Tokom slkadištenja voća treba ga provjeravati i eliminisati trule plodove, da ne bi zarazili i

ostalo voće. Jabučasto i južno voće(jabuke,kruške, narandže, mandarine, kivi se čuva u

hladnjačama na temperaturi od 4-10*C i umjerenoj vlažnosti vazduha. Na isti način se čuva i
košpičavo voće, poput breskve i šljive. Ovakvim čuvanjem ovo voće se može čuati i nekoliko
mjeseci. Jagodasto(jagode) i bobičasto(grožđe i trešnje) voće se treba čuvati na hladnom 1-2
dana, jer sadrži puno vode, pa se brzo kvari.

Povrće(paradajz, krastavac, rotkvice, tikvice, karfiol, luk spanać, luk...) sadrži veliku količinu
vode, pa je lako kvarljivo i brzo gubi kvalitet i suši se. Treba se čuvati u hladnjaku na temperaturi
oko 4-5*C, bez izlaganja suncu, vjetru i sl. Relativna vlažnost vazduha treba da bude 80-85%, da
bi se spriječilo isušivanje ili razvoj mikroorganizama. Obratiti pažnju na čuvanje lisnatog
povrća(špinat), jer sadrži veću količinu vode, pa brže truli.

Gljive(šampinjoni) najbolje da se upotrijebe isti dan po branju, jer brzo gube kvalitet. Duže se
mogu čuvati smrznute, osušenje ili marinirane.

Mliječni proizvodi(jogurt, mlijeko, kiselo mlijeko, mladi sir) se čuvaju u hladnjaku, na

temperaturi preko 4*C. Dužina čuvanja zavisi od proizvoda, ali je otprilike 5-7 dana.

Svježe meso(piletina, junetina, teletina, ćuretina) se čuva u hladnjačama na temperaturi od 0-

4*C i relativnoj vlanosti vazduha od 80-90%. U ovim uslovima meso može da se čuva 3-4
sedmice. Poželjno je da se razdvoje različite vrste mesa, da se ne bi pomiješali mirisi. U
specijalnim hladnjačama ili zamrzavanjem, može se produžiti trajnost mesa.

Jaja se čuvaju u hladnjači na temperaturi od 0-2*C, i tako mogu trajati i do nekoliko sedmica.
Ukoliko se čuvaju na sobnoj temperaturi, rok trajanja im je do 10 dana.

Ribu(pastrmka, oslić) treba čuvati u odgovarajućoj ambalaži, u hladnjači ili zamrzivaču. Ako se
čuva u hladnjači na oko 1*C, njen rok trajanja je 10-15 dana, dok ako se zamrzne na 30-40*C
može se čuvati i do 6 mjeseci.
Hljeb držati na suvom mjestu bez vlage, da se ne bi narušio kvalitet hljeba.
Nabavka namirnica je veoma bitna i treba se voditi računa o roku trajanja i kvalitetnu namirnica
usljed čuvanja.
Namirnice koje se brže kvare, odnosno namirnice životinjskog porijekla(meso, riba,jaja, mliječni
proizvodi), trebaju se nabavljati češće pd biljnih ili već prerađenih namirnica. Bilo bi dobro svaki
dan nabavljati svježe meso i ribu, zbog svježine i boljeg kvaliteta, ali ih je moguće čuvati i par
dana u hladnjaku.
Mliječne proizvode i jaja čuvaju kvalitet malo duže od mesa, ali se ipak ne trebaju zaboraviti jer
će doći do kvarenja. Nabavka ovih namirnica se može obavljati 2-3 puta sedmično.
Povrće i voće se mogu nabavljati 1-2 puta sedmično, u zavisnosti od vrste i kvaliteta namirnice.
Lisnato povrće ili bobičasto voće je poželjno nabaviti na dan korišćenja ili jedan dan ranije, jer
sadrže puno vode, pa brzo trule.
Hljeb po mogućnosti nabavljati svaki dan, zbog njegove svježine.
Prethodno industrijski obrađene namirnice kao što su pahuljice i kornfleks, mogu se nabavljati
jednom sedmično, a nekad i rjeđe, jer imaju veliki rok trajanja i lake su za čuvanje.