SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Preddiplomski studij

Barokna skulptura kontinentalne Hrvatske

Zagrebački i varaždinski kipari

dr. sc. Danko Šourek, doc.

Doris Baričević, Barokno kiparstvo
sjeverne Hrvatske, Zagreb, Institut za
povijest umjetnosti – Školska knjiga, 2008.
Radionica zagrebačkoga biskupa Jurja Branjuga
(anonimni kipari i stolari):

Gore: Skulpture nekadašnjega glavnoga oltara

crkve sv. Marka na zagrebačkom Gradecu (Sv.
Marko, Sv. Petar, Sv. Pavao, Sv. Matej, Sv. Luka),
1729., drvo, polikromirano, pozlaćeno, Zagreb,
Muzej grada Zagreba.

Desno: Skulpture glavnoga oltara crkve Svetih

triju kraljeva u Kominu, 1729., drvo,
polikromirano, pozlaćeno (in situ).
Radionica zagrebačkoga biskupa Jurja Branjuga, Glavni oltar, 1729., Komin, crkva Svetih triju kraljeva.
Radionica zagrebačkoga biskupa Jurja Branjuga,
Glavni oltar, 1739., Pokupsko, crkva sv.
Ladislava kralja (sllika desno).

Gore: središnja skupina glavnga oltara crkve sv.

Ladislava u Pokupskom: Sv. Ladislav kralj
(sredina), Kraljica Jelena (lijevo), Anđeo
(desno), 1739., drvo, polikromirano, pozlaćeno.
Radionica zagrebačkoga biskupa
Jurja Branjuga, Glavni oltar,
1742., Biškupec, crkva Uznesenja
Blažene Djevice Marije.
Josip Weinacht, Glavni oltar,
1746., Kutina, crkva Majke
Božje Snježne.
Josip Weinacht, Bogorodica s Djetetom,
1746., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Kutina, crkva Majke Božje Snježne,
glavni oltar.
 Josip Weinacht, Oltar sv. Marije (Gospe
Garićke), 1744., Kutina, franjevačka crkva sv.
Ivana Krstitelja (jedan od četiri bočna oltara koje
je J. Weinacht izradio za tu crkvu 1744. godine, a
koji su stradali u Drugom svj. Ratu (fotografija iz
Schneiderova arhiva HAZU).
Josip Weinacht, Sv. Joakim i Sv. Ana, 1744., drvo,
polikromirano, pozlaćeno – skulpture s uništenoga
oltara sv. Marije iz franjevačke crkve u Kloštar
Ivaniću: S još dvije sačuvane skulpture (Sv. Rok i
Sv. Sebastijan) danas se nalaze u franjevačkoj crkvi
sv. Nikole u Čakovcu.
Josip Weinacht; Glavni oltar, 1747., drvo,
pozlaćeno, polikromirano, Štrigova,
nekoć pavlinska kapela sv. Jeronima.

Tip atekstonskoga oltara umijesto

klasičnoga oltarnoga nastavka
sačinjenoga od arhitektonskih elemenata
(stupovi, pilastri, gređe, niše) dominantno
se sastoji od kiparskih (figuralnih i
dekorativnih elemenata) – u ovom
slučaju prikaz apoteoze sv. Jeronima
okruženoag oblacima s anđelima i
svjetlosnim. Zrakama.

Ovaj tip oltara osobito je popularan oko

sredine XVIII. Stoljeća.
Josip Weinacht, Propovjedaonica iz nekoć pavlinske crkve u Remetama, oko
1750., drvo, pozlaćeno, polikromirano (danas u crkvi sv. Petra u mjestu Sveti
Petar Čvrstec kraj Križevaca).
Na govornici je u visokom reljefu prikaz Smrt sv. Pavla Pustinjaka
(propovjedaonica se nalazila u pavlinskoj crkvi).
Claudius Kautz, Oltari Žalosne Marije i sv. Marije Magdalene, oko 1720., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Zagreb (Vrapče), crkva sv. Barbare(izvorno u porušenoj crkvi sv. Križa).
Claudius Kautz, Pietà, Nikodem i Josip iz Arimateje, oko 1720., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Zagreb (Vrapče), crkva sv. Barbare, oltar Žalosne Marije (izvorno u porušenoj crkvi sv. Križa).
Josip Strohberger, Markov trg na Gradecu, 1846., ulje na
platnu, Zagreb, Muzej grada Zagreba.
Ispred crkve vidi se spomenik Blažene Djevice Marije
zagrebačkoga kipara Claudiusa Kautza iz 1740., porušen 1869.
godine (vidjeti i fotografiju dolje).
Claudius Kautz, Glavni oltar (s prikazom
apoteoze sv. Franje Ksaverskoga), 1740. –
1745., Dropkovec, crkva sv. Franje
Ksaverskoga.
Antun Reiner, Glavni oltar, oko 1750., Bok
Palanječki, kapela svetih Petra i Pavla.
Antun Reiner, Oltar sv. Marije, 1753., drvo, Antun Reiner, Oltar sv. Alojzija Gonzage,
polikromirano, pozlaćeno, Zagreb, crkva sv. 1756., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Franje Ksaverskoga. Zagreb, crkva sv. Franje Ksaverskoga.
Antun Reiner, Glavni oltar, 1756., Petrovsko, crkva svetih Petra i Pavla.
Antun Reiner, Relikvijar-poprsje
sv. Apolonije, sredina XVIII. st.,
drvo, pozlaćeno, Zagreb (Remete),
crkva Uznesenja Blažene Djevice
Marije.
Ivan Pittner, Oltar sv. Franje Asiškoga,
oko 1725., Remetinec, nekoć franjevačka
crkva Kraljice sv. Krunice.
Ivan Pittner, Propovjedaonica (sa skulpturama četvorice evanđelista),
oko 1725., drvo, polikromirano, pozlaćeno, Varaždin, uršulinska
crkva Rođenja Isusova.
Ivan Adam Rosemberger, Sv. Ivan
Nepomuk, 1719., kamen, tragovi
polikromije, Varaždin, Gradski muzej –
lapidarij (izorno javna skulptura na
mostu preko južnoga gradskoga grabišta.
(Prvo i jedino sigurno dokumetirano
Rosembergerovo djelo.)
Ivan Adam Rosemberger, Oltar sv.
Ladislava, Varaždin, franjevačka crkva
sv. Ivana Krsittelja – jedan od pet
bočnih oltara koje je Rosemberger
podigao u toj crkvi između oko 1742. i
1748. godine.
Ivan Adam Rosemberger, Sv. Stjepan kralj i Sv. Ivan Adam Rosemberger, Sv. Katarina
Emerik vojvoda, 1740-te, drvo, naknadna Aleksandrijska i Sv. Apolonija, 1740-te, drvo,
polikromacija, Varaždin, franjevačka crkva sv. polikromirano, pozlaćeno, Varaždin, franjevačka
Ivana Krstitelja, oltar sv. Ladislava kralja. crkva sv. Ivana Krstitelja, oltar sv. Barbare.
Ivan Adam Rosemberger, Sv. Ivan Krstitelj i Sv.
Dizma, 1734., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Klenovnik, crkva Presv. Trojstva, glavni oltar.
Ivan Adam Rosemberger, Sv. Ivan Krstitelj i Sv. Dizma, 1734., detalji lica s naknadnom
polikromacijom, Klenovnik, crkva Presv. Trojstva, glavni oltar.
Ivan Adam Rosemberger, Sv. Josip i Sv. Ivan
Krstitelj i Sv. Dizma, 1738., drvo,
polikromirano, pozlaćeno, Klenovnik,
dvorska kapela sv. Antuna Padovanskoga,
glavni oltar.
Ivan Adam Rosemberger, Glavni oltar (srdišnji
dio), 1740., drvo, polikromirano, pozlaćeno,
Varaždin, kapela sv. Florijana.
 Ivan Adam Rosemberger, Oltar sv. Ignacija Loyolskoga, s asistentskim skulpturama Sv.
Sebastijana i Sv. Florijana, 1743., drvo, polikromirano, pozlaćeno, Varaždin, nekoć isusovačka
(danas katedralna) crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije.