You are on page 1of 40

Hidrauličko uravnoteženje sustava grijanja i hlađenja

Prof.dr.sc. Igor Balen, ZG 12.-13. 02. 2019.


Namjena sustava grijanja / hlađenja

- općenito, KGH sustav treba ispuniti dva osnovna uvjeta:

1. osigurati uvjete toplinske ugodnosti u prostoru (komfor korisnika)


2. ostvariti prvi uvjet uz minimalnu potrošnju energije

Izvor topline Razvod tople / hladne vode Trošila


Problem hidrauličkog uravnoteženja (balansiranja) sustava

Nebalansiran sustav:
- neravnomjerna raspodjela topline, visoka temperatura povratne vode
(grijanje), šumovi / buka… → neispravan rad sustava grijanja / hlađenja
- povećanje potrošnje energenta do 30%

hidraulički neuravnotežen sustav


Problem hidrauličkog uravnoteženja (balansiranja) sustava

25°C 23°C 20°C 18°C 17°C


80°C 80°C 80°C 75°C 60°C
75°C 70°C 60°C 55°C 40°C

Viši Niži
raspoloživi raspoloživi
tlak tlak

POSLJEDICA: Moguća loša distribucija topline!

- problem nije rješiv ugradnjom (samo) termoregulacijskog ventila s


termostatskom glavom (eng. TRV)!
Problem hidrauličkog uravnoteženja (balansiranja) sustava

- u slučaju hidrauličke neravnoteže, zagrijavanje zgrade traje dulje, jer


krajnji dijelovi cijevnog razvoda nemaju dovoljan protok vode. U
dijelovima razvoda bližim pumpi, javlja se prevelik protok koji ne daje
znatno veći učin grijanja (hlađenja)! → Toplinski gubici!

Toplina
120%
Temp. prostora

100%

80%

60%

40%

20%

0%
-2 -1 0 Vrijeme 0% 50% 100% 150% 200%
Protok
Dulji pogon
Problem hidrauličkog uravnoteženja (balansiranja) sustava

- pogrešni pokušaji otklanjanja nedostataka u distribuciji u praksi:


1. Povišenje tlaka dobave cirkulacijske pumpe da se kompenzira manjak
protoka na krajevima cirkulacijskog kruga
UPAMTITE: odnos između promjene tlaka i promjene volumnog
protoka, odnosno snage pumpe!

2 3
 

 

p1  V1  P1  V1 
     
p 2  V  P2  V 
 2  2

- kod povećanja volumnog protoka za 25%, tlak dobave u cjevovodu


poveća se za 56%, a potrošnja eketrične energije pumpe poveća se za
95% (skoro dvostruki trošak električne energije za pogon pumpe)!
Problem hidrauličkog uravnoteženja (balansiranja) sustava

- pogrešni pokušaji otklanjanja nedostataka u distribuciji u praksi:


2. Promjena temperature polazne vode (povišenje kod grijanja,
sniženje kod hlađenja)
- poboljšanje komfora u kritičnim zonama u zgradi,
- pregrijavanje / prehlađivanje prostora u svim drugim dijelovima
zgrade → viši troškovi energije za pogon sustava!
- odstupanje temperature prostora za ± 1°C od optimalne (nepotrebno)
povećava pogonske troškove sustava za 5-10% godišnje.
- još neki pokušaji iz prakse (u „dobroj” namjeri): instalacija dodatne
cirkulacijske pumpe na kraju cirkulacijskog kruga, instalacija dodatnih
lokalnih grijača / hladnjaka u prostorima u kritičnim zonama, itd.
→ loše gospodarenje energijom!
Problem hidrauličkog uravnoteženja (balansiranja) sustava

Neuravnoteženi sustav

Isti promjer svih otvora na cijevi.


→ najviše vode istječe kroz otvor najbliži spremniku!
Problem hidrauličkog uravnoteženja (balansiranja) sustava

Uravnoteženi sustav

Otvor najbliži spremniku ima najmanji promjer, promjer se


povećava prema suprotnom kraju cijevi, najudaljeniji otvor ima
najveći promjer.
→ ujednačen protok vode kroz sve otvore!
Predpodešenje termostatskog radijatorskog ventila

21°C 21°C 21°C 21°C 21°C

Izvor: Danfoss

- hidrauličko uravnoteženje jednostavnog sustava grijanja može se


postići pomoću termostatskog radijatorskog ventila s funkcijom
predregulacije (predpodešenja).
Predpodešenje termostatskog radijatorskog ventila
300
kV-vrijednost-
200 1 2 3 4 5 6 7 N
predpodešenje
Razlika tlaka [mbar]

100
70
50

30
20

10

20 30 50 86100 200 500


T = 15K Volumni protok [l/h]

0,4 0,6 0,8 1 1,5 2 4 6 8


Ogrjevni učin [kW]
Hidrauličko uravnoteženje

- promjene projektnog protoka vode pomoću termostatskog ventila s


predpodešenjem u složenim sustavima grijanja, imaju ograničenja:

• ograničeno prigušenje / protok koji se može regulirati,

• međusobni utjecaj podešenja ventila i drugih elemenata u sustavu,

• problem s dinamičkim promjenama opterećenja i topl. ravnoteže,

• nije moguće podešavanje ukupnih protoka na pojedinim granama


razvoda vode,

• nije moguće sa sigurnošću tvrditi da su postignuti odgovarajući


parametri osim posredno – praćenjem mikroklimatskih uvjeta u
prostorima pri različitim uvjetima korištenja.

Što se događa kad se zatvori određeni broj TRV-a?


Hidrauličko uravnoteženje
- porast tlaka na TRV uslijed smanjenja ogrjevnog učina pri djelomičnom
toplinskom opterećenju:

pumpa

sustav + ručni
balans ventil

instalacija

50% 100% protok


Pad tlaka na TRV
Pad tlaka na ručnom balans ventilu
Pad tlaka u instalaciji
Izvor: Danfoss

• pri nazivnom protoku (100%) pad tlaka na TRV (crveno) relativno je malen, a pad tlaka na
ventilu za ručno balansiranje (zeleno) relativno je velik.
• pri smanjenom protoku pri djelomičnom opterećenju (npr. 50%), pad tlaka na TRV znatno se
poveća, a pad tlaka na ventilu za ručno balansiranje se smanji.
• posljedica: ventil za ručno balansiranje ima zanemariv utjecaj na protok vode pri djelomičnom
opterećenju te se javlja buka na TRV u grijanim prostorima.
Hidrauličko uravnoteženje
- stanje se može poboljšati ugradnjom pumpe s promjenjivom brzinom
vrtnje, ali se problem ne može potpuno ispraviti:

p
Varijabilni protok

pumpa s promjenjivom brzinom vrtnje

Pnom

0% 50% 100% protok


Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

>> 60 kPa
• ne može se zatvoriti

Sila termo
pogona 25 - 60 kPa
• buka,
• on/off rad,
• Δt >> 2 K

5 - 25 kPa
• normalan rad
• regulacija Δt 0,5 do 2 K
Sila
protoka
vode

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

- da bi ispunio svoju zadaću, sustav grijanja / hlađenja mora biti upravljiv


(regulabilan), što znači:
- protoci ogrjevnog / rashladnog medija (vode) moraju biti
uravnoteženi na spojevima ogranaka razvoda pri djelomičnom
opterećenju → hidrauličko uravnoteženje.
- projektni protok mora biti dostupan na svim trošilima pri
nazivnom opterećenju.
- autoritet lokalnih regulacijskih elemenata na trošilima mora se
“zaštititi” od velikih oscilacija diferencijalnog tlaka.

Što je hidraulički uravnotežen (izbalansiran) sustav?

To je sustav s odgovarajućim protocima i razlikama tlaka ogrjevnog /


rashladnog medija pri nazivnom i djelomičnom opterećenju (svi pogonski
uvjeti).
Hidrauličko uravnoteženje

- konstantan ili promjenjiv protok vode kroz sustav grijanja / hlađenja?

• Konstantan protok – troputni ventil


– visoki pogonski troškovi pumpe pri
djelomičnom opterećenju
– visoke povratne temperature u
grijanju i niske u hlađenju (mali Δt)
– ograničenje protoka ručnim
balansirajućim ventilima

• Promjenjiv protok – prolazni ventil


– prilagođavanje protoka trenutačnoj
toplinskoj bilanci zgrade
– odgovarajuće povratne temperature
u grijanju i u hlađenju (projektni Δt)
– ograničenje protoka pomoću
dinamičkih elemenata →
automatskim balansirajućim Izvor: Danfoss
ventilima
Hidrauličko uravnoteženje
• Sustav s TRV s pred-
podešenjem i s auto-
matskim balansirajućim
ventilima.

 Pravilna razdioba tlaka 21°C 21°C 21°C


u svim granama
razvoda.
 Regulacija protoka do
svakog trošila pri
promjenjivim 21°C 21°C 21°C
pogonskim uvjetima.
 Odgovarajuća dobava
topline u sve grijane
prostore.
21°C 21°C 21°C

Izvor: Danfoss
Automatski balans ventil osigurava stabilan diferencijalni tlak za TRV

TRV

ASV
Hidrauličko uravnoteženje

- automatsko balansiranje u sustavu grijanja / hlađenja s promjenjivim


protokom:

pumpa

instalacija

50% 100%
protok
Pad tlaka na TRV
Pad tlaka na automatskom balans ventilu
Pad tlaka u instalaciji

• pri različitim protocima, pad tlaka na TRV (crveno) približno je konstantan,


• višak tlaka pri djelomičnom protoku preuzima automatski balansirajući ventil
(zeleno),
• posljedica: potpuno hidraulički uravnotežen sustav s promjenjivim
protocima!
Hidrauličko uravnoteženje
Učin
RUČNI balansirajući ventili

Raspoloživi
diferencijalni Tlak na TRV Protok kroz Vrijeme
tlak TRV
Temp

Vrijeme Vrijeme Vrijeme Vrijeme

Učin
AUTOMATSKI balansirajući ventili

Raspoloživi
diferencijalni Tlak na TRV Protok kroz Vrijeme
tlak TRV
Temp

Vrijeme Vrijeme Vrijeme


Vrijeme

Automatsko balansiranje osigurava povoljne pogonske uvjete za TRV.


Hidrauličko uravnoteženje

Konstantan protok

Regulacijski ventili:

- prolazni regulacijski ventili s


pogonom (regulacija učina
promjenom protoka).

Balansirajući ventili:

- ručno balansiranje u svakoj


grani cirkulacijskog kruga.

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

Promjenjivi protok

Regulacijski ventili:

- prolazni regulacijski ventili s


pogonom (regulacija učina
promjenom protoka).

Balansirajući ventili:

- automatsko balansiranje
(regulatori diferencijalnog tlaka) u
svakoj grani cirkulacijskog kruga.

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

Promjenjivi protok

- prolazni regulacijski i balansirajući


ventil:

PIBCV – Pressure Independent


Balancing Control Valve

Tlačno neovisan regulacijski ventil

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

AB – QM ventil

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

Regulacijski ventil i ...

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

... Automatski balansirajući


ventil u jednom kućištu
(regulator diferencijalnog
tlaka)!

Izvor: Danfoss
U pogonu
AB-QM ventil automatski
ispravlja oscilacije tlaka i
stabilizira pogon sustava
grijanja / hlađenja.
Hidrauličko uravnoteženje

Uporaba tlačno neovisnog regulacijskog ventila na priključku pojedinog


trošila:
• Jednostavno hidrauličko uravnoteženje
- podešenje protoka bez mjerenja
- optimizacija pogona pumpe
Prestrujni ventil

• Autoritet PIBCV je a=1


• Pri djelomičnom opterećenju, kada se javlja „višak“
tlaka, to ne dovodi do prekomjernog protoka, jer
povišenje tlaka ne utječe na funkciju sustava
– ušteda električne energije!
• Sustav je uravnotežen u svim uvjetima pogona!

• Nisu potrebni ručni ventili.


Hidrauličko uravnoteženje

Odabir PIBCV je jednostavan:


- ugrađeni ventil mora „nametnuti” svoju karakteristiku hidrauličkom
krugu kojim upravlja → autoritet ventila!

∆p ventil
___________________
Autoritet =
∆p ventil + ∆p ostalo

Zbog konstantne razlike tlaka na ventilu, autoritet ventila je uvijek


a = konst.
ZNAČAJNO POJEDNOSTAVLJENJE: Provjera autoriteta nije potrebna!

Odabir ventila isključivo prema PROTOKU!


Hidrauličko uravnoteženje
Primjeri: Centralno grijanje i centralno hlađenje (odvojeno)

Panelno grijanje i hlađenje

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

Uporaba tlačno neovisnog regulacijskog ventila na svakom radijatoru za


automatsko hidrauličko uravnoteženje:

Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

Radijatorski tlačno neovisni regulacijski ventil s automatskim hidrauličkim


uravnoteženjem:

Raspon protoka:
25–135 l/h

Razina buke:
<30 dbA maks. 60kPa

dP min. 10kPa, za konstantan protok

dP maks. 60kPa, preporuka zbog buke


Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

Uporaba radijatorskog tlačno neovisnog regulacijskog ventila ima svoja


ograničenja:
Rješenje Maks. tlak Radijator Sustav Primjena
DV™
na radijatoru Maks. protok • Za kompleksni razvod
Maks =135 l/h • Za teško dostupne vertikale / Za sustave s
diferencijalni grane nižim
tlak • Za međusobno više udaljene vertikalama i
P ~ 3000 W polazne / povratne vodove
= 60 kPa manjim brojem
pri T = 20 • Za radijatore s priključkom sa
trošila
strane

ASV na grani + TRV


na radijatoru Maks. protok • Za nepoznat maks. Za sustave s
Maks prema diferencijalni tlak
diferencijalni višim
projektiranom • Za sustave s ranije ugrađenim
tlak vertikalama i
TRV (l/h) funkcionalnim predpodešenim
TRV
većim brojem
= 150 kPa trošila
• Jedino rješenje za sustave s
ventilima integriranim u trošila
Izvor: Danfoss
Hidrauličko uravnoteženje

Što se može postići u brojkama (iskustvene procjene)?


Dobrom regulacijom unutarnje temperature, na svakih 1°C u grijanju ušteda
iznosi oko 5 %, a u hlađenju oko 10 %!
Noćno sniženje unutarnje temperature u grijanju, donosi uštedu oko 10%!
Ugradnja termostatskih radijatorskih ventila s predpodešenjem i
diferencijalnih regulatora tlaka zajedno, donosi uštedu do 30 % u postojećoj
zgradi bez tih elemenata!
Ugradnja tlačno neovisnih regulacijskih ventila za regulaciju diferencijalnog
tlaka i učina, donosi uštedu do 40 % u prosječnoj postojećoj zgradi (ovisno
o načinu i stanju postojeće regulacije sustava)!

→ hidrauličko uravnoteženje je nužni preduvjet za ispravan rad sustava!


Iskustva iz prakse

Lokacija: Prag, Češka


Namjena: Poslovna zgrada, hlađenje
Sustav hlađenja: centralni, rashladni uređaj zrak – voda
Novogradnja: ugradnja tlačno neovisnih regulacijskih ventila na priključku
ventilokonvektora, početkom 2007.
Rashladna energija – usporedba s drugom jednakom zgradom s klasičnim
regulacijskim ventilima: razlika 38 % u jednoj sezoni hlađenja

0,25 kn/kWh

Izvor: Danfoss
Iskustva iz prakse

Lokacija: Istra, Hrvatska


Namjena: Hotel, sobe, korištenje 6 mj/god, pretežito hlađenje
Sustav grijanja / hlađenja: centralni, s dizalicom topline zrak–voda
Rekonstrukcija: zamjena 228 kom 3-putnih regulacijskih ventila s prolaznim
tlačno neovisnim regulacijskim ventilima na priključku ventilokonvektora,
početkom 2018.
Smanjenje računa za elektr. energiju u 2018:
Računi EE (kn) Računi EE (kn) Komentar
računi iz 2017 preračunati
2017 471.411,64 kn 589.264,55 kn na cijenu EE iz 2018
2018 436.724,79 kn računi 2018
Ušteda (Kn) 152.539,76 kn
Ušteda (%) 26%
Investicija 278.160,00 kn
JPP (god) 1,82
Iskustva iz prakse

Lokacija: Lublin, Poljska


Namjena: Stambene zgrade, izgrađene 1959 do 1992 (16 kom, 30 – 54 stana
u jednoj zgradi), grijanje – vanjska projektna temperatura -20 °C.
Sustav grijanja: daljinsko grijanje (gradska toplana),
indirektne topl. podstanice (frekv. regul. pumpe sekundara),
tipično vertikalni razvod sekundara (neizoliran u grijanim
prostorima).
Rekonstrukcija: vanjska ovojnica (vanjski zidovi – osim 3 zgrade, krov, vanjski
prozori),
grupa A – samo TRV s predpodešenjem,
grupa B – autom. balans ventili s fiksnim podešenjem 10 kPa,
uz postojeće TRV,
grupa C – automatski balans ventili i TRV,
grupa D – radijatorski tlačno neovisni regulacijski ventili,
zamjena postojećih TRV.
Mjerenje isporučene topline za grijanje: punih 6 sezona grijanja
( 3 sezone prije i 3 sezone nakon rekonstrukcije).
Iskustva iz prakse

Lokacija: Lublin, Poljska


Namjena: Stambene zgrade, izgrađene 1959 do 1992 (16 kom, 30 – 54 stana
u jednoj zgradi), grijanje – vanjska projektna temperatura -20 °C.
Uštede topline za grijanje (prosječno kroz mjereni period):
grupa A – 17,5 %
grupa B – 15 % u toplinski izoliranim zgradama,
21,5 % u toplinski neizoliranim zgradama (zašto?)
grupa C – 20,5 %
grupa D – 17 %

- JPP od 1,4 god (zgrada B6) do 4,9 god (zgrada D1).


Cholewa,Tomasz; Balen, Igor; Siuta-Olcha, Alicja. On the influence of local and zonal hydraulic balancing
of heating system on energy savings in existing buildings – Long term experimental research, Energy and
Buildings. 179 (2018); 156-164
HVALA!

Prof.dr.sc. Igor Balen


Sveučilište u Zagrebu
Fakultet strojarstva i brodogradnje
Zavod za termodinamiku, toplinsku i procesnu tehniku
e-mail: Igor.Balen@fsb.hr

You might also like