Rimska religija

U rimskoj religiji bilo je duhova i bogova za sve, Rimljani su svakoj stvari i događaju davali
Taj utjecaj počinje već za Tarkvinija. Tada počinje i predstavljanje bogova u ljudskom obliku
zajednički hram na Kapitoliju.
Takozvani Dii Consentes bili su 12 bogova, šest bogova i šest božica, u rimskom panteonu. (
nabrojani:
Iuno, Vesta, Minerva, Ceres, Diana, Venus,
Mars, Mercurius, Iuppiter, Neptunus, Vulcanus, Apollo
Livije, rimski povjesničar (XXII.10.9) navodi šest parova bogova: Jupitera i Junonu, Neptun
Cereru. Kapitolijsko božansko trojstvo čine Jupiter, Junona i Minerva.
Najviši bog bio je Jupiter, koji se kasnije identificira sa Zeusom. On šalje kišu, daje plodove,
narodnog prava. Svoju volju pokazuje munjom, posvećen mu je orao. Osobito su ga štovali v
države, bog koji donosi pobjedu (Juppiter Victor) i koji zaustavlja neprijatelje (Iuppiter Stato
Junona (Iuno Regina), Jupiterova žena, bila je najveća ženska nebeska sila. Boginja svjetlost
rimskog naroda i države. Njoj su bile posvećene kapitolijske guske, koje su, prema legendi, s
Minerva, boginja razuma, bila je zaštitnica svih vještina i umjetnosti. Obrtnici i đaci štovali s
priči rodila se tako da je iskočila ravno iz Zeusove glave. Njena je sveta ptica sova. (grč. Ate
Dijana, boginja svjetlosti. Kasnije se sasvim izjednačila sa Artemidom, te je dobila i njena sv
lova, prikazivana je kao djevojka u kratkoj tunici s lukom i strijelama. Poput svog brata Apo
ženama.
Mars je isprva bio, možda, bog sunca, ali je kasnije bio bog rata i izjednačio se sa grčkim bog
Rejom Silvijom rodili su se blizanci Romul i Rem, od kojih je kasnije Romul osnovao grad R
povijesti neprestano ratovali i vodili borbe s okolnim ili udaljenim narodima. Za vrijeme Ma
životinja bio mu je posvećen vuk.
Pod imenom Venus (Venera) poštivala se božica proljeća i ljubavi. Osobito se poštovala kao
Prema grčkoj priči rodila se iz morske pjene, a po rimskoj legendi bila je majka trojanskog ju
Vesta se poštovala kao božica vatre na ognjištu, zaštitnica kućnog života. Kao zaštitnicu hran
Vulkan je bio simbol korisne i razorne sile vatre. Štovan je kao zaštitnik od požara, bog kova
stvarima za čiji je postanak potrebna vatra. Žena mu je najljepša među božicama, Venera. (gr
Merkur, bog trgovine, primio je sva svojstva grčkog Hermesa. Bio je bog trgovine, zaštitnik
podzemni svijet. Prikazivan je s krilatim čizmicama i s putnom kapom na glavi.
Cerera (Ceres) je bila božica zemljoradnje i plodova, Jupiterova sestra, štovana kao boginja p
plodovi koje rađa zemlja. Prikazivali su je kao ženu s klasjem u ruci i vijencem od žita na gla
Apolon je bog lječništva, zaštitnik umjetnosti, posebno muzika i nauke, vođa muza. Sin Zeus
njegovim izvornim imenom, jer u svojoj mitologiji nisu imali za nj odgovarajuće božanstvo.
mladić, bog sunca. Pod njegovom su zaštitom lovci, pastiri i putnici. Apolon kroz svoja pror
Prikazivan je s lukom i strijelama ili s lirom.
Neptun je bio bog mora, staro italsko božanstvo tekuće vode koja donosi plodnost poljima. K
prekomorske trgovine.