Professional Documents
Culture Documents
Društvo Inovacija - Skripta-1
Društvo Inovacija - Skripta-1
Definicija inovacija
Prema Oslo Manual-u, kao ključnom dokumentu koji definira inovacije na području EU, prepoznate
su 4 vrste inovacija u poduzećima:
1. Inova�van proizvod
2. Inova�van proces
3. Organizacijska inovacija
4. Marke�nška inovacija
Pojmovi inovacija:
1. Inovacija je upotreba novih tehnoloških i tržišnih znanja kako bi ponudili novi proizvod ili
uslugu koje će potrošač želje�. Novi proizvod ima nižu cijenu, poboljšane karakteris�ke te
karakteris�ke koje nikad prije nije imao ili čak nikad nisu postojale na tržištu.
2. Inovacija je proces primjenjivanja novih zamisli na poboljšanje organizacijskog procesa,
proizvoda i usluga
3. Inovacija je unapređenje i povećanje obima proizvoda i usluga i povezanih tržišta,
uspostavljanjem novih metoda proizvodnje, nabave i distribucije, uvođenjem promjena u
menadžmentu, organizaciji i uvje�ma rada zaposlenih (definicija Europske komisije).
Inovacije pridonose konkurentskoj prednos� na sljedeće načine: kod novih proizvoda omogućuju
zahvaćanje i očuvanje tržišnog udjela te povećanje profitabilnos� na tržiš�ma, a kod postojećih
proizvoda – dizajn, prilagođenost, kvaliteta i niža cijena povećavaju konkurentnost i prihode od
prodaje,
Kod govorimo o novim proizvodima kao konkurentskoj prednos�, tu se radi o sposobnost poduzeća da
često mijenja proizvode novim poboljšanim inačicama koja je posebno važna u industrijama u kojima
je životni ciklus proizvoda kratak i mjeri se u mjesecima (primjerice, računala i televizori).
Konkurentska prednost stečena pojedinim inova�vnim proizvodom je kratkotrajna i gubi se pojavom
nove konkurencije, te zbog učestalog kopiranja i obrnutog inženjeringa. Stoga je važno održa� razinu
inoviranja kroz vrijeme.
TIPOVI INOVACIJA
Tip inovacije Primjer
Inovacije proizvoda Razvoj novih ili poboljšanih proizvoda, primjerice novi dizajn automobila
Inovacije procesa Promjena u načinu kako se automobil proizvodi
Organizacijske inovacije Nova organizacijska struktura, novi sustav interne komunikacije, nove
procedure u računovodstvu
Menadžerske inovacije TQM – total quality management, BPR business process re-engineering
Proizvodne inovacije JIT – just in �me proizvodni sustav, novi so�ver za planiranje proizvodnje
Marke�nške inovacije Novi pristupi u prodaji
Inovacije usluga Online bankarstvo
Inovacija procesa je novi ili značajno poboljšan način obavljanja poslova u poslovnom okruženju.
Predstavlja uvođenje nove proizvodne tehnologije koja ubrzava proces proizvodnje, povećava
preciznost i kvalitetu proizvodnje ili značajno smanjuje troškove proizvodnje.
Pod pojmom procesa podrazumijeva se kombiniranje tehnologija, vješ�na, strojeva i objekata
poslovne okoline, koji se koriste za proizvodnju, isporuku ili održavanje i podršku za proizvod ili uslugu.
Evidentno je da, ovisno o načinu, djelatnos� i okolini u kojoj poslujemo, postoji bezbroj načina na koje
se proces može poboljša�. Ona može doći u obliku novih načina proizvodnje, novih tehnika u primjeni,
nabavom nove opreme ili so�verskim unaprjeđenjima (poput digitalizacije poslovanja).
U kontekstu inovacija procesa u posljednje vrijeme kod nas često se spominje pojam industrija 4.0 i
digitalizacija poslovanja. Hrvatska je pretposljednja članica EU koja koris� ICT sustave u proizvodnji.
Većina je upoznata s pojmom „pametne proizvodnje“ te trendovima u industriji 4.0, a koju označava
upotreba ICT sustava s ciljem digitalnog povezivanja strojeva.
Stoga, za velik dio naših poduzetnika, ukoliko žele bi� konkurentni na domaćem i svjetskom tržištu tek
predstoji modernizacija poslovanja primjenom inova�vnih procesnih rješenja.
Po definiciji, organizacijske inovacije obuhvaćaju primjenu nove menadžerske prakse, procesa i
strukture, koji značajno odstupaju od postojećih praksi i normi. Uglavnom se odnose na koordiniranje
ljudskih resursa.
Organizacijske inovacije, odnosno inovacije poslovnih modela smatraju se najizazovnijom vrstom
inovacija, jer za razliku od prethodno navedenih inovacija, koje mogu bi� male i
umjerene, organizacijske inovacije gotovo su uvijek radikalne i rizične.
Startupi su najčešći organizacijski inovatori. Zbog velikih organizacijskih preokreta, stječu prednost
zbog svojih sposobnos� da ponavljaju i prilagođavaju svoje poslovne modele u skladu s tržišnim
trendovima. Najbolji primjeri organizacijskih inovacija jesu AirBnB, Uber i Toyota LEAN sistem. Ovo su
savršeni primjeri brzo rastućih poduzeća, koje su omele postojeće tržište: hotelijerstvo, taksiranje i
autoindustriju.
Marke�nška inovacija spoj je inovacije i marke�nga. Kombinacijom ovih dvaju pojmova u poslovanju,
dolazimo do pojma inovacijskog marke�nga, a pod kojim se podrazumijeva primjena nove marke�nške
metode koja nije ranije korištena i obično uključuje i značajne promjene u dizajnu proizvoda i njegovom
pakiranju, plasiranju, promociji i cijeni. Drugi načini marke�nga inovacija može bi� i lansiranje
proizvoda na nekonvencionalna mjesta, određivanje cijene proizvoda na jedinstven način ili promocija
is�h na jedinstven način.
Fokus ove vrste inovacija je na orijentaciji prema kupcima i tržištu, a svi proizvodi, usluge i procesi
trebaju bi� usklađeni s njihovim potrebama.
Primjeri inovacijskog marke�nga jesu L’Oréal i Ne�lix. L’Oréal je razvio aplikaciju nazvanu L’Oréal
makeup genius, koja korisnicima omogućava digitalno isprobavanje kozme�čkih proizvoda te
usporedbu tonova, boja i sl.
Ne�lix je svoju marke�ng strategiju nazvao „Reverse engineering Hollywood“ (dekonstrukcija
Hollywooda-), kroz koju je prikupio velike količine podataka o novim trendovima, marke�ngu,
korisnicima, kako bi svoje usluge usmjerilo na zadovoljenje potreba svojih korisnika, a sve je to
rezul�ralo transformacijom Ne�lix-a u jednu od najvećih tvrtki na svijetu.
Posebna vrsta inovacija su tehnološke inovacije, od kategorije korisnog prijedloga, preko tehničkih
unapređenja do izuma, koji svom vlasniku mogu osigura� bitnu konkurentsku prednost, tj. monopol.
U razvijenim gospodarstvima, inovacijama i inovatorima posvećuje se posebna pažnja, a inven�vnost
visoko ko�ra na ljestvici sustava vrijednos�.
Najvrjednijim resursom tvrtki ne smatraju se materijalna dobra poput zgrada, pogona ili kapitala (to se
uvijek može naći na tržištu), nego znanje, iskustvo i inven�vnost sadržana u industrijskoj tradiciji nacije
i kvalitetnom kadru.
Povijest i razvoj inovacijskog sustava u Republici Hrvatskoj
Inovacije i krea�vnost dvije su najvažnije riječi sadašnjeg trenutka. Posebice to vrijedi za Hrvatsku čiji
se gospodarski rast pa onda i razvoj društva uglavnom temelji na mikro, malim i srednjim poduzećima.
U razvijenim zemljama EU i svijeta, inovacija je već desetljećima ključna za konkurentnost u globalnom
gospodarstvu, jer otvara vrata održivom rastu i većoj zaposlenos�.
Godine 2005. godine donosi se odluka o ukidanju Vijeća Hrvatskog inovacijskog sustava, za�m odluka
o ukidanju Odjela za tehnologijski razvitak i ukidanje mjesta pomoćnika za tehnologiju.
Nastavak slijedi par godina kasnije spajanjem agencija BICRO i HIT, a gubitak kontrole ključnih
elemenata HIS-a događa se kada MZOS prepušta BICRO i HIT Ministarstvu gospodarstva koje on spaja
sa svojom agencijom HAMAG INVEST pa tako nastaje nova agencija HAMAG-BICRO, ali naravno, sada
u nadležnos� Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta
Nacionalno inovacijsko vijeće je krovno �jelo hrvatskog inovacijskog sustava zaduženo za sveukupnu
koordinaciju provedbe Strategije pametne specijalizacije (S3) 2016.-2020. Osnovan je Odlukom Vlade
RH na sjednici održanoj 5. srpnja 2018. godine. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je kroz
Strateški projekt za podršku uspostavi inovacijske mreže za industriju i tematskih inovacijskih pla�ormi
financiran sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) napravilo značajan napredak u
osnaživanju nacionalnog inovacijskog sustava.
Zakon definira mjeru potpore s ciljem povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj,
povećanje broja poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj te po�canje suradnje poduzetnika sa
znanstvenim organizacijama na istraživačko-razvojnim projek�ma.
Poduzeća i obr� mogu Ministarstvu gospodarstva prijavi� istraživačko-razvojne projekte u skoro svim
djelatnos�ma. Ova mjera potpore omogućava umanjenja porezne osnovice za opravdane troškove
prijavljenih projekata, čime poduzeća u konačnici plaćaju manji porez na dobit/dohodak.
Uspostava Europskih digitalnih centara za inovacije (engl. European digital innova�on hubs - EDIH)
Hrvatska pruža kon�nuiranu poli�čku podršku uspostavi nacionalne mreže EDIH-ova te je predvidjela i
financijska sredstva za njihovu opera�vnost u okviru Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i
Europskih i strukturnih fondova u razdoblju od 2021.-2027.
Europski digitalni inovacijski centri (EDIH) su neprofitni konzorciji koji su dio Europske mreže EDIH-ova,
a sastavljeni su od poduzeća, privatnih i javnih znanstvenih organizacija, udruženja građana i dionika
državnog i javnog sektora, kojima je cilj razvoj i pružanje usluga poduzećima te državnom i javnom
sektoru.
Pružanje usluga posebno malim i srednjim poduzećima, u području inovacija i digitalizacije proizvoda,
usluga, poslovanja i razvoja digitalnih vješ�na, s naglaskom na napredne tehnologije (umjetna
inteligencija, računala visokih performansi, kiberne�čka sigurnost, veliki podaci i internet stvari).
Oblici i važnost zaštite intelektualnog vlasništva
Definicija
Intelektualno vlasništvo je sustav stvaranja i zaš�te nematerijalnih dobara koja izviru iz ljudske
krea�vnos�, utemeljen na međunarodnim sporazumima i ugovorima, nacionalnom zakonodavstvu i
dobrim poslovnim običajima, u svrhu pos�zanja poslovnog uspjeha poduzetnika, te gospodarskog,
tehnološkog i kulturnog napretka države i ljudskog društva u cjelini.
Prema Direk�vi EU 2019/790; Intelektualno vlasništvo obuhvaća sva ekskluzivna prava na proizvode
intelektualnog stvaralaštva.
Patent
Patent je pravo kojim se njegovom vlasniku omogućuje isključivo gospodarsko iskorištavanje zaš�ćenog
izuma, na određenom teritoriju i na određeno vremensko razdoblje. Izum mora bi� tehničkog
karaktera, nov, industrijski primjenjiv i inven�van.
Prednos� zaš�te patenta su do 20 godina isključive komercijalizacije eksploatacije izuma (+5 godina uz
SPC svjedodžbu), nitko bez vlasnikove dozvole ne smije zarađiva� na izumu, omogućuje se povoljan
položaj na tržištu „monopol” te povrat ulaganja u istraživanje i razvoj
Novi način zaš�te industrijskog vlasništva je Uporabni model – registracijsko pravo prikladno za zaš�tu
jednostavnijih izuma. Postupak registracije uporabnog modela je brz, jednostavan i je�iniji u odnosu
na postupak za priznanje patenta. Budući da se registrira bez postupka potpunog ispi�vanja olakšava
zaš�tu izuma individualnim izumiteljima te malom i srednjem poduzetništvu. Zaš�ta izuma uporabnim
modelom vrijedi najviše 10 godina od datuma podnošenja prijave uporabnog modela.
Nacionalna zaš�ta patenta – podnosi se zahtjev i patentna prijava u Državni zavod za zaš�tu
intelektualnog vlasništva RH nakon čeka se dobiva rješenje o priznanju ili odbijanju patenta. Zaš�ta
patenta vrijedi na teritoriju Republike Hrvatske.
Međunarodna zaš�ta patenta:
1. Podnošenjem zasebne prijave u svakoj zemlji u kojoj se traži zaš�ta (u nacionalnim
uredima diljem svijeta)
2. Podnošenjem jedne regionalne prijave (za Europski patent nadležnom uredu EPO-a )
3. Podnošenjem jedne međunarodne prijave direktno međunarodnom uredu WIPO-a (World
Intelectual Property Organization) ili ovlaštenom uredu zemalja članica ugovora PCT (Patent
Cooperation Treaty)
Žig (trademark)
Zaš�tni znak kojim se na prepoznatljiv način označava proizvod ili usluga određenog proizvođača ili
pružatelja usluga, čime se lakše razliku od proizvoda ili usluga konkurenata.
Žig označava proizvod ili uslugu, služi za razlikovanje na tržištu, upućuje potrošača na određen proizvod
Prednos� žiga, odnosno zaš�tnog znaka su povezanost s potrošačima, provjerena kvaliteta, registriran
žig se ne smije koris�� bez dozvole vlasnika te je vremenski neograničeno (uz obnovu svakih 10 god.)
Vrste:
- Robni, uslužni, zajednički, jamstveni (cer�fika�)
- Konvencionalni (verbalni, figura�vni) nekonvencionalni (3D žig, zvučni, hologram, mirisni…)
Nacionalna zaš�ta žiga – prijava žiga se podnosi u Državni zavod za zaš�tu intelektualnog vlasništva RH
gdje se formalni ispituje urednost prijave. Nakon ispi�vanja izdaje se Rješenje i upis u Registar te se
izdaje potvrda i priznatom pravu žiga.
Industrijski dizajn
Vanjski izgled nekog proizvoda ili predmeta, fizički kakav je u upotrebi uključujući oblik, obris, boje, crte
ili njihovu kombinaciju.
Industrijski dizajn je način zaš�te novog oblika proizvoda. Dizajn mora bi� novi te mora ima�
individualni karakter, može bi� teritorijalno i vremenski ograničen, a može bi� istovremeno predmet
autorskog prava (umjetničko djelo)
Prednos�:
- Dizajn čini proizvod privlačnim
- Doprinosi komercijalnoj vrijednos� proizvoda te povećava mogućnost prodaje
- Nitko ne može koris�� registrirani dizajn bez dozvole vlasnika
- Vlasnik može odobri� uporabu dizajna (licenca) ili proda� dizajn drugim osobama
Nacionalna zaš�ta industrijskog dizajna – postupak zaš�te industrijskog dizajna kreće prijavom u
Državni zavod za zaš�tu intelektualnog vlasništva RH gdje se ispituju formalni uvije� i zakonska
ograničenja te se nakon toga izdaje reješenje o registraciji ili odbijanju. Produženje zaš�te dizajna
moguće je za slijedećih 5 god. (na zahtjev) mogućnost produženja 4 x 5 god. (ukupno max. 25 god)
Međunarodna zaš�ta industrijskog dizajna:
1. Podnošenjem zasebne prijave u svakoj zemlji u kojoj se traži zaš�ta (u nacionalnom uredu)
2. Podnošenjem jedne prijave za cijeli teritorij EU (regionalnom uredu EUIPO za dizajn
Zajednice „Community Design) za prijavu internetom
3. Podnošenjem jedne međunarodne prijave (prema Haaškom sporazumu za zemlje članice u
međunarodnom uredu WIPO)
Autorska i srodna prava
Autorsko djelo je originalno, duhovno (intelektualno) ostvarenje iz književnog, umjetničkog i
znanstvenog područja, koje ima individualni karakter i koje je na neki način je izraženo.
Autor je fizička osoba koja je djelo stvorila, osoba čije je ime, pseudonim ili znak na uobičajen način
označen na primjercima djela, dok se ne dokaže suprotno.
Stjecanje autorskog prava; prava se stječu samim činom ostvarenja djela, bez registracije i depozita
djela.
Srodna prava - nazivaju se prava srodna autorskom pravu, koja imaju svoj poseban predmet zaš�te a
koji je uglavnom vezan uz autorska djela.
Vrste srodnih prava: pravo na izvođača na izvedbu, proizvođača na korištenje fonograma,
audiovizualnih producenata na videogramima, organizacija za emi�ranje na programskim signalima,
pravo nakladnika na pisanim izdanjima i sl.
Trajanje:
Autorska – za života autora + 70 godina poslije smr�
Srodna – 50 godina od prve izvedbe ili 70 godina od fiksiranja
Cilj ovog projekta je osposobi� tematski inkubator koji će moći ponudi� neophodnu infrastrukturu i
usluge za razvoj start-up kompanija iz područja bio-znanos�, jednog od prioritetnih i najpropulzivnijih
područja ulaganja koje je ključno za gospodarski razvoj naše zemlje te daljnju izgradnju ekonomije
utemeljene na znanju. BIOCentar tako ima za cilj, povezivanjem znanos� i poslovanja u tekućoj
tehnološkoj revoluciji, pridonije� industrijskoj konkurentnos� sektora visoke dodane vrijednos� u
hrvatskom gospodarstvu i nastanku novih, na znanju utemeljenih, poduzeća.
Program provjere inovacijskog koncepta (PoC) - cilj Programa je podrška inovacijama u ranoj fazi
istraživanja kako bi se osigurao pred-komercijalni kapital za tehničku i komercijalnu provjeru
inova�vnog koncepta te jačanje kapaciteta i sposobnos� privatnog sektora za istraživanje, razvoj i
inovacije.
Od 2010. do kraja 2019. provedeno je ukupno osam krugova PoC-a pri čemu je uz stručnu potporu
Centra sufinancirano sedamdeset i osam projekata sveukupne programske vrijednos� od 19,8 milijuna
kuna.
UTT Program - Program podrške uredima za transfer tehnologije – Program služi kao izvor financiranja
za ak�vnos� komercijalizacije istraživanja, kako bi se povećao broj licenciranih komercijalno
relevantnih tehnologija i broj novih start-up-a proizašlih iz rezultata znanstvenih istraživanja.
Cilj je jačanje uloge Ureda za transfer tehnologije na Sveučilištu kao središnje mjesto za po�canje i
provedbu ak�vnos� transfera tehnologije. Ak�vnost koje se financiraju vezane su za zaš�ta
intelektualnog vlasništva, izradu analize tržišta, razvoj poslovnog plana, izradu strategije intelektualnog
vlasništva, troškove licenciranja, ugovaranje, pravna pitanja, troškove otvaranja spin-off/spin-
out/start-up tvrtki, cer�ficiranje proizvoda, proizvodnju nulte serije proizvoda, dizajn proizvoda i
izgradnja brenda.
Inovacijska partnerstva
CIRTT (Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije) je od 2020. provedbena jedinica Sveučilišta
u Zagrebu kao središta EIT Manufacturinga (European Ins�tute of Innova�on and Technology) za
Hrvatsku. Centar povezuje poduzetnike i inovatore iz Hrvatske sa širom EIT Manufacturing zajednicom
te im pomaže da iskoriste mogućnos� koje ta zajednica pruža. EIT Manufacturing zajednica znanja i
inovacija posvećena je jačanju inovacijskoga kapaciteta u proizvodnim industrijama.
CIRTT je od 2019. i provedbena jedinica Sveučilišta u Zagrebu kao EIT Health Hub za Hrvatsku. Centar
doprinosi provedbi ak�vnos� Hub-ova iz trinaest zemalja koji rade na jačanju lokalnih inovacijskih
ekosustava u području zdravlja. CIRTT je od 2018. također i član konzorcija EIT Climate-KIC Hub u
Hrvatskoj čiji je cilj promocija i uspostava gospodarstva svjesnoga svih učinaka i izazova klimatskih
promjena te koje odgovorno djeluje i radi na inova�vnim rješenjima.
Sve tri projektne ak�vnos� podržane su od Europskog ins�tuta za inovaciju i tehnologiju (EIT), kroz
Regionalnu inovacijsku shemu (RIS) koja se odnosi na (trenutno) 17 zemalja članica EU-a koje se
smatraju umjerenim ili skromnim inovatorima.
Tribine, konferencije, paneli na temu inovacija koje organizira HZI poput; inovacijski forumi (akademska
zajednica i poduzetnici), konferencije i radionice Zavoda za intelektualno vlasništvo, radionice i
predavanja HAMAG-BICRO-a i MINOGR-a o mogućnos�ma financiranja projekata, radionice i
predavanja MPS-a za poljoprivrednike (AGRO-ARCA)
Radionice za mlade na raznim STEM područjima poput STEM radionice za mlade vr�ćke dobi, osnovna
škola, srednja škola, studen�. HZI organizira i izbor najboljeg maturalnog rada strukovnih zanimanja.
Daje se posebna podrška mladima na međunarodnim sajmovima – Young Innovators gdje iom je
organizirano besplatno izlaganje na domaćim i stranim sajmovima
Članice Hrvatske zajednice inovatora:
- 50 članica
- 20 regionalnih i lokalnih udruga i saveza
- 15 fakulteta te Sveučilište u Zagrebu
- 15 inova�vnih tvrtki
Hrvatski sajmovi inovacija
Inventum – ILOK
Međunarodni sajam inovacija, gospodarstva i tehničkog stvaralaštva mladih. Sudjeluju inovatori i
izlagači iz 10 županija, oko 30 gradova iz 5 zemalja Europe.
Udruga inovatora Tesla uz suorganizaciju grada Iloka, Hrvatske zajednice inovatora te potporu
Vukovarsko- srijemske županije se pobrinula da se sajam već 17. godinu za redom održi u najistočnijem
hrvatskom gradu, Iloku.
Adriatech – RIJEKA
Hrvatska izložba inovacija u građevinarstvu - organizaciji SUIR Saveza udruga inovatora Rijeke, uz
financijsku potporu Primorsko-goranske županije. Suorganizatori izložbe su HZI Hrvatska zajednica
inovatora Zagreb, Udruga građevinskih fakulteta Hrvatske Zagreb, Zajednica tehničke kulture
Primorsko-goranske županije i Građevinski fakultet u Rijeci, uz potporu Centra za inovacije i transfer
tehnologije Rijeka.
- 6 godina tradicije
- 50 inovacija u graditeljstvu
Ika – KARLOVAC
Izložba inovacija Karlovac – tradicionalno se održava u Tehničkoj školi Karlovac. U svojem 14. izdanju je
okupila pedesetak inovacija, među kojima su osim inovacija karlovačkih inovatora i poduzetnika, bile i
inovacije partnerskih udruga inovatora iz Zagreba, Rijeke i Pule. Učešćem inovatora iz Unsko sanskog
kantona (BiH) i Dolenjske i Bele Krajine (Slovenija) iKA je imala opet međunarodni karakter.
INOVA
Hrvatski salon inovacija sa međunarodnim djelovanjem. Međunarodna izložba inovacija, proto�pova i
poslovnih planova INOVA/BUDI UZOR
- 47 godina tradicije
- 300 + izlagača
- 20 stranih zemalja
MIPRO
Međunarodni skup za informacijsku, komunikacijsku i elektroničku tehnologiju
- 46 godina tradicije
- 50 izlagača
- Međunarodni karakter
DIRA
Diplomska radionica ZSOI-a (Zavod za elektroničke sustave i obradu informacija FER). Diplomska
radionica ZESOI-ja (DIRA) je godišnji skup koji okuplja diplomande, nastavnike te Gospodarski savjet
ZESOI-ja koji čine iskusni profesionalci, direktori, članovi uprava, voditelji razvoja i inženjeri iz istaknu�h
poduzeća koja zapošljavaju inženjere FER-a. Svrha radionice je da� studen�ma priliku za prezentaciju
rezultata svojih diplomskih radova, te omogući� interakciju s istaknu�m gospodarstvenicima.
Međunarodni sajmovi inovacija
- 30.000 posje�telja
- 5.000 m²
- 700 + inovacija
- Silicon Valley
Najveći svjetski sajam tehnologije, zrakoplovne i svemirske industrije TEKNOFEST u sklopu kojeg se
održava i međunarodni sajam inovacija ISIF je sajam kojeg u 4 dana posje� više od 2 milijuna
posje�telja.
Istanbulski međunarodni sajam Inovacija (ISIF) je izložba fokusirana na komercijalizaciju patenata,
inovacija, novih proizvoda i tehničkih ideja koja je organizirana pod pokroviteljstvom Međunarodne
federacije nacionalnih asocijacija inovatora - IFIA . To je jedan od najvažnijih sajmova na svijetu za obje
strane, inovatore i inves�tore zbog svog geografskog položaja. Istanbul koji je jedinstven most
povezivanja Europe i Azije te trgovačko središte svijeta. Organizirane su brojne B2B (business-to-
business) pla�orme koje pomažu izlagačima na komercijalizaciji svoje inovacije.
- TEKNOFEST
- 1.000.000 posje�telja
- 500.000 m²
- 500+ inovacija
- 20 zemalja
- Avio i svemirska industrija
Varšavska Politehnika tradicionalni je domaćin Međunarodnom sajmu inovacija IWIS. Sajam se održava
u organizaciji Udruge poljskih izumitelja i racionalizatora te u suradnji s patentnim uredom Republike
Poljske i Varšavskim sveučilištem, a sve pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Poljske.
IWIS je najveća međunarodna izložba inovacija u Poljskoj s naglaskom na promicanje znanstvene
izvrsnos�, izuma i inovacija.
- 10.000 posje�telja
- 5000 m²
- 400+ inovacija
- 15 zemlja izlagača
Indijska asocijacija inovatora organizira Međunarodni sajam inovacija EXPO INEX koji se fokusira na
po�canje međunarodne suradnje startupova, transfer tehnologija i promociju međunarodnih
inova�vnih tvrtki na indijskom i svjetskom tržištu.
- 300 inovacija
- 30 zemlja izlagača
- 50 partnera
- Eduka�vne radionice
Regionalni
- INOVAMAK – Makedonija
- Sajam gospodarstva u Mostaru
- Tesla-fest – Novi Sad
- Pronalazaštvo – Beograd
Ma�ja Žugec
Društvo inovacija
Literatura:
„Inovacijom do pobjede, model od A do F““ - hrvatsko izdanje knjige: „Winning at innova�on, The
A-to-F Model“, autori F. T. de Bes i P. Kotler, Školska knjiga, Zagreb 2016.
„Inovacije Sveučilišta u Zagrebu“, (ur.) K. Pap i M. Šimpraga, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb 2021.
„Zaš�ta intelektualnog vlasništva“, (ur.) Jakša Barbić, HAZU, Zagreb, 2017.
„OECD Pregled inovacijske poli�ke, HRVATSKA“ (2014.) Hrvatsko izdanje: OECD Reviews of
Innova�on policy: Croa�a 2013.
Zakon o industrijskom dizajnu (Narodne novine, br. 173/3, 76/07, 30/09, 49/11 i 46/18)