Zagrebačka umjetnička baština

1. Prostor, vrijeme, promjene

-Plan Zagreba (Gradec i Kaptol), prva polovica 16. st.
-prva poznata veduta
-fortifikacijski karakter naselja
-Gradec utvrđen od 13.st., Kaptol od 15.
-Veduta Zagreba (Gradec, Kaptol, podgrađe oko crkve sv. Margarete), oko 1639.
-vidljivo bujanje podgrađa
-na Gradec dolaze isusovci i kapucini
-Johann Weikhard Valvasor - Zagreb (Gradec i Kaptol), bakrorez iz knjige Slava vojvodine Kranjske
-jedan od prvih tiskanih opisa zagreba + grafičke vedute
-dovršen zvonik katedrale
-rastakanje utvrdnih zidina
-Bernardo Bobić, zidne slike u kapeli sv. Franje Asiškoga, 1683, Franjevački samostan na Kaptolu
-u pozadini veduta Zagreba s kraja 17. st.
-JI ugao Gradeca i Kaptol s katedralom i biskupskom tvrđom (dvorom) + cistercitski samostan
-Veduta Zagreba- kasno 18. st.
-formirana harmica s kapelom Ranjenog Isusa
-Plan Zagreba, oko 1825. – prvi plan grada, za potrebe pošte
-Administrativna područja Gradeca – s Donjim Gradom, Kaptola i Vlaške Vesi

Kaptol
-Capitulum; zbor kanonika stolne crkve.
-1093. Osnovana biskupija
-Od početka 14. stoljeća zagrebački kanonici podižu kurije duž današnje ulice Kaptol.
-Do 1850. godine područje Kaptola tvori zasebnu općinu s vlastitom upravom i statutom
-Kaptolska vijećnica
-Podignuta nakon 1645. godine, porušena 1876. Godine
-1882. na njezinu se mjesto podiže spomenik Immaculate, rad bečkoga kipara Antona
Dominika Fernkorna
-zatvara prostor trga
-1905. Srušena u regulaciji Kaptola
-Kaptolske zidine (1473. – 1476.)
-gradnja nakon pada Bosne
-Južna kaptolska vrata (Bakačeva)
-Dolac, crkva Pohoda Blažene Djevice Marije
-1315. preuzimaju je cisterciti
-1511. postaje župnom crkvom Kaptola (nakon rušenja crkve sv. Emerika ispred katedrale)
-pregrađena sr. 18.st.
-Cistercitski samostan na Dolcu
-1315. godine preuzimaju crkvu sv. Marije uz koju grade samostan
-krajem 15. st. napuštaju Zagreb.
-U 17. stoljeću na mjestu samostana gradi se palača protonotara kraljevine Jurja Plemića
(porušena 1925.)
-Franjevački samostan na Kaptolu
-vidi se na slici Bernarda Bobića
-Franjevački samostan (1656. – 1697.)
-crkva sv. Franje (pregrađena u 17. st.; regotizirana (toranj) nakon 1880.)
-Zagrebačka katedrala
 -Romanička katedrala (11. st.) bila je teško oštećena u provali Tatara (1242.)
- Gradnja nove crkve započinje 1258. Godine
-Za biskupa Timoteja (1263. – 1287.) dovršavaju se svetište i bočne apside te sakristija
-Izgradnja brodova posve je dovršena za biskupa Luke (1500. – 1510.)
-Južni zvonik prema projektu graditelja Hansa Alberthala podiže se između 1634. i 1641.
-Portal (tzv. Vinkovićev portal) izvodi klesar Kozma Muler iz Krškog
-Neogotičku obnovu nakon potresa 1880. vodi zagrebački arhitekt Hermna Bollé.
-Biskupska tvrđa i (Nad)biskupski dvor
-1250. J od katedrale podiže se kapela sv. Stjepana Prvomučenika
-1512. – 1520. gradi se utvrda oko katedrale u koja obuhvaća i kapelu sv. Stjepana (tom
prilikom ruši se stari biskupski dvor – castellum)
-1619. Biksup Petar Domitrović uz J dio bedema dograđuje biskupsku rezidenciju
-1692. Biskup Aleksandar Ignacije Mikulić uz zapadni dio bedema dograđuje zgradu
Metropolitanske knjižnice (porušena 1906.)
-1730. biskup Juraj Branjug dograđuje dvor i daje mu današnji izgled.
-Nova ves
-1344. Osnovana kao slobodno selo pod jurisdikcijom kaptola
-1347 osnovana novoveška župa sv. Ivana Krstitelja
- u 18.st. počinju se graditi i rezidencije
-Opatovina
-1478. Osnovana kao općina svjetovnjaka pod jurisdikcijom Kaptola, naseljenih zbog pomoći
u obrani od Turaka
-najskromnije naselje
-Laška / Vlaška Ves (danas Vlaška ulica)
-Vjerojatna lokacija naselja iz vremena prije osnutka Zagrebačke biskupije (1094.)
-Nakon provale Tatara (1242.) razvija se kao zasebna općina pod vlašću zagrebačkoga biskupa
(do 1850.).
-Kapelica sv. Martina
-u Vlaškoj, bilo je i sirotište
-Današnje pročelje kapela dobiva 1820, a 1906. godine produljeno joj je svetište (prema
projektu Janka Holjca).

Gradec
-1242. kraljevskom poveljom Bele IV. (Zlatna bula) postaje slobodnim kraljevskim gradom
-1850. sa susjednim je Kaptolom i pripadajućim gradskim općinama ujedinjen u jedinstveni
Grad Zagreb
-Popov toranj (turen), 13. st.; 19. st.; 20. st.
-Kamenita vrata, 13. st.; 16. st.; sredina 18. st. (1760.)
-Lotršćak, 13. st.; 1858.; 1981.
-župna crkva sv. Marka, 13. st., zvonik (1660. – 1669., 1725.)
-neogotička obnova prema projektu Friedricha Scmidta i Hermana Bolléa
-preuređenje unutrašnjosti (1936. – 1938.; Joza Kljaković, Ivan Meštrović).
-spomenik Blažene Djevice Marije ispred crkve, zagrebačkoga kipara Claudiusa Kautza iz
1740., porušen 1869. godine.
-Isusovačka crkva sv. Katarine (1620. – 1632.):
-obnova 1880.
-Zagreb, nekadašnji isusovački kolegij (1641. – 1653.):
-1641. započinje gradnja kolegija (južno krilo).
-1651. istočno krilo.
-1653. zapadno krilo.
-1717. – 1718. podiže se drugi kat iznad južnoga, sjevernoga i istočnoga krila.
-Isusovački kompleks na zagrebačkom Gradecu (gimnazija, crkva sv. Katarine, zgrada kolegija)
 2. Renesansa u Zagrebu
Župna crkva sv. Marka
-Crkva je podignuta u 13. st.
-Krug praških Parlera reprezentativni južni portal uređen je oko 1400.
-skulpture su replike, originali su u sakristiji
-u restauraciji je obnovljena i polikromija
-15 skulptura iz radionice Parlerovog praškog kruga- sa gradilišta na katedrali sv. Vida
u Pragu i na Karlovom mostu > klasične fizionomije, impostacije, tretman draperije,
gotički klasicizam, čista idealizirana lica

1. Krist;
2. Bogorodica s Djetetom;
3. Sv. Petar;
4. Sv. Pavao;
5. Neznani svetac (drveni kip 18. st.);
6. Sv. Filip;
7. Neznani apostol;
8. Sv. Juda Tadej;
9. Sv. Marko;
10. Sv. Toma;
11. Neznani svetac (drveni kip 17. st.);
12. Sv. Andrija;
13. Sv. Matej;
14. Neznani svetac (drveni kip 18.st.);
15. Sv. Ivan (drveni kip 18. st.).

-današnji zvonik sa sjeverne strane svetišta podignut je u drugoj polovici 17. st.
-obnovljena je u neogotičkom stilu krajem 19. st. (Friedrich von Schmidt, Herman Bollé).
-praški krug
-Zagrebačka katedrala, dovršava se sjeverni brod
-kontrafor sjevernoga broda : grbovi biskupa Stjepana III . Kanižaja i Eberharda
Albena, reljefne konzole uz gotičke prozore
-Neznani majstor iz kruga Petera Parlera, skulptoralna dekoracija doprozornika na pročelju
sjevernoga broda zagrebačke katedrale, oko 1400., kamen

Zagrebačka katedrala
-Franjo Klobučarić, Tlocrt zagrebačke katedrale, 1792. – 1794.
 -gotičko svetohranište

-nadgrobni spomenik zagrebačkoga

biskupa Luke Baratina

-klupe iz kapele sv. Ladislava

-oltar sv. Križa

-korska pregrada

-skulpture apostola

-klupa s oltara sv. Emerika

-oltar Raspeća

-Korska pregrada
-s renesansnom palom, gotički lukovi, visoka s hodnikom na katu
-dao izgraditi biskup Luka (poč. 16.st) te u njezinu središnjem dijelu podići oltar sv. Križa sa
slikom Raspeće sa svetcima
-Nakon što je ova pregrada stradala u požaru (1646.) biskup Martin Bogdan dao je sagraditi
novu, posve nalik prethodnoj
-gotičko svetohranište
-nalazilo se bočno, kao predimenzionirana fijala, nakon Tridenta više nije imalo svoju funkciju
-Neznani kipar, Glava sv. Stjepana kralja, oko 1400. Sačuvana sa svetohraništa
-skulpture apostola
-drvo, u nadnaravnoj veličini, stajale su na konzolama stupova koji odvajaju glavni od bočnih
brodova, s kraja 15. st
-2 sačuvane: Sv. Pavao i Sv. Petar, sačuvani tragovi polikromacije i pozlate
-Južnonjemačka kiparska radionica
-Klupe kralja Matije Korvina
-iz svetišta, nisu sačuvane, ali poznate uz arhivskih opisa
-Klupe nekadašnjega oltara sv. Emerika
-Majstori Petar i Nikola,1520., drvo, intarzirano
-naručitelji ispred oltara postavljaju svoje klupe
-Klupe iz kapele sv. Ladislava
-Ivan Nicza Florentinus, (izvorno 24 sjedala), 1507., drvo, intarzirano
-Oltar Raspeća
 -slika izvorno na oltaru sv. Gervazija i Protazija u katedrali
-Oltar se sastoji od okvira iz 19., i slika iz 15. (središnja), 17. (vanjske krilne) i 19. (nutarnje
krilne) stoljeća
-P. Ritter Vitezović atribuira Albrechtu Dureru
-lik donatora dolje desno
-oltarna pala s oltara sv. Križa na korskoj pregradi
-Grgo Gamulin pripisuje Gianfrancescu da Tolmezzo
-naručena za katedralu
-lokalni likovi desno
-prvo desetljeće 16. stoljeća, možda 1506
-Vladarski sveci iz dinastije Arpadovića
-Sv. Stjepan kralj (starac)
-Sv. Ladislav kralj- osnivač Zagrebačke biskupije (1094.) (vitez, sa sjekirom)
-Sv. Emerik vojvoda (mladolik s ljiljanom)
-Bogorodica Zaštitnica Hrvatske i Ugarske
-Neznani slikar, 17./18. st., katedrala, oltar sv. Marije.
-Neznani majstor, Majka Božja Remetska – Odvjetnica Hrvatske, 1702., bakrorez
-Bogorodica s Djetetom, grbom zagrebačkoga biskupa Jurja Branjuga, 18. st., grafika
-Bogorodica s Djetetom i grbovima Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, zidna slika na pročelju
Kaptolske vijećnice u Zagrebu
-Nadgrobni spomenik zagrebačkoga biskupa Luke Baratina (Luka Szegedi)
-Johannes Fiorentinus, oko 1510., kamen
-radi i renesansnu kustodiju u Požegi

Rukopisi iz riznice katedrale

-Misal Dominika Kálmáncsehija, 1481.
-iz budimske radionice Matije Korvina
-pisan i oslikan po narudžbi biskupa Kálmáncsehija
-Franceso da Castello, sitnoslikar koji je za biskupa Kálmáncsehija otprilike u isto doba oslikao
i jedan brevijar
-Misal Jurja od Topuskog, 15.-16. st.
-1. Faza, kasno 15. St. Neznani zagrebački sitnoslikar (Hans Almanus?)
-2. Faza, poč. 16. St.Bakačev monogramist
-3. Faza, korice, srebro, iskucano, djelomice pozlaćeno
-Prednja strana: Sv. Emerik, Sv. Jeronim, Sv. Elizabeta Ugarska, Sv. Stjepan kralj, Sv. Ivan
pustinjak, Sv. Solomon kralj
-Stražnja strana: Bl. Augustin Kažotić, Sv. Gaj papa, Sv. Kvirin, Sv. Ladislav kralj, Sv. Budimir
kralj, Sv. Godeskalk kralj.
-Toma Bakač – Erdödy: kraljevski kancelar, kardinal, upravitelj Zagrebačke biskupije
-poč. 16.st. daje podići renesansnu utvrdu oko zagrebačke katedrale
-Spomen ploča kardinala Tome Bakača Erdödyja, 1517., izvorno na Bakačevoj kuli.
 3. Isusovci na Gradecu (17. st.)
-Molba hrvatskoga bana Tome Bakača Erdödyja za osnutak isusovačkoga seminara na zagrebačkom
Gradecu, upućene kardinalu Scipioneu Borgheseu 11, siječnja 1611.
-Isusovci dolaze u Zagreb (na Gradec) 1606. godine, na poziv Gradskoga vijeća. Grad im prepušta
prostor uz J-I kut gradskih bedema s kulom te zapuštenom i ruševnom (nekoć)
dominikanskom kućom i kapelom sv. Katarine Aleksandrijske. Za bogoslužje im je pak
ustupljena kapela sv. Marije (uz napušteni ženski dominikanski samostan). Već 1607. godine
Isusovci na Gradecu otvaraju gimnaziju, a 1662. i Akademiju koja će (1669.) poveljom cara i
kralja Lepolda I. biti uzdignuta u status Sveučilišta.

Crkva sv. Marije

-Podignuta je u 15. st. (nakon 1477.); U XVI. st. Koriste je nepoznate redovnice (dominikanke?)
-Početkom 17. st. Još je u funkciji, no samostan koji se uz nju nalazio već je porušen
-Nakon 1606. godine crkvom sv. Marije isprva se (privremeno) koriste isusovci, a 1618. godine, po
svom dolasku na Gradec, dobivaju je kapucini; Godine 1632. kapucini ruše staru gotičku crkvu
i na njezinu mjestu grade novu.

Nekadašnji isusovački kolegij (1641. – 1653.):

-1641. započinje gradnja kolegija (južno krilo).
-1651. istočno krilo.
-1653. zapadno krilo.
-1717. – 1718. podiže se drugi kat iznad južnoga, sjevernoga i istočnoga krila.
-gimnazija, crkva sv. Katarine, zgrada kolegija
-Katarinski trg, Jezuitski trg

Crkva sv. Katarine Aleksandrijske

-1477. podižu je dominikanci koji su se – uslijed osmanske opasnosti iz nezaštićenoga samostana u
Vlaškoj Vesi preselili na Gradec (1473.)
-Dominikanci se na Gradecu posljednji puta spominju 1559. godine, a njihova napuštena crkva zatim
se koristi kao skladište oružja
-1606. isusovci od grada dobivaju napušteni dominikanski samostan (kuću) i crkvu sv. Katarine koju
1620. godine ruše te na njezinu mjestu podižu novu.
-Stradala u velikim požarima 1645. i 1674. nakon kojih su uslijedile sveobuhvatne obnove inventara.
Projekt crkve pripisuje se graditelju Hansu Alberthalu a gradnju je vodio isusovački brat-laik
Juraj Jaszy
-tip crkve sa zidanim stupcima > Spoj srednjoeuropskoga gotičkoga nasljeđa i rimskoga uzora
-pročelje je rekonstruirao Bolle nakon potresa 1880.
-Prihvaćanje i promoviranje zatečenih (starijih) svetačkih prikaza:
-U kapeli sv. Marije isusovci su zatekli gotički kip Bogorodice s Djetetom koji su kasnije (1632.)
prenijeli u novoizgrađenu crkvu sv. Katarine Aleksandrijske.
-Kip je tu bio čašćen kao čudotvoran, a 1762. godine smješten je iznad svetohraništa novoga
glavnoga oltara.
-nakon 1. Svj. Rata izgubljen
-danas je na glavnom oltaru replika Loretske Bogorodice
-1675. (nakon što je u požaru 1674. izgorio sav raniji drveni inventar crkve sv. Katarine) kod
varaždinskoga kipara Ivana Jakoba Altenbacha i stolara Tome Derwanta naručena su četiri
nova oltara za bočne kapele (o čemu svjedoče arhivski podatci):
-jedina arhivski potvrđena Altenbachova djela su u pavlinskoj crkvi u Lepoglavi, prema tome su mi
pripisani i ostali radovi i djela na prva 4 oltara u crkvi sv. Katarine
 -štukature

- svetište

-kapela sv. Ignacija Loyolskoga

-kapela sv. Franje Borgia

-propovjedaonica

-kapela sv. Dionizija (Svetih

Mučenika)
-kapela Silaska Duha Svetoga (Svetih
Apostola)
-kapela sv. Barbare
-kapela sv. Apolonije

-mjesto gdje je bila dograđena

Loretska kapela

-Oltar Svetih Apostola (Silaska Duha Svetoga), 1675

-Ivan Jakob Altenbach (skulpture); Toma Dervant (oltarna arhitektura)
-Sv. Matej evanđelist i Sv. Ivan Evanđelist, drvene polikromirane skulpture
-Altenbach- prvi barokni skulptor na kontinentalnoj Hrvatskoj
-Ornament manirističke hrskavice
-Silazak Duha Svetoga na apostole, Bernardo Bobić > prvi imenom poznat zg. slikar 17.st.
-Judita i sv. Juraj, Bernardo Bobić
-Oltar sv. Dionizija (Svetih Mučenika), 1675
-Sv. Sebastijan i Sv. Rok, Altenbachove skulpture
- Sv. Dionizije sa sv. Rustikom i sv. Eleuterijem, Hans Georg Geiger von Geigerfeld
-Oltar sv. Apolonije, 1675
- Sv. Katarina Sijenska i Sv. Klara od Montefalca, Altenbachove skulpture
- Sv. Apolonija, Hans Georg Geiger von Geigerfeld
- Sv. Nikola, Hans Georg Geiger von Geigerfeld
-Oltar sv. Barbare, 1675.
- Sv. Barbara, Hans Georg Geiger von Geigerfeld
-Oltar sv. Franje Borgie, 1680.
-polikromirano, drvo > Pozlata i polikromacija, Bernardo Bobić, 1684.
-barok, snažnije pokrenuta skulptura
-Ivan Komersteiner, kipar > kasnije radi na katedrali
-Sv. Franjo Borgia uz odar kraljice Izabele, slika, Hans Adam Weissenkircher
-Navještenje, Hans Adam Weissenkircher- topli barokni kolorit
-maniristička suzdržanost (Altenbach) – barokna pokrenutost (Kimersteiner)
> slobodniji pokreti, geste
-oltarne pale na bočnim oltarima
-Rođenje Isusovo i poklonstvo pastira; Obrezanje Isusovo, 1659.
-izvorno na vratnicama orgulje u crkvi sv. Katarine Aleksandrijske.
-Hans Georg Geiger von Geigerfeld > u crkvi sv. Katarine najviše njegovih djela na okupu >
maniristički velik lik, sitan krajolik, neprirodan kolorit

4. Isusovci na Gradecu (18. st.)

Crkva sv. Katarine
-Oltar sv. Ignacija Loyolskoga, poč.18.st
-mramorni oltar
-Donator oltara sv. Ignacja bio je ostogonski nadbiskup Emerik Eszterhazy, koji je provedbu
narudžbe prepustio zagrebačkim isusovcima
-Rektor zagrebačkoga kolegija Giacomo Pettinati odluči je angažirati venecijanskoga kipara
nastanjenoga u Ljubljani Francesca Robbu s kojim je, u njegovo ime, ugovor sklopio rektor
ljubaljanskoga kolegija Francesco Buzzi.
-skulpture Sv. Franjo Ksaverski i Sv. Franjo Regis
-Sv. Ignacije Loyolski, oltarna pala Neznani slikar, oko 1735.
-vjerojatno ljubljanski slikar jer je izrađena kao inačica oltarne pale iz ljubljanske
isusovačke crkve > po uzoru na Guida Renia- svetac s raširenim rukama
-Neznani slikar, Sv. Ana podučava malu Mariju, medaljon u svetištu.
-još jedna poveznica s Ljubljanom
-Antun Josip Quadrio izveo je štukature u kapeli
-štukature
-Antun Josip Quadrio- na svodu, tal. Kipar radio u Sloveniji
-u bočnim kapelama i u sakristiji izvela je druga, nepoznata radionica
-glavni oltar
-Sv. Katarina među aleksandrijskim filozofima, 1762., zidna slika. Krištof Andrej Jelovšek >
iluzionistička perspektiva, pod uzjecajem A.Pozza, bočno od skulpture sv.Petra i pavla stavlja
autoportret + prikaz vedute balilike sv. Petra u Rimu
-Franc Anton Jelovšek- radi zidnu sliku u franjevačkoj crkvi u Ljubljani
-oltarni nastavak (tabernakul), neznani majstor, drvo obojano da imitira mramor
-imitacija skulpture Loretske Bogorodice
-Poprsja sv. Ignacija Loyolskoga i sv. Franje Ksaverskoga, 1700, Johann Lucas Siegel >
umetnuta u relikvijare od posrebrenoga bakra
-Loretska kapela
-u Loreto je na krilima doletila Marijina kuća > na mjestu je podignuta Basilica della Santa
Casa
-Kapelu Majke Božje Lortske uz crkvu sv. Katarine Aleksandrijske (s južne strane; uz kapelu sv.
Barbare) dala je podići plemkinja Helena Ručić
-svojim izgledom, dimenzijama i unutrašnjom opremom posve sličila izvornom loretskom
svetištu
-Od kraja 16. st., osobito na prostoru J. Njemačke i Srednje Europe širi se specifičan tip
pobožnosti prema Majci Božjoj Loretskoj koji se manifestira u podizanju Loretskih
(Leuretanskih) kapela kao kopija Svete kuće u talijanskom Loretu
-Pri tome su naručiteljima i umjetnicima uvelike pomagali tlocrtni i shematski prikazi Svete
kuće koji su, zahvaljujući mediju grafike, kolali Europom.