Predrealizam

(Šenoino doba)
1860. –1881.
 Razdoblje predrealizma u hrvatskoj
književnosti započinje 1860. kada je
ukinut Bachov apsolutizam
 U to se vrijeme javlja August Šenoa
svojim prvim radovima
 Šenoa je svojim djelovanjem obilježio
cijelo razdoblje, pa se ono naziva i
Šenoinim dobom
 Razdoblje predrealizma završava
smrću Augusta Šenoe 1881. g.
 Književno je stvaralaštvo ovoga
razdoblja obilježeno podvojenošću
između romantičarskoga i realističkoga
stila
August Šenoa (1838. –1881.)
 Rodio se u Zagrebu u građansko-
obrtničkoj obitelji češkoga podrijetla
 Studirao je pravo u Zagrebu i Pragu, ali
nije završio studij
 Bio je gradski vijećnik, umjetnički ravnatelj
i dramaturg Hrvatskoga zemaljskog
kazališta te potpredsjednik Matice
hrvatske.
 Časopis Vijenacuređivao je od 1874.
godine do smrti
 Svoj pristup književnosti prikazao je u
književnoteorijskim člancima Naša
književnost i Zašto pišemo?

NAJVAŽNIJA DJELA:
 Prijan Lovro (pripovijetka)
 Zlatarovo zlato, Seljačka buna (povijesni
romani)
 Propast Venecije, Postolar i vrag, Kameni
svatovi(povjestice)
Ostala djela:
 Zbirka lirskih pjesama:Zimzelen(pjesma
Budi svoj!)
 pripovijetke Turopoljski top, Kanarinčeva
ljubovca, Barun Ivica, Karanfil s pjesnikova
groba;
 •povijesni romani:Čuvaj se senjske ruke,
Seljačka buna, Diogeneš, Kletva(nedovršeni
roman)
 •socijalni romani:Prosjak Luka, Brankai dr.;
 •komedija:Ljubica,
 •feljtoni:Praški listovii Zagrebulje
Poetika
 Svoj je literarni program Šenoa iznio u
programatskom članku Naša književnost
(1865.)
 Zastupao je mišljenje da književnost
treba biti tendenciozna, odnosno da se
njome mora djelovati na društveni život
→da bi se to postiglo, treba razvijati
narodni duh, a zanimljivom pričom valja
privući čitatelja
 Djela se trebaju baviti i povijesnim
temama jer na taj način čitatelj može
uočiti analogiju sa sadašnjošću i ne
ponavljati pogreške
 August Šenoa stvorio je i odgojio hrvatsku
čitateljsku publiku
 Utemeljio je modernu hrvatsku umjetničku
prozu, a osobito roman, pripovijetku i feljton
 Njegov povijesni roman Zlatarovo zlato
(1871.) prvi je hrvatski umjetnički
vrijedan roman novije hrvatske
književnosti

August Šenoa, Prijan Lovro

 TEMA: propast intelektualca seoskoga
podrijetla u sukobu s malograđanskom
sredinom.
 Okvir: seosko vlastelinsko imanje na koje
je pripovjedač pozvan u berbu.
 Priča o Lovri: glavna se radnja događa u
Pragu 60-ih godina 19. stoljeća (radnja iz
 digresije i epiloga odvija se u Postojni,
Ljubljani, Beču, Zagrebu i Dalmaciji).
 KNJIŽEVNA VRSTA: pripovijetka
 KOMPOZICIJA je uokvirena: u okvirnu
priču o razgovoru pripovjedača i udovice
umetnuta je priča o Lovri koja se kronološki
pripovijeda obuhvaćajući jednu prašku
godinu koju su pripovjedač i Lovro zajedno
proveli, a na početku se kronologija prekida
epizodom o Lovrinu djetinjstvu i mladosti.
Na kraju saznajemo što je bilo s Lovrom
nakon njegova rastanka s pripovjedačem.
 PRIPOVJEDAČ je ujedno i lik (književnik) koji
ima biografskih sličnosti s autorom Augustom
Šenoom, ali pripovjedača i autora ne možemo
poistovjetiti. Pripovijeda iz prvoga lica, ali
nastoji biti objektivan.
 Lovrin lik oblikovan je socijalno-psihološkom
karakterizacijom: siromašni intelektualac
seoskoga podrijetla prikazan je kao osjetljiv i
osjećajan mladić, ponosan i strastven.
 Stilska obilježja:
 Prijan Lovro prvo je djelo u hrvatskoj
književnosti pisano realističkim stilom
 Uokvirnoj priči autor se zalaže za realističku
metodu (stvarnost treba precrtati) koju zatim
primjenjuje u glavnoj priči (priči o Lovri)
 Šenoa je poticaj za kreiranje lika Lovre
našao u stvarnosti, a u njegov lik ugrađene
su i neke autorove osobine.
 Realistička obilježja
 Tema (propast intelektualca seoskoga
podrijetla)
 Načelo istinitosti (pripovjedač ističe: Što
vam evo kazujem, živa je i prosta istina)
 Načelo tipičnosti (tip studenta)
 Socijalno-psihološka motivacija lika
 Zanimljivo fabuliranje
 Detaljno opisivanje i kritiziranje društva u
kojemu uspjeh ovisi o podrijetlu i obiteljskim
vezama