16 435,0
lbo = ∙ = 404,60mm
4 4,3

Potrebna dužina sidrenja na krajnjem osloncu:

2
lpot = ∙ lb,net
3

Pošto je As = 0 jer je Fs < 0 za lb,net se uzima mjerodavna vrijednost:

10∅
lb,min = 0,3 ∙ lb ≥ {
10,0cm

Minimalna dužina sidrenja:

0,30 ∙ lbo = 0,30 ∙ 404,65 = 121,40mm
lbmin ={ 10 ∙ ∅ = 10 ∙ 16 = 160,0mm
100,0mm

2
potlb,A = ∙ 160,0 = 107,0mm
3

25
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

USVOJENO:

lb = 360,0mm

(sidrenje pravim krajem)

Sva armatura se vodi od oslonca do oslonca. Za konstruktivnu armaturu (∅12) se usvaja sidrenje
pravim krajem lb = 250,0mm .

9.1.2. NASTAVLJANJE ARMATURNIH ŠIPKI PREKLAPANJEM

potAs
ls = α1 ∙ αA ∙ lbo ∙ → potrebna dužina preklapanja
stvAs
α1 ⇒ koeficijent za dužinu nastavaka koji zavisi od procenta nastavaka i razmaka „a“ i „b“.
Procenat nastavljanja šipki preklapanjem u jednom presjeku > 50% .

a < 10∅
} ⇒ α1 = 2,0
b < 5∅
13,77
ls = 2,0 ∙ 1,0 ∙ 435 ∙ = 496,47mm
24,13
Minimalna dužina preklapanja:
0,3 ∙ α1 ∙ αA ∙ lbo = 0,3 ∙ 2,0 ∙ 1,0 ∙ 435,0 = 261,0mm
lsmin = { 15∅ = 15 ∙ 16 = 240,0mm
200,0mm

USVOJENO:

ls = 700,0mm

Iz konstruktivnih razloga,za betonsku armaturu, je usvojeno ls = 129,0cm. Za konstruktivnu

armaturu je usvojeno ls = 79,0cm.

9.2. ARMATURA ZA PREDNAPREZANJE

26
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

σp → napon u prednapregnutom čeliku

Razlikuje se sljedeće:
a) Dužina uvođenja sile prednaprezanja, gdje se sila prednaprezanja 𝑃𝑜 uvodi u punom iznosu u
beton;
b) Dužina područja lpeff u kojem se naponi betona linearno raspodjeljuju u betonski presjek;
c) Dužina sidrenja lbp potrebna za usidrenje armature za prednaprezanje u stanju granične
otpornosti;

Na rastojanju lbp od kraja nosača sila prednaprezanja je u potpunosti uvedena u betona. U tom
području deformacije betona nisu još uvijek linearno raspoređene po visini presjeka. Tek nakon
dužine lpeff može se računati sa linearnom raspodjelom deformacija po visini presjeka.

lp,eff = √lbpd 2 + d2

fctk0,05 = 2,90 N⁄mm2

σtd = 1,512 N⁄mm2 < fctk0,05 = 2,90 N⁄mm2 → područje bez naprslina

Računska dužina uvođenja sile prednaprezanja u beton lbp :

α1 ∙ Ap ∙ σpmo
lbp =
π ∙ dp ∙ η1 ∙ fbp

α1 = 1,25 → koeficijent kod naglog uvođenja sile prednaprezanja

α1 = 1,00 → koeficijent kod stepenastog uvođenja sile prednaprezanja

fbp → srednja vrijednost napona spoja

Ap = 93,0mm2 → površina užeta

dp = 12,50mm → nominalni prečnik užeta ili žice

σpmo = 1292,0 N⁄mm2

η1 = 1,0 → koeficijent za normalni beton

fbp = 5,00 N⁄mm2 → srednja vrijednost napona spoja u funkciji čvrstoće betona na pritisak i vrste
armature za prednaprezanje (za normalnu (nezbijenu) užad sa površinom
Ap ≤ 150mm2 , fbp se dobija iz opita) („Prednapregnuti beton“,str. 5. i str.
6.)

1,25 ∙ 0,93 ∙ 129,2 150,195

lbp = = = 76,49cm
π ∙ 1,25 ∙ 1,0 ∙ 0,50 1,963

27
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

U graničnom stanju nosivosti naponi u armaturi za prednaprezanje rastu, pa je potrebna veća

dužina da bi se maksimalna sila prednaprezanja usidrila u potpunosti. Približno za tu dužinu
sidrenja lb,a iznosi:

Ap σpd − σpm,t
lb,a = lbpd + +
π∙d fbp ∙ ηp

Računska vrijednost dužine sidrenja uzimajući u obzir rasipanje vrijednosti pojedinih parametara
od uticaja na spoj:

0,8 ∙ lbp = 0,8 ∙ 76,5 = 61,20cm → donja vrijednost

lbpd ≥ {
1,20 ∙ lbp = 1,2 ∙ 76,5 = 91,80cm → gornja vrijednost

(mjerodavna je nepovoljnija vrijednost)

ηp = 0,50 → užad i profilisane žice

lpeff = √lbpd 2 + d2 = √918,02 + 951,02 = 1321,79mm

0,93 136,8 − 108,09

lba = 91,80 + + = 91,8 + 0,237 + 28,71 = 120,75cm
π ∙ 1,25 0,5 ∙ 0,5

U slučaju kada su glavni naponi zatezanja betona σc2 veći od fctk0,05 (stadij II), tada treba dokazati
da je na rastojanju „x“ od oslonca stvarna sila zatezanja FEdeff(x) manja od one koju može preuzeti
armatura u tom presjeku.

σc2 = 9,85 N⁄mm2

fctk0,05 = 2,90 N⁄mm2 → donja fraktilna vrijednost čvrstoće na zatezanje

σc2 = 9,85 N⁄mm2 > fctk0,05 = 2,90 N⁄mm2

𝐌𝐄𝐝(𝐱) 𝟏
𝐅𝐄𝐝𝐞𝐟𝐟(𝐱) = + ∙ 𝐕𝐄𝐝(𝐱) ∙ (𝐜𝐨𝐭 𝛉 − 𝐜𝐨𝐭 𝛂) ≤ 𝐅𝐩𝐱 + 𝐅𝐬𝐝
𝐳 𝟐

Nosivost obične armature:

500
Fsd = As ∙ fyd = 24,13 ∙ ∙ 10−1 = 1049,13kN
1,15

28
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Nosivost prednapregnute armature:

fp0,1k 1520,0
Fpx = Ap ∙ = 5,58 ∙ ∙ 10−1 = 737,53kN
γs 1,15

l 22,0
x= = = 11,0m
2 2
22,02
MEd(l⁄2) = 20,33 ∙ = 1229,97kNm
8
VEd(l⁄2) = 0,0

θ = 45° → nagib pritisnutih betonskih dijagonala

α = 90° → nagib poprečne armature

1229,97
FEdeff (l⁄2) = = 1437,05kN < Fpx + Fsd = 1786,66kN
0,9 ∙ 0,951

(„Prednapregnuti beton“, str. 9.)

10. DOKAZ GRANIČNOG STANJA UPOTREBLJIVOSTI (SLS)

10.1. OGRANIČENJE NAPONA U STANJU UPOTREBLJIVOSTI

Dokaz 1: Ograničenje napona pritiska betona za kvazi-stalnu kombinaciju opterećenja;

σc ≤ 0,45 ∙ fck

Dokaz 2: Ograničenje dopuštenih napona u armaturi za prednaprezanje za rijetku kombinaciju

opterećenja;

σp ≤ 0,75 ∙ fpk

Dokaz 3: Dokaz napona pritiska u betonu, prethodno napregnute zategnute zone za kombinaciju
stalnog opterećenja i prednaprezanja;

10.1.1. Dokaz napona pritiska u betonu za kvazi-stalnu kombinaciju

Dokaz za gornji rub presjeka:

Skvazi−stalna = (Gk1 + Gk2 ) + ψ2,1 ∙ Q k1 = (5,45 + 3,50) + 0,50 ∙ 5,50 = 11,70kN

11,70 ∙ 22,02
Msdkvazi−stalna = = 707,85kNm
8
Pm,t = Np = −630,59kN

Mpt = Mp = −Np ∙ zip = −630,59 ∙ 0,4709 = −296,94kNm

29
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Pm,t Mp,t Msdkvazi−stal.

σc1 = − + − ≤ 0,45 ∙ fck
Ai Wc1,i Wc1,i

630,59 ∙ 10 296,94 ∙ 103 707,85 ∙ 103

σc1 = − + − = −2,73 + 5,17 − 12,33 = −9,89 N⁄mm2
2310,0 57421,47 57421,47

σc1 = |−9,89| N⁄mm2 < 0,45 ∙ fck = 0,45 ∙ 50,0 = 22,50 N⁄mm2

Dokaz za donji rub presjeka:

Pm,t Mp,t Msdkvazi−stal.

σc2 = − − + ≤ fctm = 4,10 N⁄mm2
Ai Wc2,i Wc2,i

630,59 ∙ 10 296,94 ∙ 103 707,85 ∙ 103

σc2 =− − + = −2,73 − 6,47 + 15,42 = 6,22 N⁄mm2
2310,0 45888,34 45888,34

σc2 = 6,22 N⁄mm2 > fctm = 4,10 N⁄mm2 ⇒ pojaviće se naprsline!

10.1.2. Dokaz napona u elementima za prednaprezanje

Kako je to naglašeno (skripta „Prednapregnuti beton“, str. 50.), rijetka kombinacija se, između
ostalog, koristi i za ograničenje napona u armaturi za nosive strukture u visokogradnji. Napon u
armaturi za prednaprezanje ne smije biti veći od 𝟕𝟓% čvrstoće na zatezanje, odnosno 𝟖𝟓%
tehničke granice velikih izduženja.

Napon u elementu za prednaprezanje u polovini raspona, uzimajući u obzir početne gubitke,

iznosi:

σpm = σpm,0 − ∆σpc = 1292,0 − 49,20 = 1242,80 N⁄mm2

Pod pretpostavkom da se u vremenu, kada je došlo do djelovanja ukupnog pokretnog opterećenja,

ostvarilo 30% vremenskih gubitaka, napon u elementima za prednaprezanje iznosi:

∆σp,c+s+r = 161,92 N⁄mm2

σpm1 = σpm − 0,30 ∙ ∆σp,c+s+r = 1242,80 − 0,3 ∙ 161,92 = 1194,22 N⁄mm2

Potrebno je odrediti porast napona u armaturi od djelovanja vanjskog opterećenja:

30
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Ms
− Pm,t
∆σp = z
Ap + As

Ms = Msdrijetka + Mp − Np ∙ (zid − d1 )

14,45 ∙ 22,02
Msdrijetka = = 874,225kNm
8
d1 = 14,90cm → zajedničko težište armature za prednaprezanje i obične armature

24,13 ∙ 15,10 + 5,58 ∙ 14,05

d1 = = 14,90cm
24,13 + 5,58

zid = 61,14cm

Ms = 874,225 − 296,94 + 630,59 ∙ (0,6114 − 0,149) = 868,87kNm

dm → zajednička statička visina obične armature i armature za prednaprezanje

dm = 110,0 − 14,90 = 95,10cm

z = 0,9 ∙ dm = 0,95 ∙ 95,10 = 85,59cm

Ms 868,87
− Pm,t 0,8559 − 630,59 384,56
∆σp = z = = = 12,94 kN⁄cm2
Ap + As 5,58 + 24,13 29,71

σp = σpm,1 + ∆σp = 1194,22 + 129,44 = 1323,66 N⁄mm2

σp = 1323,66 N⁄mm2 < 0,75 ∙ fpk = 0,75 ∙ 1770,0 = 1327,50 N⁄mm2

10.2. ODREĐIVANJE STEPENA PREDNAPREZANJA (ϰ)

Presječne sile od prednaprezanja u vremenu t = ∞ u stanju eksplotacije:

Pm,∞ = Pm,0 − ∆σp,c+s+r ∙ Ap = 720,94 − 161,92 ∙ 5,58 ∙ 10−1 = 630,59kN

Ncp+φ = Pm,∞ = 630,59kN

Mcp+φ = Pm,∞ ∙ zip = 630,59 ∙ 0,4709 = 296,94kNm

Naponi betona na pritisak od uticaja prednaprezanja na rubu prethodno napregnute zategnute

zone u stadiju I, uzimajući u obzir sve gubitke sile, iznose:

Ncp+φ Mcp+φ 630,59 ∙ 10 296,94 ∙ 103

σc1 ,p+φ = + = + = 2,89 + 7,49 = 10,38 N⁄mm2
Ac Wc2 2180,0 39628,77

31
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Moment dekompresije usljed sile prednaprezanja:

Mod = −σc1 ,p+φ ∙ Wc2 = 10,38 ∙ 39628,77 ∙ 10−3 = 411,47kNm

Momenat od uticaja vanjskog opterećenja u stanju eksplotacije (česta kombinacija):

MG+Q = 874,225kNm

Vrijednost stepena prednaprezanja iznosi:

Mod 411,47
ϰ= = = 0,471 < 0,75 ⇒ slučaj djelimičnog prednaprezanja
MG+Q 874,225

10.3. OGRANIČENJE NAPRSLINA BEZ DIREKTNOG PRORAČUNA

Prema EC-2 ovaj dokaz se provodi kroz ograničenje maksimalnog prečinka šipki. Pri tome se
podrazumijeva da naprsline ne prelaze ograničenu širinu i razmak.

Potrebno je odrediti napone u čeliku za čestu kombinaciju opterećenja u presjeku u sredini nosača.

Ms 1
σs = ( − rsup ∙ Pm,∞ ) ∙
z Ap + As

12,80 ∙ 22,02
Msdčesta = = 774,40kNm
8
prednaprezanje sa trenutnim spojem
} ⇒ wk = 0,2mm → dopuštena širina naprslina
klasa agresivnosti sredine = 1

(„Proračun AB konstrukcija EC-2“,str. 184.)

Promjena napona ∆σp usljed vanjskog opterećenja ostaje zanemarljivo mala, te se ne uzima u
obzir.

10.3.1. Gornji rub presjeka za t = 0

h = 110,0cm

dpl 15,0
d= h− = 110,0 − = 102,50cm → pretp. težište armature u gornjoj zoni nosača
2 2
Pm,0 = 720,94kN

Mp0 = −Pm,0 ∙ zip = 720,94 ∙ 0,4709 = 339,49kNm

Np,0 = Pm,0 = −720,94kN

Ms = −Msdčesta + rsup ∙ Mp,0 + rsup ∙ Pm,0 ∙ (d − zcd )

32
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Ms → moment savijanja u odnosu na težište armature u gornjoj zoni za čestu kombinaciju

opterećenja i djelovanje prednaprezanja

Ms = −774,40 + 1,1 ∙ 339,49 + 1,1 ∙ 720,94 ∙ (1,025 − 0,639) = −94,85kNm

1 Ms
Ms = −94,85kNm ⟹ σs = ∙ ( − rsup ∙ Pm,t ) < 0
Ap + As z

Obzirom da momenat 𝑀𝑠 vrši pritisak na gornji rub nosača, kao i normalna sila, u tom dijelu
nosača neće doći do pojave zatežućih napona a samim time ni do naprslina.

10.3.2. Donji rub presjeka za t = ∞

Pm,∞ = 630,59kN

Mp,∞ = −Pm,∞ ∙ zip = 630,59 ∙ 0,4709 = −296,94kNm

Np,∞ = −Pm,∞ = −630,59kN

Msdčesta = 774,40kNm

Ms = Msdčesta + rinf ∙ Mp,∞ − rinf ∙ Pm,∞ ∙ (zi d − d1 )

Ms → moment savijanja u odnosu na težište armature u donjoj zoni za čestu kombinaciju

opterećenja i djelovanje prednaprezanja

Ms = 774,40 + 0,90 ∙ 296,94 − 0,90 ∙ 630,59 ∙ (0,6114 − 0,149) = 779,22kNm

As = 24,13cm2

Ap = 5,58cm2

Ms 1 779,22 1
σs = ( − rinf ∙ Pm,∞ ) ∙ =( − 0,90 ∙ 630,59) ∙ 10 ∙ =
z As + Ap 0,8559 24,13 + 5,58

σs = 115,41 N⁄mm2

Prema tabeli 27. iz knjige „Proračun AB konstrukcija prema EC-2“ (V.Hasanović), na str. 187.,
dobija se da je za ovu vrijednost napona i klasu agresivnosti okoline 1 (wk = 0,20mm) maksimalni
dopušteni prečnik 25,0𝑚𝑚.

wk = 0,20mm
} ⇒ ∅dop = 25,0mm („Proračun AB konstrukcija EC-2“)
σs = 115,0 N⁄mm2

∅dop = 25,0mm > ∅usv = 16,0mm

Dakle, nije potreban direktan proračun naprslina.

33
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

10.4. OGRANIČENJE UGIBA

Prema EC-2 formulisana su prosta pravila kada nije neophodno eksplicitno proračunavanje
progiba. Strožije provjere su potrebne za elemente koji se nalaze van takvih granica ili kada im
odgovaraju drugačije ugiba od onih koje su sadržane od uproštenih metoda.

U ovom zadatku približno će se odrediti progibi prednapregnutog nosača.

Mjerodavna je kvazi-stalna kombinacija opterećenja:

Skvazi−stalno = (Gk1 + Gk2 ) + ψ2,1 ∙ Qk,1 = (5,45 + 3,50) + 0,50 ∙ 5,50 = 11,70 kN⁄m

Uticaj puzanja se uzima preko smanjenog modula elastičnosti:

Ecm 37000,0
Ec,eff = = = 10571,43 N⁄mm2
1 + φm 1 + 2,5

Uticaj skupljanja se zanemaruje za dokaz progiba.

Prednaprezanje se posmatra kao vanjsko dejstvo i iznosi:

Pm,t = Pm,0 − ∆Ppr − ∆Ppc → gubitak sile prednaprezanja usljed elastičnih deformacija elementa i
usljed relaksacije

Pm,t = Pm,0 − ∆σpr ∙ Ap − ∆σpc ∙ Ap = −720,94 + 6,915 ∙ 5,58 + 4,92 ∙ 5,58 = −654,90kN

Uticaj sile prednaprezanja:

8 ∙ 0,4709 ∙ 654,90
= 5,10 kN⁄m
22,02

Računska vrijednost progiba, po teoriji elastičnosti, iznosi:

5 q ∙ l4 5 (11,70 − 5,10) ∙ 22,04 4638268,80

f= ∙ = ∙ = = 40,73mm
384 EI 384 10571,43 ∙ 0,0280561327 113891,88
l 22000,0
f = 40,733mm < fdop = = = 88,0mm
250 250

34
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

10.4.1. PROGIB PREDNAPREGNUTOG NOSAČA DIREKTNIM PRORAČUNOM

Progib prednapregnutog nosača određujemo direktnim proračunom

Mjerodavna je kvazi-stalna kombinacija opterećenja.

Skvazi−stal. = (Gk1 + Gk2 ) + ψ2,1 ∙ Qk1 = (5,45 + 3,50) + 0,5 ∙ 5,50 = 11,70 kN⁄m′

Kako je u tački 10.1.1., za donji rub presjeka, σc2 nešto veće od fctm , potrebno je odrediti
momenat inercije poprečnog presjeka u stadiju II.

xII = −r + √r 2 + s

hf ∙ (beff − bw ) + αs ∙ As + αp ∙ Ap 15,0 ∙ (40 − 16) + 5,4 ∙ 24,13 + 5,27 ∙ 5,58

r= = = 32,48
bw 16,0

hf 2 ∙ (beff − bw ) + 2 ∙ αs ∙ As ∙ ds + 2 ∙ αp ∙ Ap ∙ dp
s= =
bw

15,02 ∙ (40 − 16) + 2 ∙ 5,4 ∙ 24,13 ∙ 94,9 + 2 ∙ 5,27 ∙ 5,58 ∙ 95,95

s= = 2236,00cm
16,0

xII = −32,48 + √32,482 + 2236,0 = 24,88cm

beff ∙ xII 3 − (beff − bw ) ∙ (xII − hf )3 2

III = + αs ∙ As ∙ (ds − xII )2 + αp ∙ Ap ∙ (dp − xII ) =
3
40 ∙ 24,883 − (40 − 16) ∙ (24,88 − 15,0)3
III = + 5,4 ∙ 24,13 ∙ (94,9 − 24,88)2 + 5,27
3
∙ 5,58(95,95 − 24,88)2 = 985008,09cm4

III = 985008,09cm4

Uticaj sile prednaprezanja se uzima kao vanjsko opterećenje:

q ∙ l2
Pm,0 ∙ zip =
8
Pm,0 ∙ 8 ∙ zip 654,9 ∙ 8 ∙ 0,4709
q= = = 5,10 kN⁄m′
l2 22,02

l2 222
Msd1 = (Skvazi−stal. − q) ∙ = (11,70 − 5,10) ∙ = 399,30kNm
8 8
Napon u zategnutoj armaturi u stanju eksplotacije u stadiju II:

Msd1 399,30
σs = = ∙ 103 = 193,75 N⁄mm2
As ∙ z 24,13 ∙ 0,9 ∙ 94,9

35
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

Zakrivljenost usljed dugotrajnog opterećenja:

a) Stadij II:
1 εs σs 1 193,75 1
= = ∙ = ∙ = 1,383 ∙ 10−6 1⁄mm
rII d − x Es d − x 200000 (94,9 − 24,88) ∙ 10
b) Stadij I:
1 Msd1 399,30 ∙ 106
= = = 1,346 ∙ 10−6 1⁄mm
rI Eceff ∙ Ii 10571,43 ∙ 2805613,27 ∙ 104
Ecm 37000,0
Eceff = = = 10571,43 N⁄mm2
1 + φ(∞,t0 ) 1 + 2,50

Moment nastajanja naprslina:

Msr = WI ∙ fctm
Ii 2805613,27
WI = d = = 45888,34cm3
zi 61,14
Msr = 45888,34 ∙ 4,1 ∙ 10−3 = 188,14kNm
Msr 188,14 ∙ 106
σsr = = = 91,29 N⁄mm2
As ∙ z 24,13 ∙ 102 ∙ 0,9 ∙ 949

σsr 2
ξ = 1 − β1 ∙ β2 ∙ ( ) → koeficijent raspodjele između stadija I i stadija II
σs
β1 = 1,0 → koeficijent adhezije između betona i armature
β2 = 0,50 → koeficijent kojim se uzima u obzir uticaj trajanja ili ponavljanja opterećenja
(„Proračun AB konstrukcija EC-2“,str. 198.)

91,29 2
ξ = 1 − 1,0 ∙ 0,50 ∙ ( ) = 0,900
193,75

Srednja zakrivljenost (početna + puzanje betona):

1 1 1
= ∙ ξ + ∙ (1 − ξ) = (1,383 ∙ 0,9 + 1,346 ∙ (1 − 0,9)) ∙ 10−6 = 1,38 ∙ 10−6 1⁄mm
rm rII rI
Zakrivljenost usljed deformacije skupljanja betona:
SI = 24,13 ∙ (61,14 − 14,9) = 1115,77cm3 → statički moment
SII = 24,13 ∙ (94,9 − 24,88) = 1689,58cm3

εcs → konačna mjera skupljanja („Proračun AB konstrukcija EC-2“,str. 200.)

εcs = −60 ∙ 10−5

1 S
= εcs ∙ αs ∙
rcs I

36
 Prednapregnute konstrukcije | Hasić Faruk 1235/K

1 1115,77
= 60 ∙ 10−5 ∙ 5,40 ∙ = 0,1288 ∙ 10−6 1⁄mm
rcsI 2805613,27
1 1689,58
= 60 ∙ 10−5 ∙ 5,40 ∙ = 0,5557 ∙ 10−6 1⁄mm
rcsII 985008,09

Srednja zakrivljenost usljed deformacije skupljanja betona:

1
= (0,5557 ∙ 0,9 + (1 − 0,9) ∙ 0,1288) ∙ 10−6 = 0,513 ∙ 10−6 1⁄mm
rcsm
Ukupna srednja zakrivljenost:
1 1 1
= + = (1,38 + 0,513) ∙ 10−6 = 1,893 ∙ 10−6 1⁄mm
rtot rm rcsm

Ugib nosača:
1
v = k ∙ l2 ∙ r („Proračun AB konstrukcija EC-2“,str. 202.)
tot
1
k = k → koeficijent koji zavisi od statičkog sistema i opterećenja
1
k1 = 9,60 („Proračun AB konstrukcija EC-2“,str. 203.)
1
v= ∙ 22,02 ∙ 106 ∙ 1,893 ∙ 10−6 = 95,44mm ≈ 95,0mm
9,60

Dopušteni ugib:
leff 22,0 ∙ 103
vdop = = = 88,0mm < v = 95,00mm
250 250

37