Sveučilište u Zadru

Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu

Seminarski rad

Negativan utjecaj nautičkog turizma

Predmet: Onečišćenje vodenih sustava

Predmetni nastavnik: Student:

dr.sc. Neven Cukrov Klaudia Grubešić

Zadar, 2023

1
SADRŽAJ

1. UVOD

2. IZVORI NEGATIVNOG UTJECAJA NAUTIČKOG TURIZMA

3. AKTIVNOSTI KOJE UZROKUJU NEGATIVAN UTJECAJ

3.1. SIDRENJE

3.2. RESUSPENZIJA SEDIMENTA

3.3. UGLJIKOVODICI

3.4. SMEĆE I DRUGI OTPAD

3.5. KALJUŽNE VODE

3.6. ANTIVEGETATIVNI PREMAZI

4. UPRAVLJANJE PROBLEMOM NEGATIVNOG UTJECAJA

NAUTIČKOG TURIZMA

5. ZAKLJUČAK

6. LITERATURA

2
3
 1. UVOD

Turizam za mnoge svjetske države predstavlja jednu od glavnih ekonomskih značajki te

ujedno jednu od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti ( Boljat et al., 2021.). Turizam sam
po sebi prilično je osjetljiv na degradaciju okoliša. Od najranijih vremena brodski prijevoz
služio je za istraživanje svijeta te za trgovinu ( Byrnes, Dunn, 2020.). Kroz povijest ljudska
uporaba brodova u svrhu posjećivanja drugih zemalja te upoznavanja ljepota istih doprinijela
je razvitku nautičkog turizma. Kroz povijest i stoljeća korištenje mora kao plovnog puta u
gospodarske svrhe raslo je zbog čovjekove potrebe za kretanjem i vezom s prirodom koja je
nastala kao bijeg od svakodnevice i čestih rutina na radnom mjestu. ( Kovačić, Horvat,
2021.). Povijesni značaj čamaca i brodova jasno je uvidjeti jer se očituje u činjenici da 22 od
32 najveća grada na svijetu postoje iz razloga da budu morske luke kako bi se olakšala
pomorska plovidba. ( Byrnes, Dunn, 2020.). Nautički turizam u mogućnosti su razviti te od
njega profitirati zemlje sa posebnim prirodnim resursima. Turistički tokovi cijelog svijeta
ponajviše su usmjereni prema moru, što zbog ljudske potrebe za rekreacijom, a što zbog
prirodnih komponenata mora i njihovih učinaka na organizam. Ovaj oblik turizma predstavlja
veliki značaj kompletnoj ekonomiji države njezinim stanovnicima te sve češće u razvijenim
državama počinje biti stil života. Unatoč prethodno navedenim pozitivnim faktorima nautički
turizam također negativno doprinosi problemu onečišćenja mnogih maritimnih predjela.
Zemljina površina je u odnosu na kopno većinski prekrivena vodenim sustavima koji
sadržavaju mnoge prirodne resurse neophodne za održavanje života i mnogobrojnih životnih
ciklusa te pored toga također igraju ključnu ulogu za pružanje različitih društvenih,
kulturoloških te ekonomskih usluga. ( Byrnes, Dunn, 2020.). Zbog te činjenice važno je na
vrijeme uočiti moguću štetu koju ovaj oblik turizma nanosi na vodene sustave te vremenski
pravodobno shodno djelovati. Bez obzira koja vrsta plovila je u pitanju svi doprinose
potencijalnom negativnom utjecaju na okoliš. ( Byrnes, Dunn, 2020.) Postoji mnoštvo takvih
negativnih utjecaja i posljedica uporabe rekreacijskih plovila, ali neki od najznačajnijih su
loša kvaliteta vode, slučajno dovođenje alohtonih i invazivnih vrsta i uništavanje te
uznemiravanje staništa te biljnog i životinjskog svijeta nekog vodenog sustava. ( Byrnes,
Dunn, 2020.). Osim i polutanata koju uporaba rekreacijskih plovila šalje u atmosferu isto je
bitna i mogućnost narušavanja strukture i dinamike nekog određenog sustava. ( Byrnes,
Dunn, 2020.).

4
 2. IZVORI NEGATIVNOG UTJECAJA NAUTIČKOG TURIZMA

Ogranak nautičkog turizma svake godine doseže prenapučenost na mnogobrojnim svjetskim

popularnim destinacijama što sa sobom donosi određene društvene, ekonomske, a ponajviše
ekološke izazove koji posljedično ugrožavaju doprinos turizma gospodarskom rastu.
“Nautički turizam se posljednjih dvadesetak godina ubrzano razvija, dok istraživanja na ovu
temu počinju tek prije deset godina. U mnogim područjima nastojale su se ispuniti potrebe
brzo rastuće potražnje za nautičkim turizmom i područja osjetljive ekološke ravnoteže često
su birane za izgradnju luka nautičkog turizma.” ( Kovačić, Horvat, 2021.).

Primjerice rast nautičkog sektora na području Mediterana uzrokuje povećanu zabrinutost

zbog negativnog utjecaja rekreacijske plovidbe na okoliš što se uvelike odnosi na morska
zaštićena područja. ( Carreno, Lloret, 2021.) . Carreno i Lloret u svom radu 2021. godine
navode kako su istraživanja koja su provedena u prethodnih 20 godina pokazala velike
gustoće manjih plovila po hektaru u Cap de Creus u Španjolskoj koji negativno utječu na
cjelokupan okoliš. Iako je najveći broj malih plovila najštetniji utjecaj ipak pripisujemo
superjahtama, kruzerima i sl. Nautički turizam te povezana infrastruktura i aktivnosti imaju
mnogobrojne negativne utjecaje na okoliš. Primjerice neki od nepovoljnih učinaka nautičkog
turizma na okoliš uzrokovane između ostalog samo fizičkim aktivnostima su: sidrenje i
privezivanje, sudari te slične smetnje, krhotine, smeće, postupak ispiranja propelera te samog
plovila, sredstva kemijskog postanka koja se koriste protiv nastanka obraštaja, ispuštanje
plinova u atmosferu, ugljikovodici, održavanje broda, lomljenje broda te ispuštanje
kanalizacije. Biotički faktori onečišćenja su unošenje alohtonih invazivnih vrsta te svjetlosno
onečišćenje ( Boljat et al., 2021.).

U radu “Environment Pollution in Croatia as a Consequence of Nautical Ports

Development“ (2021.) Boljat i suradnici ističu kako na zagađenje okoliša utječe i
nepromišljena gradnja luka namijenjenih za nautički turizam bez istraživanja o utjecaju na
okoliš , posljedično tomu izaziva se povećana potražnja za nautičkim vezovima, kao i
neprimjereno ponašanje nautičara koji borave u lukama nautičkog turizma. Negativan utjecaj
može biti izravan i neizravan, a odvijaju se u različitim prostornim i vremenskim razmjerima,
koji se vode prema faktorima kao što su veličina i gustoća, kretanje brodova i čamaca koje je
temeljeno na specifičnim aktivnostima te okolišne predispozicije. Primjerice, rekreacijska
plovidba može ostaviti znatan negativan utjecaj na kopnene vode budući da su ta vodena

5
tijela manja te ujedno imaju i ograničenu izmjenu vode u usporedbi na obalna područja
( Byrnes, Dunn, 2020.).

Morske zone u odnosu na kopnene vode su izrazito zahtjevniji zadatak s obzirom na njihovu
raširenu prirodu koja otežava zadatak kontrole brojnih izvora onečišćenja i sličnog
negativnog utjecaja dok je kod kopnenih voda aktualan manji broj izvora sa jednom fiksnom
izvorišnom točkom. Kontroliranje morskih zona često se pokazao resursno i financijski
mukotrpan zadatak. ( Byrnes, Dunn, 2020.).

3. AKTIVNOSTI KOJE UZROKUJU NEGATIVAN UTJECAJ

Aktivnosti rekreacijske plovidbe brodom uzrokuju mnogobrojne smetnje. Na primjer

sidrenje, privezi za blokove, pristajanje plovila te ispuh motora imaju štetan utjecaj na samo
dno također uništavaju i livade morskih cvjetnica i koraljne grebene. “Kroz provedene
intervjue i in situ analize s brodarskom posadom procjenjuje se kako su emisije stakleničkih
plinova za sektor plovidbe bile 70.000 tona CO2. To znači da ako turist putuje brodoms
dizelskim motorom, procjenjuje se prosječnu emisiju od 61 kg CO2 po turistu ili 27 kg CO2
za vožnju brodom s benzinskim motorom.” ( Boljat et al., 2021.).

Nadalje, učestala prisutnost brodova znači i učestalo onečišćenje bukom za životinje koje
žive na tim staništima zbog radne buke brodova unutar vodenih tijela i na primjer na razne
ptice koje nastanjuju ta područja. ( Byrnes, Dunn, 2020.).

3.1. SIDRENJE

Sidrenje nerijetko predstavlja ključnu smetnju algama i bentičkim staništima općenito zbog
sidrenog lanca koji se vuče po dnu jer promjene plimnih strujanja i vjetar na površini nose
brod oko mjesta sidrenja. “Već se dugo izvještava o prijavljenim oštećenjima koraljnih
grebena i livada morskih cvjetnica uzrokovanih sidrenjem rekreacijskih te velikih
komercijalnih brodova na lokacijama kao što su Australija, Galapagos, Filipini i SAD.”
(Byrnes, Dunn, 2020.). Carreno i Lloret u svom radu “Environmental impacts of increasing
leisure boating activity in Mediterranean coastal waters.” (2021.) navode kako je šteta
uzrokovana sidrenjem veća kod nautičara sa malo iskustva npr. nautičara bez navigacijske

6
dozvole ili bez poznavanja morskog dna u ekološkom smislu. Također navode kako je 76%
ispitanih vlasnika brodova izjavilo da ne zna na koji tip podloge je privezano sidro kada se
usidre.

3.2. RESUSPENZIJA SEDIMENTA

Prolaženje plovila koji koriste propelere za upravljanje plovilom kroz plitka područja
uzrokuje resuspenziju sedimenta. Mutna voda koja proizlazi iz dizanja npr. pijeska ili mulja
sa dna može onemogućiti proces fotosinteze koji je algama, a i drugim organizmima
neophodan za život. Stvaranje turbiditnog strujanja propelerima također može uzrokovati i
nastanak eutrofikacije koja potom motivira postanak toksičnih bakterija i štetnih algi jer se
mora razgraditi više organskog materijala. Dubina vode i veličina plovila također je ključna
za ovu vrstu negativnog utjecaja jer što je voda dublja i plovilo manje utjecaj je manje
zamjetan. ( Carreno, Lloret, 2021.) .

3.3. UGLJIKOVODICI

Iako su motori rekreacijskih plovila manji izvor ugljikovodika ispuštenih u okoliš te razine
svejedno mogu biti značajne na lokalnoj razini. Ugljikovodici svojim djelovanjem izravno
utječu na kvalitetu zraka i vode te također mogu doprinijeti klimatskim promjenama,
zakiseljavanju oceana te globalnom zatopljenju. (Carreno, Lloret, 2021.) .

“Sirova nafta i rafinirani naftni proizvodi i produkti njihovog djelomičnog izgaranja sadrže
otrovne tvari: monociklički (MAH) i policiklički aromatski ugljikovodici (PAH) . MAH
ugljikovodici su obično viši toksični u odnosu na PAH, međutim, oni općenito isparavaju
mnogo brže. PAH ugljikovodici su opisani među najmutagenijim i najtoksičnijim
kontaminantima koji se javljaju u vodenim sustavima. Nadalje, također je poznato da imaju
dugotrajne kancerogene učinke na mnoge organizme.” (Byrnes, Dunn, 2020.)

7
3.4. SMEĆE I DRUGI OTPAD

Smeće koje potječe s plovila jedan je od glavnih faktora onečišćenja mora i slatke vode, a
uglavnom potječu od predmeta i opreme odbačenih sa broda, različitih materijala koji služe
za pakiranje i drugih osobnih predmeta kao npr. ručnici, odjeća itd. te ribarske opreme koja
kasnije može izazvati takozvani “ghost fishing”. Opasnost sa ovakvom vrstom onečišćenja je

rizik od uplitanja životinja ili unosa u organizam. Plastika koja se proizvodi u današnje
vrijeme je složena mješavina polimera, monomera, kemijskih kontaminanata i aditiva s
apsorbiranom organskom tvari. Mogućnost oštećenja organizma životinje se povećava
unosom kontaminanata u tkiva životinje koji tada mogu promijeniti metaboličke i
reprodiktivne procese. (Byrnes, Dunn, 2020.)

Izrazito veliki negativan utjecaj na vodeni okoliš može ostaviti i brodska kanalizacija
odnosno takozvane “crne vode”. Ispuštanje kanalizacije koja u sebi često sadržava štetne
bakterije i viruse. Ova aktivnost ponajviše predstavlja problem ekološkog, ali i zdravstvenog
tipa potpuno ili djelomično zatvorenim oblicima vodenih tijela kao na primjer lukama i
kopnenim vodama. Također postoje i “sive vode” odnosno ostaci vode za pranje posuđa, tuša,
od pranja rublja itd. Ovaj problem ne smatramo uvelike bitnim kada se odnosi na mala
rekreacijska plovila, već kada su u pitanju kruzeri i veća rekreacijska plovila. ( Carreno,
Lloret, 2021.) .

3.5. KALJUŽNE VODE

Kaljužna voda je vrsta otpadne vode koja nastaje u strojarnici broda te se potom ispušta u
more, a u sebi pritom može sadržavati gorivo, ulje te druge za okoliš toksične tvari. Gorivo u
sebi sadrži teške metale te policiklične ugljikovodike koji zatim procesima bioakumulacije i
biomagnifikacije nakon dospijeća u životinjski organizam kroz hranidbeni lanac dospijevaju
do ljudske konzumacije. Ovakvi ugljikovodici uz štetu na okoliš također mogu izazvati i
genetska oštećenja.

(Carreno, Lloret, 2021.) .

3.6. ANTIVEGETATIVNI PREMAZI

Antivegetativni premazi nansose se na vanjske dijelove plovila koji su potopljeni u vodi ili s
njom na bilo koji drugi način dolaze u kontakt. Takvi premazi služe da spriječe rast i

8
naseljavanje vodenih organizama. (Byrnes, Dunn, 2020.)

Antivegetativni premazi na bazi tributilkositra (TBT) iznimno su štetne za okoliš i organizme

u njemu , a s vremenom se otapaju u vodenim okolišima. Iako je korištenje tributilkositra

zabranjeno od 2003. godine na svim vrstama brodova uključujući i rekreacijska plovila

svejedno se tragovi tog proizvoda i dalje pronalaze. Tributilkositar i proizvodi koji nastaju
njegovom razgradnjom su prepoznati kao najotrovnije tvari te su također potvrđeno štetne za
širok spektar organizama. (Carreno, Lloret, 2021.) .

Uz prethodno navedene aktivnosti koje izazivaju negativan utjecaj nautičkog turizma na

okoliš postoje i mnoge druge kao primjerice ispuštanje toksičnih plinova, unošenje alohtonih
vrsta, svjetlosno onečišćenje, pranje propelera, sudar plovila sa životinjama, nasukavanje
plovila i sl. (Carreno, Lloret, 2021.) (Byrnes, Dunn, 2020.) ( Kovačić, Horvat, 2021.).

“Nautičke i pomorske operacije te povezana infrastruktura i aktivnosti imaju različite utjecaje

na okoliš koji uključuju fizičke (aktivnosti sidrenja i privezivanja, nasukavanja, sudare i
smetnje, smeće i krhotine, ispiranje propelera itd.), kemijska (antivegetativna sredstva,
emisija plinova, ugljikovodici, održavanje plovila i razbijanje brodova, kanalizacija, tragovi
metala) i biotski čimbenici (strane vrste, svjetlosno onečišćenje).” ( Boljat et al., 2021.).

4. UPRAVLJANJE PROBLEMOM NEGATIVNOG UTJECAJA

NAUTIČKOG TURIZMA

Čvrsto razumijevanje prethodno navedenih negativnih utjecaja ključno je kako bismo iste
mogli na vrijeme spriječiti i sukladno djelovati. Danas se svakodnevno ulažu napori da se
smanje negativni utjecaji uporabe rekreacijskih plovila kako bi se daljnje zaštitio okoliš te

gospodarske usluge koju pružaju vodeni sustavi. Korištenjem direktnih i indirektnih načina
upravljanja, tehnika i strategija, primjerice izdavanjem zakona o zabranama, obrazovanju
građana o potencijalnim opasnostima i sl. Moguće je osigurati dugoročnu održivost vodenih
sustava. (Byrnes, Dunn, 2020.)

9
5. ZAKLJUČAK

Nautički turizam je grana turizma koja se na globalnoj razini izuzetno brzo razvija te raste, a
sam razvoj nautičkog turizma nadasve treba biti održiv te ekološki savjestan. Nautički
turizam, iako donosi ekonomske koristi, nosi i značajne negativne aspekte. Često se
suočavamo s ozbiljnim ekološkim izazovima, poput onečišćenja mora naftom, otpadom i
kemikalijama iz plovila. Ovo ima ozbiljne posljedice na morske ekosustave, ugrožava morske
organizme i narušava ravnotežu prirodnih ekosustava. Osim toga, buka, vibracije i promet
plovila mogu negativno utjecati na morske organizme, uključujući ribe i druge morske
životinje. Da bi se umanjili ovi negativni utjecaji, nužno je usvojiti održive prakse nautičkog
turizma. To uključuje implementaciju ekoloških tehnologija na plovilima, strože regulacije
vezane uz očuvanje okoliša, te poticanje svijesti među turistima i lokalnim zajednicama o
važnosti očuvanja morskih ekosustava.

6. LITERATURA

Byrnes, T. A., & Dunn, R. J. (2020). Boating-and shipping-related environmental impacts and
example management measures: A review. Journal of Marine Science and Engineering,
8(11), 908.

Carreño, A., & Lloret, J. (2021). Environmental impacts of increasing leisure boating activity
in Mediterranean coastal waters. Ocean & Coastal Management, 209, 105693.

Kovačić, M., & Horvat, M. (2021). Environment Pollution in Croatia as a Consequence of

Nautical Ports Development. Pomorski zbornik, 61(1), 9-20.

Ukić Boljat, H., Grubišić, N., & Slišković, M. (2021). The impact of nautical activities on the
environment—A systematic review of research. Sustainability, 13(19), 10552.

10