Jantar 92 jezika

Stranica Razgovor Čitaj Uredi Uredi kôd Vidi povijest Pomagala

Ovo je glavno značenje pojma Jantar. Za naselje u Poljskoj pogledajte Jantar (Poljska).
Jantar (ruski iz latinskog), ćilibar (turski iz perzijskog) u značenju
"koji privlači slamu", ili sukcinit (latinski), fosilna je smola
crnogoričnog drveća očvrsnula sedimentacijskim procesom. Pripada
skupini organskih minerala.

Mjestimično se nalazi u velikim količinama. Najveća nalazišta su na

obalama Baltika, u Rusiji (Kalinjingrad)
i Rumunjskoj,[1] Njemačkoj i Burmi.
Ogrlica od baltičkog jantara

Morfologija i unutrašnja građa [ uredi | uredi kôd ]

Mušica i komarac dokaz su kako je
ovaj jantar star oko 60-40 mlijuna godina

Jantar je amorfan. Tvori gomolje, oblutke, sige i impregnacije. Može

sadržavati uklopljene fosile kukaca i biljaka te mjehuriće zraka. Takvi
primjerci s inkluzijama vrlo su rijetki, ima ih samo 15%.

Kemijska i fizikalna svojstva [ uredi | uredi kôd ]

Ima nestalan kemijski sastav, iako je većim dijelom C12H20O.

Tvrdoća mu je 2 - 2,5. Lom mu je školjkast. Ima bijel ogreb te mastan
i smolast sjaj. Trljanjem vunenom tkaninom
postaje električno negativan. Zbog male gustoće pliva na vodi. Ima
Inkluzija baltičkog jantara -
izraženu fotoluminiscenciju. Izgara svijetlim plamenom uz ugodan
Psylloidea
aromatičan miris.

Proziran je ili djelomično proziran, žut kao vosak ili med, narančast,
crven ili smeđ. Rijetko je zelen, ljubičast ili crn.[2]

Primjena [ uredi | uredi kôd ]

U prošlosti [ uredi | uredi kôd ]

S obzirom na vjerovanja u njegove magične moći, potreba za jantarom javlja se još

u prapovijesno doba. Starogrčki naziv za jantar je elektron, a u najstarijim grčkim mitovima navode se
osobita svojstva jantara nastalog od suza koje su ronile Helijade nad mrtvim Faetonom. U antici je
često povezivan s raznim vjerovanjima, pa se nosio kao amajlija i nakit. Smatralo se da daje hrabrost
pa su ga rimski gladijatori nosili u borbama u areni. Stari su ga Rimljani nazivali zlatom sjevera zbog
žute boje i nalazišta u sjevernim krajevima. S obala Baltika dopremao se sve do Akvileje (jantarski
put). Stari Kinezi izrađivali su vaze od jantara.

Danas [ uredi | uredi kôd ]

I dan danas služi za ukrašavanje, kao nakit. U industriji se koristi kao izolacijski materijal, te u
proizvodnji lakova. Imitacije jantara izrađuju se od stakla, plastike i sintetičkih smola; kao imitacija služi
i kopal, tvrda smola tropskog drveća.[2]
Bilješke [ uredi | uredi kôd ]

1. ↑ Vujić, Antun, ur. 2006. Opća i nacionalna enciklopedija. 9. Pro leksis. Zagreb. ISBN 953-7224-09-0
2. ↑ a b Vrkljan, Maja. 1998. Mineralogija : udžbenik za srednje škole . Zrinka Kadrnka Šilhard. Školska knjiga.
Zagreb. ISBN 953-0-21302-6. OCLC 440182663

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kôd ]

IPS Publications on amber inclusions Arhivirana inačica

Zajednički poslužitelj ima još
izvorne stranice od 31. srpnja 2005. (Wayback Machine) gradiva o temi Jantar
Internacionalno Paleontomološko Društvo: Znanstveni članci
o jantaru
Gewinnung & Verarbeitung des Bernsteins(1883.)

Kategorije: Minerali Materijali Nakit