NAJZNAČAJNIJI INSEKTI U NAŠEM ŠUMARSTVU

EPHEMEROPTERA (vodeni cvjetovi) – stanovnici voda, žive jedan dan – cvjetanje Ukrine.
ODONATA (vilini konjici) – stanovnici voda, nemaju veliki značaj za šumarstvo.

KORISTAN – predator (imaga se

Calopteryx virgo hrane larvama komaraca,
Calopterygidae Krila tamna, nisu providna.
vilin konjic potkornjacima, savijačima,
minerima).

Libellula depressa
Libellulidae KORISTAN – predator. Trbuh žut, krila providna.
vilin konjic

BLATTODEA (bubašvabe) - nemaju značaja u šumarstvu. Na istoku mnoge vrste se jedu.

ŠTETNA – jer se često zavlači u

Blattidae Blatta orientalis kanalizaciju, a živi u stanovima gdje
Izrazito sklerotizirana, crne boje.
bubašvabe crna bubašvaba ima hrane, prilikom čega može doći
do infekcija.

MANTODEA (bogomoljke) – uglavnom stanovnici livada. Nemaju veći značaj za šumarstvo.

KORISTAN – predator – hrani se Ima karakterističan oblik tijela,

Mantidae Mantis religiosa
brojnim štetnim insektima, naročito poput položaja ruku prilikom
bogomoljke bogomoljka
u poljoprivredi. molitve.

DERMATOPTERA (kožokrilci) – nemaju poseban značaj u šumarstvu.

Smatra se KORISNOM, jer učestvuje
Forficulidae Forficula auricularia u održavanju biološke ravnoteže. Ima karakteristične forcepse na
uholaže uholaža Hrani se lutkama strižibuba, gubara, zadnjem dijelu tijela.
dudovca i sl.
PLECOPTERA (obalčari) – stanovnici obala potoka i rijeka. Nemaju značaj u šumarstvu.
NEMA ZNAČAJ – predatori – larve se
Perlidae Perla marginata
hrane larvama drugih životinja u Prepoznatljivi insekti.
obalčari veliki obalčar
vodi.
ORTHOPTERA (pravokrilci) – uglavnom važne štetočine u poljoprivredi. Za šumarstvo samo neke imaju značaj.

Mužjak je veoma krupan. Tokom

Tettigonidae Phasgonura viridissima
NEMA ZNAČAJ juna prepoznatljiva je zrika ovih
zrikavci zeleni zrikavac
vrsta.

ŠTETAN – manje štete može pričiniti

Gryllidae Gryllus campestris Tijelo crno, sa razvijenim krilima sa
na ratarskim kulturama i u mladim
popci poljski popac izraženom nervaturon.
rasadnicima.

VRLO ŠTETAN – naročito u Tamnosmeđe boje, sa prednjim

Gryllotalpidae Gryllotalpa gryllotalpa
rasadnicima, jer se hrani korijenjem nogama za kopanje. Krupna vrsta,
rovci rovac
mladih biljaka i kao larva i kao imago vrlo prepoznatljiva.

Tijelo promjenljive boje od oker-

ŠTETAN – primarna štetočina u
Locusta migratoria smeđe do zelene. Relativno mali
poljoprivredi, jer je sklona
putnički skakavac skakavac. Krila duža od tijela sa
namnožavanju i formiranju jata.
tamnim pjegama.
Acrididae
skakavci
Tijelo oker boje. Noge su uvijek
Anacridium aegyptium
ŠTETAN – u poljoprivredi. prošarane. Znatno veći skakavac od
domaći skakavac
prethodnog.
 ANOPLURA (prave vaši) – prave direktne štete čovjeku. Za šumarstvo nemaju značaj.

ŠTETAN – hrani se krvlju čovjeka i Beskrilni insekti, ektoparaziti sisara.

Pediculidae Pediculus humanus
prenosilac je opasnih bolesti ljudi Usni aparat za bodenje i sisanje.
prave vaši čovječija vaš
(tifus). Noge snažne i kratke.

HEMIPTERA (HETEROPTERA) (stjenice) – mogu biti štetne i korisne, ali ukupno gledano nemaju naročit značaj za šumarstvo.
Ova porodica stjenica ima
Pentatomidae Dolycoris baccarum NEMA ZNAČAJ – inače štetočina na
karakterističan oblik tijela i veoma
smrdljive bube smrdljivi martin voćkaricama.
prepoznatljiv miris.

KORISTAN – predator - ubija druge

Reduvidae Rhynocoris iracundus insekte aparatom za bodenje, Karakteristične je građe, sa dugim
piratske stjenice piratska stjenica ubacivanjem otrova, a potom se nogama na kojima ima crne tačke.
hrani njenom krvlju.

ŠTETAN – borave na naličju listova

Corytucha ciliata
Tingidae platana odakle sišu sokove iz lista i Karakteristične građe. Veoma sitna,
platanova mrežasta
mrežaste stjenice ostavljaju sitne crne pjege od do 4 mm dužine i skoro prozirna.
stjenica
izmeta.
HOMOPTERA (jednakokrilci) – neki predstavnici su značajne štetočine.
NEZNATNO ŠTETAN – ženke polažu Tijelo sivocrne boje sa žutim
Tettigia orni jaja u zarez u stablu, kuda prodiru pjegama. Trbuh manje zašiljen
jasenov cvrčak patogene gljive. Takođe na tom nego kod sljedeće vrste. Krila
Cicadidae mjestu može doći do lomova. djelimično zatamljena.
veliki cvrčci
Tijelo crno sa žutim šarama na
Tibicen (Cicada) plebeja NEZNATNO ŠTETAN – kao i
tjemenu i vratnom štitu. Trbuh
veliki cvrčak prethodna vrsta.
zašiljen, krila nisu zatamnjena.
VRLO ŠTETAN – larve druge
Ima komplikovano razviće kroz pet
generacije sisaju sokove sa osnova
Sacchiphantes viridis generacija. Primarni domaćin je
mladih četina u blizini izbojaka, zbog
zeleni smrčin hermes smrča, a sekundarni ariš. Imaga su
čega se stvaraju gale čime se mlada
sitna, zelene do crvenožute boje.
Adelgidae stabla deformišu.
hermesi Poznaje se po bijeloj skrami na
VRLO ŠTETAN – na vajmutovom
stablima, debljim granama i
Eopineus strobi boru. Izaziva prelamanje i opadanje
izbojcima. U Evropi je razviće
hermes vajmutovog bora četina pri osnovama, čime se
nepotpuno, jer mu nedostaje
smanjuje asimilaciona povšina.
primarni domaćin (Picea nigra).

ŠTETAN – razvija se na jablanu i

Lako prepoznatljiva po spiralnom
Pemphigidae Pemphigus spirothecae izaziva proširenje i spiralno uvrnuće
uvrnuću na peteljci lista
na peteljci lista, zbog sisanja sokova.

VRLO ŠTETAN – sklon gradacijama, Imaga izrazito sklerotizirana i

Parthenolecanium corni kada se na stablima nađe po nekoliko
lažni šljivin štitaš miliona individua. Tada uzrokuju
Coccidae sušenje stabala zbog sisanja sokova.
lažni štitaši ŠTETAN – naročito u gradovima.
Physokermes piceae Sisanjem sokova uzrokuje smanjenje
lažni smrčin štitaš veličine četina i slabljenje stabala,
koja često bivaju napadnuta sipcima.
konveksna, smeđa, sa izrazitim
sjajem. Napada lišćare (hrast i
jasen) i voćkarice.
Imaga bubrežasta i potsjećaju na
pupoljke. Napada samo smrču.

VRLO ŠTETAN – u komensalizmu sa Ženka ovalna, svijetložuta, do 1

Cryptococcus fagisuga gljivama Nectria izaziva „bolest kore mm veličine; mužjaci nisu
Cryptococcidae
bukvin štitaš bukve“. Uzrok propadanja šuma registrovani. Poznaje se po bijeloj
bukve u Sjevernoj Americi i Evropi. skrami (kao da je okrečeno stablo).
RAPHIDIOPTERA (kamile) – predatori, značajni kao predatori brojnih štetnih ksilofagnih insekata.
KORISTAN – larve žive pod korom
Raphidiidae Ima crnu glavu i dugačak crni vrat,
Raphidia ophiopsis napadnutog drveća i hrane se
kamile zbog čega je i dobila ime. Sitan
kamila larvama; Imaga se hrane
-korisni- insekt.
gusjenicama.
 NEUROPTERA (mrežokrilci) – neki predatori imaju značaj u šumarstvu kao korisni insekti.

KORISTAN – predator – hrani se Imago poslije prepariranja skoro

Chrysopa vulgaris
Chrysopidae larvama i imagima biljnih vaši i providan. Vide se ostaci samo
zlatooka
sličnih sitnih insekata. nervature na krilima.

COLEOPTERA (tvrdokrilci) – imaju sklerotizirana krila. Česte i veoma značajne štetočine (sipci, strižibube i surlaši), a neke su korisne.
KORISTAN – proždrljivi predator –
Tijelo metalno zeleno, slično
Cicindela campestris larve i imaga hrane se drugim
bauljarima. Od njih se razlikuje po
Cicindelidae poljska hitra sitnijim insektima i njihovim
dvije svijetle tačke na krilima.
bube pješčare larvama.
-korisni- Tijelo crno ili tamno smeđe, za
Cicindela sylvatica KORISTAN – proždrljivi predator –
izraženim oker šarama. Bauljari
šumska hitra kao i prethodna vrsta.
nikada nemaju šare po tijelu.
VRLO KORISTAN – predator – i
imaga i gusjenice hrane se
Calosoma sycophanta Vrlo prepoznatljiva. Tijelo metalno
gusjenicama gubara. Rijetka je kada
lepotelka sjajno. Insekt vrlo krupan.
gubara nema mnogo, a za vrijeme
gradacije se namnožava.
Carabidae
VRLO KORISTAN – predator – i Slična prethodnoj, ali potpuno crna
bauljari Calosoma inquisitor
imaga i larve se hrane glatkim i manja od nje. Na ustima ima
-korisni- crni bauljar
gusjenicama (npr. savijačima). kliješta.

Tijelo jače rupičasto, od čega imago

Procerus gigas KORISTAN – hrani se vinogradarskim dobija sivkastu nijansu (kao da je
veliki bauljar puževima, ali i raznim gusjenicama. posut pepelom). Ubjedljivo najveća
vrsta bauljara.
Tijelo jako sklerotizirano, različito
NEMA ZNAČAJ – predator – lovi
Dytiscidae Dytiscus marginalis obojeno. Noge podešenje za
ispod vode i u stadijumu larve i u
gnjurci gnjurac plivanje, nevidljive iz gornje
stadijumu imaga.
perspektive.

KORISTAN – hrani se gusjenicama

Silphidae Silpha quadripunctata raznih štetnih leptira. Korisna za Tijelo slično bubamarama, smeđe
strvinari četverotačkasti strvinar regulisanje brojnosti malog boje sa crnim tačkicama.
mrazovca.

Tijelo crno, samo zadnji grudni

Staphylinidae Staphylinus caesareus KORISTAN – žive u šumskoj prostirci segment živahno obojen. Nemaju
kratkokrilci kratkokrilac i hrane se gusjenicama leptira. krila i vrlo su brzi. Noge
crvenskaste. Sitan insekt.

Izrazito krupan imago. Mužjak ima

BLAGO KORISTAN – larve žive u
Lucanus cervus snažne gornje vilice i tijelo sa
trulim panjevima i debljim žilama i
veliki jelenak crnosmeđom nijansom; ženka sa
ubrzavaju njihovo raspadanje.
majim vilicama, nešto tamnija.
Vrlo sitan, do 15 mm dug, potpuno
Ceruchus chrysomelinus BLAGO KORISTAN – kao i prethodna crn. Među jelencima još on ima
rogač vrsta. nešto duže gornje vilice u odnosu
na tijelo.
Imago do 3 cm dužine, krupniji od
BLAGO KORISTAN – kao i prethodne.
Lucanidae Dorcus paralelopipedus prethodnog, sa kraćim gornjim
Nekada može pričiniti manje štete u
jelenci mali jelenak vilicama u odnosu na tijelo,
dijelu drvenih stubova u zemlji.
potpuno crn.
Boja tijela varira od crne, preko
Platycerus caraboides tamno plave do zelene, uvijek sa
BLAGO KORISTAN – kao i prethodni.
mali kratkorožac metalnim sjajem. Veoma sitan
insekt, do 1,5 cm dužine.
Imago vrlo sitan, do 15 mm dužine,
Sinodendron cylindricum crne boje sa slabim sjajem. Ima
BLAGO KORISTAN – kao i prethodni.
mali nosorog karakterističan rog po kome se
raspoznaje.
 VRLO ŠTETAN – imago brsti lišće
Melolontha melolontha lišćara (hrasta, lipe i voćkarica), a
veliki majski gundelj larva oštećuje korijen, pa je štetna
naročito u rasadnicima.
ŠTETAN – kao i prethodna vrsta. Ima
Melolontha hippocastani vrlo sličnu bionomiju, ali je kod nas
rjeđi, dok je češći u C Evropi.
Scarabeidae Amphimallon solstitialis
ŠTETAN – kao i prethodne vrste.
listorošci junska kokica
-pipci lepezasti-
VRLO ŠTETAN – naročito u borovim
Polyphylla fullo kulturama na pjeskovitom zemljištu,
mramorasti gundelj gdje se hrani žilama. Štete od imaga
su manje.
BLAGO KORISTAN – ubrzava
Oryctes nasicornis raspadanje panjeva u šumi; u
veliki nosorog gradovima napadnuta stara stabla
vjetar izvaljuje, što može biti opasno.
VRLO ŠTETAN – najopsanija
Buprestis cupressi štetočina čempresa. Larva ksilofaga,
čempresov krasac gradi hodnike. Napada i zdrava
stabla.
VRLO ŠTETAN – larva se ubušuje
Coroebus bifasciatus pod koru i pred kraj razvića pravi
hrastov prsteničar spiralan hodnik, čime presijeca sve
Buprestidae sudove i dio grane iznad se suši.
krasci
VRLO ŠTETAN – larve grade
Agrilus viridis nepravilne hodnike na bukvi.
zeleni bukvin krasac Primarna je štetočina, a može biti i
sekundarna nakon upale kore.
Eurythyrea austriaca ŠTETAN – razvija larve u drvetu jele.
KORISTAN – larva je karnivorna i
Elateridae Elater sanguineus hrani se larvama strižibuba. Ipak
skočibube skočibuba neke druge vrste su štetne kao larve
u zemlji, izgrizajući korijenje.
ŠTETAN – tehnička štetočina na
Bostrychidae Bostrychus capucinus osušenim ili oborenim suvim
bube kapucini parketna buba stablima, naročito na stovarištima i
obrađenom drvetu (parket i sl.).
ŠTETAN – larve su ksilofagne na
Anobiidae Xestobium rufovolosum
lišćarima, na mrtvim ili oštećenim
drvotočci šareni drvotočac
stablima sa puno vlage.
Cleridae Clerus formicarius VRLO KORISTAN – imaga i larve se
kornjaši mravasti kornjaš hrane imagima i larvama sipaca.
ŠTETAN – sekundarna tehnička
štetočina drveta lišćara i četinara.
Lymexylonidae Hylecoetus dermestoides
Živi u simbiozi sa gljivom Endomyces
sp. Larve gade hodnike.
Relativno krupan insekt. Tijelo je
posuto mekanim i stinim
dlačicama, tako da skoro nema
sjaja.
Razlike se prvenstveno ogledaju u
završetku trbuha i kraju legalice.
Nešto sitniji insekt. Tijelo sjajno,
bez dlaka.
Krupan insekt. Tijelo crno ili
tamnosmeđe sa brojnim
nepravilnim bjeličastim šarama.
Krupan imago, smeđe boje,
metalnog sjaja. Ima karakterističan
rog po kome je i dobio narodno
ime.
Potpuno crne boje, pri vrhu blago
posut pepelasto sivom. Kod svih
krasaca glava kompaktno naliježe
na trbuh.
Imago plavozelen ili zlatnozelen sa
metalnim sjajem. Na kraju krila ima
jasne crne poprečne pruge.
Vrsta slična prethodnoj,
maslinastozelene boje sa metalnim
sjajem. Nema crnih pruga pri
vrhovima krilaca.
Lako prepoznatljiva po metalnom
sjaju i uzdužnim rebrima.
Elateridae imaju jasno razdvojenu
glavu i grudi od trbuha i
pomijeranjem prave skokove. Malo
podsjećaju na svice.
Imago sa intenzivno crvenim
kriocima. Još više potsjećaju na
svice. Vlatni štit zrnasto nabran.
Slični sipcima u stadiju larve, ali
imaju grudne noge. Vratni štit
pokriva glavu, tako da se ona
odozgo ne vidi. Tijelo tamnosmeđe.
Imago liči na šumskog mrava.
Krioca su mu karakteristično
išarana, tako da se lako prepoznaje.
Polni dimorfizam izražen. Ženka
žuta do žutosmeđa, mužjak sa
crnom glavom. Slični svicima.
 NEMA ZNAČAJ – naseljava najradije
Ergates faber panjevinu i leževinu crnog bora, te
strižibuba se može smatrati korisnim jer
ubrzava raspadanje.
VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike
Cerambyx cerdo u hrastovim deblima, čime
velika hrastova strižibuba obezvrijeđuju drvnu masu. Stablo se
iznova naseljava dok se ne osuši.
VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike
Cerambyx scopolii u bukvi i hrastu, ali su štete manje
mala hrastova strižibuba nego kod prethodne, zbog manjih
hodnika.
VRLO ŠTETAN- larve buše hodnike u
Aromia moschata
deblima vrba i topola. Imaju veoma
mošusna strižibuba
prijatan miris (ime).
NEMA ZNAČAJ – naseljava debla
Rosalia alpina oštećenih bukovih stabala, koji se
alpska strižibuba koriste kao drvo za ogrev, pa nema
naročit značaj.
ŠTETAN – larve žive u mrtvom
Hylotrupes bajulus četinarskom drvetu (bora, jele i
kućna strižibuba smrče), pa naročito oštećuje grede,
stubove i sl.
Callidium violaceum
ŠTETAN – isto kao prethodna vrsta.
Cerambycidae plavi kalidijum
strižibube
ŠTETAN – larve buše drvo
Plagionotus (Clytus)
oslabljenih hrastovih ili svježe
arcuatus
oborenih stabala. Smanjuje kvalitet
osolika strižibuba
drvne mase.
NEMA ZNAČAJ – larve se nalaze na
Morimus funereus
izuzetno oslabljelim stablima lišćara,
strižibuba
panjevima i sl.
VRLO ŠTETAN – larve buše hodnike
Monochamus
u borovima, a imaga se dopunski
galloprovincialis
hrane i izazivaju prosvjetljavanje
bronzana borova strižibuba
kruna.
NEMA ZNAČAJ – vrlo česta u
Acanthocinus aedilis
borovim kulturama, gdje napada
zdepasta strižibuba
oštećena i usušena stabla.
VRLO ŠTETAN – larve se ubušuju u
Saperda carcharias
potpuno zdrava stabla topola,
velika topolina strižibuba
najčešće 5-20 godina starosti.
VRLO ŠTETAN – ženka pravi zarez u
Saperda populnea grančici topole, gdje se kasnije
mala topolina strižibuba stvara karakteristična oteklina
(gala). Grane su tanje i lako se lome.
ŠTETAN – larve se razvijaju u
Spondylis buprestoides mrtvom drvetu borova, uključujući i
oborena stabla.
Prilično krupna strižibuba. Tijelo je
jednolično smeđe, a pipci dugi kao i
tijelo (mužjak), dok su kod ženki
nešto kraći.
Najkrupnija strižibuba. Krila su
crna, samo u dnu prelaze u
crvenosmeđu. Pipci mužjaka duži
od tijela, kod ženke kao i tijelo.
Znatno sitnija od prethodne. Krila
su potpuno crna, sa sjajem. Pipci
kod ženke malo duži, a kod
mužjaka znatno duži od tijela.
Boja tijela je metalno zelena, plava,
bakarna ili bronzana, po čemu se
razlikuje od prethodne. Pipci duži
od tijela kod oba pola.
Najljepša strižibuba. Tijelo
plavičastosivo sa 4 crne tačke i
jednom poprečnom prugom po
sredini (!).
Tijelo smolastocrne boje. Imago je
dosta malen, do 2 cm dužine, a
pipci jedva dopiru do polovine tijela
(!).
Vrlo sitan insekt, do 1,7 cm dužine.
Tijelo plavo, zelenkastomodro do
ljubičasto, sa metalnim sjajem.
Pipci dopiru do polovine tijela.
Lako prepoznatljiva strižibuba.
Tijelo crno, sa žutim šarama. Noge
svijetle, žutocrvene boje. Sitna
strižibuba, do 2 cm dužine.
Prilično krupna strižibuba, sive
boje, sa četiri crne tačke na
kriocima (!).
Tijelo crne boje sa slabo izraženim
sjajem i nepravilnim okeržutim
pjegama ponegdje po tijelu. Dužina
do 2,5 cm.
Tijelo zdepasto, sivosmeđe boje –
svjetlije od sličnih strižibuba. Pipci
uvijek znatno duži od tijela.
Prilično krupna strižibuba. Od
mnoštva žućkastih dlaka vide se
samo crne, vrlo sitne tačkice po
krilima.
Znatno sitnija od prethodne vrste.
Karakteriše je crno tijelo sa jasnim i
brojnim žutim tačkicama. Pipci
najviše dugi koliko i tijelo.
Ima izražene gornje vilice, kao kod
Lucanidae. Krila imaju uzdužna
rebra. Do 2.5 cm dužine.
 ŠTETAN – imago se dopunski hrani Lako prepoznatljiva. Djelimično
Meloidae Lytta vesicatoria
listovima jasena i može izazvati potsjeća na krasce, ali joj je glava
majci španska buba
golobrste. Larve parazitiraju pčele. jasno odvojena.
VRLO KORISTAN – predator – hrani
Coccinella septempunctata Lako prepoznatljiva. Na kriocima
se larvama i imagima biljnih vaši i
sedmotačkasta bubamara ima sedam crnih tačaka.
drugih sitnih insekata.
Coccinelidae
bubamare
Coccinella bipunctata Lako prepoznatljiva. Na kriocima
VRLO KORISTAN – kao i prethodna.
dvotačkasta bubamara ima dvije crne tačke.

VRLO ŠTETAN – pričinjava više

Melasoma populi Slična bubamari, ali nešto krupnija i
golobrsta u toku jedne godine na
velika topolina buba listara bez pjega.
topolama, kako imago tako i larva.

Chrysomelidae VRLO ŠTETAN – jer izaziva golobrste

Melasoma vigintipunctata
bube listare stabala vrba. Ima dvogodišnju Karakterističnog izgleda. Laka za
tačkasta vrbina buba
-štetni- generaciju, dok prethodna ima determinaciju.
listara
trogodišnju.

VRLO ŠTETAN – izazivaju golobrste Vrlo sitan insekt, do 5 mm dužine.

Altica quercetorum
na hrastovima (i larve i imaga - koja Tijelo metalno zeleno ili plavo, jako
hrastov buvač
se dopunski hrane). sjajno.

ŠTETAN – savija listove i pravi Do 1 cm dužine, jednobojno zelene

Byctiscus betulae
cigare, najčešće na lipi, ali i na ili tamnoplave boje metalnog sjaja.
lipin cigaraš
drugim plemenitim lišćarima. Cigaru pravi od više listova.

Znatno manji, do 6 mm dužine.

Byctiscus populi ŠTETAN – manje štetan od
Cigaru savija na topolama i to od
topolin cigaraš prethodnog.
samo jednog lista.

VRLO ŠTETAN – larve oštećuju Vrlo sitan surlaš, do 1,2 cm dužine,

Otiorrhynchus ovatus korjenov sistem smrče i drugih potpuno crn sa rijetkim sivim
crni surlaš četinara, a imago se hrani korom dlačicama. Noge crvenskastosmeđe
biljčica, četinama i pupoljcima. sa crnim stopalima. Surla skraćena.

VRLO ŠTETAN –štetu pričinjava

Sličan prethodnoj vrsti, ali ima dužu
Hylobius abietis imago nagrizanjem kore mladih
surlu i isprekidane pruge od
veliki borov surlaš četinara pri osnovi biljke, što često
žućkastih ljuspica.
izaziva sušenje.

VRLO ŠTETAN – važna štetočina

Tijelo na zadnjem dijelu pokriveno
Circulionidae Cryptorrhynchus lapathi topola, jova i vrba. Larve napadaju
samo bjeličastožutim ljuspicama.
surlaši jovin surlaš čokote, a imago smanjuje tehničku
Mali insekt, do 1 cm dužine.
vrijednost pruća.

VRLO ŠTETAN – na mladim Sličan velikom surlašu; po sredini

Pissodes castaneus borovima; imago izgriza koru na
mali borov surlaš mlađim deblima, granama i
izbojcima; larve buše hodnike.
ŠTETAN – larve postavljaju mine na
Rhynchaenus fagi listove bukve usljed čega se ovi
bukvin surlaš miner suše; imago se dopunski hrani
lišćem progrizajući ga.
VRLO ŠTETAN – najopasnija
Circulio glandium štetočina hrastovog žira. Larva
hrastov žižak izgriza sadržaj sjemena i sprečava
klijavost.
ima deblje žute pruge, koje su na
sredini prekinute. Sitan, do 8 mm
dugačak insekt.
Vrlo sitan insekt, do 2,5 mm dužine.
Tijelo crno, pokriveno brojnim
sitnim dlačicama. Zadnje nego
podešene za skakanje.
Ima vrlo karakterističan izgled.
Nemoguće je zamijeniti.

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina Tijelo jajasto, sivosmeđe do

Stereonychus fraxini jasena. Imaga u proljeće izgrizaju rđastosmeđe, sa bjeličastim
jasenov surlaš pupoljke, a razvijene listove ljuspicama. Tijelo u sredini nešto
defoliraju larve. tamnije boje.
 VRLO ŠTETNA – najopasnija
Scolytus multistriatus štetočina brijestova, umirućih ili
posječenih stabala (sekundarna).
mali brijestov potkornjak
Imago se ubušuje u srž tankih grana
i unosi holandsku bolest brijestova.
VRLO ŠTETAN – javlja se obično
Scolytus scolytus zajedno sa prethodnom, ali tada
naseljava donje dijelove stabla; vrlo
veliki brijestov potkornjak
joj je sličan i takođe prenosi
holandsku bolest. Sekundarna.
VRLO ŠTETAN – prenosi opasne
Scolytus intricatus gljive Ophiostoma sp. Imago se
hrastov potkornjak dopunski hrani grizući koru, gdje se
tanke grane račvaju. Sekundarna.
VRLO ŠTETAN – kod nas napada
Leperisinus varius zdrava i oslabljena stabla (primarna i
sekundarna) jasena. Od dopunske
mali jasenov potkornjak
ishrane imaga stvaraju se pukotine i
zadebljanja (jasenova ruža).
VRLO ŠTETAN – ženke napadaju
Hylesinus crenatus stara stabla jasena sa debelom
veliki jasenov potkornjak korom. Primarna i sekundarna
štetočina.
ŠTETAN – napada stara, ali vitalna
Dendroctonus micans
stabla smrče pri osnovi. Kod nas je
veliki smrčin potkornjak dosta rijedak, inače veoma opasan u
drugim dijelovima svijeta.
VRLO ŠTETAN – napada bolešljiva ili
Blastophagus piniperda svježe oborena stabla borova.
Dopunsku ishranu imaga vrše pri
Ipidae veliki borov srčikar
dnu jednogodišnjih izbojaka i do
(Scolytidae) jeseni izgrizu čitavu srž (ime).
sipci
VRLO ŠTETAN – napada borova
Blastophagus minor stabla sa tanjom korom (gornji dio).
mali borov srčikar Dopunska ishrana analogna
prethodnoj vrsti (postaje primarna).
Cryphalus piceae VRLO ŠTETAN – sekundarna
štetočina jele (napada oslabljena
mali jelin potkornjak
stabla) u zonama sa tanjom korom.
Pityogenes chalcographus VRLO ŠTETAN – opasna sekundarna
štetočina smrče. Napada gornje
šestozubi smrčin
partije sa tanjom korom; stupa u
potkornjak
gradaciju sa Ips typographus.
VRLO ŠTETAN – najopasnija
Ips sexdentatus štetočina borova kod nas. Sklon
šestozubi borov prenamnoženjima, kada napada
potkornjak zdrava stabla i izaziva njihovo
sušenje.
Ips typographus VRLO ŠTETAN – opasna štetočina
smrče, sklona prenamnoženju, kada
osmozubi smrčin
postaje primarna. Napad počinje
potkornjak
odozdo, ispod krune.
VRLO ŠTETAN – napada stara stabla
Pityokteines curvidens
jele. Pri namnoženju postaje
krivozubi jelin potkornjak primarna štetočina. Naročito opasan
za čiste jelove sastojine.
Xyleborus monographus VRLO ŠTETAN – na hrastovima
izaziva tzv. „mušičavost“. Ženske se
mali hrastov drvenar
ubušuju u svježe posječen materijal.
Ženka gradi jednokrak vertikalan
hodnik. Tijelo crno, krioca
crvenosmeđa, noge žutosmeđe.
Dužina do 3,3 mm.
Veoma sličan prethodnoj, ali na
trećem i četvrtom trbušnom
segmentu sa donje strane ima po
jedan kratak izraštaj. Ponekad ima
tamnu pjegu na sredini. Do 6 mm.
Ženka gradi jednokrak horizontalni
hodnik. Sličan gornjim; na gornjoj
usni ima dva čuperka dlaka, koji
potsjećaju na rog. Dužina do 4 mm.
Ženka gradi dvokrak horizontalan
hodnik. Tijelo pokriveno smeđim i
sivim ljuspicama, po čemu se jasno
razlikuje od prethodnih. Dug do 3,5
mm. Ulazni hodnik u bjeljici.
Ženka gradi dvokrak horizontalan
hodnik. Tamnosmeđe ili crne boje,
bez ljuspica. Veličina do 6 mm.
Ulazni hodnik u kori.
Ženka gradi kratak materinski
hodnik koji ide u raznim pravcima.
Najkrupnija vrsta potkornjaka (do 9
mm). Tijelo crno sa žućkastim
prugama.
Materinski hodnik jednokrak
vertikalan, većim dijelom leži u liki.
Tijelo crno sa crnosmeđim krilima,
pri dnu krila sa dva gola udubljenja.
Dužina do 4,8 mm.
Materinski hodnik dvokrak
horizontalan, potsjeća na veliku
zagradu. Sličan prethodnoj, ali na
vrhu krila bez dvije brazde.
Materinski hodnik plitičast (lažno
zvjezdast). Tijelo tamnosmeđe, sa
dugim dlakama u vertikalnim
linijama. Dužina do 1,8 mm.
Hodnični sistem zvjezdast. Tijelo
tamnosmeđe, sjajno, na svakom
kriocu po tri snažna zuba. Veličina
do 2,9 mm.
Sistem hodnika višekrak sa
vertikalnom tendencijom. Imago
svjetlije ili tamnije smeđ sa dugim
dlakama. Na svakom kriocu po 6
zuba.
Sistem hodnika jednokrak
vertikalan. Tijelo tamnosmeđe do
crno sa rijetkim dlakama. Na
svakom kriocu po osam zuba.
Materinski hodnici dvokraki
horizontalni. Boja tijela crnosmeđa.
Zubi na kriocima različito iskrivljeni.
Hodnični sistem viljuškast. Boja
smeđecrvena ili žutocrvena. Na
kriocima nalaze se samo grbice.
Dužina do 2 mm.
 ŠTETAN – na gotovo svim stablima,
Xyleborus saxeseni a naročito voćkaricama. Hodnik
horizontalan.
Ipidae VRLO ŠTETAN – sekundarna
Trypodendron lineatum
(Scolytidae) štetočina na četinarima, koja živi u
sipci prugasti drvenar ektosimbiozi sa gljivicama, kojima se
hrani. Sklona gradacijama.
ŠTETAN – na raznim lišćarima.
Trypodendron
Hodnici crni od prisustva gljiva.
domesticum Naseljava posječen materijal sa
dosta vlage.
Platypodidae Platypus cylindrus VRLO ŠTETAN – ubušuju se u trupce
dok čekaju transport i smanjuju
srčikari hrastov srčikar
tehničku vrijednost drveta.
DIPTERA (dvokrilci) – imaju jedan par opnastih krila i par njihalica. Neki su značajni za šumarstvo
ŠTETAN – pravi štete najprije u
Tipulidae Tipula paludosa poljoprivredi, ali mogu izazvati štete
veliki komarci veliki komarac i u rasadnicima. Larve grizu koru i
stabla mladih biljaka.
Cecidomyidae Mikiola fagi
ŠTETAN – stvara gale na listovima
muve galice bukvina muva galica bukve.
Tachinidae Tachina larvarum
KORISTAN – parazitira gusjenice
muve gusjeničarke muva gusjeničarka mnogih štetnih leptira.
LEPIDOPTERA (leptiri) – vrlo značajne štetočine u šumarstvu
ŠTETAN – uglavnom na plemenitim
Cossus cossus lišćarima i voćkaricama. Napada
vrbotočac najčešće stabla na osami. Štetu
prave larve koje se ubušuju u drvo.
Cossidae
(podr. Ditrysia)
VRLO ŠTETAN – jedna od
Zeuzera pyrina najopasnijih štetočina plemenitih
drvesnica lišćara i voćkarica. Larve se ubušuju
u drvo i izbaciju izmet.
ŠTETAN – pričinjava znatne štete na
Gracillaridae Cameraria ochridella divljem kestenu. Štete čini larva koja
moljci mineri miner divljeg kestena minira listove, zbog čega često
dolazi do defolijacije.
VRLO ŠTETAN – na topolama i
Parenthrene tabaniformis vrbama. Opasni su napadi na mlada
mali topolin staklokrilac stabla do 5 godina starosti.
Sesiidae Gusjenice buše hodnike.
(Aegeridae)
staklokrilci VRLO ŠTETAN – naročito u
Sesia apiformis
gradovima i plantažama. Larve
veliki topolin staklokrilac napadaju osnove stabala i prožimaju
ih brojnim hodnicima.
ŠTETAN – živi samo na jeli i
pričinjava oštećenja na četinama.
Argyresthia fundella Larva se ubušuje u četinu i stvara
Yponomeutidae
moljac jelinih četina mine u jesen, a u proljeće izgrizaju
čitav sadržaj gornje polovine četine
(bijela, a kasnije smeđa skrama)
Do 2,3 mm dugi, slični prethodnoj,
ali nešto izduženiji.
Hodnični sistem jednokrak
horizontalan. Imago tamnosmeđ,
na bokovima sa po jednom
uzdužnom crnom prugom. Dužina
do 3,5 mm.
Sličan prethodnom i gradi slične
hodnike. Krioca su oivičena crnom
bojom.
Sličan potkornjacima, ali tijelo
izduženo, cilindrično, tamno
crvenosmeđe boje. Veličina do 5,5
mm. Hodnici ljestvičasti.
Veliki komarci ne sisaju krv, već se
njihove larve hrane hranom biljnog
porijekla. Ovo je samo jedan od
predstavnika brojnog roda.
Sitna muva galica, koja ostavlja
karakteristične gale na listovina
bukve.
Slične su domaćim muvama, ali na
kraju trbuha obično imaju veći broj
dugih čekinja.
Krupan leptir, do 10 cm u rasponu
krila, maljavog i masivnog tijela, ali
male glave. Prednja krila sivomrka.
Pipci kratki.
Krupan leptir, do 7 cm u rasponu
krila. Prednja krila bijela sa velikim
brojem tamnijih tačaka. Na leđima
ima tamnoplave mrlje. Glava mala.
Leptir u rasponu krila do 8 mm. Na
tjemenu ima čuperak dlačica. Krila
zlatnožutosmeđa sa bijelim
uzdužnim prugama.
Leptir u rasponu krila do 3 cm.
Trbuh crn sa 3-4 prstena žute boje.
Prednja krila tamna, pokrivena
ljuspicama, nisu providna.
Sličan prethodnom. Prednja krila
providna. U rasponu krila do 4,5
cm. Naš najveći staklokrilac.
Leptir sitan, do 1,4 cm u rasponu
krila. Prednja krila
srebrnastobjeličasta sa smeđim
šarama uz rub. Zadnja krila
dugačko trepljasta. Na vrhu
grančice javlja se bijela skrama.
 VRLO ŠTETAN – uništava četine svih
Coleophora laricella vrsta ariša. Opasan jer u
Coleophoridae
arišev moljac gradacijama izaziva potpunu
defolijaciju.
VRLO ŠTETAN – gusjenica izaziva
Tortrix viridana
golobrste hrasta. Sklona
zeleni hrastov savijač prenamnoženjima i može ostaviti
pustoš.
Cydia strobilella VRLO ŠTETAN – opasna štetočina
sjemena smrče. Larva se ubušuje u
savijač smrčinih šišarki
vreteno, izgriza ga, kao i sjeme.
Tortricidae
savijači VRLO ŠTETAN – najopasnija
Rhyacionia bouliana štetočina borovih kultura. Gusjenice
borov savijač obično uništavaju terminalni
izbojak, što dovodi do deformacije.
ŠTETAN – napada mlade borove,
Evetria resinella gradeći paučinaste bijele zapretke iz
smolasti borov savijač kojih nagriza koru, pa se formiraju
gale.
Pyralidae Dioryctria abietella ŠTETAN – napada šišarke četinara,
najradije smrče, usljed čega sjeme
plamenci plamenac smrčinih šišarki
ostaje šturo ili biva izgriženo.
Pieridae Aporia crataegi ŠTETAN – naročito na voćkaricama,
ali ponekad i na hrastu, gdje
bijelci glogovac
gusjenice pričinjavaju golobrste.
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na
Malacosoma neustria velikom broju lišćara, najčešće
kukavičje suze hrastu. Jaja u vidu kokona na tankim
grančicama.
ŠTETAN – gusjenice izazivaju
Dendrolimus pini golobrst (proljećni i jesenji) na
Lasiocampidae četinama borova. Kokone grade
kokonprelje borov prelac
između četina, grana ili u
pukotinama kore.
NEMA ZNAČAJ – pričinjava golobrste
Eriogaster lanestris
na trnjini, glogovima i drugim
čupavotrba prelja vrstama koje nisu privredno
značajne. Važnija u voćarstvu.
Parnassius apollo
NEMA ZNAČAJA – ugrožena i
Papilionidae
apolon zaštićena vrsta.
Antherea yamamai ŠTETAN – smatrao se najprije
Saturnidae korisnim, ali je nakon napuštanja
japanska hrastova
paunovci gajenja postao štetan, jer izaziva
sviloprelja
golobrste u hrastovim šumama.
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na
Operophtera brumata velikom broju lišćara, najčešće
hrastovima. Često se gradacije
mali mrazovac
smjenjuju sa zelenim hrastovim
Geometridae
savijačem.
zemljomjerke
VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste u
Erranis defoliaria lišćarskim šumama, najčešće
veliki mrazovac hrastovim. Sklon gradacijama, kada
pravi velike štete.
Leptir sitan, do 1 cm u rasponu
krila. Prednja krila jednobojna,
smeđesiva sa slabim sjajem. Zadnja
tamnosiva sa dugim resicama.
Mali leptir, do 2,4 cm u rasponu
krila. Prednja krila svijetlozelene
boje, zadnja sa bijelim resama.
Mali leptir, do 1,5 cm u rasponu
krila. Krila tamna, smeđa, sa dvije
nejasne uzdužne olovne pruge.
Mali leptir, do 2,3 cm u rasponu.
Glava i grudi ciglasto crveni, kao i
prednja krila, sa većim brojem
porečnih srebrnastih pruga.
Mali leptir, do 2 cm u rasponu krila.
Prednja krila siva sa tamnim do
skoro crnim debelim uzdužnim
šarama.
Leptir oko 3 cm u rasponu krila.
Prednja krila pepeljastosiva sa
svijetlim talasastim prugama.
Zadnja prljavobijela sa tamnijim
rubom.
Lako prepoznatljiv krupan, bijeli
leptir sa tamnim i jasnim nervima.
U rasponu krila do 7 cm.
Srednji leptir, do 4 cm u rasponu.
Boja slamastožuta do ciglastomrka.
Vrlo dlakav po cijelom tijelu. Rese
iste boje kao i krila.
Krupan leptir, do 8 cm u rasponu
krila. Leptir tamnije boje od
prethodnog, sa debljim poprečnim
prugama i po jednom bijelom
tačkom.
Sličan prethodnom. Do 4 cm u
rasponu. Bijela pruga provlači se i
duž zadnjih krila, koja su svjetlija od
prednjih. Na kraju trbuha ima crne
dlačice.
Lako prepoznatljiv po crnim i
crvenim tačkama na krilima. Veliki
leptir.
Lako prepoznatljiv leptir. Krajem
juna gusjenica plete kokon iz koga
se dobija svila, koja se nije pokazala
kvalitetnom kao u Japanu.
Sitan leptir, do 2,5 cm u rasponu
krila, sa izraženim polnim
dimorfizmom. Krila smeđesiva sa
brojnim talasastim prugama,
zadnja nešto svjetlija.
Veći leptir, do 4 cm u rasponu.
Prednja krila sa dvije tamnije
talasaste, deblje pruge. Na zadnjim
krilima po jedna crna tačka.
 Krupan leptir, do 8 cm u rasponu
Sphingidae Sphinx pinastri ŠTETAN – gusjenica se hrani
krila. Krila tamna, čupava, sa po tri
iglicama borova. Do sada nije
vještice borova vještica kratke crne crtice. Trbuh debeo,
registrovana u većoj brojnosti.
crn.

Leptir do 3 cm u rasponu krila. Krila

Hyphantria cunea VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na
bijela; prednja sa puno smeđih
Arctiidae više od 250 vrsta lišćara. Najštetniji
dudovac tačaka; zadnja potpuno bijela (kod
je u rasadnicima.
Zeuzera ima tačkica).

Srednji leptir do 4 cm u rasponu

ŠTETAN – gusjenice se hrane
Clostera pigra krila (ženka-veća). Tijelo krupno,
listovima topola i vrba. Najveće
dlakavo, tamnije. Krila slično
čupavi topolin prelac štete prave u mladim plantažama
obojena, zadnja bez šara. Prednja
topola i u rasadnicima.
Notodontidae krila imaju jasne usjeke.
prelci
ŠTETAN – izaziva golobrste na Krupan leptir, u rasponu krila do 6
listovima lišćara (hrasta, lipe i sl.), cm. Tijelo svijetlo. Prepoznatljiv po
Phalera bucephala
obično u gradacijama sa ostalim krupnim mjesečastim mrljama u
defolijatorima. vrhovima krila.

Thaumatopoea VRLO ŠTETAN – na borovima, Leptir do 3,5 cm u rasponu krila.

naročito Pinus halepensis. Prave Tijelo tamno, čupavo. Prednja krila
pityocampa
vunasta gnijezda i izazivaju siva, sa izraženim nervima, zadnja
borov četnik
Thaumatopoeidae golobrste. prljavobijela sa dvije tamnije tačke.
četnici, litijaši Sličan prethodnom, do 3,5 cm u
Thaumatopoea VRLO ŠTETAN – izaziva golobrste na
rasponu. Na prednjem krilu tri
processionea hrastovima i to preferira starije
poprečne tamne linije i jedna
hrastov četnik hrastove šume.
tamna pjega.

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina Do 4 cm u rasponu krila. Krila i

Euproctis chrysorrhoea koja izaziva golobrste na mnogim grudi su bijeli, a trbuh smeđ.
žutotrba lišćarima. Sklona periodičnim Prednja krila mogu imati par crnih
prenamnoženjima. tačkica. Izražen polni dimorfizam.

Leucoma salicis VRLO ŠTETAN – važna štetočina Do 5,5 cm u rasponu. Potpuno bijel
topola i vrba, gdje izaziva golobrste. leptir; noge sa crnim prstenovima.
topolin gubar
Gusjenice nemaju žarne dlačice. Gusjenica sa svijetlim leđima.

Lymantridae
gubari VRLO ŠTETAN – opasna štetočina i Prepoznatljiv leptir, do 6 cm u
Lymantria monacha četinara i lišćara, ali su glavne rasponu krila. Prednja krila crno-
nona smrča, bor, jela i bukva. Izazivaju bijela išarana, zadnja jednobojna –
golobrste. svijetlosiva.

Izražen polni dimorfizam. Mužjak

VRLO ŠTETAN – prvorazredna manji do 4 cm, tamniji, sa više
Lymantria dispar štetočina lišćara i četinara. Sklona tamnijih talasastih linija i pruga.
gubar gradacijama, kada izaziva golobrste Ženka do 7 cm u rasponu, sa bijelim
na velikim površinama. krilima i ponekom mrljom na
prednjem krilu.
Sovice su naša najbrojnija porodica.
ŠTETAN – sovice su uglavnom široke
Noctuidae Autographa gamma Oči svijetle u mraku (ime). Prednja
polifage. Ova vrsta je značajna
krila sa karakterističnim pjegama,
sovice sovica gama štetočina u poljoprivredi, ali i u
tamnija; zadnja svjetlija,
rasadnicima, gdje izaziva golobrste.
jednobojna.
HYMENOPTERA (opnokrilci) – imaju dva para opnastih prozračnih krila sa +- redukovanom nervaturom
Slična borovim osama, ali na
Pamphiliidae Acantholyda ŠTETAN – izaziva brst četina borova, prednjem krilu ima tamni dio uz
što u rasadnicima može imati veći prednju ivicu. Gnijezdo nabijeno
ose prelje hieroglyphica
značaj. partikulama izmeta, po čemu se
lako prepoznaje.

VRLO ŠTETAN – opasna štetočina Do 1 cm dug, sitan insekt sa

Diprionidae Neodiprion sertifer borova, naročito kultura. Izaziva izraženim dimorfizmom. Mužjak
borove ose riđa borova osa golobrste četina na mlađim crn sjajan, ženka riđa sjajna sa
stablima. crnim šarama na grudima.
 VRLO ŠTETAN – veoma opasna Slična prethodnoj. Glava i grudi
Diprionidae Diprion pini štetočina borovih sastojina i kultura. istačkane grubim tačkama, zbog
borove ose obična borova osa Izaziva golobrste, ali prvo napada čega su bez sjaja. Kod ženke trbuh
starija stabla. u sredini crn.

VRLO ŠTETAN – kao tehnička Prepoznatljive osice sa izraženim

Urocerus gigas štetočina. Napada oslabljena ili polnim dimorfizmom.Ženka
velika osa drvenarica svježe posječena stabla četinara potsjeća na stršljena (lijevo) i duža
Siricidae (jela, smrča) i smanjuje tehničku vr. je od mužjaka (do 4,5 cm).
ose drvenarice
Ženka metalno tamnoplava, a
Sirex juvencus ŠTETAN – kao i prethodna vrsta na mužjak ima crnu glavu i grudi, a
mala osa drvenarica trupcima jele, smrče i borova. crven trbuh (desno). Do 3 cm
dužine.

Vrlo sitne osice. Prepoznatljive i

ŠTETAN – napada hrastove na
Cynips quercusfolii česte su gale na listovima hrastova,
naličju listova.
veličine klikera.
Cynipidae
ose šišaruše
ŠTETAN – napada mlade, tek Prepoznatljive gale nepravilnog
Andricus quercuscalicis formirane plodove lužnjaka i to oblika, rađaju se na kupulama
kupule. žireva.

KORISTAN – vrlo su korisne jer

Pimpla turionellae – lijevo
Ichneumonidae
Itoplectis maculator -
ose parazitoidi
desno
Prepoznatljive osice sa visećim i
parazitiraju razne štetočine. Pimpla
proširenim trbuhom. Najčešće im je
turionella parazitira leptire, a
tijelo tamno, ali može biti i
Itoplectis maculator zelenog
prošarano, slično osama.
hrastovog savijača.

ŠTETAN – hrani se mednom rosom

Formicidae Camponotus herculeanus biljnih vaši, čime ih stimuliše na Naša najkrupnija vrsta mrava. Tijelo
mravi veliki šumski mrav dalju ishranu. Takođe, nagriza koru crno, grudi crvenkastosmeđe.
mladih izbojaka raznih biljaka.

ŠTETAN – guli koru mladih biljaka da

Vespidae Vespa crabro bi dospio do slatkih sokova. Iz istog Najkrupnija vrsta familije. Vrlo
prave ose stršljen razloga hrani se plodovima. Opasan prepoznatljiva.
je za čovjeka.

Apis mellifera KORISTAN – direktno koristan za

Prepoznatljiva.
pčela čovjeka zbog proizvodnje meda.
Apidae
pčele
KORISTAN – može pričiniti manje
Xylocopa violacea štete, jer gradi gnijezdo u mrtvom
Vrlo krupna i lako prepoznatljiva.
šumska pčela drvetu, katkada u gredama
građevinskih objekata