Što kad nam se dijete povjeri?

Prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander

Psihologinja i psihoterapeutkinja

Poliklinika za zaštitu djece Grada Zagreba

 Dinamika razotkrivanja
Podijelite se u grupe i zapišite svoje odgovore.

Osjećaji, uvjerenja,
iskustva?
Obilježja odnosa s
Što djecu Što djecu počiniteljima, s drugim
potiče? koči? članovima obitelji?
Odnos s osobom kojoj
se povjeravaju, njeni
postupci?
• Topao i povjerljiv odnos
• Naše prihvaćanje i spremnost da čujemo
• Otvoreni razgovor o osjetljivim temama
• Osvještavanje djetetovog prava na vlastito tijelo
• Razgovor o djetetovim osjećajima i onome što ih
je potaknulo

Stvaranje sigurnog i povjerljivog okruženja

koje facilitira razotkrivanje
Razotkrivanje je proces,
a ne događaj!
 Što kada nam se dijete povjeri?
Što je važno znati?
• Djeca su ponekad i sama zbunjena oko prirode iskustva zlostavljanja.
• Djeca se često boje da im se neće vjerovati.
• Djeca mogu biti izložena prijetnjama zlostavljača.
• Djeca često žele zaboraviti što se dogodilo.
• Djeca o zlostavljanju mogu pričati „bez emocija” (disocijacija).
• Sjećanja o zlostavljanju mogu se javiti nakon protoka vremena i biti
ograničena.
• Djeca mogu (naknadno) poricati da se zlostavljanje dogodilo.
• Djeca mogu lagati o seksualnom zlostavljanju, ali to rijetko čine.
 Što je djetetu potrebno?
Smirenost „Spremna sam čuti što god mi želiš reći.”

Strpljivost „Ne moraš mi odmah reći sve. „Reci mi ono što

možeš.”

Prihvaćanje „Vjerujem ti.”

Neokrivljavanje „S tobom je sve u redu i ti nisi za ništa kriv/a.”

Podrška i „Znam da je ovo teško.”

ohrabrenje „Jako je hrabro to reći nekome.”
„Ovdje sam za tebe.”
 Što možemo učiniti?

Podrška pri razotkrivanju

Postupanje s ciljem zaštite

Suradnja s drugim ustanovama

Upućivanje na stručnu procjenu
(utvrđivanje činjenica, potreba za podrškom)
Podrška u zajednici
PODRŠKA PRI RAZOTKRIVANJU
 Kako razgovarati s djetetom?
1) UVOD
USPOSTAVLJANJE ODNOSA
• recite da vas zanima što vam želi reći.
• ako vam netko drugi šalje dijete, pitajte ga zna li zašto je tu,
postoji li nešto o čemu želi razgovarati
• uzmite vremena koliko trebate, ako nemate, dogovorite
novi susret koji je vaša odgovornost

KORISTITE INFORMACIJE KOJE ZNATE O DJETETU ZA

USPOSTAVLJANJE ODNOSA
• pričajte o školi, obitelji….
• razgovarajte, izmjenjujte misli, manje pitanja-odgovor
o PRATITE DJETETOVE EMOCIONALNE REAKCIJE I
PONAŠANJE

o OBJASNITE DJETETU NEKA PRAVILA

• ako nešto ne zna ili se ne može sjetiti, neka to kaže
(razlike između ispitivanja učiteljice i ovog razgovora)

o RAZGOVARAJTE O NEKOM NEUTRALNOM

NEPOSREDNOM DOGAĐAJU
• pratite djetetove mogućnosti dosjećanja i
prepričavanja
2) RAZGOVOR O DOGAĐAJU

o CRTANJE ILI PISANJE

• ako je dijete mlađe, možete mu reći da vam nacrta ili
napiše događaj koji mu se dogodio, a teško mu je
ispričati
• crtanje je prihvatljivo djeci do 12. godine

o KORISTITE PRAVILA I U SVOM IZRAŽAVANJU

• recite djetetu da vas ispravi ako ste nešto krivo
razumjeli
• radije recite ISPRIČAJ MI O…, nego MOŽEŠ LI MI
ISPRIČATI…
AKO JE DJETETU NEUGODNO, RECITE MU DA MOŽE
UZETI VIŠE VREMENA, NE POŽURUJTE GA.

OBJASNITE MU DA I INAČE RAZGOVARATE S

DJECOM KOJOJ SE DOGAĐAJU SLIČNE STVARI.

USREDOTOČITE SE NA INFORMACIJE KOJE

DOBIVATE OD DJETETA, PITAJTE JE LI JOŠ NEKOME
TO REKLO
 KORISTITE
➢ OTVORENA PITANJA
Što je onda bilo?, Što se onda
dogodilo?
➢ USMJERENA PITANJA
Što inače radite kod kuće?,
Što radiš kad si sam s tatom?
➢ PITANJA S VIŠESTRUKIM
IZBOROM
Je li bilo jutro ili navečer
IZBJEGAVAJTE
➢ SPECIFIČNA PITANJA
Jel te mama tuče kad
pogriješiš?
➢ SUGESTIVNA PITANJA
Čula sam da se tvoji
roditelji često svađaju, jel
to istina?
3) ZAVRŠETAK
• Pohvalite djetetovu iskrenost i hrabrost
• Podržite otvaranje i izražavanje osjećaja
• Razgovarajte o osjećaju sigurnosti i budućnosti
• Objasnite dobre i loše tajne
• Recite mu da ste tu za njega kad ono to treba
• Objasnite mu odgovornosti odrasle osobe u zaštiti i
pomaganju djetetu, tj. neposredne korake koji slijede
nakon razgovora
• Osigurajte podršku djetetu
• Vratite ga u neutralnu sadašnjost pitanjima o
neposrednoj budućnosti (tog dana do kraja nastave,
poslije nastave, popodne i sl.)
 Važno!

• Nuđenje vremena i mjesta za idući

razgovor
• Osobe s kojima može razgovarati o
tome
• Osiguravanje multidisciplinarne
tretmanske podrške
 Rad s djecom predškolske dobi

• razotkrivanje je često slučajno

• imaju poteškoća u apstrahiranju, kategoriziranju,
nemaju razvijen koncept priče
• daju odgovor koji nema veze s pitanjem
• važno je koristiti jasne rečenice
• vježbati da prepričaju neki drugi važni događaj
• provjeriti može li dati odgovor na pitanje: tko,
što,kad, gdje, zašto
• pokazati da ga slušamo i da može pričati
 Rad s djecom osnovnoškolske dobi

• vole pravila, razvijen rječnik,poznaju raspon osjećaja

• mogu se dvoumiti da li ispričati ili ne
• svjesni su da je neko ponašanje pogrešno, ali nisu
sigurni tko je kriv, pa oklijevaju
• uče značaj seksualnosti pa se javlja osjećaj srama i
odvratnosti, naročito ako je tijelo reagiralo ugodom
 Specifičnosti adolescenata
• imaju otpor prema odraslima
• neće ispričati nešto što ne razumiju
• izgled nas može zavarati pa komuniciramo s njima kao
da su zreliji
• važno je omogućiti im da biraju osobu kojoj će se
otvoriti, osobito njen spol
• treba im dati osjećaj kontrole nad otvaranjem
• s njima treba biti otvoren potpuno, reći im što se može
dogoditi nakon otvaranja (neko vrijeme i gore)
• treba razumjeti njihovu potrebu da se osjećaju
odgovorno i kompetentno (npr. možda neće reći da su
bili iskorišteni, već da su pristali na nešto)
 SUMNJATE,
A DIJETE SE NIJE POVJERILO?
• PODUČITE DJECU O NJIHOVIM PRAVIMA

• RECITE DJETETU DA VAS BRINE NEKO NJEGOVO

PONAŠANJE (AKO IMATE DOBAR KONTAKT S
DJETETOM)

• INFORMACIJE OD OSOBA KOJE PROVODE VRIJEME S

DJETETOM ( ZNAČENJE ELEMENATA IZ IGRE,
CRTEŽA, SASTAVA…)

• RAZGOVARAJTE S DJETETU BLISKOM OSOBOM

• POŠALJITE DIJETE NA STRUČNU OBRADU

POSTUPANJE S CILJEM ZAŠTITE
 Postupanje s
ciljem zaštite

• Procjena akutne potrebe za medicinskom pomoći

• Obavještavanje nadležnih službi – žurnost!

• Procjena trenutne razine ugroženosti

 O čemu ovisi hoćemo li djelovati?

Je li za mene
opasno
Je li moja djelovati?
odgovornost
Postoji li djelovati? • Može li me
nešto što tjelesno,
Postoji li mogu • Je li to moja psihički ili
razlog za odgovornost? socijalno
učiniti?
djelovanje? • Postoje li ugroziti?
• Imam li drugi koji
• Je li znanja i mogu
zlostavljanje vještine? djelovati?
prepoznato? • Vjerujem li
da to može
pomoći?
 Rasprava
Na kojem koraku većina
stručnjaka staje?
Koji je vama naizazovniji?
Što nam može pomoći?
Je li za mene
opasno
Je li moja djelovati?
odgovornost
Postoji li djelovati?
nešto što
Postoji li mogu učiniti?
razlog za
djelovanje?
 O tajnama i obećanjima…
• Djeca često traže garanciju da ćete čuvati njihovu tajnu
• Objasnite dobre i loše tajne
• Objasnite uvjete u kojima povjerljivost mora biti
prekršena - koje tajne kao stručnjak i odrasla osoba
možete čuvati, a koje ne
• Objasnite odgovornost odraslih u
pomaganju i zaštiti djece
• Ne obećavati da će sve biti u redu
ili stvari za koje niste sigurni da ćete
ih ispuniti

Priprema na prijavljivanje – nije nužna u prvom razgovoru

 Nemojte obećati
stvari za koje niste
sigurni da ćete ih
ispuniti.
 Obavijest o sumnji na
izloženost djeteta nasilju

• Naš zadatak nije utvrditi da se zlostavljanje sa

sigurnošću dogodilo i na koji način
• Naš zadatak je prepoznati znakove mogućeg
zlostavljanja

Obavijest
Prijava
o sumnji
 Kome uputiti obavijest?
• Nadležni CZSS
• Policija
• Državno odvjetništvo
Kako napisati obavijest?

Opći podaci o djetetu, razlog dolaska u

Polikliniku te ime osobe ili naziv institucije koja je
uputila dijete

Opis dotadašnjeg tijeka obrade

Saznanja do kojih se došlo (izjave djeteta),

eventualne ozljede, eventualno i druge
relevantne podatke temeljene na stručnoj
procjeni
 Ministarstvo unutarnjih poslova RH
Policijska uprava zagrebačka
III. Policijska postaja Zagreb
Dubrava 137, 10040 Zagreb

Predmet: Ivan Ivanović, rođ. 19.2.2009., Ulica 25, Grad

- obavijest, dostavlja se

Poštovani,
obavještavamo Vas da je mlt. Ivan Ivanović uključen u multidisciplinarnu obradu u
našoj Ustanovi. Tijekom do sada provedene obrade dobiju se saznanja o sumnji na
neprimjereno postupanje oboje roditelja te svjedočenje obiteljskom nasilju. Dječak
iznosi „ponekad kada napravim neko zlo me tata i mama potuku /rukom, ponekad
šibom/, kada me golog udare onda me stvarno boli, tata skine gaće pa me potuče ili
digne majicu pa me po leđima, nekad dobijem rukom po licu od tate, od mame
manje/“. Također navodi da je „tata nekad znao udariti mamu, nekad rukama,
nekad nogama, i govoriti joj ružne riječi“.
Molimo Vas za daljnje postupanje iz Vaše nadležnosti te da nas obavijestite o
poduzetom.
Predmet: Ana Anić, rođ.2004. g., Ulica, Grad
- obavijest, dostavlja se

Poštovani,
Dana 8.7.2016. u pratnji roditelja koji su se obratili samoinicijativno pregledana je
Ana Anić. Iz razgovora s djevojčicom dobivena su saznanja o događaju od dana
26.6.2016., kada joj je osoba koju je nekoliko mjeseci ranije upoznala putem
društvene mreže Facebook, preko video linka pokazivala svoje spolovilo, tražila od
nje da joj pošalje svoje nage fotografije i snimke te je ucjenjivala i prijetila joj.
Ovu Vam obavijest dostavljam na uvid i postupanje iz vaše nadležnosti.

S poštovanjem,
U ime multidisciplinarnog tima:
Stručnjak
Predmet: Iva Ivić, rođ. 2000. g., Ulica, Grad
- obavijest, dostavlja se

Poštovani,
Dana 29.3.2016. tijekom pregleda u našoj ustanovi, na koju je djevojka došla u
pratnji majke, od djevojke su dobivena saznanja o narušenim obiteljskim
odnosima, verbalnim i fizičkim sukobima između nje i oca te da ju otac zna udariti
rukom „gdje stigne po glavi”. Opisuje i jedan događaj od prije više od godine dana
kada ju je otac ošamario po uhu, opisuje da joj je tada „nešto prsnulo u uhu, počela
joj je curiti neka tekućina te ju je uho jako boljelo”. Navodi da je otišla s ocem na
ORL, gdje je ustanovljeno da joj je puknuo bubnjić. Nadalje opisuje česte sukobe
između roditelja. Od majke su također dobivena saznanja o verbalnom i fizičkom
nasilju oca prema njoj /majci/.
Ovu Vam obavijest dostavljam na uvid i postupanje iz vaše nadležnosti.
 SURADNJA S DRUGIM
USTANOVAMA I UPUĆIVANJE NA
STRUČNU PROCJENU
 Suradnja s drugim ustanovama
• Obavještavanje o sumnji na kršenje dječjih prava (npr.
CZSS, policija, državno odvjetništvo)
• Dostavljanje relevantnih zapažanja vezanih uz
funkcioniranje djeteta na traženje ustanova
• Traženje i slijeđenje preporuka nadležnih stručnjaka
mentalnog zdravlja s ciljem podržavanja prilagodbe
djeteta
• Upućivanje djeteta na stručnu procjenu s ciljem
utvrđivanja činjenica i procjene potrebe za podrškom i
tretmanom
PODRŠKA U ZAJEDNICI
 Cilj

Umanjivanje
djelovanja
rizičnih faktora

Jačanje
zaštitnih
faktora
Kako jačamo otpornost djeteta?
IZRAVNA PODRŠKA DJETETU
• sustavna podrška (jačanje vještina
suočavanja, osvještavanje mreže podrške,
pružanje mogućnosti za ekspresiju emocija,
osvještavanje vlastitih stanja i granica itd.)
• dostupnost u krizama

PODRŠKA RODITELJIMA I OBITELJI - jačanje

roditelja radi jačanja djeteta
• psihoedukacija
• savjetovna podrška
• usmjeravanje na izvore podrške u zajednici
Kako jačamo otpornost djeteta? (2)

Poticanje na aktivnosti
Osiguravanje prilika za koje omogućavaju
USPJEH I POSTIGNUĆE EMOCIONALNU
u školskoj sredini i van EKSPRESIJU (igra, sport,
škole čitanje, kreativne
aktivnosti itd.)

Poticanje kvalitetnih Omogućavanje

ODNOSA S PODRŽAVAJUĆIH
VRŠNJACIMA u školi i ODNOSA S ODRASLIM
zajednici OSOBAMA u školi
Hvala na pažnji!