[)tf r- ... - - ·-- - . . - ｾﾷＭ - -- - -- - -· ｾ＠ __.

ｾ＠ ｾ Ｉ＠ . •

ef r ｦｻｨｰｮｺ ＠ｾ ..cnszs ＮｾＩ･Ｍ us fra

·(7TU7n • fl'.'" ?o7um ·· ljfin ·/'"'. 1
1 ｍｾ ｺｬｭ＠ Lman1 . ｂｏｓＱ＠ . . ws .
..... ...... ..-. . ......• .......... ...... . . .. .... .
-

.
.......... . ..
.•
--
 Biblioteka
POSEBNA IZDANJA
ALBERTO FORTIS

Priredio
JOSIP BRAｔｏｌｉ＠

Urednica
BOžENA ZADRO GLOBUS l ZAGREB
 Naslov izvomika ALBERTO FORTIS l NJEGOV PUT PO DALMACIJI
VJAGCfO IN OAL"'AZIA
DELL'ABATE ALBERTO FORTIS
Venezia, l n4. god.

Recenzenti
Dr JOSIP BRAｔｉｊｕ＠
Dr MIRKO ｔｏｍａｓｖｉ＠

Knjiga Alberta Fortisa Pttt po Dalmaciji (Viaggio in Dalmazia) objavljena

je na talijanskome prije 210 godina ( 1774), re je u talijanskoj, ali i u osmi im
evropskim književnostima odigrala izuzetnu ulogu. Prijevodima na francuski,
ｮｪ･ｭ｡ｫｩ＠ i engleski jezik cjelokupne knjige, a posebice poglavlja o živoru i
ｯ｢ｩ｡ｪｭ＠ Morlaka - koje se ｩｴ｡ｬｯ＠ i širilo i prije cjelovitog prijevoda knjige -
evropska se javnost upoznala s našim narodom na jedinstven i osebujan ｮ｡ｩＮ＠
Forrisova knjiga i osobito njeni odjeci porodili su morlakizam ili morlaštvo u
evropskim književnostima. Osebujna Strujanja u predrevolucionarnoj Evropi,
šro su poticaje crpila i ｩｺｶｯｲｾｴ｡＠ nalazila u rusoovskom povratku prirodi i
vikovskom poimanju jezika i kulrure kao ｮ｡ｩ＠ otkrivanja svijeta, Forrisovim
su djelom poduprta i osnažena. Put po Dalmaciji, ｭ･ ｵ＠ osra lim, upozorio je
Evropu da u njezinu središtu postoji jedan zaboravljen i nepoznat na rod kakav
su tražili filozofi povratka prirodi ili književnici koji su u svojim djelima
izmislili civilizacijom nepokvaren svijet (F. R. Chateaubriand, nešto kasn ije B.
dc Saint Pierre). Pjesma Asanaginico rrcbalo j_e da pokaže kako su i primitivni,
rj. prvotni, civilizacijom nepokvareni narodi sposobni stvoriti vrhunska estet-
ska djela.
Forrisovo djelo o našim krajevima nastalo je u ｯｺｲ｡ｪｵ＠ prosvjerireljstva;
svojom orvorenom simpatijom prema svemu što je jednostavno, ljudsko i
izvorno ono nagoviješta predromanrizam. Napisano na talijanskome, puni i
jedinstveni evropskj uspjeh doživjelo je izvan Italije, u prije,•odima. U samoj
lraliji, podijeljenoj i konzervativnoj, skromnije je odjeknulo. Tek ga novija
isrrazivanja ponovo orkrivaju i veoma visoko vrednuju. Snažan poticaj forri-
sologiji dao je i hrvarski romanisr, profesor Žarko ｍ ｵ ｬｪ｡ｩＮＧ＠
.

ｐｲｯｵ｡ｶｮｪ･＠ F0rti$ovn iwom • djdn ｾ｡ｰ｣Ｚ＾･ｴｯ＠ je incenzivnije radovima brka ｍｵｩｊｴＧｉＬ＠

1
.• .
S talijanskog preveo kOJI )< od objavljivanja Fomsovr kor<;pondencij< ( 1952) kt<nuo u n:konmukciju njegovih
bo:-'vab u našim kntjcvim:J. identificirao njegove m«me" i prijatelje, pmrio got n.1 pumvim3 i
MATE MARAS ?P•s;ao sudbinu njegovih spiSA, 1c ｴｾｫｯ＠ posmo najbolji fortisolog uop«. Rtz:ultad ｍｵｬｪｾｩｨ＠
lstraf1wanja bit tt uok:ndtru monog.nfijom koju JC autor, prije više godJna, ｮ［ｾＱＺＮｶｩｯ＠ pod
lbslovom Odnosi i wu 111/Nrto Fortw s jublim Sla_,ima. U Forti$ovoj dornovin1 osobirih
Prilog s latinskog preveo "llUiuga za otkrivao)<' zaposraviJ"fllOl" ml<1a&og prosvj<ri<elja imaju A. Cronia 1C. F. Torcrllon.
DARKO KOVａｋｏｖｉ＠ Vidi Bibliogra6ju.

v
 Život i putovanja Veneciju , u samostan Santo Stefano. Tu je uz Valentina Busu Ｈ ｩｮ＠ se,
podrijetlom iz Dalmacije) postao - za krarko vrijeme - ｭｬ･ｴ｡ｫｩ＠ državni
Alberto Forris živio je i djdovao u osebujnom povijesnom razdoblju kada cenzor. Orad i poznanstvo s Elizabetom Caminer, rada 18-godišnjakinjom, s
se stari svijet, uzdrman racionalizmom i prosvjcriteljsrvom, preispirivao i kojom ･＠ ga sve do njene smrti veza d duboko prijateljstvo, ｺ｡ｪ･､ｮｩｫ＠ planovi i
lomio u požaru francuske ｧｲ｡ｮｳｫ･＠ revolucije. Kako je i Forris dao prilog ｮｯｶｩ｡ｲｳｫＭｰｵ｢ｬ｣ｴ＠ ostvarenja u ｡ｳｯｰｩｭ＠ njena oca Domenica. Pn•i
takvom evropskom kretanju, nije ｵ､ｮｯ＠ šro su ga prvi biografi opisali kao rakav ｡ｳｯ ｰｩｳ＠ u kojem je ｳｵｲ｡ｩｶｯ＠ i Forris zvao se • Enropa letteraria•.
legendarnu ｬｩｮｯｳｴＬ＠ re danas u prikazu njegova ii vora treba krenuti prije svega Tom suradnjom i kretanjem u intelektualnim krugovima Venecije stekao je
od dokumcnam. Stari su biografi zabilježili da mu je orac bio ｢ｲｩｪ｡＠ pri crkvi mnoga poznansrva, re su tako ｰｯ･ｬ｡＠ i njegova putovanja u naše krajeve;
S. Francesco Grande u Padovi. Pokušali su, možda, roko objasniti bomaršeov- isprva je putovao sam, a poslije, kao poznavalac naših krajeva, ｶｯ､･ｩ＠ bogate
sku revolucionarnost ｰ｡､ｯｶｮｳｫＭｭｬ･ｲ ｫｯｧ＠ opata. Novi podaci donekle Engleze.
osporavaju umjetno stvorenu ｲｯｭ｡ｮｴｩｵ＠ sliku o njegovu djerinjsrvu : Forrisov Kao mlad teolog, 24-godišnji Alberto Fortis krenuo je na svoje prvo
je orac bio, na ime, skroman i osiromašen aristokrat, ｰｬ･ｭ ｩ Ｎ＠ U roj obitelji znanstveno putovanje za uskrsnih blagdana 1765, i to u Istru, medu slavenski,
rodio se 1 J. listopada 1741. Giovanni Battista (lvnn Krstitelj) Fortis. Njegova hrvatski svijet. Prvi susret s našim ljudima, koji su mu se ｵｩｮ ｩ ｬｩ＠ siromašni i
majka, ｮ｡ｯ ｩ ｴ｡＠ i obrazovana dama, preudala se nakon smrti prvoga muža za grubi (rozzi abiranti), odredit ･＠ njegove ｢ｵ､･＠ znansrvene i ljudske interese.
jednog od najuglednijih padovanskih aristokrata, ｧｲｯｦＺｾ＠ Capodalisru . U svom Tih se prvih dana na našem prostoru zadržavao u okolici Pule, u Valturi i na
je domu imala književni salon, kakvih je u ono doba bilo i drugdje, ali ne rako ｵ＠ Raše.
ｺｮ｡ｪｩｨＺ＠ k njoj je dolazila padovanska aristokracija i inteligencija, ｭ･ｵ＠ Drugo putovanje u n:Jlt krajeve, na otoke Cres i Lošinj, novcem je
ostalim i prevodilac Ossiana, opat Melchiorc Ccsaroui. Tako se h•an Krstitelj pomogao jobn Stuart, grof od Burc.1 Na pur je Fortis krenuo s engleskim
Fortis odmalena kretao ｭ･ｵ＠ kulrumim ljudima koji su poricali njegovo ｩｳｲ｡ｶ･ｭ＠ poljoprivrede j ohnom Symondsom i talijanskim ｢ｯｴ｡ｮｩｲ･ｭ＠ i
zanimanje zn prirodne znanosti i u isto vrijeme u njemu budili interes 1.a ｬｩｪ･ｮｫｯｭ＠ Domenicom Cirillom. Na Cres su stigli u svibnju 1770, re osta li
književnost. nešto više od dva tjedna ｩ ｳ ｴｲ｡ ｩｵ ｪｵ ｩ＠ minerale i okamine. Za putovanja C resom
U kasnijim zapisima ｳ ｪ･｡＠ se da je ｶ･＠ u osmoj ili deveroj godini bio Forris se sastajao s priprosti m i ｵ ･ ｮ ｩ ｭ＠ ､ｯｭ｡ｩ＠ svijerom ｢ｩ ｬ ｪ･ｩ＠ ono što bi
zabavljen skupljanjem kamenja, okamina i bilja, tj. gcologijom i petrografi- mu moglo poslužit i za knjigu. Na tO je putovanje želio ｩ＠ i j ohn Stuart, ali je
jom, rc da sc s najvidenijim ｩｳｴｲ｡ｶ ｩ ｭ｡＠ penjao po brdima i razmišljao o zbog bolesti morao od usrari. Vjerojatno je on Forrisu i suputnicima objasnio
revolucijama kroz koje je prošla Zemlja. što ga sve zanima, te ih napurio kako i šro da ist(ažuju. Taj je škotski ｰｬ･ｭ ｩ＠
Mladi je Forris stupio u ｵｶ･ｮｯ＠ padovansko sjemenište, a zarim u augu- (zakrarko i predsjednik engleske vlade) bio poklonik i propagaror Macpherso-
srinski red, re ｲ･､ｯｶｮｩｫ＠ habit obukao u 16. godini, promijenivši krsno ime u novih Ossianovih p;esama (pomogao je i Cesarorriju da spjev objavi na
Alberto. ｓｶ･ｮｩｫｯｭ＠ nije postao zato što je bio siromašan, re se ､ｲｵｧ｡ｩｪ･＠ ne bi talijanskome), re je prvotni interes za geologiju usmjeravao u ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ･＠
mogao Jkolovari, nego sroga da bude slobodniji i neovisniji u istraživanju narodnog iivora.
prirode. Ne zna se, uosralom, je li se ｵｯｰ･＠ dao zarediti za ｳｶ･ｮｩｫ｡Ｎ＠ Od prvih Ekspedicija se s Cresa nije odmah vrarila u Veneciju nego je krenula
ga dana ｰ ｲ ｩｶｬ｡･＠ prirodne znanosti i književnost, a ne teologija. U padovan- zapadnom istarskom obalom i zadržala se u Novigradu. Posjetili su spilju u
skom sjemeništu, kao i drugdje gdje se školovao, strasr ｩｴ｡ｮｪＬ＠ istraživanja i Bnonigli, koja se Forrisa duboko dojmila. Stalaktite s ulaza ｵｳｰｯｲ･ｪ＠ s
pisanja nije ga ostavljala. Iz Padove je preko Verone i Bologne srigao u Rim kandelabrima i stupovljem katedrale u Milanu i Orvieru. Tri dana morali su
neprestano nošen idejom o spjevu o Zcmljinim braJdizmama. Starješine, mimo plana ･ ｫ｡ｴｩ＠ na istarskoj oba li zbog nepovoljna vjetra. U jednom
ｭ･ｵｴｩ Ｌ＠ polažu nade u njega i ｯ･ｫｵｪ＠ da mladi ｵ ･ｮｪ｡ｫ＠ s vremenom postane soneru, ｰｯｳｶ･ｮｭ＠ G. P. S. Polesiniju, Forris je ocrrao svoj porrrer-karika-
teolog reda. U Rimu se njegov ｵｩｴ･ｬｪ＠ A. A. Giorgi, ｬ｡ ｮ＠ ｳｶ･ ｭｯ ｮ･＠ papinske ntru:
insrirucijc Propaganda fide, bavio ｩ ｳｴｏ ｮ ｩ ｭ＠ ｪ ･ｾＮｩ｣ ｭ｡＠ i pismima, re je i mladom
redovniku ｯ ｭ ｯｧｵ ｩｯ＠ boravak u ｵｶ･ｮｯｪ＠ Biblioteci Angcliki. Svoje je ｵｩｴ･ｬｪ＠ Vaš prijatelj što skuplja oblutke
zadivio poznavanjem svega osim teologije. U Rimu sc upoznao i s našim i trave i ka men ｩ･＠ s puta,
ljudima, ponajprije Bencdiktom Srayem i Rajmundom ｋｵｮｩ･ｭＮ＠ ｒｵ ･ｲ＠ Bo-
2
ｫｯｶｩＬ＠ ｩｪ･＠ je znanstveno-epske spjevove rada ｩｴ｡ｯＬ＠ posrat ･＠ mu uzor. O johnu Sruanu ,•• M. ｊ｡ｮｫｯＬｩ Ｌ＠ $kotski m•cmo i djelo o Dabnadjt, Zbornik <;>dova
Filotofskog (;,kuJ«ta u Zagttbu ll, Ａ ＹＵ ｾ Ｎ＠ i Ossian kao poticaj za sakupliturjt tlilrodnih pj-mn
Nn putovanjima ｩｺｭ･ｵ＠ ｺ｡ｶｩｪ＠ i Rima ｶ･＠ je ｰｯ･＠ mrziri grad koji je kod }lftnih Slovena, Zbornik u. 1t3nxln• uvo1 i ｯ｢ｩｪ･＠ 38, l 954. Ranih ixd.anj• C<i><olliin'tt
smatrao uzrokom spuranosri i osobne neslobode. Osobito teška neslaganja sa prijc,vO<b Ossi4na lako j< i d.o.n.u n•n u b•bhot<k•m• po Istri i Dalmadii, š1o sY)<doB o V<likot
popularnosti toga djela u naitm kr2j<>·•m•. Macphersooova mistifikadia skladno « ukloplla u
srarješonama izbila su 1776. i 1777, a Forris je isposlovao da se iz Rima vrari u ､ｯｭｩＢ＠ ｰｲｩｬｫｾＬ＠ kojima je Fonisovo d)<'lo d>lo ｫｯｮｩ＠ oblik.

Vl VII
 ne pušta na miru živjet' kukce brinuti sam ｺ｡ｲｵｪｩ＠ radom i istraživanjem, pisanjem i suradnjom u znan·
ｵｨｯ､･ｩ＠ k tome i ribe i ptice.3 stvenim ｡ｳｯｰｩｭＮ＠ Pružao je usluge ｩ ｳｴｲ｡ ｩ ｶ｡ ｩ ｭ｡＠ i znanstvenicima, te za
bogate kolekcionare skupljao starine, okamine i minerale. Na strani koju je
ｔｲ･ｩ＠ je put u naše krajeve putovao ljeti 1771. s dvojicom Engleza, lordom napustio za ｶｪ･ｮ＠ ･＠ protivnike imati mnoge što su ga smatrali izdajicom, te
Frederickom Augustusom Herveyjem, anglikanskim biskupom iz Londonder- su mu ･ｳ ｴ ｯ＠ ｩｮ ｬｩ＠ neprilike.
ryja, i njegovim ｮ･｡ｫｯｭ＠ Jamesom: Putovanje je bilo dobro pripremljeno: za Oslobodivši se obaveza prema redu, Fortis se dao na ｳｲ･ｩｶ｡ｮｪ＠ rukopisa
to se, vjerojamo, pobrinuo sam Fortis koji je dao tiskati i svojevrstan upitnik Puta po Dalmaciji. Tim je poslom bio zaokupljen do kraja te i cijele 1773.
ili anketni tist Notizie preliminarr na osam stranica. Krenuo je na put iako je godine. Kao i za knjigu o Cresu i Lošinju, jednu je glavu ponudio na obradu
bio zabavljen tiskanjem, korigiraojem (vjerojatno i ｫｯｮ｡ｭ＠ redakcijom) padovanskom p.rijatelju i akademiku Josipu Gennariju koji je trebalo da
knjige o Cresu i Lošinju. Putovanje i druženje s jednim anglikanskim bisku- napiše poglavlje o ｖｲ｡ｮｩｭＬ＠ odnosno priredi ｖｲ｡ｮｩ･ｶｯ＠ Putovanje iz
pom - kolikogod l.iberalnim i sklonim pregovorima i pomirbi s ｫ｡ｴｯｬｩｭ＠ Budima u Drinopolje. Ali, kada je on odbio suradnju - vjerojatno zbog
vrhovima - moralo je biti zazorno Fortisovu redu, s kojim su odnosi ionako ｫｲ｡ｴｯ･＠ vremena - Fortis je sve obavio sam. Knjigama, rukopisima i informa-
bili izrazito napeti. Ni konzervativni i ｳｵｭｮｪｩ｡ｶ＠ vladini -krugovi u Veneciji cijama pomogli su mu prijatelji u Veneciji (T. ｖｲ｡･ｮＩ＠ i Dalmacij i (M. ｓｯｶｩＬ＠
nisu na takva putovanja gledali s razumijevanjem. Fortisa je odavna pratio J. Bajamonti, K. ｇｲｵ｢ｩ Ｉ Ｎ＠ Dok je bio zaokupljen radom na knjizi, stigla mu
glas redovnika odviše slobodna u ponašanju i ｰｯ ｬ ｩｴｫｭ＠ pogledima. ｩｮ＠ se, je obavijest da krene na još jedno putovanje u Dalmaciju, u jesen 1772. To je
osim toga, da je na putovanje krenuo mimo znanja svojih starješina i dopušte- putovanje final)cirala komisija u kojoj su bili G. Ruzzini, F. Farsetti i
nja vlasti. C. Zenobio. Svrha je putovanja bila da se ｰｲｯｵｩ＠ ｭｯｧｵｮｳｴ＠ ･ｫｯｮｭｩｪｧ＠
S Frederickom Herveyjem i njegovim ｮ･｡ｫｯｭ＠ Jamesom Fortis se sreo u ribarenja na dalmatinskoj obali i ｯｴｪｵ＠ odakle bi se riba, nepokvarena i
Puli u lipnju 1771; obojica su Engleza dva mjeseca lutali Istrom s ｣ｲｴ｡･ｭ＠ svježa, mogla dopremati u Veneciju. ｒ｡ｺｬｩｴ＠ su propisi to ｯｮ･ｭｧｵ｡ｶｬｩＬ＠ te
Michaelom Shanahanom ･ｫ｡ｪｵｩ＠ Forrisa. Zajedno su zat im posjetili Rovinj, a se dalmatinska riba protuzakonito prodavala dok je u Veneciju stizala skupa
onda krenuli u Brtoniglu pogledati spilju. Englezi su ga izvijestili o Pazinskoj posoljena riba sa sjevera. Komisija je, ｫｯｲｩｳｴ･＠ se Fortisovim radom i istraži-
jami, ali su uto ｵｬｩ＠ da je proradio Vezuv, pa su se preko Ancone uputili u Rim va njem, podnijela Senatu izvještaj. Dalje se od konstatacije nije krenulo.5
i Napulj . Vezuv se ｶ･＠ bio smirio, te se ekspedicija iz Manfredonije uputila u
Dalmaciju. Posjetili su Split i Trogir, otišli u Dalmatinsku zagoru, posjetili
Roški slap, Skradin i Zadar, te prešli na Cres, odnosno Lošinj. Tu se Hervey Boravak u Dalmaciji s prijateljima dobro mu je došao radi podrobnijeg
rastao s Forrisom i krenuo u Istru, ali je u Padovu stigao pdje Fortisa, o kome ｰ ｲｯｵ｡ｶｮｪ＠ materijala za planiranu knjigu. Fortis je, osim toga, i za sebe i za
se bio pronio glas da je na putu stradao: Kada je Fortis stigao u Veneciju, razne ｮ｡ｲｵｩｯ｣･＠ skupljao geološku ｧｲ｡ｵ＠ i srarine: okamine, natpise mi
dopunio je svoje zapise i napokon dovršio posljednje poglavlje Zapažanja o latinskom jeziku, odnosno njihove prijepise, stari novac, rukopise i drugo.
Cresu i Lošinju. Na posljednjim stranicama dotiskane knjige ｩｺｶｪ･ｵ＠ o Putovao je s jackom Herveyjem i ｣ｲｴ｡･ｭ＠ Angelom Donarijem. ｋｯｮ｡ｵ＠
upravo završenom putovanju Dalmacijom, te najavljuje novu knjigu. No, nju obradu crteža, tj. rezanje u bakru, povjerio je Jakovu Leonardiju, koji je i
je trebalo ･ｫ｡ｴｩ＠ još tri godine. Pojedina pisma, upravo izvještaji s da lmatin- potpisao crteže u talijanskom izdanju Puta po Dalmaciji. Na putovanjima u
skih putovanja, kružila su u rukopisu p6je nego što. je objavljen Put po unutrašnjost pokraj ine putnicima su na ｰｯｭ＠ bili Julije Bajamonti, tada još
Dalmaciji. student medicine u Padovi, i Klement ｇｲｵ｢ｩＬ＠ filolog i dobar poznavalac
Putovanje Dalmacijom s anglikanskim biskupom mimo znanja duhovnih i glagoljice iako je o njoj imao osebujna mišljenja. Prije negoli je knjiga izišla,
svjetovnih vlasti, trlavice u redu i kršenje ｲ･､ｯｶｮｩｫ＠ ､ｩｳｾｰｬｮ･＠ primorali su Fortis je još jednom morao u Dalmaciju .
Fortisa da raskine s augustinskim redom. U travnju 1772. legalno se seku lari· Prethodno putovanje zbilo se u jesen, kada je sezona ribarenja ｶ･＠ bila prošla,
zirao i postao opat, naravno, bez opatije. Otad ･＠ se za svoj život morati te se podaci ｯ･ｫｮｲｩｪ＠ upotrebi ribe nisu mogli provjeriti, a u kvarnerskom
dijelu Dalmacije Fortis nije rim poslom ni boravio. Zaro ｭｬ･ｴ｡ｫ＠ vlada -
3
• Un voscco amico che raccoglic arene upravo Odbor ia promicanje obrta (Deputazione srraordinaria alle arti),
E l'erbe, e le pcrtuzze dela via
Che agl'inseui ｾ［ｯｮ＠ tascia fat bene kojemu je na ･ｬｵ＠ bio Fortisu skloni Andrija Memmo - oper šalje Forrisa, ljeti
E di pesti e d',1ccelli i fturi spi:.t ... 1773, u Dalmacij u. Tada mu je bilo zabranjeno da prima bilo kakvu ｮｯｶ｡ｵ＠
4
ｎｯｴｩｾＩ･＠ prelimittari, credute ｴｾ･｣ｳ｡ｲｩ＠ per servire di dirat.ione a viaggi tendenti tUi
illu.strare la .storia natura/eJ e la geogra{;a delle provincie aggiacomi a/I'Adriotico, e particolar· J A. M. ｓｴｲｧ｡ｩＬ＠ Ribanje i ribarski obrt u ｄ｡ｬｭ｣ｩｪｾ＠ Radovi lnsrinu;1. jAZU u Zadru 4- S,
mente dell'lstria, Morlauhia1 Dalmazia1 Albania, ed iso/e co"tigue, 8 str. s. L s. a. 19S9. For-tisov teksr u prijevodu na hrvatski jezik, str. 154-172.

VIli IX
 ｰｯｭ＠ sa strane ili pak da radi za druge osobe (što je, ｩ ｮｩ＠ se, ozlojedilo prirodoslovac se ｰｲｯｭ ･＠ u reformatOra, ｰｲ･､ｬ｡ｧ＠ novina i pisca što se
njegove prijašnje, engleske mecene). Uz zadarak što mu ga je povjerila zauzima za ｯｰ･＠ dobro. Naravno, zbog rakva pisanja ni do 1779. nije dobio
ｭｬ･ｴ｡ｫ＠ vladn Forris je imao i osobne ｩｳｴｲ｡ｶｫ･＠ interese: želio se oper katedru usprkos podršci utjecajnih zaštimika; štoviše, proglasili su ga hereti·
sastati s ｫｲｩｭ＠ biskupom Zuccherijem, pristao je i na austrijskoj obali, tj. u kom.
Hrvatskoj (from Bersec as far as Lucovo which tract o( COlmn:y is caUed ｒ ｡ｺｯｲｮ＠ i ljut, utjehu je potraiio u još jednom putovanju u Dalmaciju.
Littoral Croatia), a u Senju je tražio- vjerojatno na ｓｯｶｩ･＠ poticaj- izdanja Bilo je to potkraj 1779, kada se zatekao duboko na jugoistoku, pri samoj
senjske glagoljaške tiskare. ｐｲｯｵ｡ｶ ｡ｯ＠ je i dotad nepoznatu vrsru smokvine rurskoj granici, u Dubrovniku. Dubrovnik ga je odmah oduševio: bio je
uši. Prema Fortisovu izvještaju, ni to putovanje nije donijelo osobita uspjeha: sasvim ｲ｡ｺｬｩｴ＠ od zapuštenih i oronulih dalmatinskih gradova pod ｭｊ･ｲ｡ｫｯ＠
bilo je dugo, opasno, dosadno i beskorisno (u smislu cilja što ga je bila upravom. Fortis se divi svemu : ｯｰ ･ ｭ＠ blagosranj u u gradu, kulturi i ｵｧｬ｡ ･ ｮｯ ﾭ
postavila ｭｬ ･ ｴ｡ ｫ｡＠ vlast). ｐｯｭ ＠ je. ｭ ｬ ･ｴ｡ｫ＠ vlade neredovito. stizala, a na sri vlasrele,. stezi u narodu i ｵ ･ ｮｯｳｴｩ＠ ｄｵ｢ｲｯｶ｡ｮ＠ i Dubrovkinja, a kao
terenu je sve bil o neorganizirano. Osim roga, Forris se i prije, a na rom (iziokrar ne zaboravlja u pismima prij ateljima ｩ ｳ ｴ ｡ｩ＠ da je i zem ljoradnja
putovanju posebno, od opisi ｶ｡＠ pretvarao u reformarora: ne samo da gleda, naprednija nego u ｭ ｬ ･ｴ｡ｫｯｪ＠ Da lmaciji. Upravo se sav rastapa od pohva la
vidi i opisuje nego predla7.e rješenja iako zna da ｮ･＠ biti usvojena. Istodobno, pitomoj okolici ｩｳｴ ｵ ｩ＠ samo najljepše strane života u Dubrovniku: • dobra
vidio je i bijedu u gradovima i na sel u, loše upravljanje, potkupljivosr voda, dobro vino, dobar kruh, dobra riba i dobro meso, pa i sladoled i slatkiši,
ｩｮｯｶ ｴ ｶＺｴＬ＠ neznanje i 7.atucanost i u ｭｊ･ｲ｡ｫｯ＠ i u austrijskom dijelu i lijepe ruke šro vam ih nude - to je jedno od ｮ｡ｪｶ･ｩｨ＠ dobara ovoga nnšega
Dalmacije (odnosno Hrvatske). Velikim su dijelom, mislio je Fortis, za ro krivi nevoljnoga svijera, koji se- kad bi se svi ｯｳｪ･｡ｬｩ＠ kao što se ja sad ｯｳｪ･｡ｭＭ ne
popovi i fratri koji narod zaglupljuju umjesto da ga ｰｲｯｳｶｪ･ｵＮ＠ bi više zvao dolinom su.za nego dolinom Ed«.>na.• 7
Kako je nakon povratka bio dužan napisan izvještaj, što je ｵｩｮｯ＠ potkraj U malom gradu-republici ｮ･ｯｫｩｶ｡＠ je našao prijatelje s kojima ･＠ ostad
re· i u ｰｯ･ｴｫｵ＠ 1774. godine, ｯ､ｧ｡＠ je ｫｯｮ｡ｵ＠ redakturu knjige koja je ｶ･＠ najrjcšnje povezan sve do smrti. Bili su to ponajprije ｬ｡ｮ ｯｶｩ＠ ｵｧ ｾ･､ｮｩ ｨ＠
duie vremena bila u riskari. Pttt po Dalmadji (Viaggio in Dalmazia) izišao je u ､ｵ｢ ｲ ｯｶ｡ ｫｩｨ＠ obitelji ｓｯｲｧ･ Ｍｓｯ ｲｫｯ･ｶｩＬ＠ ｂ｡ｳ･ｧｬｩＭｪｶ Ｌ＠ Giorgi-Bona {E>ur-
rravnju 1774. u dva sveska kao plod dotadašnjih Forrisovih boravaka u ､｣ｶｩ Ｍ ｂｵｮｩ Ｉ＠ i drugi. U Mariju C iorgi-Bona, ženu ljubomornoga Luke, Forris
Dalmaciji, domd ukupno oko 10 mjeseci. Rezultati putovanja u jesen 1773. sc odmah zaljubio, re ･＠ joj ne samo pjevati pjesme nego je obasipati
nisu ušli u talijansko itdanje, pa rako ni u ｮｪ ･ ｭ｡ ｫｩ＠ i francuski prijevod. ljubaznostima i pismima stvarajut i tako ｭｵｮ＠ atmosferu i u njenoj obitelji i
Evropska senzacija što ju je izazvao Put po Dalmaciji kao da je ostavila u obiteljima s kojima se družio. Pjesme, kao igra i dokolica, a ｭ･ｵ＠ nj ima i
sasvim ravnodušnima krugove koji su ｯ､ ｬ ｵ ｩｶ｡ｬ＠ ｨｯ ･＠ li Forris dobiti katedru neke slobodnije, pisa le su se u Fortisovu društvu za vrijeme toga, a onda i za
p rirodopisa na Padovanskom ｳｶ･ｵｩｬｴＮ＠ ｍｬ ･ｴ｡ｫ＠ su vlasti, doduše, cijenile drugih njegovih boravaka u Dubrovniku. Zapustio je tako svoj ｭｬ ｡､･ｮ ｫｩ＠
njegovo znanje i sposobnosti, ali mu kao sumnjivu jakobincu nisu željele spjev o Zemljinim katnklizmama (De' catadisrni sofferti dal nostro pianeta)
povjeriti odgoj mladeži, rj. akademsko mjesto, ｵｮｲｯ＠ rome što je ｭ･ｵ＠ na kojem je radio s prekidima, a posvetio se pisanju frivolnih soneta. Nije
visokim državnim funkcionarima imao podosta zaštimika i prijatelja! Premda pisao samo }.1ariji nego i drugim Dubrovkinjama, a osobito lijepoj Deši
više puta uzastopno odbijen, nije izgubio nadu. Pri jednom takvom ｮ｡ｴｪ･ｵ＠
komisija je, zaobišavši Fomsa i njegova takmaca, izmijenila katedri imc i • Valta= Bogiši<. Dva "tizdJ:ma pisnw Albffla Forma o Dubrovni/tu, ｓｲ＠ 1905, i pos<bnt
oris=-k. Pisma su ｵｰ･ｮ｡＠ Radošu Michicli· Viuuriju. Zanimljh•a je Fortisova opromjna larintka
postavila ｲ･ｵ＠ osobu. Nakon roga s ｯｧｲ･ｮｪｭ＠ je pisao Juliju Bajamontiju: pjesma u elegijskom distihu:
• Hvala Bogu da ne moraš anrišambrirati pred kakvim magarcem da dobiješ
Tcrrnn..m decus 6 quotquot maris olluit und:t
katedru. U Mlecima je slobodno samo s.rari i pišari !•' Jllyrici eximium, dia R11ncusn, vale!
lnvirum hine fati vjs me rapit 1\SJX:Nl, :u intr:a
Umorivši sc od nade i ｯ･ｫｩｶ｡ｮｪ＠ da ･＠ postati ｳｶ･ ｵ ｩｬ ｩｮ ｩ＠ profesor, oper se Moenia sacra Urbis <.-or mnnet arque nnima . . .
ｶｲ｡ ｡＠ svojoj srrasri - znanstvenoj pLLblicistici. Kada je 1774. Domenico
Prijevod Ｈｯ｢ｲ｡･ｮｪＩ＠ Miho ｓｯｲｧﾷｫ｣ｶ ｩ Ｖ＠ glasi:
ｃ｡ｭｩｯｲＬ＠ El izaberin otac, umjesto ｡ｳｯｰｩ＠ •Europa lerreraria• (u kojem je
Fonis ｶ･＠ suradivao, ali mu je stari Domenico orbzao su.radnju zbog slobo- Od ztmalja svijeh kruno,
ke slovinsko more ｯｰｴｪ･Ｌ＠
doumnosti ｬ｡ｮｫＩＬ＠ pokrenuo • Ciornale cncidopedico•, on oper postaje ｄｵ｢ｲｯｶｮｩ･＠ ｳｬ｡ｾ ﾷｮｩＬ＠ puno
jedan od glavnih suradnika. Kao i u knjigama, na stranicama novoga ｡ｳｯｰｩ＠ Nni,'l.lm ti shl\'ot ｳｲｴ･Ｎ＠

Kl radosti stVar3 i jada

' Ivan Mil«,nt. Dr julije Baiamonti i njtgOW dfrln. Rad JAZU 192, 1912, tOO. i Duško Udeo, molbe JO ne slub
ｋ｣ｫｭ＼ｴＬ＠ 2tvot i dfrlo Julij:z Bajamontija, pr<dgovor knjou J. &jiUnO<ln, Zapisi o gradu Splitu. ｖ･＠ m< cij<J"' draga od Crocla
Splio 197.S. Gdje mi srce O$tajt a dui.a ...

X Xl
ｇｯｺ･Ｍｵｴｩ＠ kojoj je, uošcalom, usrdna pisma pisao i Fonisov prijatelj Julije drugo fn1ncusko izdanje Puta po Dalmaciji bio je pripremio posebno o psežno
Bajamon ti.8 Boravak u Dubrovniku iskoristio je Forris za vrlo ambiciozno poglavlje o Dubrovniku. Izdanje nije izišlo, a rukopis se, na žalost, izgubio. 'o
nastupno predavanje u Splitskom gospodarskom d rušrvu: O uzgoju k estena i Nakon deset godina službe na napuljskom dvoru Fortis se 1791, ｲ ｡ｺｯ ｲ ｡ｮ＠
o njegovu ｵｶｯ･ｮｪ ｵ＠ u primorsk11 i m mtrašnju Dalmaciftt. i osiroma!en, ｶｲ｡＠ u ｺ｡ｶｩｪ Ｎ＠ Putovao je preko ｋ ｯｲｵｬ･Ｌ＠ Rogoznice i ｐｯｲ･｡Ｌ＠
Iz Splita se Forris u pu rio drugi put u Napulj. Prijatelji su mu našli mjesto što je njegov posljednji boravak našim krajevima. U svemu, Forris je u ･ｲｶ＠
dvorskoga mineraloga. Ostao je ramo više od deset godina, sve do ｭ｡ｪｩ ｮ ･＠ ｾＱＺｯｬｪ･｡＠ {1765- 1791) dvanaest puta bio u nas.
smrti {1790), ali je ｰｯ･ｳｴ＠ ｮ｡ｶｲｯ＠ u ｺ｡ｶｩｪＮ＠ Boravio je u sjevernoj Italiji na Velika ｧｲ｡ｮｳｫ＠ revolucija u Francuskoj duboko je ｯ､ｪ･ｾｵｬ｡＠ i u sjever·
svome imanju S. Pietro d'Arz.i gnano ili pak na ｭ｡ｪｩｮｵ＠ posjedu u Galzignanu, noj Italiji: njeni se odjeci naziru i u ｡ｳｯｰｩｵ＠ koji je Fonis pokrenuo i ｵｲ･ｩｶ｡ｯ＠
gdje mu je ､ｯｭ｡ｩｮｳｴｶ＠ vodila, ｢ｲｩｮｵ＠ sc i za njegovu ostarjelu majku, Srana osam mjeseci u roku 1793. i 1794, okupivši ｮ｡ｪｶｩ･＠ imena tadašnje Italije.
- Anastazija ｖｵｫｯｩＬ＠ koja ga je pratila od prvih purovaoja po Dalmaciji. Casopis se zvao •Cenio lerrerario d'Europa• .
Fonis je u Napulju djelovao ne samo kao ｩｳｴｲ｡ｶ＠ nego i kao ｰｲ｡ｫｴｩＬ＠ ne Pisanje rasprava iz botanike i mineralogije ｶ･＠ mu je bilo dosadilo, re je
samo kao ｩ ｴ｡＠ starih kronika i rvorac korografskih karara nego i kao želio raditi na ｯｰｵ＠ korist. Otkrio je nalazište rresera na svojem imanju i
ｳｴｲｵｮｪ｡ｫ＠ koji istražuje rudno blago Kraljevine i predlaže kako bi ga se moglo poklonio ga državi na korištenje, re napis.ao knjigu o korisnosti treseta.
iskorištavati. ｖ･＠ na ｰｯ･ｴｫｵ＠ ･ｫ｡ｬ＠ su g:1 spletke, podvale i ｲ｡ｺｯｮｪＬ＠ Umjesto da mu zahvali, Prejasna ga Republika uhodi i plijeni mu pisma, re mu
osobito kada je pronašao prirodno nalazište salitre. je zaprijetila opasnost da ga zarvore kao sumnjivca i smutljivca .. Kako ga
Iz napere atmosfere koja ga je okruživala u Napulju došao je ljeti 1780. u nakon Eli7.abetine smrti više ništa nije vezivalo za Veneciju, 1796. s Mihom
Dubrovnik, na ladanjska imanja ｂ｡ｳｩ ｬ ｪ･ｶｩＮ｡＠ i ｓｯｲ ｫ ｯ･ｶｩ｡ Ｎ＠ Tu je pripremao ｓｯｲｧｭＭｫ･ｶｩ＠ tajno se sklanja u Pariz. Te godine Miho Sorge od kapi
nasrupni govor za Padovansku akademiju {M. Cesarorti je mislio da je prima- umire na Forrisovim rukama. U Parizu se Forris oduševljava ､ｯｳｲｩｧｮｵ｣ｭ＠
nje u Akademiju predujam za katedru, ali se prevario). ｏｰ ｩｭ＠ dobrom revolucije: zadivljen je što ｰｲｯ､｡ｶｩ｣･＠ riba ｩｴ ｡ ｪｵ＠ novine i šro piljarice, kao i
ｄｵ｢ｲｯｶ｡ ｫ ･＠ Republike bio je zabavljen i ljeti 1781, kada je Tomu ｂ｡ ｳ ｩ ｬ ｪ ･ ｶｩ ｡ﾭ prostittarke, idu u školu. Ima pojava ko je ga ｭｵ･＠ i u kojima se ne snalazi:
·Basseg)jja odveo u Bern, u prorestanrsku sredi nu, gdje je trebalo da ｭｬ ｡ ､ ｩ＠ revolucija je ipak revolucija, krvava i ncpoštedna. Nakon bitke kod Ma renga
stekne naobrazbu kojom ･＠ koristiti domovini, Dubrovniku. {1800) Forris se mogao vratiti u domovinu: u svo jstvu prvoga konzula
imenovan je upraviteljem T alijanskog instiruta u Bologni. Tu se zakopao u
Posljednji pue Forris je u Dubrovniku bio ljeri 1783. Godina je to velikih
golemu knjižnicu, a prijateljima u Dubrovnik šalje kn jige, osobito zabranjene.
ｲ｡ｺｯ ｲ ｡ｮｪ＠ i sukoba u Napulju. Sastavio je plan i prijedloge za prirodno
iskorištavanje salitre, ali je- ｵｮ ｡ ｴ ｯ＠ kraljevoj podršci i za uzimanju prijatelj a,
U sredivanju bibli oteke zatekla ga je 21. listopada 1803. smrt.
Sam je sebi bio sastavio epitaf:
bio izigran . ｐｲｯ ｩ ｺｶｯ｡ｩ＠ umjerne sali tre i trgovci njome omeli su mu planove i
proglasi li ga vara licom. Ni u privamom živoru nisu mu cvjetale ruže: njegova
je draga Marija ｵｲ｣ｶｩｴ Ｍ ｂｵｮｩＬ＠ postavši slobodna nakon smrti ljubomornog • T u ｰｯ ｩ ｶ｡＠ Alberto Forris. Isukrste,
muža, zanemarila opara. Od tih ｲ ｡ｺｯｲｮｪ＠ spas oper t raži u publicistici: Njegovim se grijesima smiluj!
ｳｵｲ｡ｪ･＠ u ｡ｳｯｰｩｵ＠ prijateljice Elizabete ｃ｡ｭｩｮｲＭｔｵ＠ •Nuovo giornale Redovni k bje. Prosudi sad je l' bio loš!• 11
enciclopedico•, piše o Dubrovniku, ｰｯｳｶ･ｵｪ＠ neke knjige ｄｵ｢ｲｯｶ｡ｮｩｭ＠ i
sanja kako bi se potpuno preselio u Dalmaciju, gdje ima dovoljno odanih Naravno, raj epitaf ne stoji na njegovu grobu. Bilo je to previše i za ži\·a, a
prijatelja i koju ｯｳｪ･｡＠ kao pravu domovinu. Davno je bio pisao Juliju kamoli za mrrva.
Bajamontiju kako mu se ｩｮ＠ sve hladno i loše gdje ne nalazi bar malo
•slavonizma•.'
Rezultat Fonisovih boravaka, osim pisama šro ih je pisao prijateljima i Djelo
prijareljicama (a ona su ･ｳｴｯ＠ imala karakter javnih informacija), jesu dopisi i
napisi objavljeni u ｡ｳｯｰｩｭ＠ ｾ ｴ ｯ＠ ih je ｵｲ･ｩ ｶ ｡ｯＬ＠ odnosno u koje je slao Svoju prvu knjigu Forris je skromno nazvao Ogled zapažanja o otocima
priloge. Isto je rako poricao prijatelje iz Dalmacije i Dubrovnika da pišu o Cresu i Osoru (Saggio d'osservnzio11i sopra /'isola di Cherso ed Osero). No, u
､ｯｭ｡ｩ＠ remama, pa takve priloge objavljivao ili pomagao da se objave. Za
1.:arko ｍｵｬｩ｡
10
｣ｓＭＮ＠ Kalto je A. Fortis pripremao za dntgo kJanje • Puta u Dalnuu:iiu• novo
poglavlje o Dubrormilm, Anali Zavoda 1.0 povijesne >nanosti (.. .) JAZU u Dubro"niku 17, 1979.
11
lvan ｍｩｬ･ｴ Ｌ＠ Dr julije Baj(Il"Onti i Ｑｪｾｧｯｶ＠ djela; joJ vite podataka kod 1:.a..rka ｍｵｬｪ｡ｩＬ＠ 11
C. F. Tol"(lrllan, ＯＱｵｭｩｾｴＣ＠ irol.iani, t. V11, Alberto ｆｯｲｴｩｳｾ＠ Nora introducriva, 281.: Qui
lt ｫｯｲ･ｾｰ ｮ ､･ｮ｣ｩｪ＠ A/buta Forrisa, ｇｲ｡＠ t..Q poviJe$1 knjiitvJlOsti hrvatske ＲＳ ｾ＠ 1952." 69-140. g.iace A1bcrto Fortis. CcsU CriSH) l 3bbili compassion delle peccata. l Egli lu (rate; or vcdi se lu
' Tvan ｍｩ ｬ ･｣ｩＬ＠ nav. djelo, scr. 233. ulsto! 1

Xli Xlii
 knjizi se može ｮ｡ ｩ＠ mnogo više podataka nego što bi se iz naslova d3 IO Fonis je na C res i Lošinj krenuo kao prirodoslovac s vrlo jasnim zadar-
ｺ｡ｫ ｬ ｪｵｩｴ Ｎ＠ lako je sasravljcna na b ninu- rakvo je, uostalom, bilo i putovanje- kom: trebalo je prije svega da isrraiuje okamine (fosile), rrave, školjke i kukce,
ｫｮｪｩｾ＠ ro ne pokazuje. R:tzlog je rome relativno malen, zarvoren i jedinsrven a za mecenu Johna Stuarta i narodne ｯ｢ｩ｡ｪ･＠ i pjesme, ali nisu mu promakle oi
geografski i kulturni ｯｴｮｩ＠ prostor. l rad s informatorima, prije svega s ｩｮｪ･｣＠ o raspadanju Osora. U davnini prekrasan grad tada je nalikovao
Marejem ｓｯｶｩ･ｭＬ ＱＲ＠
al i i drugim poznarim (dr Artico, Jacopa Colombis) i mrrvacu; za sve je bila kriva clemenrarna ｮ･ｳｲ ｡Ｌ＠ od koje se Osor nije
nepoznatim Crešanima (raka v je, npr, Petar Sklamer) bi lo je lako organizirati. oporavio. Ruševne su ｫｵ ･＠ bi le prazne, a stanovništvo ｰｲｬｪｾｶｯ ［＠ na mnogim su
Kako se Forris u kulturnopovijesnoj problematici nije ｯｳｪ･｡＠ dovoljno spre- sc ljud ima ｵｯ｡ｶ ｴ ｩ＠ tragovi velikih boginja koje su nedavno bile hara le.
mnim, zamolio je Josipa Gcnnarija da za knjigu sredi ｧｲ｡ ｵ＠ o rimskim ｎ｡ｪｺｮｩ･＠ i najpoznatije Forrisovo djelo jesr Put po Dalmaciii (Viaggio
natpisima, a kada je on ro odbio, posljednje je poglavlje - nakon još jednog ill Dalmazia). Djelo je plod nekoliko putovanja i izlera na ｩｳｴｯｮｵ＠ jadransku
putovanja po otocima Cresu i Lošinju - sasravio i napisao sam. To poglavlje, obalu od l n l. do 1773. U Dalmaciju je Forris stizao s dviju srrana: s isroka
lserizioui a11tiche, dodano je Ogledu zapabmja nakon ccnzorskog dopuštenja, (1771) i zapada (1772. i 1773). U knjizi, koja je sastavljena kao jedinstven
n samo djelo izišlo je iz tiska potkraj 1771. iz"ješrnj s putovanja, a u obliku pisama, slobodno su, s obzirom na smjer
Knjiga o Cresu i Lošinju 13 zasnovana je kao mincrnloška studija , a u kretanja, opisani naša obala i priobalje: od Zadra do Sibenika u prvoj, a od
ｫｯｮ｡ ｮｯｪ＠ je reda kciji izišla kao svojevrsna monografija o ｯｴｪｵ＠ ili, još više, Trogira do Makarskog primorja u drugoj knjizi. Prvoj je knjizi središnje
studija o stanovn ištvu i narodnoj, usmenoj književnosti (bar je tako Forris poglavlje o Morlaci ma, a drugoj - što je stanovita protuteža - opis Primorja,
mislio ｵｺｩｭ｡ｪ＠ ｋ｡ｩ･ｶ＠ pjesme- koje je narod prihvatio i znao napamet - odnosno gostoljubive obitelji vojvode Prvana ｋｯｫｲｩ ｡Ｎ＠ Posljednje poglavlje
kao djela narodnoga genija), o narodnom jeziku i pismu. Dosta je stranica govori o orocima u dalmatinskom moru (rako ga naziva Forris): Visu i
ｰｯｳｶ･ｮ＠ slavenskom svijetu ｵｯｰ･Ｌ＠ koji - po Fortisovu pisanju - živi od Palagruži, Hvaru i ｂｲ｡ｵ Ｌ＠ re Rabu. U engleskom izdanju, u Dodatku (koji je
Jadranskog mora do Tihog oceana, a jezikom kakvim se govori na Cresu i uvršten i u naše izdanje), govori se i o Pagu, a zatim, u rrima pismima Johnu
Lošinju, ili ｵｯｰ･＠ na ｩｳｲｯｮｪ＠ obali Jadranskog mora, bez ｴ ･ ｫｯ｡＠ se može Strangeu, o primorskoj Hrvatskoj, rj. prostoru od ｂ ｲｳ･｡＠ u Istri do Lukova
sporazumije,•ari na cijelom tom prosrransrvu. Podaci o jezi ku, ku lturi, pismu i (Šugarja) u Lici, o Senju i Krku. Poseb:tn je dodatak ｖｲ｡ｮｩ･ｶｯ＠ Putovanie iz
knjii.cvnosti ｰｯｴｪ･ｵ＠ od Fonisova prvog i pouzdanog informatora Marcja Budima u Driuopol;e. Fortis je smMrno kako, zajedno sa zar1imljivim priro-
ｓｯｶ ｩ ｡Ｎ＠ U režak živor stanovništva, prepušten a samom sebi, mogao se i sam dnim pojavama, ｯ ｢ｩ ｡ｪ ｭ｡＠ i natpisima, cjelovitosti slike kraja ili ljudi jednako
uvjeriti na puro\•anjima Istrom, Cresom i Lošinjcm, a kasn ije i Dalmacijom. mogu pridonijeti i književna i povijesna djela starih autora, osobiro ako su do
tada bila nepozna ta , neobjavljena.
Hrvatski jezik, koji je Forris prvi pur ｵｯ＠ u lsrri još 1765, ｮ ｡ ｵｩｯ＠ je ｶ･＠ roliko
da se mogao sporazumijevati sa stanovništvom, a o crkvenoslavenskom kao Fortisov Put po Dalmaciji izišao je u doba kada je otkrivanje nepoznatih i
ｭｯｧｵ･＠ jedinstvenom jeziku 7.3 sve Slavene ｵ･ｮｯ＠ je razgovarao sa ｓｯｶｩ･ｭＮ＠ dalekih zemalja bilo književna moda: znanstvenici i ｩｳｴｲ｡ｶ＠ spajalj su u
Spowaje o tradiciji našeg jezika i pisma proširivao je i produbljivao dopisiva- svojim puropisima ｲ｡｣ｩｯｮｬｳｴｫ･＠ i prirodnoznansrvene podatke s ｫｬ｡ｳｩ｣ｴ ﾭ
njem koje je trajalo sve do ｓｯｶｩ･＠ smrti. kim interesom za amiku. l Fortisov Put po Dalmaciji sastavljen je i napisan
kao ｺｮ｡ｳ ｴ ｶ｣ｮｪ｡ｫｩ＠ puropis, namijenjen ｩｳｴｲ｡ｶｭ＠ prirode i smrina . Ose-
' 1 Mare; ｓｯｶ ｩ ＠ (Petrograd, ｰ＼＾｣ｴｯｫ＠ 18. st. - Osor, 1774) nok<ln slutbe nas n"">ika •mrosln·
bujnom pak ｯｳｪ･ ｴｬｪｩｶｯ ｵ＠ autora, Alberta Fonisa, u knjigu su uvršteni poglav-
vcnskog jcz.ik::t pri ｵｩｬ ﾧｴ ｵ＠ Propagande u Rimu, vratio sc u Osor krao Ｚｾｲｨ ｩ｡ ｫｯｮ＠ i tl.l osr..o do IJe o Morlacima i jedno do rada nepoznato, a vrlo zanimljivo ｖｲ｡ｮ ｩ ･ ｶｯ＠ djelo
smrti. Fortis se pokazao kao dobnr ｵ ･ｮｩ ｫ＠ u srvarima slavistike i bno ic napredovao u znanjima
koja mu je ｓｯｶｩ＠ posludio. ｓｯｶｩ＠ je ｾ＾ｭ｡ｴ＠ rao da su glagoljiC'd i ｩｲｬ｣｡＠ pogodnije u. slavenske jezike -putopis po divljinama Ba lka na. Time se Fortisovo djelo donekle odvaja od
nego hu inica, što i Fortis ｰｲｩｨｶ｡Ｎ［＠ hn•atsku ｲ､｡Ｎｫ｣ｩｪｵ＠ $rarosla.venskog jo.ika sm3mao je smdijen\ ｵｯ｢ｩＮＱｪ｣ｮｨ＠ onovremenih putopisa i nije ｵ､ｮｯ＠ što su ga prihvatili šira
kvarenp• pn•ornoga, ｩｳ｣ｯｧ｡＠ ｾ｢Ｎｶ｣Ｚｮｫｯｧ｡＠ JCz.ika ka.kav se. c·obo1..e. ｏｕ｜ ［｡ｯ＠ u ruskoj recbkciji
crkvemh knjip. Tako je uredio i s•·oju >t;uoslavmsku gramoriku, prtldno kompilaciju grama rike ｩ ｲ ｡ｬｫｮ＠ publika, književnici (Herder, Goethe) i ｵ ･ ｮｪ｡ ｣ｩ＠ ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ struka.
Melccij3 ｓｭｯｴｲｩ､ｧＮｾ＠ koju je posYnio Fonisu i mislio je tiskari u Vc:n«iji. Neke primjedbe koje iC' Upravo u vrijeme procvata znansrveno-prosvjerireljskog putopisa bilo se
fon is u pismima posr.lYij.ao S\'Om<: taOcdju pOkazuju cb bi mladi op01t bio 1na ｰｯ､ｲｵｪ＠ ｳＺｬｶｾ ｫ･＠
u.spjdno ｾｰｲ･､ｯＬﾷ｡Ｎ＠ ｓｯｶｬ＠ je Fortisu. n•cdu ostalim, poklonio i d\!.-. glagoljska rukopisa, za naJu pojavilo Sentimentalno puto11anje Laurencea Srernea (1768), u kojem su
knjiievnost ituz_ctno v3ina. ｪｾ＠ ::an je od njih dospio u t>iblioctku M.l.. Cnnonicija, a 23rim u ｏｓｊ･｡ｪｮｯｳｴ＠ i subjektivnost i osnova i potka djela. Da je Forris i poznavao
Oxfordsku biblioteku (Can. lit. 4 14); drugi je Fortis poklonio G. Brunclliju, a poslije je mj rukopis
dospio ll Javnu biblioteku ll Porru, u Porrup lu (MS 639·14·3·12). Koda bude dovršavao ｫｯｮ｡ ｮ ｵ＠
Stcrneovo djelo, ne bi ga mogao na.s ljedovati. Svrha prosvjcti rcljskog puto-
rednkciju PuM po Dalmaciji, spomcnur ･＠ srarog-a Ｓｲｨｩ｡ｫｯｮＺ＠ koji nm je davao brojne savjecc. Pisca jest da ｯｰｩｳ ｵｪ ｩ＠ upozorava, a ｵｰｯｺｲ｡ｶｪｩ＠ popravlja ili bar nasroj i
Rc:dnkcijn Asattaginia, ako ne cijel:., bar ｰ｡｣ｴｮｩ＠ st-iho"i prcpis:-ani glagoljicom i objema ｩｲ ｬｩ ｾ＠ popraviti ljude i svijet.
Cll.ma, ｰｯ Ｑｪ ｣･＠ od ｓｯｶｩ ｡Ｌ＠ koji je vjerojatno pomogao ｆｯｲｴｩｾｵ＠ u p1·cvodcnju naše balade: ｮＺｾ＠
ｲｮ ｬｩ ｪｾｕｬＩｫ ｩ＠ jttik. Poglavlje o Morlacima postalo je toliko slavno da je zasjcnilo osra la
°
imt" otoku ｌｯｬｩｮｪ
Fort:is plk: Cresu i Osoru. Osor je jednom bio glavni grad ｯｲｪ｡Ｎ＠
ｵ ｾ＠ lso)a d'OsSt-:ro: n3kon prokopavaoia kamal"· Osor je OStao ｫ［ｾｯ＠
Apsoros. re je dao sc::uo
naselje noa poglavlja Puta po Dalmaciji. j edi no je balada o Asanaginici doživjela osobitu i
otoku Cresu. Zato o tok koji je Fonis joJ zvao Osor -zQ\'t'0\0 kako $e dan:a.s W \'C. tj. Lošini. osebujnu sudbinu ｺ｡ ｨｶ｡ｬｪｵ ｩ＠ Fortisovu prije,·odu na talijanski: bila je preve-

XIV xv
 dena na mnoge evropske ·jezike, te je postala ｰｲ･ｴｨｯ､ｮｩｾｭ＠ naših narodnih penjanja uz vodopad Velike Gubavice: »Gospodine, ti nisi Lancmanin, ti si
pjesama. Poglavlje o Morlacima, te pojedini odjeljci u dfUgim poglavljima Vlah!«, a što prevodi na talijanski kao »Signore, ru non sc' un Iraliano-
pokazuju kako ih nije pisao ｢･ｺｯ ｳ ｪ･｡ｮ＠ ｰｲｯｭ｡ｴ＠ st roga pogkda i suha srca ·poltrone, tu se' un Morlacco!«. Ti Vlasi, Moriaci- kako i.h zove bez ikakva
nego osoba koja dostojanstveno daje oduška svojim ｯｳｪ･｡ｩｭＮ＠ Na Modake prezira ili omalovažavanja, jesu doduše, surovi, ali i plemeniti; divlji su, ali i
Fortis gleda onako kako odrasli gledaju na djecu. Oni koji su - nakon njega- ｮ･ｰｯｲｩＬ＠ a iznad svega pošteni, odani, gostoljubivi. Kao stranac - koji se
svoje dojmove o našim ljudima i krajevima iskazivali, na ovaj ili onaj ｮ｡ｩＬ＠ rako ne ｯｳｪ･｡＠ - on poznaje u ｴ｡ｮｩ･＠ ｭｯｲｬ｡ｫｵ＠ ｵ､＠ i moral. Prirodni život
ｳｵｩｶｬｪ ｪ ｵｩ＠ se ili ｩｺｶｪ ･ｵｪ ｵｩ＠ bez unutrašnjeg žara,. morali su se odrediti i roga siromašnog i poštenog svijeta kvari lažna civilizacija, pa tako i ona koju u
prema Fortisu. I dotad je o našim krajevima postojala, relativno skromna, propovijedima i postupcima šire fratri (»cokulaši«) i kaluderi. Upravo su oni
putopisna književnost (F. Grassetto, J. Spon, G. Wheler, C. Freschot), ali Forti- ekspooemi ideologije krute jedinstvenosti, zatornici ｧｲｫ･＠ i rimske knjige,
sovo djelo ｩｮ ｩ＠ prag ､ｲｵｧ｡ｩｪ･＠ odnosa. Stranci koji su u naše krajeve došli ｲ｡ｺ｢ｩｪ＠ ｡ｮｴｩｫｨ＠ natpisa, prekrasni b ｧｲｫｩｨ＠ i rimskih mramorova (rimskim su
nakon njega·pod jakim su dojmom Puta po Dalmaciji: ponajprije B. Hacquet, nadgrobnim ｰ ｬ ｯ｡ｭ＠ ｰｯｬ｡ｩ＠ dvorište). Fratri se bore i protiv oni h rijetkih
Fortisov prijatelj, L. F. Cassas i J. Lavallee, prvi slikar, drugi putopisac, J. See- znalaca u svojoj pastvi koji ｩｴ｡ｪｵ＠ ｄ ｩ ｶｫｯｩ｡＠ (bosanskog fratra iz prve polovice
nus, G. Concina i, na kraju, C. Yriarr, kojega je djelo o Dalmaciji izišlo stotinu 17. st), re spaljuju i zabranjuju knjige da puk ne bi došao do prave ｫｲ｡ｮｳ･＠
godina nakon Fortisova Puta. Fortis, doista, nije unio neke revolucionarne istine. Dio je takvih Fortisovih pogleda proizišao iz arsenala evropske prosvje-
crte u svoje putopise, ali je rusoovskom optikom pomakao motrilišce s kojega titeljske propagande koja je osobito u seoskim popovima gledala neprijatelje
se promatralo naše ljude i krajeve. napretku i širenju ｰｲｯｳｶｩｪ･ｮｨ＠ misli. Ni fratri mu, naravno, nisu osta li dužni,
Nakon ｭｬ｡､･ｮｫｯｧ＠ izleta u Istru, te putovanja Cresom i Lošinjem, Fortis te su se ｰｯ ｬ ･ｭｩｫ＠ postavili protiv fortisovih djela, npr. Sebastijan Slade-Dolci,
se od ｩｳｴｲ｡ｶ＠ fosila i stijena, biljaka i insekata, ｡ｮｴ ｩ ｫｩｨ＠ natpisa i starina, Gaetan Deribak (Josip Radman) ili fra lnocencije ｵｬｩ｟Ｎ Ｖ＠

sve više pretvarao u angažirana znanstvenika, od ｰｲｯｭ｡ｴ＠ života u borca Fortis je sebe smatrao ponajprije znanstvenikom, prosvjetiteljem, a ne
za ｯｰ･＠ dobro. U pismu Gaetanu Filangieriju to je 1780. i objasnio: •Daleko književnikom. Literarnost u znanstvenoj knjizi ne bi prihvatio kao velinu;
sam od roga da bih imao ambicija na književnom polju, ali nikad nisam bio izvjesna literarnost sc, ipak, sama od sebe nametala. Forma iskaza u Putu je
daleko od toga da sebi želim pri liku kako bih mogao govoriti istinu koja ･＠ pismo, tc se tradicijom vezuje za Plinijeva pisma, jer prirodozoanstvena
biti korisna i smjera ti tome da (... ) pribavi dobrobit zemlji. Doduše, takva mi rematika treba da slijedi ｡ｮｴｩ ｫ ｩ＠ uzor. Mimo roga dalekog uzora javljaju se
se prilika nije pružila, ali sam zadovoljan ｶ･＠ time što vidim kako je, kao reminiscencije koje su funkcijom literarne, re nisu samo plod površne akribije.
•
posljedica mojih uvje.ravanja, ｶ･＠ pripremljeno ogoljeno ､ｵ｢ｲｯｶ｡ｫ＠ ｰｯ､ｲｵｪ･＠ Kada pu ruje podzemljem, kroz mrak spilje, zajedno s Herveyjem, on spominje
za sadnju umjernih šuma, što ｵ＠ zatim pridonijeti dobrobiti Dalmacije posve- dva pisca: jednog Talijana iz starine- Dantea, i jednoga suvremenog Engleza
tivši di.o svojih sari Splitskoj akademiji, i što znam da ｶ･Ｇ＠ sad blagoslivlju moju - Younga. Fortis je ne samo slobodno rasporedio ｧｲ｡ｵ＠ svojih zabilješki s
uspomenu qa otoku Cresu i Lošinju, gdje raste mnogo ｴｩｳｵ｡＠ dudova, a prije purovanja smjerom sjeverozapad-jugoistok nego je i s roga smjera slobodno
deset godina, kad sam prvi put stigao onamo, nije bilo ni jednoga. Za malog izvještavao o drugim zbivanjima i ､ｯｧ｡ｪｩｭＬ＠ uz omiljene povijesne izlete u
ｯｶ ｪ ･ｫ｡＠ mala pozornica. «14 antiku. Sklonost crtanju okoliša, sredine, ｯ｢ｩ｡ｪ＠ i nošnje ｯｩｴｵｪ･＠ sc u Forti·
ｏｳｬｯ｢･ｮ＠ svake predrasude i straha, otkrivao je naš svijet koji je Evropa sovu djelu kao autorski postupak. Poglavlje o Mor.lacima dug je Rousseau u,
bila zaboravila ili ga je doživljavala kao svijet nasilja: dok je siim spomen ali je Fortis starog ｵｩｴ･ ｬ ｪ｡＠ nadmašio u crtanju neposrednoga života (koji je k
hrvatskih vojnika izazivao užas u Evropi, Fortis je otkrivao kako su to tome istinit), a ､ｯ｡ｪｵｩ＠ jedan putopis (kao dokument starine) i jednu narod-
miroljubivi i gostoljubivi ljudi, zaljubljenici pjesme i kol a. Treba ｲ･ｩ＠ istinu: nu pjesmu (Asanaginica), tematiku je proširio, produbio, te rusoovskoj
isprva je to otkrivanje našega svijeta ｯｩｴ＠ bilo nadahnuto literaturom, remi dao dimenziju osebujne ｯｳｪ･｡ｮｴｩ＠ i ozbiljnost dokumentarnosti. Ne
ponajprije Rousseauom, ali lektira nije smetala fortisu da oštro vidi i jasno ･ｬ ｩ＠ povrijediti mecenu Johna Stuarta, on ｮ･＠ Asanaginicu usporediva ti sa
spozna svijet koji ga okružuje. Morlaci,15 s kojima se gotovo sasvim suživio škotskim bardom Ossianom, ali joj ljepotu ｰｲｯｮｾｬ｡ｺｩ＠ u homerskoj jednostav-
ｮ｡ｴｪ･ｵｩ＠ se s njima na ｩ ｺ ｬ･ｴｮｩｫｭ＠ pothvatima, ｰｲ ｩｨ ｶ｡ｪｵ＠ ga kao sebi ravna i nosti . ｎ･ｰｯｧｲｾｩｶ＠ je osjetio vrednore pjesme; zato ju je preveo i objavio,
on s ponosom bilježi ｲｩｪ･＠ koje mu je upurio jedan Vlah, Morlak, nakon ｰｲ･ ｰｩｳｵｪ＠ je i latinicom i ｯｰｲ･ｭ｡ｪｵｩ＠ je ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ slavenskim pismima:
1" G. F. Torcellan, o. d. 300. Tekst je ispravio Ž. ｍｵｬｪ｡ｩ Ｌ＠ Novi podaci o Albertu Fortisu i o
16
O Fortisu je ｵｬｩ ＭＬ＠ ne bez. zlobe, z:.:apis.ao: »Mnogo je roga napisao<> ＨＩ［ｾｬｭ｡｣ｩｪ ｩ Ｌ＠ od koje
njegovim putovanjima., Radovi Filoz.ofskog fakulteta u Zadru 4, 1966, bilješka 39. !)ije vidio ni .dvadesetinu. Pisao je ono što su mu go\•orili ｵ ･ ｮｩ＠ Dalmarin.d, :.t i drugi koji su mu
IS Morlacima je nazivano sranovnišrvo kontinentalne Dalmacije; stari naziv z.a planinske davali dobro jesti, re su ｰ ｬ ｡ ｬ ｩ＠ da, bi im laskao j da bi ih hvalio. Bio je :lrcilopov;, ali pogreške,
ｳｴｯ ｡ｲ･Ｎ＠ pretežno roma1lskog porijekla, preneseno je na sve stanovništvo brdovitog ｺ｡ ｬ ･｡＠ zapravo, nisu njegove, jer ih je s dobre volje prihv:.trio... V. 1. ｍｩｬ｣ｲＬ＠ Dr julije Bajamonti, 104.
dalmatinskih gradova, od KvarSlera duž Velebita (Monti Morlacchi) i dalje do Neretve. To je V. i Gašpar Bujas-> ｋ｡ ｩ･ｶ＠ imitatori u Makarskom primorju do polovine 19. ｳｴｯｬｪ･｡＠ Grada z...1
uglavnom i Forrisova Morlakija. V. bilješku 2 na srr. 33. povijt"Sf hrvatske književnosri 30) 1971, osobito str. 27- 38. l

XVI XVll
 glagoljicom, crkvenom i bnopisnom ｩｲｬ｣ｯｭ＠ ｻ ｢ｯｳ｡ｮｩ｣ｭ ＩＬ＠ kakva se pisala u kakve bi korisci donijela sadnja kestena na dalmatinskom kršu: ｳｰｲｩｪ･ｬ｡＠ bi se
Poljicima nadomak Splitu.17 erozija, pošumio bi se kraj, dobivao bi se zdmv i ･ｫｯｮｭｩ｡＠ plod za hranu, a
lako je za svoje mecene nabavljao i skupljao starine, Fortis isrodobno i drvo je vrlo korisno. Evo kak o Forrisslika onovremenu Da lmaciju: · Kruta je
izja vl)uje kako sc starine ne bi smjele o dnositi s tla na kojem su nastale jer, i bolna istina, utemelje na na ｩ ｮｪ ･ｮｩ｣｡ｭＬ＠ koju vam ne smijem prešutjeti i od
npr, dragocjeni rimski natpisi odneseni iz Dalmacije u Italiju g ube konrek- koje moram ｺ｡ｰｯ･ｴｩＮ＠ O d svih b rdsk ih zemalja koje opko ljavaju j adransko
srualnu vrijednost. Malo je rada bilo onih koji su razmišljali kao Forris. more i Sredozemlje ni jedna nema srrahorniji izgled, ne pruia neugodn iji
Prirodoslovac {paleonrolog, bota ｮｩ｡ｲ＠ i mineralog) ｶ･＠ na prvom zadatku, prizor ｯｩｭ｡＠ stranaca, ne rastužuje ｪ｡･＠ dobrog rodoljuba od gole i surove
na Cresu i Lošinju, otvorio je prema napucima johna Stuarta {kome su i pustoši obalnih visova Dalmacije. Dobrodušan ｯｶｪ･ｫ＠ koji nije sklon opruži d
ｰｯｳｶ･ｮ｡＠ Zapaiania i poglavlje o Morlacima u P11tu) širom ｯｩ＠ i uši, te svoje bližnje, još dok sc nalazi na mont, ponukan je da zn to opruži ｭ｡･ｨｵ＠
postao osjetlji v na mnoge pro bleme koji n isu ponajprije prirodoznansrvcni. prirodu; i prije nego šro stupi nogom na zemlju, žali izda leka ncsremi na rod
Na Cresu, a poslije i u Dalmaciji, bio je toliko osupnut, a potom zaokupljen kojemu je ､ｯｳ ｵ ･ ｮ ｡＠ ra ko d ivlja domov ina, tako nezahvalno rio. Ali, ｩ ｭ＠ mu sc
iivomom situacijom stanovništva- srvamom ｧｲ｡ｯｭ Ｍ da je od prirodopisca pruži la prilika da ma lo dublje p rod re u unutrašnjost i da se popne do ogoljel ih
- koji spominje drvlje. biljke, kukce i kamenje, okamine i stare narpise - brdskih obronaka, biva svjestan svoje pogreške, i ne optužuje ＷＮ｡ｪ･､ｮｩｫｵ＠ nam
posrao ne samo ｰｲｯｭ｡ｴ＠ i ｺ｡ｰｩｳｶ＠ narodnih ｯ｢ｩ｡ｪＬ＠ vjerovanja i pjesama majku nego divlje i nepromišljene sinove, ｵｺｲｯｮｩｫ･＠ pustoJi i uiasa.•
nego i ｡ｮｬｩｴｲ＠ naravi i ｰｲ･､ ｬ ｡ｧ＠ privrednih, osobito poljoprivrednih, Generacije koje dolaze bir ･＠ zahvalne privrednim reformatorima ako se
reformi. Kasnije, osobito na dvoru u Napulju, sav ･＠ se posveciri rom ｰｯｮｵ＠ saditi kesteni: • Vaša djeca i unuci sjetit ･＠ se, možda, sa ｺ｡ｨｶｬ ｮ ｯｵ＠ da
reformarorskom poslu. Na ža lost, bez velikog uspjeha. "je jedan T alijan, koga je u ove kraje ve dovela korisna znatiželja, nastojao
Forrisov Put po Da/maci;; odjeknuo je u Evropi kao ｮ｡ｪｶ･＠ književna dokazati svoje prijateljstvo prema cijeloj naciji ｰｯ ｲｩ ｵ ｩ＠ je da razvija po ljo djel-
senzacija -šro je došla iz h-alije u osmom ､･ｳｴｬｪｵ＠ 18. ｳｴｯｬｪ･｡ Ｎ＠ Poglavlje o sku granu ｩｪｭ＠ ･＠ se postcpenim utjecajem Morlak neprimjemo maknuri od
Morlacima prevedeno je na ｮｪ･ｭ｡ ｫｩ＠ (Die Sitten der Mor/acken, Bern 1775, pluga kojim ne umije baratati i vrariri se pastirskom životu, koji jedini
Reise Zli den Morlacken, Lausanne, 1792), francuski ( Lettre Mylord Comte a odgovara njegovoj naravi i nomadskom podrijetlu; poradi koje bi seljak s
de Bute Sur les moeurs et usages des Morlaq11es, Berne 1778), švedski (Bre( 011 obale, koji je s.1da podivljao i bez srcge, postao razboritiji i pitomiji; razlog
M orlackem a, Got·cbo(g 1792), a vrlo brzo na kon talij a nskog o dginala poja- zbog kojeg bi sc, napokon, za ma nje od pola ｳ ｴｯｬｪ ･｡＠ promijenio i strahotni
vili su se i cjelov iri prijevodi Puta: na ｮ ｪ ･ｭ｡ ｫ ｯｭ･＠ (Reise in Dalmatien, Bern vanjski izgled roga kraja, a istinsko bi sc boga tstvo zemlje ｵｶ･｡ ｬ ｯ Ｎ ﾫ＠ 19 ｐ ｯｶ･｡ ﾭ
1776, Reisebeschreibung von Dalmatien, Bern 1797), francuskome {Voyage en nje blagostanja, skromnoga ljudskoga bogatstva za sve stanovnike, bila je
Dalmatie, Berne 1778) i engleskome ( Trave/s inte Da/matia, London 1778). U misao vodilja Alberta Fortisa kao fiziokrat-a, ali i zaljubljenika u naše ljude i
engleskom izdanju 5toji da je auror Alberto Forris nadzirao engleski prijevod krajeve.
{• translated {rom the Italian under rhc aurhor's inspecrion •),šro nije istina, jer
se Fortis ｯｰ･ｮｩｴ＠ ruži na p rijevode svoj ih djela na fwncuski i e ng leski dok je
ｮ ｪ ･ｭ｡ｫｩ＠ prijevodom zadovoljan. U engleskom prijevodu , koji ima i Zapa- Oporbe i o djeci
imr;a o Cresu i Lošinj11 i ｶ･＠
• spomenuti Dodatak, nema teksta Asanaginicc ni
ｋ｡ｩ･ｶｨ＠ pjesnma iz Zapažanja. ｖｲ｡ｮｩ･ｶ＠ Putovanja nema ni u jednom Fortisov Put po Dalmaciji jedno je od najzanimljivijih djela talijanske
prijevodu. knjiŽevnosti druge polovice 18. ｳｴｯｬｪ･｡Ｌ＠ ali odjeci roga djela u samoj Ir-aliji
mnogo su skromniji nego u ostaloj Evropi. Izvan svakog su ｯ･ｫｩｶ｡ｮｪ＠ bile
ｔｲ･＠ forrisovo djelo o našim krajevima najmanje je kod nas poznato. To
reakcije u samoj Dalmacij i. Jedan ､ｯｭ｡ｩ＠ sin, Sinjanin Ivan ｌｯｶｲｩＬ＠ iz ugledne
je nasrupno predavanje u Splirskom gospodarskom drušrvu O uzgoju kestena
ｺ･ｭｬｪｯｰｳ ｪ ･ ､ｮ ｩｫ･＠ obitelji, prethodn ik je književnih po lemika koje su sc
i o njegovu ｵ ｶｯ･ ｮ ［ ｵ＠ 11 primorsku i 111111trašnjt1 Dalmaciju (Della co/tura del
zamcrnulc oko Fortisova Puw, a koje, na koncu, ni su osralc sasvim bez
castagno da introdursi nella Dalmazia marittima e medirerranea).' 8 l ovdje se
posljedica za kulrurno i privredno sranje onovremene Dalmacije.
prirodoslovac predst-avio kao reformator. Uvjerava svoje ｵ･ｮ＠ slušaoce
Ivan ｌｯｶｲｩ＠ (oko 1754-1777), nakon studija jezika i filozofije u Veneciji,
1- O HaJ:wagmrti v. 81bliogrnfiju. r u rcpr1ntu Fon:isova Vt.Jggut ( l974) pttteiu ｪｾＱｮｩﾫ＠
studirao je medicinu u Padovi. ･ｬｩ＠ ispraviti i dopuniti neke Forrisove
ｰｯｳｶｴ･ｮ＠ nnWj narodnoj pjesmi. Porpunu bibliogr:.fiju donos1 zborn1k do 1974. objavlJenih navode, osobi to za onaj dio.Dalmacijc koji je bolje poznavao, tj. za Cetinsku
radov<l o Hastmaginit:t'koji je objavio. uz nu1ogobrojne prijevode n:1toduc ｰｪ｣ｾｭ･＠ na ｳｴｲｾｮ｣＠ jc1.ikc, krajin u, napisao je i l776. obja11i0 Primiedbe o Putu po Dalmaciji opata
Aliju ｬｳ｡ｫｯｶｩＮ＠ V. 1/nwunginica 1774- 7974, Snrnicvo 1975.
111
Prvo izdanjr objavljeno u Napulju 1780. prtštampaoo u Veneciji 1794. Tekst ponovno
objavljen u J/lumin/st' italian/, VJI, 334- JSO. '' Cirate iz Fonis()Y(' 1"3.!tpt3vr preve.l:1 Smiljka M31inar.
xvm XIX
 Alberta Fortisa i Život Stanislava ｓｯｩｶ｣･Ｎｭ＠ ｌｯｶｲｩ･＠ se djelo sasroji od rri koji se ｮ･ｯ｢ｩ ｮｩｭ＠ djelima istakao •iznad svih drumskih razbojnika •, ali je
dijela: O toku Cetine, O ｯ｢ｩＮｊｪｭ｡＠ Morlaka (najduži, središnji reksr) i Život mnogim ｰｯｾｲｵ｣ｩｭ｡＠ dao dokaze o ｺｮｵ､ｯｪ＠ plemenirosri. Da se iskorijene
Stanislava ｓｯｩｶ｣･Ｎ＠ Dok u prvom dijelu - ｩｳｰｲ｡ｶｬｪｵ＠ Forrisa - iznosi ile hajduci, trebalo bi porražiri unokc toga zla, • to jest one koji ih sile da se
osobnog iskusrva ｭｮｯｾｲｶ＠ dojmova o Cerinskoj krajini, pa reksr djeluje iivo i upušt.Jju u taJ ｾｉｖｏｴＬ＠ a ro je, ｯｩｴＬ＠ upravna vlast u s,·im trima državama:
neposredno kao reporrnžn o povijesnim i arheološkim podacima, središnje oromamkoJ i austrijskoj carevini i Prevedroj Republici.
poglavlje, O ｯ｢ｩＮｊｪｭ｡＠ Morlak11, donosi nekn ､ｲｵｧ｡ｩｪ＠ wpažanja o proble· l.(lvriteva knj1ga teško je pogodila Alberta Forrisa i njegove prijatelje,
mima koje je pokrenuo Fortis. lako su obojica krenuli s isrih ｲ｡｣ｩｯｮｬｳｫｨ＠ osobito one ｾ＠ kojima se više družio na svojim putovanjima (J. Bajamonti,
pozicija, ｌｯｶｲｩ＠ je bio ｪ｡･＠ prožet novom filozofijom u kojoj su sinjski frarri R. Michieli-Virruri) ili koji su ｩｵｴｯＬ＠ kao stalež, bili pogodeni: ｫ｡ｴｯｬｩ＠ i
naudi utjecaje Hobbesa, Rousseaua, Hdvetiusa i Volrairea, a sve su ro bih ｰｲ｡｜Ｇｯｾｬｶｮ＠ ｲ｣､ｯｶｮｩｾ＠ i kler ｯｰ･ｮｩｴｏＮ＠ Osobiro su ｺｮ｡ｪ＠ pisma koja su
ubranjcni filorofi u rim stranama Dalmacije. ｌｯｶｲｩ＠ više nego Forris govori o pisali fratn Ga!par ｖｩｮｪ｡ｬ＠ 1 josip Radman (pod pseudommom Gaeran

razlozima kulrurne i gospodarske zaosralosti Morlaka, vrlo ošrro i neuvijcno Deribak) Simeonu Kurajici, pravo;Ja,•nom ｫ｡ｬｵ･ｲ＠ u manastir ｄｲ｡ｧｯｶｩ Ｎ＠
piše o frarrima i kaludcrima ｉｚｪ･､ｮ｡ｵｩ＠ ih 1 ne ｰｲ｡ｶ･ｩ＠ medu njima - Posebnim Obrambenim got>Orom na ｌｯＢｔｩ･ｶ＠ prigo\'Orc odvratio jc
uosralom, kao ni medu ｫ｡ｴｯｬＱｩｭ＠ i pravoslavnim sranovnišrvom - nikakvih Crešanm PerM Sklamer. 21 O njemu naša književna poviJest ｭｾｲ｡＠ ne z.na
razlika. l razloge ｨ｡ｪ､ｵｩｊｃ＠ u rom je poglavlju, osobito u Životu ｓｯｩｶ｣･Ｌ＠ pouzdano: ne b1 trebalo rvrdiri da je ro Fonisov pseudonim (Sklamcra je bilo i
ｌｯｶｲｩ＠ objasnio bolje od Fortisn. U napomenama o narodnim pjesmama onda i ｫ｡ｾｮｩｪ･＠ u Cresu), rj. dn sc Fortis sakrio pod to cresko prezime;
zamjerio se frarrima jer je napisao da je fra Andrija ｋ｡ｩ＠ loš pjesnik i loš pouzdano rc, 1pak, da su Forrisov duh i ruka bili blizu dok se ta knjiga pisala.
ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲ＠ ｶｪ･ｲｵｩ＠ dn je zbirka koju je ｋ｡ｩ＠ objavio zbornik narodnih ｌｯｶｲｩ｡＠ su napadali i u Italiji, osobito u tadašnjim novinama, te je na re
pjesama. Istina, u Asanaginic11 rvrdi da •ne ide u red najsrernijih ni najboljih napade 1 pngo ..orc odgovorio Obrambenim pismom,11 koje je dao ｲｩｾｫ｡＠ u
ｭｯｲｬ｡ｫｩｨ＠ pjC$<1ma•, ali isto tako u'•jeren je •kako naši Morlaci, premda nisu VeneciJI, pa je i Fomsu poslao 12 isris.,ka. Na koncu je na ｌｯｶｮ･Ｇ｣＠ Bilješke i
nikad ｰｲｯｵ｡ｶｬｩ＠ poezije 1 premda ne umiju ｩｴ｡Ｌ＠ 7nadu sasravljaci stihove u sam ｆｯｲｴＱｾ＠ odgo\'ono u knjižici riskanoj u Brescii 1777, ne ｺｮ｡ｪｵｩ＠ da je
kojima, kad se ne izmijene ｩ､ｵ＠ od usm do usra, ne manjka ni jedno potrebno •mlad1 Morlak• ｶ･＠ mrtav.
slovo, a ne manjka im ni mnogi sretni bljesak varrcne mašte•. [pak, u opisu Ako je Lovritcvo pisanje Forris još mogao nazvati • rrabunjanjcm•, Opa-
ｭ ｯｲＨ｡ｫ･＠ nošnje i žol(lsnc i Štcrnc pojave da je sc napušta naveo je ｡ ｫ＠ 12 ske o sad11Injem stanju Onltr111cijtP Trogi ranina Petra Nutrizija Grisogona to
strofa iz Cvita razgovorn naroda l jezika ｩｬｲｫｯｧ｡＠ aliti rv11ckoga drugoga ｾ｡ｩｳ｣＠ nisu bi la. Opaske oštro, ncpoštcdno, bez ikakvih rusoovskih ili vikov·
franjevca, ｖｲｬｩ｡ｮ＠ Filipa Grabovca, ｩｪ･＠ ime ne spom inje (vjerojatno se još skih ilu1ija, govore o ｲ ｡ｶｯｭ＠ stanju u Dalmaciji ne ｺ｡ｭｧ ｬ ｪｵｩ＠ ekonomske
ｵｶ｡ｬｯ＠ živo ｳｪ･｡ｮ＠ da je on, 1bog oporbe ｍｬ･｡ｮｩｭ＠ i podizanja svijesri prilike hcerari7mima o Morlacima, a nadu u boljitak i napredak vidi jedino u
Hrvara-Morlaka, bio ｯｳｵ･ｮ＠ na muke i doživomu tamnicu, re je narušena izdriiJIVO>II 1 ｲ｡､ｩｾｮｯｳ＠ puka, naroda. Ni rrogirski biskup Anrun ｍｩｯ｣･ｶ＠
zdravlja umro 1749). Osobito se ｌｯｶｲｩ＠ okomio na fra Luku ｖｬ｡､ｩｭｲｯｶ＠ (ni mre ostao po mani, re je i on dao ｾｶｯｪ＠ prilog polemici (Forris JC ｡ｫ＠ mislio da
njega ne spominje izrijekom, kao ni Forris) i njegovu knjigu Likarije pripro- JC pomagao ｌｯｶｮｵＡＩＮ＠ Forris se rim glasovima iz Dalmacije osjeno v1šesrruko
stite. ｌｯｶｲｩＬ＠ premda potje<!e ix obitelji zemljoposjednika, ne vjeruje da ･＠ pogodenim, cc je u Pismu Radošu Michieli· Vitturiju - ＷＺｴｨｶ｡ｬｪｵｩ＠ rom
poljoprivreda napredovati u kolonaru, odnosno kmctscvu, nego se njen pro- ｢ｲ｡ｫｯﾷｴｧｩＮｭ＠ ｰｬ･ｭｩｵ＠ na podrki - hrio odvratiti neugodne udarce. O
cvat može ｯ･ｫｩｶ｡ｴ＠ kada zem lja postane vlasništvo seljakn. Ne, dakle, kažnja· svim rim polemibm:t- koje nisu samo zabavljale dokoni, uostalom vrlo t:tnki
vanjem i batinama, kako predlaže Forris! Vrhovnoj vlasti i ｩｮｯｶｴｵ＠ bilo je sloj dalma unske inteligencije- i1išla je u Veneciji l ns.knjiga.1• ·
jedmo sralo da naši kraJevi daJU dovoljan broj vjc:mih i poslušnih vojnika, da
Snto.o.., ｾｲｭｮｵｯ＠ th ｐｩｲｯｓ､Ｚｭｴｔｏｾｮ｡ｬ＠
1
,' StgnorGio<-:znm Lo...,ch, ttJtnorn Szp
se odvijaju kakva-takva trgovina i promer, te da neki porezi stižu u iscrpljenu ｾ＠ I<NI.1<dt..z. "'!!!!e tMk ｏｳｵｮＺｾ＠ sopr11 •l l'uggio ;" D:z/m.J:u drl Stg. Ab.tu Alt-to
driavnu blagajnu. To Je znao i Forcis, alj nije napisao hrabro kao ｌｯｶｲｩＮ＠ ｾﾷ＠ \ltxktl.l l \ o ｴｯｭ＼Ｂｾ＠ 2. Mulr..ac. 1: ｫｯｲ｡ｰｮ､Ｚ｣ｩｾ＠ A. Fomu s J. S. WytmbJ-
< u !Udu.' ｨｬｏ＾ｯｾ＠ .. fuulmo u bdtv 7, 1968. 11-1-llj.
ｔｲ･ｩ＠ prilog, Žwot Stamslava Soa"vice, •koji ･＠ izgledan kao kakav roman, Ｏｾｴｔ＠ .. ［ｺｰｯＯｧ｣ｴｵＺｾ＠ di G _ _", f..otnch af c<tld#e Signor An-toniO { Otf1W • 111 CUI Sl
a koji je uistinu historija•, UlbudlpYa je pripovijest o drumskom razbojniku ::{HtJno Ｆｖｲｴｾ＠ cmsurc /JIU al SliO Ltbro "'Oisn&V:IOnt ...•• Pado\·:1 ＱｾＮ＠ ｋｯｾ＠ ､Ｎｾ＠ uuo cb
n l< ｬ＼ｾＬＮ＠ umn)m. to JC ptSmo danr.>O: IS. l ｬｾ Ｎ＠ O h·onu Lo.-ncu •od> JO!: ftwt Lot'rtl t
ｾ＿Ｂｶｯ＠ dob.t- rt{tTat•• ｊ｡ｏｦｾＡＢ＠ u t1131Jlllomog ｳｩｴｵｾＭ Zbornik Ccnnsk< krar•nr 1. Smr 1979,
R.td•n P-.l•nn. ldn>iollt.t 1 kllfiZl'l'nO pmopunn pitanJa ｌｯｶｲｩ･ｨ＠ ﾷｏｴｾｭｲ＾ｉ＠
1
10
• Taljiam.ki naslov ｌｯｾﾷｲｵＮＧｴ｜ｩｬ＠ dJtl-ll1 ｏｳｴｲｯＧＺｬｩｮｾ＠ di Ciol>atmi l.ovrieh sopra divr:rsi ｾｩ＠ 1776 god
dt!l V11tggto m Da/mova ､ｾＯ＠ stgnor abntr AIIHrro For111 eoll'aggumta ｴＯｾＱ｡＠ Vita di Sofivitm, ln ｾ ｾ＠ 0'•od• JAIU u Zadru 27-28, 1981. . '
Vn•n•a MDCCLXXVJ. Drrlo r• prevw M1hovil K()mbol k•o R•l1dA:e o Pmu po Dalmaciji opata P1nro Nu1t1t10 . Gnsosono,,. Rtf/rsstom sopra lo staro ｰｲ･ｳｾｭ＠ t/,.IJa Dalma:.1a, OptJT,..,
ａＯｾＱ＠ Fortisa i lwot StnniJiam Sol11•a, ｬｲＮ､｡ ｯｫｩ＠ zovod JAZU. 1948. Mihovil Kombol p=·<O ｾｉｏｩｦＯｃＨｽｯＭｰｨｴｇ［＠ drvltatla Qs. E. Lla.tmtt Gnma.m ｓｭ｡ｴｯｲｾ＠ veneto, fii"'\7.(" 1ns.' djelo l7J.iJO u
t< (oh >e •pmnao pr<Vtsu) Fonloov P11t po ｄ｡ｬｭｪｾ＠ kor• r< 1942. u proiJC(ie naj>vlj<n u HTBZ· rh';!u t 780. Nortｵｾ＠ p{!l' st:n-•ire all:J SIOJ"Ut ｴｬＮｾｲｏｊｩＡ＠ ､ｾｬ｡＠ Da/maria.
ｾﾷｯＬ＠ b1bhotta •Hrv.111:5ka m•;.ao 1 ｮｊｃＢ＠ kroz. nolic'b•. KnJIP n11c tr1il.a m r<1da ni posl11t. a tk . Saut<> dn.,so m ､ｵｾ｟ｰＮｺｲｮＬ＠ sopta k rontrm<Une ｬｭＢＮｶｩ･＠ tle/la Dalma.ua, ｾ､ｴ＠ alcunr fH:Ui
ruk0pos "' - ako r< uop<< pchtor•n ltitUblJCn. ll opera"""""''" R•flt'SS>Om «<>nornu:o-polutcht< dd sigr. Pinro Nutrivo. V <na•• 1-8. JO.
xx XXI
 Nakon dosra vremena - ka dn su se strasri smirile- na Grisogonovu knjigu Na iMOm tragu kao justina Wynne bio je i Charles Nodier, autor ｭｯｲｬ｡ ﾷ＠

0 pnrodopisu Dalmacije odgovorit ･＠ Fortis smireno i pomirljive, u preda va· kog romana Jean Sbogar(l818). jean Sbogar, za koga drži da je unuk ｓｯｩｶ｣･＠
nju na prvoj sjednici Splitskoga gospodarskog drušrva, O uzgoju kestena. (autor tako otkriva izvor svoje fikcije), plemenit je hajduk, harambaša skupine
Knjigu je posvetio splitskom nadbiskupu Ivanu Luki Garanjinu.!S • Ｎ ｂｲ｡＠ ｯｰ･ｧ＠ dobra• koja krsran Imom; on sc pod ｲ｡ｺｬｩ ｩｴｭ＠ maskama i
Fortisov Put po Dalmaciii i ｌｯｶｲｩ･＠ Bilješke o Putu po Dalmaciji naišli 1menima uvijek nade uz svoju ljubljenu Amoniju, sve dok ga ona ne prepozna
su u ｰｲ･､ｯｭ｡ｮｴｩｫｪ＠ Evropi na osobitu klimu zanimanja za nepoznaro, kao ｯｾｵｴｬ･ｮｩｫ｡Ｌ＠ te joj srce prepukne, a njega odvode na stratište. Tema
ｮ･ｯ｢ｩＬ＠ herojsko, neiskvarena. Sve se ro bilo srcklo u našim krajevima, ｭｯｲｬ｡ｾｴｶ＠ obavijena ｲ｡ｪｮｳｶ｣ｯ ｵ＠ na lazi se u Nodierovoj pripovijesti Smar·
ｯｾ｢ｩｴ＠ pak u onome njihovu dijelu gdje se dvije ｫｲ｡ｮｳ･＠ vjere Ｈｫ｡ｴｯｬｩ＠ i ra ilt nottti demoni, tobožnjem prijevodu sa slavenskog jezika. Temu vampiri·
pravoslavna) ukrštaju s islamskim svijetom, a ｾｴｯ＠ je sve ｯ｢ｵｨｶ｡＠ tada Ll113, potaknut ｌｯｶｲｩ･ｭ＠ i Fortisovom knjigom, korism ･＠ Nodier i u
ｳｴｶｯｾｮ＠ pojam morklšrva. lako je i ranije postojalo zanimanje za daleke drug1m SVOJim djelima. Koliko je ideja o plemenitoj ｨ｡ｪ､ｵｩＬ＠ što Je takoder
kraJeve 1 ljude, u drugOJ polo\ici 18. st. ｰｯｪ｡ｬ＠ se porragom za pra\>im, komponenta morlašrva, bila zammlJIVa evropskim ｩｴ｡ｯ｣ｭ＠ dokazuju i prije-
isnnskim, prvom1m ŽI\'Otom. ｎ［ｾｩ＠ krajevi bili su dovoljno pogodni da sc vodi Lov ｮ･ＭＮﾷ＠ 3 žtvoropisa Sranisla\':t ｓｯｩｶ｣･＠ na engleski jezik (l n9, zatim
ｵ､･ｳｮｩＬ＠ nevid eni i ｮ･ｰｯｺ［ｾｵ＠ SVIJCI upravo ru potraži 1 osmisli. ｖ･Ｎ＠ prvo djelo ｡ｫ＠ 1870).
takva ｮ｡､ｨｵ＠ i mode, koJOJ ;u klimu ｶ･＠ bili Sl\'arili prijevodi Asanaginiu, ｍｯｲｬ｡ｫ＠ ｾ･＠ tematika preselila i na pozornicu, ｢ｵ､･ｩ＠ i ｰｯｴｩｵ＠ interes za
bio je roman J. \VJ. e. D. u. Ct R. Les Morlaques ( 1788). lz ｮｪ･ｭ｡ｫｯｧ＠ ｮ･ｯ｢ＱＬ＠ >rrasl\'eno i ｴｲ｡ｧｩｮｯＭ romantizam je ｶ･＠ kucao na vrata. ｌｯｶｲｩ＠ je
prijevoda, objavljenog prvi put 1790. (tat im 1794. i 1807), doz.najemo i imc ｩｳｰｲ｡ｯ＠ i jedan osebujan životni pur Filipa ｎ｡ｩＬ＠ Ciganina, tc ･＠ se i ta rema
autoncc: bila je to Justina Wynne Ursini Rosenberg. Deset godina nakon skladno uklopiti u ｭｯｲｬ｡ｾｶＮ＠ Prosper Merimee ｺ｡ｫｬｪｵｩｴ＠ ･＠ to razdoblje
originala u Padovi Je ｩｺｾ｡ｯ＠ i talijanski prijevod, bet izrazitih ｲｵｳｯｦｩｬｾｫｨ＠ mistifikaciJOm, 1birkom Guz.la ( 1827), pjesmama robo7.e sabran1ma u Dalma-
ｰｯｬｵｫｩｨ＠ tendencija (prvo, francusko izdanje, ｰｯｳｶ･ｮ＠ je ruskoj carici ciJi, Bo;m, llrvarskoj i Hercegovmi.
Katarini JJ - u Morlakiji, svojevrsnom arkadijskom parku, njenu sc kipu Dok ｾ･＠ Evropa Ｗａｾ｢｡ｶｬｪ＠ temom o morlašrvu, reakcija na Fortisovu knjigu
Morlac1 klanjaju kao božanstvu). Imc prevodioca ni1e navedeno. Autorica je u Dalmaciji je bila ､ｲｵｧ｡ｩｪＺ＠ knjiga Je potakla ､ｯｭ｡･＠ sinove na razmišljanje,
objasni la svoje pobude, Ｇｰｯｭｩｮｪｵ＠ i Fortisov putopis, ali njen je postup:tk ali ne o ｫｮｪｩｾ･ｶｯｳｴ＠ nego o gospodarsl\'u i upravi. Položaj gospodarsl\'a -
ipuk ､ｲ ｵ ｧ｡ ｩ ｪｩＺ＠ • Vrij edi promatrati ru zemlj u (tj. Morlakiju) u njezinu sad oš· problem koji Fortisova knjiga nije ni dota kla - posta t ･＠ sred išnje piranje
njem stanju, pdjc nego sc narav i obli k izmi jeni ponovnom revolucijom, a to je ｰｲｯｷｩｪ｣･ｮ ｩ ｨ＠ da lmatinskih fiziokraw, ali se o tome jedva' smjelo otvoreno
stanje kudikamo interesantnije nego sustavi najsavršenije civilizaci je, ｩｪ･＠ su raspmvljnti ili pisati, jer središnja ｭ ｬ ･ｲ｡ｫ＠ vlast, iscrpljena i konzervativna, s
nam odlike i šrere ｶ･＠ odnvnn jednako dobro poznare. Naravnim prikazom potJ..upljivim i nemarnim ｩｮｯｶｲｭ＠ ne samo da nije mogla obnoviti
ｾ｜Ｇ｡ｧ､ｮｪ｣＠ ｭｯｲｬ｡ｫｧ＠ ､ｯｭ｡ｩｮｳｴｶ＠ upoznat ･ｭｯ＠ ｯ｢ｩ｡ｪ･＠ i navade mnogo privredu u Dalmaciji nego je bimo pridonijela siromašenju i propadanju svih
zornije nego ｭ･ｴｯ､ｩ＠ i ledenim vijestima putopisa. Pri rom oe bijaše pnvredmh grana u 18. ｳｴｯｬｪ･ｵＮ＠ ｏｰ･＠ ｳｾｲｯｭ｡ｮＧＬ＠ bolesti, pošasti, pa i kuga
potrebno uzeti u ｰｯｭ＠ ｲｯｭ｡ｮｴｩ＠ ili ｵ､･ｳｮｯＮｕ＠ (ko1a Je 1 rog ｓｴｏｉｊｃＳ＠ pohodi b Dalmaciju) -svakidašnja je shka D:Jimacije,
Djelo Justine W)nne 'teklo je ｯｰ｡＠ priznanja: pohvalnu recenziju napisao sh ka kOJU ､ｯｭ｡＠ ｰｲｯｳｶｩｪ･ｮ｡＠ inteligencija oštro opaža, ali ｢･ｳｰｯｭｮ＠ stoji
je M. Cesarotti, a ｩｴ｡ｯ＠ ga JC i J. W. Goethe. Mme dc Stael pod urjecajem te pred njom. Fortis nije tražio ni našao • Morlakijo• kakvu su poznavali i vidjeli
lektire jedan odlomak ;vog romana Corinne ou 1'/ta/ie (1807) ｰｯｳｶ･ｵｪ＠ ､ｯｭ｡ｩ＠ \movi; opis stvarne • Morlakije•, rj. siromašnoga dalmatinskog
Dalmaciji (koju, tobože, vidi s tornja Sverog Marka, te o njoj razmišlja): uLmorja 1 7aled:l, jedva je mogao ｰｲｩｶｵ＠ ｩｴ｡ｬｫｵ＠ publiku za koju je pisano
Dalmacija, koju ｮ｡ｰｵｊ･＠ jedan prastari borbeni narod, ｳ｡ｵｶｬ＠ je do sada pogbviJe o Morlacima. PoglavlJe o Morlacima - po želji Johna Stuarta -
ne;to d1vlje i taJnovito, a poez1J3 rog narod3 n:Jhkujc starom ｧｲｫｯｭ＠ ｰｊ･ｳｮｩｾﾷ＠ trebalo JC pod rian i potkrijepiti jednu književnu fikciju o $kotskoj, za koju se
tvu, ali i Ossianu. Foni>O\ mecena s toliko gorlji\'OSn zauzimao. Zaro je ｆｯｭｾｶ｡＠ slika naše
zemlJe, ponajpriJe brdo\•ire dalmannske unutrašnjosti - još donedavna pod
1' ｬｾ＠ u Lu U Wnn1m pom.Jpo JC n.a cblma:nnsltm putO\ Jn1mu 1 l$tr.tin-anjima • prpu.
(){fnau, kOJI!" U role u l "74, (rs.
l l 7"6. ｾ＠ g<KOVO krol l> U mJ<>'• kao l fonis. Osobno >C vlaku Turaka - postala priJe S\'ega uzorale za osebujna knjiže,na ｯｩｴｶ｡ｮｪ＠
udri••><> u Dalmaat• oku Spin• Odrbo l" a )<dno prt<b-.nt• u Splnskom gospod.1rskom potkraJ 18. 1 u ｰｯ･ｴｫｵ＠ 19. ｳｴｯｬｪ･｡Ｌ＠ ｵｯｩ＠ evropskog romanri:tma. O;ijanizam
dru)cvu . .J ｯ｢･｡＠ tC' ObJOlYIU knJI,f;U bar ' d1jtlom S\'OJ•h ｾｩ｡ｮｊＮ＠ tt ic: posvcriri nadb1.skupu.
ｾｌｴｬｭ＠ <b on to mtc mopo J n1 inuo ｵｭｩｴ［＠ ｰｲｴｯｳｮｩｊ［ｾｭＬ＠ naunt, da it' on anonmm• je tako po;rcdno rodio morlaki1am.
l)()''Jerena k ｢･ｫ＠ ｜Ｇｬ［ｾ＠ de ko1• Jr o '\\'OJ1n1 ｰｵｴｯｶＺｭｪｩ［ｾ＠ podnio 01,.cbn lt\'Jdi3J ua J73 (olija 1 koi•
\oC' danih t.wa u ｢･ｫｯｭ＠ Drlnnont Mhi\'U, a ｫｯｾ･ｧ［ｴ＠ ,e
cjclokupm );&driai objavio G.rg.a ｎｯｶｾｫ＠ u •••
Stannamd JAZU (49-Sl). V. G'l\3 No>•k, Mori<Jci Ｈ ｖｬ｡ｳｾＩ＠ gldani s ｭｬｴ｡ｊｾ＠ ｳｴｲ｡ｮｾＬ＠ Zbornak u
narodna b•-oo a obob1< 40. t 971, 579 60J. O J. O(fneru, •·. Cnoo ro<ko•·i<. lv:m Lmmlt JoSip Alberto Forns jedan je od rijetkih srranaca koji je svoje naJbolje djelo,
O[[rlt>,tbomak h••n to. m 1 nt<'I:<>•O doba. 181- 191.
,. Mantan SrO)kOn<, /lforLl.t:.""· lln·>rsko kolo X. t 929, U.l. SVOJC ponajljepše srranice, posvetio našem narodu. lako srranac, od pr\'aga se

XXII XXIII
susreta s našim krajevima srod io s našim ljudima ｯｳｪ･｡ｵｩ＠ se ｭ･ｵ＠ njima BIBLIOGRAFIJA O ALBERTU FORTISU
ugodnije, prirodnije i sretnije nego medu svojim sunarodnjacima. Prijareljima
･ｳｴｯ＠ govori da mu smera ;,vc šro nije, u bilo kojem pogledu, slavensko, (hbor)
ｭｯｲｬ｡ｫＮ＠ Cak je i ｾｶｯＱ＠ 7ivor želio ､ｯｶｲｾｩｴ＠ na obalama Dalmacije, koju je
ｯｳｪ･｡＠ kao drugu domovinu. Iz njegovih knjiga i rasprava probija ne samo
znanstveni inreres nego i znanstveni eros. Knjigama Put po Dalmaciji i
ZapailvrJa o Cresu 1 LoJinJit uveo je naJ narod, pod imenom Morlaka, u
evropsku duhovnu.sferu, u )Cemom trenurku kada je Evropa, u ｰｲ･､ｶｪ＠
\'elike burio;uke re\olua1e, tražila idenmet. l':ajosjerljiviji evropski inrelek-
rualci (Herder, Goethe, Byron, ｐｵｾｫｩｮＬ＠ Mickie\\iCZ) u Fortisovu su djelu
nalazi h poticale z.a ru.mi!l1anJa o no• om svijeru koji se pomaljao, a u pjesmi o
Asanagimci orknh su pot\·rdu novo1 ｏｾｊ･｡ｪｮｯｳｲｩ＠ koja ･＠ srubokom izmijeniti Juhje &1amonu, ZapiSI o gradu Splitu, izbor, ｰｲｩｾﾷｯ､＠ i komentar Du;ko ｋ｣ｫｾＬ＠
dotadašnJe avihzaa)ske obrasce. Fomsovo se djelo ｩｲ｡ｬｯ＠ u nas u iz,·omiku i u Srh• 1975.
prije,·odima, re 1e 1 na kn11ŽC\ nom 1 na ､ｲｵｾ＠ tvenom polju prouzrokovalo juh1e &,amonu, MorlaitiiO Homera, ｰｾ ﾷ･ｯ＠ Vladimir Rismondo. ｍｯｧｵｮｳｴｩＮ＠ Split
pomake koji su urod1h mnogovrsmm plodov1ma: pobudilo je i u svijeru i u nas 24 19n, '· 96-102.
Valmar ｂｯｧｩＡｾ＠ Dva nemlana pisma Alberta Fortisa o Dubrovni/m, Srd, Dubrovnik
zanimanJe za narodnu poe11ju, ) 1edne srrane, re zanimanje za gospodarske 1905, 430-'159, 1 poo;ebni onsak 1-32.
probleme i ｮ｡ｭ･＠ 1zlaien)a i7 gospodarske zaosralosri, s druge. ｾ｢ｩ＠ Soškovit-Srulli, Usmma lmjiinmosr, Povijest hrvalske knjiievnosti, uber-Mia-
U povodu 200. obl)tlfliCC i71aska Fonisova Puta po Dalmaciji objavljen je do\1, ｫｮｰｧｾ＠ l, Zagrtb 1978, passim.
pretisak toga djela kao ｺ｡ｪ･､ｮｩｫｯ＠ i1dnnje ｩｺ､｡ｶｫｨ＠ ｫｵ｡＠ Otta Sagnera iz Vera Braruht-Mnndit, Alberto Fortis i Iva" ｌｯｶｲｩ＠ o ｺｮ｡ｪｵ＠ i od"osima Morlaka,
ｐｯｬｪｩｫ＠ ｾ｢ｯｲｮＱｫ＠ l, 1968, 237- 254.
Miinchena i • Veselina Mn) leše• iz Sarajeva, s predgovorom Jovana ｖｵｫ ｯｶｩ｡＠
Anuro Cror11a, Nel ｾ ｴｕｏｃｉ Ｑｱｵｭｲｴ･ｳｩｯ＠ a11niversario della morte di Alberto Fortis,
i izborom bibliografije J>crcrn Rehdera. Iste godine (1974 ) •Nedjeljna Dalma- ｍ･ｭｯｲｩｾ＠ dello Accademia paravina, Classe di scienze morali, lerrere ed arti LXVI
cija• je u i:r.boru, prijevodu i s komentarima Živko ｖ･ｫ｡ｲｩ＠ donijela opsežni ji ( 1953-54), i posebno 1- 28.
reporražni ｩｾ｢ｯｲ＠ iz Forrisovn Puta po Dalmaciji u dever uzastopn ih nedjeljnih Ar111ro Cronia, l'rcromamlsmo italimto - Alberto Fortis - Poesia popolare sorbo·
brojeva, uz ｖ｣ｫ｡ｲｩ ｣ｶ＠ infonnativnn prikn7. živom i rada i Alberta Fortisa i ·croata, Prilozi zn knj iževnost, jc1.ik, istoriju i folklor, Beograd 18, 1938,546-553.
Arturo Cronia, ｎｯｴｩ ｾｩ｣＠ italia/le illlomo alla Croazia e ai Croati. Bilmrcio di 1111
Ivana ｌｯｶｲｩ ｡Ｎ＠ Ｈｖ･ｫｮｲｩ＠ Forrisovo djelo prevodi kao Putovanje po Dalmaciji,
millenio, 11 hnlin t Cronzin, Roma 1942, 523-609.
dok mi ostajemo kod naslova djel n kako 'e odavno utvrdio u našoj književno- An uro Cronin, l.tr COIIOScenw de/mondo slavo in ltalia. Bilancio storlco-bibliografico
sti.) Ove godine illazi, napokon, i cjelovit prijevod Fortisova djela na našem di 1111 ｭｩｬｾＱＰＬ＠ Podova 1958, osobito 303-311.
jeziku; za razliku od ranih stranih prijevoda, u naše je izdanje ｵｫｬｪ･ｮｯ＠ i Antun Delalle, ｆｯｲｴｬｳｶｾ＠ Ilete s Dalmacijom, Novo doba, Split 3 J. lU 1934.
ｖｲ｡ｮｩ･ｶｯ＠ PutovanJe it 8udim11 u Drinopolje, a iz engleskog je izdanja Alberto For1is, Viaggio /11 Dalmazia, reprint, Muochen-Sarajevo 1974. i Bibliografijd
kOJu l<' •as1avro P. Rehder, 9-12.
preveden Appendix, rj. Dodamk koji s talijanskim izvornikom ｩｮ＠ cjelinu
Maria Gr:um Frscher, l..' abate A. Forris (1741-1803). aurore del• Viaggio in Dalma-
Forrisove vui)e Dalmacije. Poglavlje o Dubrovniku, planirano za drugo :t.l•, La ｒｾｖｩｳｵ＠ Dalmaua 38 (N. S. 14), Roma 1967.
francusko izdanje, llgubiJcno Jt', na i.alost, te ga nema ni u našem izdanju. Has:tnagmrca - op$dna b1bhografija u ｾ｢ｯｭｩｫｵ＠ Hasanaginica 1774-1974, prittdro
Bakrorezi, kOJI su ｾｬｩ＠ kn11gu, upravo njena ｲ｡ｺｬｩｴ＠ izdanja, ušli su, u izboru, AIIJl ｨ｡ｫｯ｜ｬＬ＠ Sara1evo 1975; •Hasanaginica, u svjetskoj knfiinmosri. poseban
i u nak izdanJe. bro1 bsopi>l Žti!OI, SauJevo 1974 (XXIO); Rad il. Kongresa Sawza udm!tmp
folltlonsta jugoslaiiiJe, ｾｰｬｪｩｮＺ＠ 1974, Saraje>-o 1976.; ｋ｡ｵｮｩ＠ sast;anak slavtSia u
Fornsovo d1do Put po DalmaciJI zasluillo je da, makar i nakon 210
ｖｵｫｯｾ＠ da..., 4, ｂ｣ｯｧｲＮｴ､ＭｔｩＺｬｶ＠ Sad, 1974, sveska l.
godina, budt' pre,edcno na JCZik naroda ko1cmu 1e s roliko ljubavi i zanosa \lira J•nko,lt, Oman kao pottca} ta salwplj:mje narodnih pjr.SDmll l<od Juinrh
bilo ｰｯ［＾｣･ｮＮ＠ ｓＯ｡ｾＭＮ＠ Zbomrk u narodni h'"' i ｯ｢ｩ｡ｪ･＠ 38, 1954, l n-221.
ＺＧＱｾｲ｡＠ Janko\lt, SIIOt$/tr m«nu i djt'la o D:zlmaciji, Zbornik radon filorofskog
josip ｂｲ｡ｴｵｬｩ＠ fakuhna u Zagrtbu ll, 1954, 245-253.
VOJISJa, Jo,anovrt, Dmx trad11ctions in;dira tPAlberto Forris, Ardtiv Iur sJa,rsche
ｐｨＱｬｯｧｾＮ＠ 30, 1909, 586-596.
Sp1ro K11M1t, 1: PutopiSa Allxrta Fortisa, Glasnik Zemaljskog muzeJa, Emologlja,
S•raiC\'0, 1955, 77-97.
Ivan l.ovnt, ＸＱＯｾｫ･＠ o Putu po Dalmadji opata Alberta Fortisa i tivot StamslawJ
Solivit:r, prcv. Mrhovol Kombol, ]AW, Zagreb 1948.

XXJV xxv
lva11 L()llrit i njegovo doba - rclcrnri i ｳ｡ｯｰｾ｣ｮｪ＠ sa ?nansrvenog skupa - Zbomik 1141- 1159. 3. Kmtak predah prije velikog •skoka• (lipanj 1770-lipanj 1771)
Q-tinskt krajirrt, Sin1 1979. ｍｯｧｵｮｳｴｩＬ＠ Split 26, 1979, br. l, 91-107. '
Rudolf Maixn<r, Cmults Noditr 1 llmJa, Rad JAZU 229, 1924, 1-48. :larko ｜ｬｵＬ｡ｩ＠ ｐＱｯｶ｡ｊｾ＠ ａｮｧｾｬ｡＠ Bottarija 11 Dalmaciju (1775), Radovo Zavoda
Rudolf Mnixnrr, FortisOt'O putov.mtt po Hrwtskom primo17u, Hrvarsko kolo 5, 1952, JAZU u Z-1dru 26, Z.:.dor 1979, 15-22.
J, 171- 176. VIJ d .Ho ｎ Ｎ ｣､ｯｾＬ＠ Forrisove napomene o usmatom stvaralaltvu, Ivan Lovrii 0 usmenom
Rudolf Maoxncr, ｋｮｪｩＬｭＱ＠ dodm 1 <'at Amuna ｓｯｲｧＭｫ･ｶｩ｡Ｎ＠ Rad JAZU 304, pesmstvrt Morio ka- u knjizi Vladan ｎ･､ｩＬ＠ O usmenom pesništvtt, Beograd 1976.
1955, 5-36. Moro.Ja, Pantot, Se!xJsttJalt Slade Dola, dubrou:zilt.i b1ograf XVIII ｾＭ｡Ｌ＠ Posebna
Rudolf Mooxncr, Miho Sorgo-Sorkolwii i Fortts u Park11 1796, Filologijo 2, 1959, ozdan1a SA:-.IU 288, O<ld)CJlJe lueraturc i ,ezib 7, Beogr.Jd 1957, 1-8-181.
153-159. Ivan Pederin. Die Morlaken i11 dtr deutscba1 Reiselitcrotur Die Welt der Slaven
h an /1 ｕｬ｣ｘｴＮ＠ Dr JulrJt 8aJ.1monll 1 njtgOV.1 dJt/a, Rad JAZU 192. 1912, 97-250 i 19-20. Koln- Woen 1974-75, 271-298. ' '
posebno. han Pecknn, ldtOiošlt.a t ltnJtitvno ｰｾ＼ｴｯｩｓｉｊ＠ pitanja ｬＮｯｶｲｩｨ＠ ·OSSUWVOIIt•
Ivan ｍｩｬｲｾＮ＠ Matije Sovtia predgovor •Slaveruko1 gramatici•, Srorine JAZU 35, 1776. ｾﾷｒ｡､Ｍｩ＠ Z.:.>od.t JAZU u Zadru 27-28, Zadar 1981. 203-214.
1916, 396-425. Joso p ｒｯｧｬＬ＠ 200. obljetn/(a Fortisova p11tovanja po Dalmaciji 1 Geografska T<tVni/1 a·
1
Vuo Morpurgo, lnrontn t tha/og/JI fra A/bato Foms t Giulio BaJamonti, Studia liJa, Geografsko glasnok, br. 36/37, 1974n5, Zagreb.
romanoca rt anghca Zagrabocm,. 29-32, 1970-71, -181-492. Fran<<">CO ｓ｡Ｌｾｮｯ＠ Perillo, ｕｮＮＱｬｴｲｩｭ､｡＠ dt A/bato For/ls, Annalo <kila Facoha do
žarko ｍｵｬＬ｡ｯＮ＠ Iz korrspondciiCI/t Albtrta Fortisa, Grada za povojesr knji7.evnosti • ｬｭｾＺｵ＠ _e ｬ｣ｴｲｾｵ･＠ srranoere dcJI.1 Uni,·ersiti di Bari, n. s. 7-8, 1966, 351-357.
hrvatske 23, 1952, 69 140. Ero> ｾｱｵｯＬ＠ Albtorro Fortis - ｫｾｴｪｩ･ｶＱ＠ 1prirodJ11ak. ｎ｡ｵｮｩ＠ skup slavista u Vukove
žarko /llul,a6c!, A/bato FortiS 1 Dubrovmk (U povodu nekih najnovijih krivih dane 4, Beograd 1974, w. l, 7-31.
inttr'(Juta(tJa), Zadorsk.t r•"Ja, Zadar 6, 1957, 141- 147. ｅｮｾ＠ S..-quo, Albtrto Fortts e tl • Vtaggto ;" D.•III'I.1Zia•, La Battana 9, 1974, Rr 1cka
žarko ｍｵｬｪｯ ｩｴＬ＠ Tomo 8asiljevil·8ase/ji, pre/stavnik prosvjeienja u Dubrov11iku, (hume), 5 19.
Poscbn2 oubn1• SANU, knjiga 299, Odcljcnjc literature i jezika 8, Beograd 1958. Marijan ｓｲｯｪｫｶｾＬ＠ Morlakizam, Hrvar;ko kolo 10, 1929, 254-273.
žarko ｍｵｩｊ｡ｯＬ＠ Dva ntpoznata p1S111.1 Albtrta r-ortisa, Pnlo:r.i za kn1ižtmost, istoriju i Man1an Srotko' oc, Je li •Ptetro Se/amer Chersino• {JSt'ltdOIIim Alberta Fortisa, Na·
folklor, Beograd 32, 1966, 243 25 L "·""' ｖｊｾｮｯｫ＠ 38, 1930, 216-221.
Ž.1rko ｍｵｬｪｮ ｩｾＬ＠ Novi podaci o AIIH•rtu Forrisu i o 11jegovim putOIJIJIIjima po našim MJril·'." Ａ＾ｲｾｪｫｯＮｩＬ＠ lvm1 ｌｯｶｲｩＬ＠ prisrašn slmje prosvjet/jenja 11 Da/mariji. Prosv1crnc
ｫｲ｡ｪｴｶｩｬｾＧＮ＠ Radovi Filozofskog fakultem u Zadru, sv. 4, Zadar 1966, 87-106. km1kc t knlllCIIIIC polrmikeu XVIII vijeku, Zbornik za narodni 7ivot i obit.1e 28
:larko ｍｵｬｪ｡ｯ｣Ｌ＠ jedan lltmolt. A. For/Isa u ve:i s Dubrovr1ikom, Prolozi za književnost, 2. z..,grcb 1912, 1-44. '
ostoriju i folklor, Beograd 34, 1968, 82- 89. Ame Morija ｓ ｴｲ ｧＮｯｩＬ＠ Fortis o ribolovtt i ribarskom obrtu 11 Dalmacijt XVIII sroljtla
žnrko ｍｵｬｪ｡ｩ Ｌ＠ lt koresfJOitdcm:lje A. Fo1·tisif s J. S. Wlirrenbachom, Radovi ｆｩｬｯｾ Ｎ ｯｦﾭ ｍｯｧｮｳｬｩＬ＠ Split, 8. 1958, 8, 640- 646. '
>kog fakuhcta u Zadru 7, Z.•dar 1968, 113-118. An re M.orija ｓｾｲＱ［ｯｩＬ＠ Ribanje i ribarski obrtu Dalmaciji dmgc ｰｯｦｶｩ Ｑ ＠ XVIII ｳｴｯｬｪ･｡＠
:larko ｍｵｬｪ｡ｩＬ＠ ｊＺｬｾ､ｯｮ＠ olm1.1 1ednog :;.tpadnog traturaliste, Radovi ln\litura JAZU u Zadru 4-5
Zadar 1969, 555-570.
još o Forrisovm1 puto"'mj1m11 po Hrvatskoj, Pomorski :<bornik 7,
z.,,,,, 1959, 143-173. •
žarko ｍｵｬＱ｡ｯＬ＠ '
Dubrowlke Ume 11 dvjema Portisovim knjigama, Radovi Filozofskog Sronko Skcrlj, Tri/1111 ｖｲ｡ ｣ ＱＬ＠ Prilozi la knjiiev11ost, istoriju i folklor llcograoJ IS
19.lS, 411-421. ' ' '
ｬ｡ｫｵｲ｣ｴｾ＠ u Z.•dru 8, udar 1970, 187- 197.
Dmko Stambak, TuiM pJesamt:a o Hasanagmtd ili ｲｯｭ｡Ｑｴｩｫ＠ po:tv na t/irsko
larko ｍｵｬｪｾｯＬ＠ Zt1borov/jetra obl,etnica Formova boravka na traioj obali, ｍｯｧｵｮﾭ PIIIOI!all/1!, l> Ａｯｧｵｮｳｴｩ＠ br. l O, Splo t, listopad 1977.
sti, Splir 1971, 2J 1-236. ｃｯ｡ｮｦｲｾ＠ T?rtetiJn: Alberto Forris u knjizi La letterattml italia11a, Storia e te>ti,
žarko ｍｵｬｪ｡ｩＮ＠ O fmonSI/SkOJ strom prvih Fortisovth putovanja 11 IIOŠt krajeve, lllummtslt lflll1.1m, tomo VII, Rocc.udo Ricci•rdo ed. Milano-Napoh, Nota ultra-
ｎ｡ｵｮｯ＠ S."lstanak slavo;ta u Vukove dant 4, 8cogr.>d 1974, SY. l, 23-33. . d11ttru1, 281 l09, Fono\O'i reks10,; 11 1-390.
žarko ｍｵｬｪ｡ｩＬ＠ Pwov.m1e Alberta Forttsa 11 Ljubljtltlll, Lingvisuca XV ($kcrljcv 2ovko ｖ｣ｫ｡ｾｩｴＬ＠ ｄｶＱ･Ａｴｯｧ＼ｬｩｾｪ｡＠ Fortuova Putovanja po Dalmaciji, 1. Fortis z1r.tn-
tbomik),lJubljana 1975, 101- 108. slt't'111k t pov/eSmlar, NcdJd1na Dahnocija, Split 29. IX 1974 (br. 17) 1 u slijedcc!om
žarko ｍｵｬＬ｡＠ ZadnJI! p11t0t>an}e A/bata Fortua u Dalmadiu, ｒ｡､ｯＧｾ＠ Filozofskog brojevoma 178-185) ozbor oz Puta u ｰｲｩｾｯ､ｵ＠ i s koment:arom ž. Vckana: 2.
fakulrcu u Zadru l-1-15, Zadar 1976, 385-392. ｄｯｊｭｾ＠ 1: S}I!Wrne D.1/mad1t, 3. }tdtnstLom poloia; Sibtmka. 4. Antun ｖｲ｡ｮｬ
Ｑﾭ
Z'fko ｍｵｬｊ｡ｩＬ＠ Ntpovratt podaci o 11alim ljudima i krajevima u • Appa1di.m• f>Oikra/J ｕｧｾｲｳｫ･Ｌ＠ 5. Spltt- lu.k a ta Bosnu, 6. Trogir 1 ＱｯｶＬ＠ 7. Ka/tela, Pol ica,
1
FortisoL'.1 dJela ｔｲ｡ｴｾｬｳ＠ inro Da/matia, l.ondon 1778, ｒ｡､ｯＧｾ＠ CA-ntra JAZU u urma, 8. l<rmlla lv.ma l.ovrrla, 9. Omiš, Makarska, Biokovo.
Zadru 22-23, Zadar 1976, 97 110. '\:nello Vonccnn, Vugguron dr/ Sett«tttto, Oassici italiano. lJTET, J 962, 445--'191.
Z'fko ｍｵｬｊ｡ｩＬ＠ Putova111a Albtrta Fortisa u/stnr, Radovo Centr.l JAZU u Zadru 25, · tonm Z.:.nonovl(, A/bat FortJS u SVOJim pjesm:zma o Drthrcwrriku Vreb 1 pnno;1 11
1940, 35-46. • •
Zadar 1978, 269-280. Mare Zori<', Hn'.liSka 1 Hntati u talifallskoj lijepoj ｫｾｴｪｩ･ｶｮｯｳＭ Od baroka do •talih
žarko ｍｵｬｊ｡ｩＬ＠ Kako lt A. Fort1s priprernao za drugo francusko iu/anjt •Pula u M illl11a, l !tursko :r.nanstvcno zbornik 2, 1971 2- 122, osobito 25-29
DalmaOJit• novo pogla•-l1e o Oubrovmlw, Anah Zavoda za povij<:Sne :r.n:mosti ' ate ＯＮｯｮＬ＠ Romomillti p1set u ｄ｡ｬｭＺｾ､ｊｉ＠ ",; talrpmskom /l!Uku ｒｾ､＠ JAZU 357
ｉ ｳｴｲ｡ｩｶｫｯｧ＠ centro JAZU u Dubrovniku 17, Dubrovnik 1979, 229-250. Zagreb 1971, .153-476. ' '
žarko ｍｵｬｪｯＬ＠ Fort1SOVO putOt'Otrja 11 Dalmaciju. l. Uvodne napomene. 2. Prvo Mar; 7.orit', Croatl e a/tri Slovi del sud 11ella lctteratura ita/imra del '700, Revue dc>
Fortisovo putO<'OIIIJe u Dalmaa}lt 1770, ｍｯｧｵｮｳｴＬ＠ Split 25. 1978, br. 10, nudes ｳｵ､ｾｲ＠ ･ｵｲｯｰｮ｣ＮＬ＠ Bucaresr, X, 1972, 289-321, posebno 301-308.

XXVII
PRVI SVEZAK
 PRESVIJETlOJ I PREUZVIŠENOJ GOSPODI

ANDRIJI QUIRINIJU
GIROLAMU GRIMANIJU
SEBASTIANU FOSCARINIJU
VITEZU REFORMATORU,
DOSTOJ ANSTVEN IM SENATORJJvfA,
REFORMATORIMA ｓｖｅｕｉｌｔａ＠ U PADOVI,

ALBERTO FORTIS

ｖ
･＠ sam bio prošao dio Dalmacije, okoristivši sc d.rušrvom jedne veoma
ugledne strane osobe, i ｶ･＠ se spremah ｯｴｩ＠ u ｮ｡ｪｺ｢･ｩ＠ krajeve
gonjen željom da steknem nove spoznaje, kadli uzvišeni duh ｰｲ･､ｩｮｯｧ｡＠
senarora g. Giovannija Ruzinija 1 gorljivo potpomože moje drugo putovanje u
tu zemlju, po uzoru na toliko umnožena putovanja što ih podupiru najprosvje-
｣ｮｩｪ ｩ＠ vladari našega doba. Zau.zeše se da ga promaknu velikodušnom djelo-
ｴｶｯｲｮｵ＠ plemeniti g. Filippo Farsetti, glasoviti zaštitnik znanosti i umjetno-
sti, koliko svakom ｰｯｮ｡ｪｶ･ｭ＠ pohvalom, toliko i svojom slavom, ·te pleme-
niti g. grof Carlo Zenobio gospodskim vrlinama duše, kulturom duha, bla-
ｧｯｵ＠ ponašanja i zlamom ｳｫｲｯｭｮｵ＠ što je on na uzvišen ｮ｡ｩ＠ umije
sjediniti s ｶ･ｬｩｮｯｭＬ＠ štovan i ljubljen ｭ･ｵ＠ osobama svakoga staleža. Ishodi
putovanja, obavljena pod tako sretnim znacima, ｳ｡ｩｮｪｶｵ＠ djelo što ga se
ｵｳｪ･ｭ＠ podastrijeti mudrosti preuzvišenoga suda kojega revnost štiti i
ｰｯｴｩ･＠ korisna ｩｺｵ｡ｶｮ ｪ ｡＠ u presremim državama pod ｭｬ･ｴ｡ｫｯ＠ ｶｬ｡ｵＮ＠
Siguran da nisam štedio upornosti niti se klonio neugodnosti da odgovorim
svrsi svoga poslanstva, ｯｳ ｪ ･｡ｭ＠ se obodren nadom da ･＠ vaše preuzvišenosti
milostivo primiti dar jednoga odanog podanika, premda je zbog slabašnosti
uma i oskudnosti znanja možda nesavršeni ji nego što bi trebalo da bude, da bi
se pred vama dostojno pojavio. Kada se objavljivanjem ovoga moga truda ne
bi postigla nikakva druga trenuma korist nego da se dalmatinskim mramo-
rima (kojima su sc služili Rimljani, kako u najple.menitijoj izradbi kipova tako
i u graditeljstvu) zamijene mramori što nam ih skupo i po ｶ･＠ bezobzirno;
cijeni svake godine prodaju stranci, smatrao bih da moji veoma plemeniti
zaštitnici mogu ｯｵ ｴ ｪ･ ｴｩ＠ zadovoljstvo što su ｯｴｫｲｩ･ｭ＠ tih starih klesarnica

1
Giovanni Ruzini, Filippo Farseni i Carlo Zenobio pomogli su fortisu da 1772. i 1773.
•
ｾｯ､｡ｮ･Ｌ＠ krene u Dalmaciju. O tome-on podnosi ｩｾｶｪ｣ｭ＠ i ｬ ｺＮｶ｡ｮｾ ｩＮｭ＠ delegatima nad regulac-i·
ｊｾｭ＠ <;>brta i trgovine, 1774. v. A. M. ｓｴｲｧ｡ｩＬ＠ Ribatrje" 154. Medu ovom rrojicom ｭｬ･ｴ｡ｫｩｨ＠
"•sok1h službenika osobito mjesto zauzima Filippo Farsctti (1703-1774), ｭｬ･ｴ｡ Ｍ ｫｩ＠ ｰ ｬ ･ｭ ｩ Ｌ＠ u«n i
darovit putopisac, mecena i zaštitni_k umjetnosti. Skupio je gaJeriju ｵｭｪ･ｴｮｩｫｨ＠ djela antike u
svojoj ｭｬ･ｴ｡ｫｯｪ＠ ｰ｡ ｬ ｡ｩＬ＠ a oko svoje viJe kod Padove imao je bogat ｢ｯｴ｡ｮｩｫ＠ vrr."'
. •. U Fortisovu putopisu ..autorove i ｰｲ･ｶｯ､ ｩ ｯ･ｶ＠ bilješke ｯｺｮ｡･＠ su ｺｶｪ･Ｎ､ｩ＼ｾｭ｡Ｌ＠ a bilješke
ｃｩｲ･ｶ｡Ｌ＠ｐ dra josipa ｂｲ｡ｴｵｬｩＮ＠ brojkama. (l>rirn. ur.)

3
ｩｮｵ ｬｩ＠ nemalu uslugu narodu. Ako k tome ｰｯｴ･＠ kakva osjetna korist ｯｰｪ＠ NJEGOVOJ PREUZVISENOSTI GOSPODINU
baštini, narodnoj trgovini i umjetnostima od marljiva ispitivanja naravi i
sadašnjeg stanja jezera, ｭｯｶ｡ｲＬ＠ rijeka: od vijesti o prirodnim proizvodima te JACOPU MOROSINIJU
prostrane zemlje, te od napomena koje teže za rim da ih ｰｯｶ･｡ｪｵＬ＠ poboljšaju i ｍｌｅｔａｋｏ＠ PATRICIJU
ｵｩｮ･＠ korisnijima državi; od ｯ ｴｫｲ ｩ｡＠ ｮ･ｧ｡＠ novoga što je dosad izmaklo
istraživanju prirodnjaka, tada bi velikodušni ｰｯｫｲ･ｴ｡ｩ＠ moga putovanja s
neosporivim pravom uživali glas vrsnih rodoljuba, a ja bih u potpunosti kušao
unutrašnje zadovoljstvo što preplavljuje dušu korisna podanika, za ｩｭ＠ više
nego za slavom ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ i znanstvenika mora težiti svaki plemenit ｯｶｪ･ｫＮ＠
Milostivost i pouzdana zaštita vaših preuzvišenosti, što ih zaklinjem uz
najživlji ｯｳ ｪ ･｡ｪ＠ ponizna povjerenja, same ･＠ me ｭｯｩ＠ privesti k tolikom
dobru, te u meni razbuditi mnogo ｶ･ｵ＠ želju da s gledišta ｯｰ･＠ koristi O ZAPAŽANJIMA U OKOLICI ZADRA
proniknem u rajne prirodne znanosti kojoj u naše dane, nakon ponovljenih
daljenost od M letaka, koja me lišava ｡ｳＮｲｩ＠ da Ｍ ｾ･ｳｴｯ＠ budem ｰｾｫｲ｡ｪ＠ ｶｾ＠
iskustava, cijela kulturna Evropa priznaje da je najmanje prijeporna i neizvje-
sna, pa prema tome izra vno ｰｲｯ｢ｩ ｴ ｡ｮｩｪ＠ negoli ijedna druga.
U ｵ･ｳｴ｡ｬｯ＠
koJa m1 zbog mora ｉｚｭ･ｵ＠
šaljem novosti o sebi, ｮ･＠
nas ne ostavlJa nacma da vam sa s1gurnoscu
me ipak navesti da vam zanemarim pisari.
i

Vaša ･＠ preuzvišenosr vjerojarno ｰｲｩｬｮｯ＠ kasno primiti ovo moje pismo: ali ja
zastalno znam da ･＠ ono, kad god vam stigne, biti milostivo ｰｲｩｨｶ｡ ･ｮｯ＠
ｺ｡ｨｶ ｬｪｵｩ＠ onoj dobroti koju se udostojavate pokazivati spram mene i onom
zanosu s kojim ｯ｢ｩ｡ｶｴ･＠ primati sve novosti što nastoje unaprijediti prirodo-
p1s.
ｒ｡ｺ ｬｩ ｩｴ｡＠ zapažanja što sam ih ｶ･＠ izvršio ili ｵ＠ ih odsada unaprijed vršiti.
na svojim putovanjima, poduzetima pod pokroviteljstvom plemenitih patricija
zaštirnika, naumio sam iznijeti onom malenom broju ､ｩｮ ｩｨ＠ ljubitelja. ili
glasovitih profesora s kojima se dopisujem zbog veoma jake spone ｺ｡ｪ･､ｮｩｫｨ＠
ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ Ｎ＠ ｐｯ ･ ｴｩ＠ tako da o tome pišem vama ｩｮ＠ mi se to jasnijom
､ｵｮｯＬ＠ što gojitelji dobre i korisne znanosti o ｩｮｪ･｣｡ｭ＠ i proizvodi
prirode, tako lijepi i ｲ｡ｺｬｩｮＬ＠ a prezreni i, na žalost (u ｳｴｯ ｬｪ ･ｵ＠ takve ｰｲｯｳｶｩｪ･ﾭ
nosti po ostalim krajevima Evrope), slabo poznati ｭ･ｵ＠ nama, jedino u vaše
preuzvišenosti nalaze dobar ､ｯ･ｫ＠ i ｵｴｯｩ･Ｎ＠
Svoja ｵ＠ pisma razd-ijeliti ｳ ｬｩ ｪ･､ ｩ＠ ｡ｳ＠ topografsku razdvojenost okružja,
｡ｳ＠ tok rijeka, ｡ｳ＠ ｰｯ､ｲｵｪ･＠ otoka, ｡ｳ＠ narav i ｳｬｩｮｯｴ＠ predmeta. Površinom je
· ｍｬ･ｴ｡ｫ＠ Dalmacija preprostrana i broj je otoka roga mora preznaran da bi
prirodnjaci mogli ｯ･ｫ ｩ ｶ｡ｴｩ＠ nešto potpuno od kratkih putovanja. Ima smionih
ｾｪｵ ､ｩ＠ koji, poneseni nerazboritom ｧｯｲｬ ｪｩ ｶｯｵ＠ mladosti i uvjereni da mogu
IZazvati štovanje književnoga svijeta, ｯ｢･｡ｶｪｵ＠ da ･＠ za nekoliko mjeseci dati
botaniku, zoologiju i paleontologiju najpromanijih pokrajina; ·ali tko je
svikao s filozofskom ｰｷｺ ｡ ｩ ｮｯｵ＠ razmišljati o neizmjernoj raznolikosti srvari,
razumije i predobro da život samo jednog ｯｶｪ･ｫ｡＠ (pa makar imao izdašnu
ｰｯｭＩ＠ nije dovoljan da se izgradi potpun prirodopis najmanjeg otoka ili
najužeg ｰｯ､ｲｵｪ｡ Ｎ＠ Jedna mineralna voda, neka pcosrrana i razgranata spilja,
ｾｯｫ＠ rijeke sa svim pritocima zahtijevaju veoma duga promatranja prije nego
Sto se o njima uzmogne ｩｺｲｴｯ＠ raspravljati. A kako ih i ne bi zahtijevali kada
podvodni stanovnici najmanjega morskog zatona, ｡ ｫ＠ jedan jedini od njih,

4 s
 biljka ili kukac, kojega se preobrazbe i svojstva u potpunosti želi upoznati, dnog ležišta i isprekidani. Imamo ga svi pred ｯ ｩ ｭ｡＠ zbog njegove velike
može ponekad mjesecima i godinnm:1 zabaviti pažljiva pricodnjaka prije nego uporabe u ｭｬ･ｲ｡ｫｩ＠ radionicama; i ｩｮ＠ mi se da odgovara Walleriovu•
ｾｴｯ＠ bude savršeno tt poznat? Tko ne bi postao skroman i polagan ｺｮ｡ｪｵｩ＠ da tvrdom wpnencu, tteopipljivib i ｴ･ｲ｡ｺｬｵｩｶ｢＠ ･ｳｴｩ｣｡Ｎ＠ Taj se mramor doimn
sve šro su Swam1nerdam, Reaumur, Maraldi i toliki drugi glasoviri ljudi poput silicija, osobito u pukotinama kada se pod ･ ｫｩ･ｭ＠ razbija nn kon-
zapazili o ｰ･ｬ｡ｭｮ＠ osrnvl1a dojam ｮ･ｴｯｳｩ＠ nakon najnovijih zapažanja kavno-konveksne ocjepke poput kremena. Slabo podliježe umjetnim kiseli·
g. Schiracha? Neka me ｶ｡ｾ＠ preuzvišenosr, koja dobro poznaje rmovirosl i nama; rek od zmka, koji ih ･ｳｴｯ＠ nosi u sebi, dugim rijekom godina njegova
širinu polja na kojem se u1oje prirodnjaci, obrani od bezobzirnih glasova površina ohrapavi ､ｯｰｵｊｲ｡ｪｩ＠ da se nazru smrvljena tjelešca od kojih je
neznalica u roj znanosti koji ponekad dodijavaju šudjivu i sabranu proma- ｾｳｲｮｶｬｪ･Ｎ＠ Na neznatnom ｯｴｩｵ＠ Olibu nakupio sam ｵ､ｮｯＬＭ｡ｲｩｨ＠ primjeraka
ｴｲ｡ｵ＠ ｬ｡ｪｵｩ＠ poput dosadnih pasa protiv onoga rko ide za svojim poslom ne kamenim ih stijena. Tu su oklopi kamenica vodornvno slo7.eni jedni iznad
ｭｩｳｬ･＠ da njima bude na smemju. Viraliano je Donari 2 poslije nekoliko godina drugih; dugo ih doba nije ni ovapnilo niti okamenilo. ｓ｡ｵｶｬｩ＠ su svoj
putovanja po Dalmaciji, smogao hrabrosti objaviti samo ｯｧｬｾ､＠ o prirodopisu pn rodan sjaj i kala ju se u lis raste ljuske gotovo poput onih što se svježi ilvuku
Jadrana ; veliki je Haller', poslije dugih lurnnja švicarskim Alpama, dao blisrnv IZ morn. Ipak re ljuske nisu osraci srnnovnika naslh voda, koji ne tvore tako
primjer skromnosu objavivši samo ｚ｡ｰｯ･ｴｩ＠ katalog ｢･ｬｾｴＮｳｫｩｨ＠ biljaka; šro dugo i žljebasro ｫ｡ｭ･ｮｩｯ＠ srijenjc, nego se ｩｮ＠ da ih je ru ostavio onaj
onda valja zahtijevati i ｯｴｫｩｶ｡＠ od mene koji se pred rim uzvišenim muže.. pradavni ocean od ｩｪｨ＠ ljuskara nastadoše golemi slojevi vapnenca koji,
vima ｳｭＺｾｴｲ｡＠ nevidljivim kukccm ? ｲｯｺｬｩｴ＠ srni ješa ni, i danas rvore kostur dalmatinskih otoka, malenih i jadnih
ostataka nekadašnjih zemalja što ih razderaše rijeke, oagriwše podzemni
brzaci, ispreruraše potresi, prevrnuše vulkani i naposljetku poropi novo more.
l. O otocima Olilm i Silbi Toj mješavini dao sam ime vap11e11ast cjepljiv kame11, lisnat, ｮ｡ｩｺＮｭｪ･Ｑｯ＠
sastavljen od morskih drobljenitta, te rarmib, i/jebastih, ｴ､ｮｯｶ｡ｩｨ＠ okamina
Preplovivši onaj komad mora šro je naši m pomorcima i gcografima znan školjkaša. U pukotinama slojeva i u malenim spiljama, koje se ovdje redovito
pod imenom K varne m, prvi ｯｲｩｴ＠ n n kojima prisradoh bijahu susjedni Olib i na lnze, ･ｳｴｯ＠ se ｳｵｲ･＠ debele kore i skupine nekak.-vih gromada. To savršeno
Silba, ｩｺｭ･ｵ＠ kojih znaju ｰｲｯｩ＠ mn nji brodovi na pulu iz Mlernka u Zadar. To nalikuje mekom, stalaktitskom, obojenom mramont krivudavih ii/a šro ga
su vjerojarno isti oni otoci što su u Konsmnrina Porfirogenera* nabrojeni nnJi klcsnri poznaju pod imenom alnbasrrn s Krfa. Na otoku Silbi nisam imao
medu pusrima pod njihovim ｯ｢ｩｾｮ＠ iskrivljenim imenima Aloep i Selbo. prilike obuviti zapažanja nikakve vrste; vjetar i olujna kiša što mc onamo
Zgodan položaj utrok je rome šro su u ｮ｡ｾ･＠ vrijeme ｮ｡ｰｵ･ｩ＠ i ｯ｢ｲ｡･ｮｩ＠ bolje dognaše ＷＮ｡ｰｲｩｪ･＠ mi ｡ｫ＠ i kmtku šem ju. Vjerojamo je da stijene na njoj nisu
nego što to zaslužuje njihova oskudna i neplodna zemlja. T u se stanovnici ｲ｡ｺｬｩｾ･＠ od stijena na Olibu. Oba ova ｯｴｩ｡＠ uživaju u zdravu zraku; nemaju,
ｭｵ･＠ sa suhim i knmenitim tlom gdje se masline teško primaju, a loze slabo ｭ｣ｾｵＮｲＬ＠ dobre vode, rc previše ｯｳｪ･｡ｵ＠ vjetrove sn svih strana, jer nema
ｲ｡ｪｵ［＠ žito daje tako kukavnu žetvu da o njoj ne vrijedi govoriti. Ovdje ｕＷｶｾｲｮ｡＠ da ih ｾｲｩ･Ｎ＠ Silba obiluje pUkom koji se bavi pomorstvom i puna je
prevladava kamen od smjese cjelovi la, ｢ｪ･ｬｩｮｳｲ｡＠ mramora koji se, kako vaša srnda.
prcuzvišenosr zna, takoder prostire veoma široko po najvišim talijanskim
planinama šro gledaju Sredozemno more, n osobito u Pipemu i Terracioi, re 2. O otoku Molat:t1
pokraj kraljevskih divom Caserrc. Ne znam bi li ga se našlo po furlanskim
uzvisinamn kada bi se obiJio zaljev ｩｺｭ･ｵ＠ naše lm lije i !sue, jer još me nije Ustrajnost olujnoga vjerrn silom me nagnala u jedan zaljev otoka Molata
zapalo purovari rim krnjevima, niu ondje ima (koliko mi se ｩｮ Ｉ＠ mnogo po;ro. sam orplov10 sa Silbe. Orok je slabo naseljen u razmjeru sa svojom
iskazanih ljubitelja pnleontologije. Od njega je ipak ｧｭ･ｮ＠ ｶ･ｩ＠ dio poluotoka ｾｶｴｭｯＬ＠ premda na njemu postoje tri sela, a po jednome od njih dobio je j •

Istre, a t3 vrsm smjese prevladava i na Ofocima prema njoj, ｰｯｫ｡ｺｵｪｩ＠ Ime. Zove se još i Zapunrd zbog isroga razloga. •• 'erna sumnje da je ro
isodobnost podrijetla s primorskim 1 sredozemnim planinama na kojima se ｍｾｉ｡＠ što Je Porfirogencr• navodi ｭ･ｵ＠ pustim otocima u zad3tSkom moru.
vide golemi slojevi istoga mrnrnora, premda su vrlo ･ｳｲｯ＠ izvan svoga prica-
ｃ｡ｬｵｲｴｾ＼＠ sclidus. ｾｬｵ＠ unpalpabtl•bou d indminais. W.tll S41. 1.
• Co>."ST. l'ooiPII. De ｾｬ Ｎ＠ Imp. Tbntr. Da/m. e. 29. ea/ur..., pariiOIUs ""fNf/p.>bibbcu. Cronstcdt 7.
ｾ＠ <nio<S lo tora/is. O.oscorid. C.csalp. E.rottl.
1 Vitahano Donau (1717- 1762), o:ah1an<ki prirodopisac, od Ｑ Ｗ ｾ ＳＮ＠ pet pu<a prošao D.tlmaci· ｰＬＮｾ＠ <haux C<»>'P"<U. BollUire 149. lOS.
jom ｰｩＧｏｕｉｖｊ＠ ｾｪｵ＠ pbntnl, obale 1 morokop dna. Bnio J< i boanokom i adocologijom.
Glavno mu 1< d)<IO {N//,. ｓｴｯｮｾ＠ """"-'/• ""'""" d<II'Adn3tia>, ovilo 1750. u Venecijo. ;• Co!'<.$1 PoUH l . ｡ｬ ｾ＠
' Albrecht Haller (1708- 1m), 1VI<llr$kt ｢ｯｴｮｩ｡ｲＬ＠ liuolog, ｬｩｊ･ｮｫ＠ i PJ<Sntk. ｐｲｯｵｾｶ｡＠ je d Kollftonun VII Porforot;enct (905-959), bizantSko cu od 913. do 9-45. l'i)CgOY spos fN
floru Alpi, postavio tC'mcljc t..'\ prirodnu klll$ililcaciju bilja. Skupio i u osam knjlg3 t rcdio ·b ik'"'Sktr:atrdo lmpmo (grlki Pnr etimon - O narodmu:r) vaian ｪｾ＠ 1zvor za najnariJU poYrJtsl
ｾ＠ .ans ah ｓｬＮ｡ｶ｣ｮｾ＠ a os<>biro Hrvara, Srba i Bugara.
cjdokupno dotada'ni< tnaoje o ltovj«joj lirtologiji (1757-1766).

7
Tu se nisam dugo zadriao, nli sam i za kratka zasranka zapazio fosilne strašan rat i, usprkos briz.i šro je rome ｰｯｳｶ･ｵｪＬ＠ ｰｲ･ｳｴｯ＠ mu opustoše
ｮ･ｯ｢ｩｳｴＮ＠ Nakupio sam krupnih komada ｶｲｳｴ｡＠ kamena, punih nepoznate plodove.. S oni ma što lere udružuju se puievi kojih nikada nigdje drugdje
vrste okamina iz razreda ortocerata, o kojima ･＠ opširnije biti ｲｩｪ･＠ na nisam vedio u rako ｵ､･ｳｮｩ ｭ＠ ｫｯｬｩｮ｡ｭＮ＠ Tu bi našao zadovoljstvo onaj
drugome ｭｪｾｲｵＮ＠ Ali najljepša okaminn na Mola tu neki je prcbijeli vapnenasti Fulvio lrpino koji je prvi podigao gojilišrc puževa u okolici Tarkvinije. Ne
kamen, gorovo mramorne ｲｶ､ｯ･Ｌ＠ iako se doima prhkim u prijelomu. U .tnam narastu li na oroku Ugljanu do ｶ･＠ ｶ･ｬｩｮＬ＠ kako su po Plinijevim•
njemu su otisa djelovanja stijena, ､ｲｶ･｡Ｌ＠ morskih kukaca. Cini se da su u ｲｩｪ･ｭ｡＠ u. njegovim gojilišrima rasli ilirski puževi. Ali vjerojamo je da bi, kada
srvrdnuroj kaljuži, odakle ｰｯｴｪ･＠ ra vrsra kamena, ostale zatrpane ｲ｡ｺｬｩ･＠ bi ih pusnh da se množe i žive na miru, njihov rast odgovarao plodnosn.
vrste ｲｵｰｩ｡ｳｨ＠ i drugih koralja; kiselina koja ih je uništila ostavila je šupljinu
ili rdu boje okera na mjesm što su ga uuzimalc, pa se prema otisku koji je od
4. O mramomim smjesama od kojih je graden Uglja"
njih ostao lako može sudi u o uništenoj rvari. Morski je pijesak u roj luci pun
mikroskopskih ｫｯｬｪｩ｣｡＠ iz roda ｬ｡ｩ｣＠ i amonira kojih se slike nalaze u djelu ｡ｺｬＱｩｲ･＠ｒ vrste kamena tvore okosnicu Ugljana i susjednih ｯｴｩ｡Ｌ＠ ali se
slamog Janusa Plancusa• O manje povratim školjkama, ｩｪ｡＠ je zasluga što ih mogu svesn na ･ｴｩｲ＠ glavne. Najniži je mramorni sloj s bezbroj srranih
je prvi orkrio u pijesku našega mora. Uhv:ttila me želja da pokušam nešto ceraromor(nih tijela, krisraliziranih u bijelom vapnenasrom lisniku. Sva ta
dodati njegovim veoma pomnjivim zap:tianjima ｳｴ｡ｶｬｪｵｩ＠ pod vodeni mikro- tijela nisu ｳｬｩｮ｡＠ po ｶ･ｬｩｮ＠ i sasravu iako su sva šupljikava i savita. Neki
skop ra sima živa ｢ｩＺｉＬ＠ nerom ｩｺｶｵ･ｮ｡＠ i:t mora, da vidim može li se što ｶｩｾ＠ primjerci što ih ｵｶ｡ｭ＠ odgovaraju opisu Linneove5 . . vrsre helmintll01itt4s
doznati o gradi, posebno ｾｲ｡ｮｯｶｩｫ＠ one školjke s mnogo komorica koja se nautili orthoarae. Taj glasoviti prirodnjak vjeruje bez sum11je da se morski
zove Amonov rog; nema nakakve sumnje da je jedina razlika ｩｺｭ･ｵ＠ morskih srvor re okamine sranio na doima Balrika (odakle, medutim, nikad nije
okamina prirodnjaka iz Riminija i planinskih okamina ｲ｡Ｚｴｬｩｯｳ＠ ｶ･ｬｩｮＮ＠ ｩｺｶｵ･ｮ＠ živ, pn ni u sranjuljuskara), naveden na to rime što ga vrlo ･ｳｴｯ＠ nalazi
u mramoru koji on nazva stratari11som, jer sc nalazi u ｵｬｩ ｮｩｭ＠ ｰｬｯｮｩ｣ｭ｡＠
3. O otok11 Ugljan11 mnogih .pokrnjina uz to more. Cini se da je mj vrli ｵ･ｮｪ｡ｫ＠ zaboravio ovoga
ｾ Ｎ ｵｲ｡＠ Ｎ ｲｾｬ｡ｫ｣＠ vrste ｮ･ｯ｢ｩｾｨ＠ biljaka, ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ morska rijela i kosti kopnenih
Prvo mjesto gdje se zausr:wih s nakanom da obavim neka zapažanja bijaše zevormra što su okamenJene u urrobi evropskih planina i nikad se ne otkriše u
otok Ug.ljnn u Zadarskom klmalu. Ostao sam na njemu osam dana, ispitivao prirodnom smnju po našim morima. Mogu ｺ｡ｪｭｩｴ＠ da u Jadranu ne žive
njegove kamenite bregove, nekorisno tumarao u potrazi zn novim stva rima ｯｲ｣ｾｩＬ＠ koji su ipak .okllmenjeni u mramoru dalmatinskih otoka i kopna;
duž morske obale i upušr:to se koliko sam mogao u mucanje pokoje ｲｩｪ･＠ koraiJnra ｾｵ＠ mu pomeh dno onoliko koliko nam je potrebno da spoznamo
jednoga jezika kojega mi je uporaba postala nužna. Zbog blagih ｯ｢ｩ｡ｪ＠ onih ｫ｡ｾｯ＠ .se ｾ＠ njemu ne srane ｰｲｩｬｮｯ＠ raširene vrste živih ｢ｩＺｉ＠ od kojih nam
siromašnih ｏｴｯ｡ｮ＠ bila mi je draga tn ｳ｡ｭｯ＠ u koju me je odvela ｵｯ｢ｩ｡ｪ･ｮ＠ poJede na JOŠ ostaju nepoznata. Dao sam narisati ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ komade roga mra·
sjeta što sada tvori temelj moga karaktera. Poželjeh da sc ondje mogu dugo mora u ｾｯｪｩｭ｡＠ se vide istaknuti orrocer:ui; a tijela zarobljena u njima opisat
zaustaviti; i bio bih ro ｵｩｮｯ＠ da me neugodan ｳ ｬｵ ｡ｪ＠ što bijah u lošu drušrvu ｾ＠ ｾｯｲｮ･＠ ｾ Ｎ ｡､＠ budem govorio o ｯｴｩｵ＠ na kojemu sam prikupio najzanim·
nije gotovo prisilio da ､ｲｵｫｩｪ･＠ mislim. Otok plodno ｲ｡＠ ｳｶ｡ｩｭ＠ kada ratari ｾＱｶＡ･＠ ｾ＠ nJI.h. Zacijelo ･ ｲ ･＠ se složiti, preuzvišeni gospodine, da u poštenu
prikladno odaberu zemljišta ｾｴｯ＠ ih nam jenjuju ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ vrstama sjemenja ili '?vJeku Ｑｾｶ＠ ｾ､ｮｯ｜｡ｲ＠ ＼ｘｪｃＺｉ＠ ono uvjereno sine dubio koje ne potkrepljuje
sadnica. l on, medutim, t rp• nevolju koja je lajedn ｩｫ｡＠ gorovo svim omcima ｾＺｫ｡ｶ Ｎ＠ ｩｮｊ･｡ｾＬ＠ ｾｯｫ｡＠ a latim ｭｾ＠ neposredno proruslovi ono deperditiiS;
ovoga ilirskog arhipelaga: nedostaje vode i zbog roga na žalosr ･ｳｴｯ＠ ljeti pare oga m1 ne zamJerite što se oslobod1h re govorim protivno jednome preslav·
ubogi stanovnici ｶｩ､･＠ kako im venu nade, pa su prisiljeni donositi vodu s nom ｯｶｪ･ｫｵ＠ kojega zasluženo štuje ｶ･ｩｮ｡＠ njegovarelja prirodne znanosti.
dalekih mjesta ili piti vrlo lošu iz oskudnih lokava. ｾ Ｎ ｲｵｧｾ＠ vrsta ugljanskoga mramora, ｳｬｩｮ｡＠ ｫ｡ｭ･ｮｩ＠ stijenama s Oliba,
ｏ､ｪｃＳ＠ stanovnika otoka što su podložru Zadru veoma se razlikuje od sadrž1 vela ku ｫｯｬｩｮｵ＠ osrracira koji su izvrsno ｳ｡ｵｶｮｩ＠ i preporoadjivi, ali se
ｯ､ｪ･＠ naših selJaka i bliža Je ｯ､ｪ･ｩ＠ šro je nose zemljoradnici s obližnjega ne ｾｵ＠ lako odvojiti od preorpome kamenite smjese u kojoj su zarobljeni;
kopna. žene pak, a osobito djevojke, imaju svojevrsnu ｯ､ｪ･ｵ＠ s mnogo divnih ｾﾷｲｯ＠ se mogu vidjeti na površini onih komada mramora što su dugo
ｩｰｫ｡ｳｴｨ＠ ukrasa. Smatrao sam da su dostojne rneda moga ｣ｲｴ｡＠ (17. str). IZloženi djelovanju zraka i kiša. Koliko onaj prvi, sastavljen od onocerara,
Na oroku Ugljanu, u ble7ini primorskoga seoca Kali, vodio je borbu s
' 1'11"· Lob. IX. cap. Sll.
prirodom i pobijedio je gosp. T. C. gro( Therry koji je, ｵｮ｡ｲｯ＠ mramornoj Ｌ｟ＢＺｾＧＭ Syu. Na1. T. Ill. p. 162. td. 1768. Habr14t Sc<E DU110 m "b)._ m=s &lrh.a.
okosnici brijega, ｮ｡ｩｯ＠ povnnjake na talijanski ｮ｡ｩ Ｎ＠ S njime kukci vode ｾｕＩ［＠ pnnfu:.atus nobis frtqumtnsrnms in ｭｯｮｲｾ＠ stratario n e..
Carl L.nrll (lal. L.nn•nts, 1707- 1778), h..dsk1 pnrodoslovac, proi<SOr medicinco 1 bol•·
ntkc u Upp.. h. ｏｳｭｶ｡＠ ｢ｯｴｾｮＱｫ｣＠ 1mninologije. Uveo je binarnu nomoni<Jaruru ..., b111k< 1
• jANl PI.Al'lo't:"l Arimlncnsls tU. Dl' Conchiltmmts notis, 17. str. t •votlnJc, kora &e odrbla do damu.

8 9
roliko je i ovaj, kamen ｩ ｮ･＠ ｧｲ｡･Ｌ＠ bijel, ali krur i nepodložan dl ijeru onoga rko ili pokosti, vrlo ｳ ｬｩ ｮ･＠ osušenu mlijeku stabla na ko jem se rodi i rasprostrani.
bi od njega htio ｮ｡ｩｴ＠ išta drugo os1m gruba djela. ｕｭｊ･ｴｮｾｫｯｶ＠ b1 Dijelovi se te životinje nisu mogli razlikovati kada sam je prvi put zapazio na
oblicima prilagodljiviji bio ｴｲ ･ｩ＠ koji je vrlo ｺ｢ｩｪｾｮ＠ i ｴ｡ ｫ ｯ･ｲ＠ sadrz1 morska otoku Ugljanu, pa sam ih prikupio ｰ ｲｩ ｬｩ ｮｵ＠ ｫｯｬｩｮｵ［＠ u svim izraslinama što ih
tijela, ali tako ｺｧｮｪ･｡＠ ili tako smiješana s kamennom rv_an da se m na kakav rada htjedoh ispitati našao sam neku sluzavu tvar boje krvi koja je predivnim
•· ne mogu razdvoj' iti. Vrhovi su b'regova na UglJanu od vapnenasta crvenilom bojila prste. U mjesecu lipnju ponio sam ih u Zadar punu lijepu
nacm d 1 · k'
zbijena mramora najsitnijih ･ｳｴｩ｣｡Ｌ＠ zvanoga: po ･ｬｪｩｾ ｟ ｩｳｲ｡ｫｭＬ＠ a mauns_•m kesu; od malena dijela dobio sam jednostavnim varenjcm mast rumene boje;
ili apeo inskim, jer njegova ista smjesa, op1sana pnJe ｫ｡ｾ＠ glavna na ｟ｏｉｾｵＬ＠ voda u kojoj su vrele izrasline ostala je ｵ ｫ｡ｳｲｯ｣ｶ ･ ｮ｡Ｎ＠
ｮ｡ｩｺｭ ｪ･ｮ ｩ ｮｯ＠ s pukotinama prevladava na uzv•su•ama sv• h uh pokraJma l u Nekoliko sam ih sam pažljivo odlijepio, ne ozlijedivši životinju koja se
Italiji. ｏｰｩ ｳ ｵ ｪｵｩ＠ ga ｮ ･ｴｯｮ ｩ＠ je nego Lin_ne, Donau ga ｾ｡ｺＱｶ ｡＠ mrktm mramorom unutra skriva, i memuo ih u kutijicu koju danima nisam ni dodirnuo jer sam se
ﾷ ･ ､ｮ ｯｬｩｮ｡＠ zrna i ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｴ＠ boje, a VJerovao Je da Je to tragunense u stanh bavio drugim poslovima. Kada sam je otvorio, iznenadio sam se našavši
Jpisaca, ne znam s koh•ko val'Jam'h osnova. • •. •. . . bezbroj crvenih zrnaca; ispitao sam ih pod mikroskopom i u njima prepoznao
Na tom sam otoku prvi put vidio neku ｵ､ｮ＠ vrstu sntaste usJ (ako JOJ tO duguljasta jajašca ｳｬ ｩｮ ｡＠ kukuljicama dudova svilca . U kutiji ne bijaše nikakva
ime može pristajati a da se za nju ne mora stvoriti novi rod)_ na smokv•, pa sam traga crvu ili muhi; nisam mogao posumnjati ni da su iz nje izišli, jer se
je dao narisati ne sjetivši se da sam ｩｴ｡ｯ＠ ijednog ｡ ｵｴｯ ｲｾ＠ kOJI ｾ Ｎ ｊ･＠ op1sao mti da zavrtnjima ｴｯｮ＠ zatvarala. Odložih svoju kutij_icu pošto sam je pozorno
sam joj vidio sliku u ｫｬ｡ ｳ ｩ ｮｩｭ＠ knjigama ｭｳ･ｫｾｯｬｧｴＮ＠ TaJ JC_kukac ｶ･ｯ ｾ｡＠ zatvorio; a pet-šest dana poslije, kada sam je opet otvorio, ugledah neprebro -
ｲ｡ｺ ｬｩ ｩｴ＠ od faux-pucerona gospodina Reaumura, 1 kojega mgd) e msam nasao jivu vojsku crvenih životinjica, te mi se isprva ｵ ｩ ｮｩ＠ da imaju bijela krila, ali
na smokvama po Dalmaciji. Neka vaša preuzvišenost pogleda smokovu kada ih zatim ispitah pod ｬ ･ｯｭＬ＠ prepoznah u nj ima beskrilce sa šest nogu, još
ｧｲ｡ｮ ｩ ｣ｵ＠ (Tabla I, fig. A) za koju se drie izrasline, ako se tak_v•m ｭ ･ ｮｾｭ＠ ｮ･ｯｳ ｬ ｯ｢･ｮ＠ sasvim od jajne ljuske što su je nosile na ｬ･ ｩｭ ｡＠ u obliku
mogu bez neprikladnosti nazvati te jedinstvene ｬｩｮｫ ･ Ｎ＠ Ona mJe ｮ｡ ｊ ｾｓｕｴｬ Ｉ ｡［＠ podignutih i spojenih krila. Ponovo sam ih zarvorio u njihovu tamnicu gdje su
ima stabala kojima su sve manje grane tako pretjerano poknvene npma da za nekoliko dana uginule od gladi. Po poljima u okolici Zadra nije bilo
nalikuju boginjavu ｯｶｪ･ｫｵ＠ prepunu gustih prišteva:_Figura B ｾｮｫ｡ｺｵｊｃ＠ malo smokava ｮ｡ｰｵ･ｩｨ＠ takvim kukcima; zato sam se okanio želje da gledam
ｵｶ･｡ｮ＠ izraslinu ; roje ｪ｡ｭｮｯ＠ jedan od naJOtmemJih radova sto ga ｭ ｾ･ ｫｴｯ ﾭ dalje. Nedugo zatim naišao sam na njih na otoku ｂｲ｡ｵＬ＠ te u mnogim
logija može ponuditi radoznalima. N jezina je kupola ｩｺ｢ｲ｡､ｮｾＬ＠ ah t:ko izrasli na'ma ili ｬｩｮｫ｡ｭ＠ iznenadih crva od ko jega mi se smutilo u glavi; ali
drobno da ne gubj ni truna ｧｬ｡ ｴｫ ｯ･＠ ako se gleda gohm okom. NJezm vrsak kada sam dobro promisl io, morao sam povjerovati da je on nametnik, a ne
•
trajno krasi kvrlica koja ｰｯ､ｳ ｪ ･｡＠ na one kvržice ｾ､ｪ･＠ su uglavlJene bo.dlje prirodni stanovnik ｫ ｵ･ Ｎ＠ U tom sam se mišljenju mnogo ｪ｡･＠ utvrdio kada mi
ježinaca. Donji dio oko podnožja okružuje osam k:'rz•<:a gotovo ｰｯＮｾｶ･＠ shcmh je uspjelo ｮ｡ｩ＠ crvene ｫｵｩ･＠ kako lutaju granama, napola obezglavlj eni i
gornjoj; one odgovaraju jednakom broJU hvatalJki koJima ｳｾＮ＠ ｮ｡ｊｾ･＠ odozdo tijesno pripiti uz koru. ｏ｢･｡ ｪ ･ｭ＠ da ｵ＠ ih pomnjivo razmotriti ako mi se
životinjica za lijepi za koru. Te su izrasline nejednake vehcme; una ih kOJe ponovo pokažu u pogodno doba. To više me obuzima želja da ro ｵ ｩｮ ｩｭ＠ što su
ostanu slabašne i kržljave, jer se životinjica od koje vuku podnJetlo zaustav1la ona crvena jajašca veoma ｳｬｩｮ｡＠ grimiznoj boji štitaste uši. ｚｧｮｪ ･ ｩ＠ li ih se i
preblizu dviju-triju drugih što su sisale mlijeko iz kore ｰｯｭｵ＠ kojega su t one smiješa u masu prije nego što se raspuknu ili ｩｭ＠ se životinjice ' izlegu, nadam
morale rasti. Ne treba posumnjati da od ｭｬｪ ･ｮｯｧ＠ smokova soka, ｰｲ ･ｲ｡ ･ｮ｡＠ u se da bi se od njih moglo nešto razborito ｮ｡ｩｴＮ＠ Prije stotinu i osamdeset
sudovima preobražene životinjice, svakoga dana ne narasta izraslina; ako se godina Quinqucran je opisao dobivanje gdmiza od štitaste uši, što ｰｲｩ ｬｩ ｮｯ＠
zbog kakve vanjske nezgode malo ošteti, ｰｯｺｬｩｪ･ ･ｮ ｩ＠ se dio lako ｯ｢ｮｾ Ｇ ＧＮ＠ kao odgovara ovom novom grimizu sa smokve''.
što to biva s puževim ｫｵｩ｣｡ｭＮ＠ Sama ta pojedinost, ｩｮ＠ se, može bm do: Ta bolest smokava po dalmatinskim otocima i obalama nije ni stara ni
voljna da se ustanovi novi rod**. Njezina je lj uska ｧｲ｡ ･ｮ｡＠ od nekakve masu
ｾ＠
Has autem baccM quando vident in venuiculos abire velte illos ace-to. vel aqua frigidi.ssima
• DONATI, Ogled o prirodopisu jadrana, str. VIli ex puteo adsperguntJ et ｩｴｾ＠ low tepido supra fomacem 1 seu in sole lente ･ｸｳｩ｣｡ｮｴｾ＠ donec
".. Neki ugledui ｰｩｳ｣ｾ＠ medu kojim<l GARZIA ､｡ ｩＧｏｒ ｾｏＬ＠ ｂｏｎｾｉＬ＠ ｾｏｎｔａＬ＠ ａＱＭｾｬ＠ mo.riantur. Aliquando ｡ｮｾｭｬ＠ ista a vesiculi.s relictis segreganl, et e-xtremitatibus ｾｩｧＡｯｲｵｭ＠
lUSITANUS i TAVERNLE.R. tvrde da ｫｩｮ･ｳｾ＠ japanski i ｰ･ｧｵ｡Ｑｾｫｩ＠ ｰｯｫｾｴ＠ Ｎ ｾ ｺｾ｡ｴ＠ ｮ･｟ｫｾ＠ ｾｲｳｴ｡＠ kn ｬ｡ ｮｾ＠ lemttr comprehendendo m ptlam, seu massam rotzmdam efformant, quae muito pretzosror est
mrava iz stabla koje se ondje zove ｦ｡ｾｴｳｫｩ＠ ili namra. To bt moglo bm ､ｴ ｊ ｃ ｉ ｏ ｾ＠ 1.sunno, ｡ ｫ ｯｾ＠ 1 granis, et ideo majori pretio a mercatoribus emitur. QUINQUE.RAN. ap. CEsrONIUM in Ep. mss. ad
posvema; jer ｮ｡ｪｳｩｵ＠ i najslabiji kukac može ｩｺＮｶｵ＠ sok _iz. ｳｭｾｶ･ Ｚ＠ ClEYER ｾ･＠ ＱｾＸＵ＠ ｢ｯｾ ｾｷ･ ｵ＠ Y ａｌＮｕｓｎｾ ｉ ｕｍ＠ Seniorem. Ovdje rreba napomenuri da su se ｲｩｪ･＠ vennis i vermiculu.s u ono vrijeme
Nagasakiju.1 pisao MEt-.'TZELUda je to ｢｡ｾ＠ ｫ ｾ＠ i_ ､ｾ＠ se ｐＺＢｾ＠ t ,tv lact Jed mo zareZIV3J_'Jem; ah mo a «:sro U{X)trebljavale da ｯｺｮ｡･＠ kojega god kukca.
on nije mogaO prikupiti sva potrebna objaSOJCOJa. ｖｉｾｊ･ｴ Ｚ＠ GARZJAE ab J:lORTO Htst. _Arom. l. l. e. Kad vide da ･＠ se re kuglice prervoriri u crvi ･Ｌ＠ škrope ih vrlo hladrtom bu.narskom vodom i
8· jacobi BoNTII Medic. ltrd; ARNOlD! MONTANI Hrst. Legat. llatav. S<>c. Ind. Onent. ad Imp. OStavljaju na ｭｬ｡ｮｵ＠ mjestu ;z.nad ｰ･ｩ＠ ili na blagu suncu da se su$e sve dok ne ug;nu. Na kraju
ｪｾｰｯｮ［＠ AMATI LUSITANI in Diosccrid. ｾﾷ＠ l; TAVERNIER P. 2. l. 2 . . . . " .. ra:tdvajaju te životinjice od napuštenih ｭｪ･ｨｵｲｩ｡Ｉ＠ lagano ih ｧｮｪ･＠ vršcima prstiju i oblikuju ih u
6 Rene _ AntOiM Ferchault de ｒ ･ ｾｵ［ｭｲ＠ (1683-1757), lrancusk1 ｨｺＮ ｾ ｡ ｲ Ｌ＠ ｢ｯｲ｡ｭ｣ Ｎｾ＠ 1 1.00log, loptu ili kuglastt1 masu, koja je mnogo cje1tjenija od zrnaca grimiza, pa je sroga trgovci i kupujtl
pozn<lt po rermome:tarskoj ljestvici od 80 stupnjeva Ｈｒｽｾ＠ ｰｲｯｵ｡ｶＮｾ＠ kukce 1 fosforesceoCIJU mora. po ｶ･ｯｪ＠ cijeni. QutNQOE.R.AN. ap. CE$110NflJM in Ep. rnss. ad VAuSNS.lUUM Seniorem.]

ll
10
trajna. Ako st u nekom okružju osjeti ｮ･ｵｯ｢ｩ｡ｪ＠ hladnija zima, raj se kraj gospodin . glavar Gregorio Srrarico,10 re gospodin Domenico Salio, šutljiv,
re godine gotovo potpuno oslobodi neugodnih kukaca koji nanose pravu štetu skroman t možda previše ｰｯｶｵ･ｮ＠ ｰｬｾｭｩ［＠ njihovom se ･ｳｴｩｲｯｵ＠ ud ｶｯｭｾ＠
pokrajini gdje su smokve važan i.z vor trgovine. Stablo obuzeto tom ｰｯ｡ｵ＠ i znanjem purnik može uvelike okoristiti. Od srarih rimskih gradevina ｾｴｯ＠ su
rada biJuravim i gadljivim plodovima, jer i nJ th, poput ｬｩ｡＠ i granja, pokriva resile grad Jedva se ｾｲ･ｰｯｭ｡ｪｵ＠ jadni tragovi jer su SU\•remenc utvrde sagra-
novi ｮ｡ｲｾｪ＠ koji tu postaje ｶ･＠ nepokretan i pokopan pod naslagom pokosti. ･ｮ＠ na ｲ｡ｾｮ＠ drevmh Ostataka. ｖ｡ｾ＠ ･＠ preuzvišenost lako u ｳｫｵｰｬｪ｡＠ ｮ｡ｩ＠
Kada pak stabla dvije-rri uzasropne godine boluju od re kuge, pocrnjda i mnoge _natptse što su se ondje ｵｶ｡ｬｩ＠ sve do ｰｯ･ｴｫ｡＠ ovoga ｳｴｯｬｪ･｡Ｎ＠ Oni
sva nagrizena kora odvoji se od grana koje gnjiju; i potkraj ｰｲｯｬｪ･｡＠ njihov je ｾｫｵｊ＠ da su na o_vaj grad i koloniju s posebnom ljubavlju pazili mnogi
izgled groun, n naposljetku se gnjilež s krajeva proširi do glavnih grana, pa se nmskt carevt, a osobno August i ､ｩｮ＠ T raja n. Prvi je zaslužio da ｳｾ＠ n｡ｺｯｶｾ＠
i deblo ošreti i ugine•. oc:m ｪ｡ｾ･ｲｩｫ＠ ｫ ｯＡｾｮｩｪ･Ｌ＠ o ｾｯｪ･ｭｵ＠ naslovu posroji dokument nn jednoj
vnJednoJ ploo; drugt Je naredto da se sagradi ili obnovi akvedukt za dovod
5. O grad11 Zadru vode izdaleka, što sc ｯｩ ｮｴ ｪ｣＠ na jednom ulomku narpisa koji i sada postoji u
gradu.
Zndar, Jadera u doba latina a Diadora u kasnijim vremenima, koji ｮ･ｫｯ＠ Mene je u Zadnt s velikodušnom ｧｯｳｴｬ ｪ ｵ｢ｩｶｯ＠ primio u svoje obitavali-
bijaše glavnim gradom Liburnije, ro jest velikoga poluotoka što zadire u more šte ｾｯｳｰ､ｩｮ＠ Ｎ ＿Ｎｾｫｲｯ＠ ａｮｴｾｩｯ＠ ｄｾｮｩｬＬ Ｑ＠
ｵ･ｮｩ＠ profesor medicine. Ono je
izmedu rijeka Tcdaniusa i Titi usa, danas poznnrih pod imeni ma Zrmanje i ukraseno razhanm komadima ｡ｮｬｵｨ＠ skulptura, ｭ･ｵ＠ kojima se ｩｳｴｵ＠ ･ｮｲｩ＠
Krke, poslije propasti Rimskoga carstva postao je glavnim gradom još pro- kolosalna kipa od solnoga mramora !ro ih je ovaj gorljivi ljubitelj starine o
stranije pokrajine. Vrijeme koje je zatrlo tragove ｶ･ｩｮ＠ liburnijskih gradova golemim_vlastitim rroškovima dao ｩｺｶｵ＠ iz ruševina obližnjega grada Nina.
uvijek ga je poštedivalo. Danas oo uiiva sav sjaj ŠtO može ｰｲｩｬｴ＠ jednom T u__se ｶｾ､･＠ ｾｮｯｧ･＠ P!ot; donesene ｾｺ Ｎ＠ ｲｾｩｨ＠ dalmatinskih mjesta, medu
podam&om gradu; protjecanjem ｳｴｯｬｪ･ｩ＠ on je vjerojatno stjecao umjesto da kOJtma 1 ｶｾｮ＠ ｮｾｴｰｳ＠ sro ga spommJe t Spon da postoji u ｫｵｩ＠ gospode
gubi. Zadarsko je društvo roliko kulrumo koliko se to može poždjeti u TommasomJa; on JC od 1675. nadalje bio skriven pod vapnenom žbukom, a
kojemu god uglednom gradu Iralije; ni u jedno doba nije mu nedostajalo ljudi ?okror Danieli ga je otkrio i ponovo darovao svjetlosti slijedc6 tragove šro ih
istaknufih u književnosti. Federik Grisogono,1 koji je živio sredinom XVI JC ostavio raj francuski pumik. •
ｳｴｯ ｬ ｪ･｡Ｌ＠ objavio je raspravu o uzrocima morske plime i oseke ｰｲｩ ｳ ｵｪｩ＠ ih . Tu su, ｭ･ｵ＠ mnogima drugima, tri ｧｲｫ･＠ ｰ ｬｯ･Ｌ＠ prenijete s otoka Visa,
tlaku Sunca i Mjeseca. Gian-Paolo Gallucci iz Sal6a ｵｫｬｪｩｯ＠ je u cijelosti ru koje kao da ｰ ｾ ｩ ｰ｡ ､｡ ｪｵ ｮ･ ｫ ｯｪ＠ psefiz.mi i kao da su ulomci scnatorskih potpisa.
raspravicu u svoje djelo naslovljeno Theatrum M11ndi et Temporis, izvukavši U . ovoga JC moga ponajboljeg prijatelja i ､ｯｭ｡ｩｮ＠ i bogata zbirka
je iz medicinske knjige kamo ju je bio umetnuo auror. Simun Ljubavac,? srarortmskoga i lijep broj izvrsno ｳ｡ｵｶ ｮ ｡＠ ｧｲｫｯ｡＠ novca.
zadarskt ｰｬ･ｭｩＬ＠ osravio je mnoge dragocjene zapise kojima je svrha prikazati
njegov plemeniti ｺ｡ｶｩｪ＠ i prostrano ｰｯ､ｲｵｪ･＠ što mu pripada. Od tog."l 6. Herma{rodit11a idrebica
zaslužnog ｯｶｪ･ｫ｡＠ imamo neobjavljeno djelce u rukopisu s objašnjenjima ｓＧｾｨ＠
zadarskih natpisa što su iskopani do sredine XVII ｳｲｏｉｊ･｡Ｎ＠ Od ljudi koji danas U ｾ､ｲｵ＠ ｾｭ＠ vidio ｾｲｭ｡ｦｯ､ｩｵ＠ ždrebico, ro jest jedinsr,·mu po onoj
tu prebivaju posebna su spomena vrijedni ljubaz.ni i veoma obra:wvani ｮ｡ｾｯＱ＠ ma m ｳｾｬｮｩｨ＠ dijelova, ｰｲｩｬｮｯ＠ pozna roj anaromima, ｾｴｏ＠ se vulgamo
n3ZJva .he':"afrodinzmom. Da se oidrijebila u Parizu, ｵ･ｮｪ｡｣ｩ＠ bi je st rpali
• U mjesecu rujnu lnJ, ro ｪ･ｳ ｾ＠ godinu d11na po!tO tapisah ova zapaianja. vrativši se u ｭｾ＠ idriJepce kao muško ､ｯｮｳ･ｩ＠ krasnu presudu ｳｬｩｮｵ＠ onoj koja je
Zadar, ｲｵｾ｡ｭ＠ ruabo nikakva ｾｲ｡ｧ＠ kukcu na smokv>ma u okolici. Jednako sam ga u>.alud trai.io ｰｮｳｴｬ ｴ ｾ｡＠ Dwuartovu dn se ｯ｢ ｬ ｡ｩ＠ kno muškarac, jer je 11 njoj prevladavao
po O<OOm.> Cresu, Oloru (tj. ｾｩｮｪｵＬ＠ op. prevJ, Krku, Rabu 1 P•$"· Ono m31o što sam o nj<mu
labiljdoo, prlop6h glasovitom prirodnjaku OiARI.ESU 80Nr<>;TU,7 1 taj me ugledni prijatelJ ｰｯ＼ｩｴ＠ muškt spot.•• Neki Morlak, kojemu se u ｫｵｩ＠ okotila ta iivina ｳｬｩｮ｡＠ Drouarro-
da nastavim ｩｳｲｮｾｶｵ Ｑ ｩ＠ rog.1 kukca kao srvar veoma zanlmljivtl, koliko z.a umjernosr, toliko i 1.a
ins<ktologiju.
7
.: ｾＧｏｎＬ＠ Voiagtts, Tom. l. N:up,l t ie donesen na svrierku rtc&:ga sveskA,
Chorlcs BonnCI Ｈ ＱＷＲｾＹＳ ｊ Ｌ＠ ｾｶｲ｣｡ｳｬ＼ｩ＠ pnrodos)o.ac 1 filozol, Fonisov dobar prijar<IJ, mlcim. 1 ｾＧ＼ＱＭｉｅｏｒ ｏｉＮａ ｒｔＬ＠ kot• se godine 1769. u Mlecima uz naplaiU pokuovola rado•·
bavio St' ponaJ•i"' psihologijskom problematikom, rc izvodoo posranak i rnzvirak duševnog ii>·ora rogi . P ･ｳｯｮｾ＠ • kOJu 1• posebno ｾ｡ｯ＠ slavni gosp. prol. C U.DANI u J'odovr, te
lt ｬｩｴｯｾｫｨ＠ uvjcra. ｃｲ｡ｩｪＮＢｳ ｯｲﾷｫｾｭ＠ ' ?.ga•norn ｕ［ｮｳｾｯＮ＠ m "'" i• gl:lSOviti gosp. MOtW<o, krrurg lmncuskog;t
* Fndnk Cnqono, ｲｯ･ｮ＠ u ｚ｡､ｮｾ＠ u prvOJ polovro IS. " ·- umro u prvoj polovici 16. sr, Nadbi$Jc ｾ＠ ndtma}C: Ｎ ｘｉｬｑｩｾｦＬ＠ IZjavio da ie htrma(rodit u kojemu prtvlad3va mutkost.

C"a...,.
kom!op;>l • ｨｪ･ｊｵｫＬ＠ od 1499. p<edav:>oasm>ioslJU r =mnanku u PacloYJ, nanoS" u ZadargdJC' ｐ＼ｏｩｴｯ＠ ured pnsroo JU l" J'O'cl>nun ... ｾｯｰｮ＠ <b se oblaa kao mu>ko. Svarko mok
"'obruJ.•o slufbu ｨｴ＼ｊ｜ｩｫ｡＠ l bio aan c.... cbkog m381$1r.l13. Bavio se probl<momo plime l osclce l o 10 ｾ＠ gosp. Motu.- medu Alcodemrtonom r.uprar.um o Nd njun se Qblunm.
pon.. ldｯｲｾ＠ ｾｮｯｇｲＬ［Ｚ＠ IZ ."'••Crgur
come ｮＺＮｴｰｾ＠ u·akDt o kome ovdje: govori fon1s. Stratoc:o (1736-1806), •• pomatc :zadarske obitelJI Straroc:o koja [<
' Simun t.,uba>"K (1603-1663), ｲｯ･ｮ＠ u Zadru, llcolovao se u ｐ＾＼ｾ｣ｮ［Ｎ＠
SU<b&u •luibu, • bavoo se rlkolsn-om. Osobno )C YOfna "J<ID'"" •buka nmsluh natpiS> k.".. r<
u Zadru obovltao
1
td!,.. ＠ ｩ ｶ ｯ ｮ ｡ ｊ Ｇ Ｂ pod
udarsld
naslo>...."
oclv)C1mk. Bavio se • ｰｯｶｩｪ､ｵ
Mmoont r- t. uon..
Ｎ＠ ｎｾＬＮ＠
Jdla Drz"'-"'-
biljdke sredio. do;:1110 i
11
llpotnt<bro Ivan ＱＮ｜ｯ｡＠ (lucius). U safuvanom dttlu Agn fadimsis rllustrator cbo ｪ･ｾ＠ Zbuku Danoch·P.,lf<snnr>l"""•"r< 1 dtu11 ulopmlo pul<>pis;ac. Ciaca 1oo Conan. kn
-povij<Sn• prtgled udanlcot!;> icr.oja. Djdo De srtlllllyrio po:majemo samo po naslovu. ob,avltm<>l 1809. pod ILlsfovom Ywggoo ndla Da/nraria littorale. 'u JW
l?
JJ
voj po ｲ｡ｾｰｬｯ､ｮｩｭ＠ organima, prodao ju je po najnižoj cijeni, premda je bila mogle bi se marinirati ili usoliti mnoge ｴｩｳｵ･＠ jegulja koje bi poslužile našoj
stasita i dobro gradcna, da od sebe odagna zlu kob što je praznovjeran narod unutrašnjoj trgovini i ušredjcle barem dio novca što ga država izdaje za
vidi u rodcnju i prciivljenju nnkazn. dobavu inozemnih usoljenina. Nalijevo od grada Nina, ｩ､ｵ＠ uz rub mora,
rušcvne su zidine starih ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ koje su, po svemu ｳｵ､･ｩＬ＠ u najdavnija
7. O morskoj razitri vremena lciale na kopnu, a sada su okružene vodom. Na rom mjestu more
tvori tjesnac koji se može pregaziti, a za oseke kroza nj jedva mogu ｰｲｯｩ＠ i
More neprekidno osvaja Zadar; ako to ne dokazuju plime što preplavijuju najmanji ｡ｭ｣ｩＮ＠ Susjedno selo, koje Morlaci što u njemu stanuju iskrivljeno
ona mjesta do kojih voda nije smjela doprijeti kada su bila ｧｲ｡･ｮＬ＠ dokaz.uju zovu Privlaka a Zadrani Brevilacqua, ｩｮ＠ se da ｶｵ･＠ ime od gaza što su ga
sran ｰｬｯｮｩ｣＠ rega kOJI su mnogo mii od ｳ｡､ｾｮｪ･＠ srednje razine vode, re ostaci La um ｯ｢ｩ｡ｶｬ＠ zvati brevia aquat_ Taj gaz dijeli okolicu Nina od susjednog
plemenitih ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ otkriveni ｮ･､｡ｶｾｩｨ＠ ｧｾｩｮ｡＠ Ｎｾ｡＠ .se ｾｩｳｲｬ｡＠ ｮ･ｩｳｴｾ＠ ｩｾ＠ otoka Vira. Obala Privlake vrlo je visoka i rako sttmo ｯ､ｳｪ･ｮ｡＠ da se na njoj
onoga dijela luke !to se zove Mandrac. ｋｯｨｭ｡＠ cmJemca ｳｲｾ＠ se ｾｵｳｲ･｣＠ duz otvoreno vide ｴ｡Ｗｬｩｲ＠ slojevi koji je tvore i njihova grada. Svi su pjeskoviti ili
jadranskih obaJa, onjenici koje ､ｯｫ｡ｺｵｪｾ＠ postepeno ｾｨｺＮ｡ｮｊ･＠ ' :ode, ne šljunkoviti i ｯｩｴ＠ ih je naraloiila neka drevna rijeka koja se više ne vidi. Neki
dopušta da se o rome više medu nama sumnJa. More neprekidno osvaJa obale, se od uh slojeva, a posebno najniži, zbog cijedcnja voda stvrdnjuju u kamen i
｡ｫ＠ ｵｮ｡ｴｯ＠ rijekama ｾｴｏ＠ proširuju kopno ｯ､ｬ｡ｩｵ＠ mulj i pijesak pokraj svojih tvore svojevrsne okomiro ｲ｡ｳｰｯ･ｮ＠ srupce kosrolikih stijena. Na nekim
ｵ｡Ｎ＠ Bila ｭｯｶ｡ｲｮＬ＠ pjeskoviln ili gorovi1a i mramorna, uz obalu našega mjestima re obale vidi sc na ｰｯｶｾｩｮ＠ vode mramor koji služi kao osnova
Zaljeva nalaze se poropljene razvaline drevnih ｧｲ｡･ｶｩｮ［＠ a iz dana u dan fluvijalnim slojevima; isti takav prosti mramor javlja se i na kopnu gdje je
množe se dokazi o podizanju ra1.ine, kako =icanjem ｲｩｪ･ｮｨ＠ voda kojima je vjerojamo stajao neki istaknut breiuljak prije nego što su bujice poravnale
ｺ｡ｰｲｩｪ･ｮ＠ srari slobodni rok, rako i nagri1.anjem i rušenjem gromada i okolicu ｰｵｮ･ｩ＠ niža mjesta svojim nanosima. U njemu prevladavaju ｬ･｡ｳｴ＠ i
planina. Onome tko je mnogostruko promatrao m stvar nije prihvatljivo ni srodne okamine, tijesno slj ubljenc s mramornom smjesom.
ｮ･ｫｯ＠ slavno mišljenje Brownlln niti mišljenje jednog veoma ugledna ｩｶｵ･ｧ＠ ｐｵｲｪｩ＠ od Zndra do Nina na konju, zapazio sam ｵ､ｮｯｶ｡ｭ＠ raspodjelu
ｭ｡ｴ･ｩｲ＠ koji vjeruje da se zbog raloženja kopna ponavlja prividno ｺ･ｭｬｪｩｾｴ｡＠ što su je kanda ｩｺｭ･ｵ＠ sebe izvršili samonikli grmovi kojima je
podizanje vode. ｍｬ･｡ｮｩ＠ mogu suditi o razložnosti roga susrava ｩｳｰｲｵｪ＠ pokriven raj dio krajine ､ｵｧ｡ｫ＠ rrinaesr milja. Do sela Kožina prostiru se
promjene svoga grada. kamenim polja, nl i dobra za lozu i pšenicu; sada su pretvorena u livade i vrlo
sc loše održavaju. Milju dalje od Kožina šuma je grmolike sominc koja se
8. O gradu Nim1 i okolici ilirski kaže gluhi ｳｭｲｩＬ＠ ginepro sordo, i ru nema nijedne druge vrste grmlja.
Milju poslije somine dolaze rrišlje koje zauzimaju krarak komad purn, Ｑｾｲｩｭ＠
Razvaline Nina, koje bi morale pružiti obilnu hranu radoznalosti stari- ｾｴｩｮ｣Ｌ＠ vrištinc, plani ke i manje ･ｳｶｩｮ＠ koje sve zajedno žive u slozi; r.a njima
nara, rako su zatrpane u ponnvljanim pustošcnjima šro ih je raj nesretni grad slijede ｳｭｲ･Ｌ＠ a naposljetku u blizini Nina vlada trnje koje wvu ､ｲ｡ ｡Ｎ＠ Nisam
pretrpio da im rijetko gdje vire tragovi. Pošao sam onamo ｮ｡､ｪｵｩ＠ se da ｵ＠ ｵｯｩ＠ nikakve osjeme razlike medu dima što ih zauzimaju te ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ obitelji
vidjeti nešto vrijedno pažnje, ali sam se ＱＧＳｚＰｬｲ｡ｯＮ＠ Ne samo da nije ostalo ｾｶ｡Ｎ＠ ｂｯｴ｡ｮｩｲｳｫ＠ Ilex cocci glandifera vrlo je ･ｳｴ｡＠ duž primorja i na
ništa !to bi pokazalo ｶ･ｬｩｮｵ＠ rimskih vremena nego nema ni tragova barbar- ｯｴｾｭ Ｎ ｡＠ Dalmacije; ali koliko god sam rruda uložio, nije mi pošlo za mkom
skoga sjaja koji bi podsjetili na ｳｴｯｬｪ･｡＠ kada o;u m srolova.li kraljevi ｈｲＺＧ ｾＧ Ｚ＠ ｮ｡Ｑ＠ šu rastu uš. Bio bi to hvalevrijedan pokušaj kada bi se tko pobrinuo da
Grad leti na ｯｴｩｵ＠ usred luke koja je u prošlim vrememma mogla pnmm ｯｮｾｪ｣＠ proširi soj toga dragocjenoga knkca, prcnijevši ga s levantskih otoka
velike brodove, a ｾ､｡＠ se prervonla u smrdljivu ｭｯｶ｡ｲｵ＠ jer u nju ｵｴｪ･＠ gdJe se . ｰｲｩｾｮｯ＠ Stani. Opra,·dana je nada da bi se -za kratko vrijeme u
blatnja v ｰｯｲｩ＠ što prije roga dobrih šest milja ｰｲｯｴｪ･＠ zapuštenim pretili m DalmaCIJI dob1vao nov proizvod_
poljima roga kraja. Drevni su sranovnici bili skrenuli ru vodu; i sada ｾ＠ ｶｩ､ｾ＠
osraci nasipa što su ga podigli da bi se ulijevala u more u uvali Draimk. All 9. O zadarsko; okolici
ｵｮ｡ｴｯ＠ opustjelosti polja i užasu toga mjesta, novi se stanovnici Nina nisu
obeshrabrili; potaknuti povlasticama koje im je dala blagost Prejasne Vlade, Prostranoj ｰｯｫｲ［ｾｊｩｮ＠ šro na našim kartama nosi ime okolice Zadra ostalo je
tmde se da ru na najbolji ｮ｡ｩ＠ oper procvjetaju ｰｵ｡ｮｳｴｶｯ＠ i poljoprivreda- Staro Ime Kotar" •; seljaci je nikad ne zovu ､ｲｵｫｩｪ･ ｟＠ Taj dio zemlje na gl :Isu je
Kada bi voda otekla, to bi pretilo zemljište postalo nasranjivo i plodno.
Slankasra ｭｯｶ｡ｲ＠ što opasuje zidine Nina spremna je pmžiti znatne ｫｯｬｩｮ･＠ • Od Sf&<>&> ｾ＠
• no, bodem, Mnoge drugr boc;aru&c ｲｩｪ･＠ ilirskQ&a jezika u hj<Snom ••
ribe, posebno jegulja. Javna služba dodijelila je prava pojedincima koji iz nje ｓｲｯ､ｾｵ＠ • crtl<•m, na pnmtu, ｴｲｾｕ＠ C<rl>a), ＸＡｸｬｾ［＠ ､ｲｶｯ Ｈｾ ＩＮ ｾ Ｎ＠ [ dnipro, drtiU, dr)'•l
,._ KO<Ill' sc protn•o ｰｾｫｯ＠ ｳｲ｡ｮｾｑ＠ ｫｯｾ＠ ga sad> om<du,u i dop>rao je",-., do nJCkt •'Od•
ｩｺｶｬ｡･＠ dovoljnu dobit. Da se tu s ｵｺｧ｡ｪｬｩｾｴｭ＠ uvedu bolji ｮ｡ｩ＠ ribolova, "-Ctme. 1 o potvrdu lu ｾｲｴ＠ 1lirskt- p;t:smc:

14 15
kao nezdrav ljeti; ja sam pak ondje proveo dio ljeta bez šternih posljedica i bio
bih ｮ｡ｩ ｩｯ＠ opširnije bilješke da zamor i ｶｲｵｩｮ｡＠ nisu ｰｲｯｵｺｩｬ＠ dugotrajnu
upornu groznicu moga ｣ｲｴ｡Ｎ＠ Da ne bješe te nezgode, bio bih donio u Italiju
mnogo više vijesti, crteža i ｮ･ｯ｢ｩｳｴ＠ svake vrste. Pravac što sam ga slijedio
pu ｲｵｪｩ＠ okolicom Zadra ､ｯｴｩ･＠ sela Sveti Filipjakov, Biograd (koji se još zove
Zaravecchia) i Pakoštane na moru; Vranu na istoimenome jezeru, Ceranje,
Prišteg, Benkovac, ｐ･ｲｵｩＬ＠ Podgrade, Kozlovac, Stankovec, Osrrovicu, Bribir,
ｍｯｲｰ ｬ ｡ｵＬ＠ Banjevac i ｒ｡､ｩｮｯｶ･＠ na kopnu.

10. Trajanov akvedukt

U Svetom Filipjakovu vidio sam ostatke akvedukta što ga je sagradio ili

obnovio Trajan, re sam ih pratio koliko prema cilju, toliko i prema ｰｯ･ ｴｫｵ＠
dobar komad pura. Stoga mogu pouzdano ustvrditi da su se dalmatinski
ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲＬ＠ a posebice $imun Ljubavac, ｩ ｪ ･＠ rukopisne listine imam pred
ｯｩｭ｡Ｌ＠ te Ivan Lucius u svom slavnom djelu o Kraljevstvu Dalmacije i
Hrvatske, grdno prevari li u tom pogledu ostavivši nam zapisano da je Trajan
doveo vodu iz rijeke Titiusa ili Krke sve do Zadra, uzevši je iz vodopada kod
Skradina, ｰｵｫ ｩ＠ zvanoga Skradinski slap*, pokraj kojega se i sada vide
ruševine nepoznatih akvedukata. Zaslužuju donekle da im se oprosti ako su,
poneseni željom da iskažu ｡ｳｴ＠ svojoj zemlji, Trajanu pripisali trideset puta
ｶ･ｵ＠ zaslugu nego što ju je uistinu imao u gradnji ili obnovi akvedukta; jer
nisu dobro poznavali kraja što leži ｩ ｺｭ･ｵ＠ Skradinskog slapa i zadarskog
primorja koji su, dok su oni pisali, posjedovali Turci. Ostaci akvedukta
pojavljuju se nedaleko od zadarskih zidina duž mora prema selu Sukošanu;
zatim po šumi Tustici do Turnja gdje služe kao ｰｪ･｡ｫ＠ i konjska sraza; onda
u blizini Svetog Filipjakova, te poslije u Biogradu; u tom im se mjestu gube
tragovi, ali se ｮ｡ｳ ｬ ｵｪ･＠ da su bili upravljeni prema obližnjem potoku Kakmi
koji je od Skradinskog slapa udaljen u ravnoj crti dobrih trideset milja. Planine
što se uzdižu i.zmedu toga mjesta i Biograda mnogo su više nego ｲｩｪ･ｮ＠

Ustani se, kralju Radoslave,

zlo ga lega i zoricu z.aspa;
odbižc ｴｾ＠ Lika i Krbava,
ravni Kotar do vode ｃ･ｴｩｮ Ｍｾ＠

i niže:

i v3s Kotat do vode Cetine,

Što ｚｏｊ［ ｩ Ｚ＠

Sorgi, o Re Radoslao: t:' era nemica

la sorte allor che ti colc.asti. e dormi
al >1ascer dell' Aurora. A te ribel/e
si {e la Lika, la Corbavia, e htttO
il ｰｩ｡ｴｾ＠ Kotar fiu d; Cettina all' acque . . .
tr1tto il Kotar fin di Cettintl all' acque.
ｾＢ＠ Scardonicus lapsus.

16 2 ｬｾｴ＠ po ｏ｡ｬｾ､ｪ ｬ＠
vodopad, pa bi prema come bilo ｮ･ｭｯｧｵ＠ dovesti onamo vodu. One su doba kada je njihovo meso škodljivo. Jedinstven je ｮ｡ｩ＠ kako ih ondje love
takoder ispresijecane dolinama gdje bi se morali javlj:ni ･ｩ＠ ostaci lukovija kada se okupljaju da se mrijesre. Dva ｯｶｪ･ｫ｡＠ gaze jezerom ｢ｵｫ｡ｪｩ＠ na
ako su vode Titiusa ｺＺｾｩｳｴ｡＠ mogle ｰｲｩｪ･＠ taj put. Sada se nikakav trag plitkim mjestima i debelim uierom, kojemu svaki drži jedan kraj, udar3ju po
akvedukata ne nalazi na tride:.er milja toga kraja da bi opravdao nepromiš- gomili jegulja; neke pobiju, druge rastjeraju; mrtVe pokupe i pojedu ih.
ljcnu Luciusovu i ｌｪｵ｢｡ｶ･＠ tvrdnju, te ｰｵｾｫ＠ mišljenje. ｎｾｴｰｩｳ＠ ｾｯ＠ sam .ga
spomenuo ne veli gdje su izvirale vode koJe re doveo Traran nm dopusta
12. Kaštel Vra11a
ｮ｡ｧｪ･＠ o tome.
Vrana, po kojoj je jezero dobilo ime, ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ je na njegovu kraju što
JI. Biograd ili Alba Maritima gleda na sjever, a bila je važna u minulim vremenima i pripadala je templa-
rirna. Tu Je stolovao veliki prior koji je ponekad Stjecao toliku ｭｯ＠ da Jt' bivao
Bcograd, sada ubogo selo na moru, znano nam i obilježeno na kartama najvainija ｨｮｯｳｴ＠ u poslovima kraljevstva. jedan od rib ,.eJiloh priora, Ivan
11
imenom Zaraveechia što mu je dato u doba neznanja, ｮ･ｫｯ＠ je bio znatan Paliina , dotle se svetogrdno osmjelio da je godine 1385. zasužnjio svoju
grad. Udaljenosti, položaj i poneka ｰｬｯ｡＠ ｮ｡･＠ ondje ｩｮ＠ se ､ｾ＠ ｾｫ｡ｺｵｪ＠ vladaricu Elit:tberu, udovicu ugarskoga kralja Ludovika, i njezinu ｫ･ｲ＠ Ma-
kako je na tom mjestu bila ｂｬ｡ｾｲ､ｯＱＬ＠ a ne drevna jadera, kako Je vrerovao riju; ni to mu nije bilo dosta nego je prvu od njih udavio u nekoj rijeci. Na
Cella rio•. Pou:z.dano je 7..atim da je u prijelaznim vremenima ro mjesto cvalo ｰｯ･ｴｫｵ＠ istog., ｳｴｯｬｪ･｡＠ Filip Lijepi nije mogao nagnari remplare da priznaju
zbog ･ｳｴ｡＠ boravka i krunidbe nekih hrvatskih kraljeva, a posebno Krešimira ikakav ｺｬｯｩｮＬ＠ ali ih je ipak uništio ognjem i ｭ｡･Ｎ＠ Nasljednici ugarskih i
koji je tu osnovao samostan l 059. U dokumentima onoga vremena grad se dalmatinskih templara, odgovorni ｺＺｾ＠ tako gnusno nedjelo, nisu prettpjeli
naziva Alba Maritima, a od Porfirogenera Belgrado, prema ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ slavenskih nikakva zla; sva osveta Žigmunda, muža kraljice Marije, bila je veoma blaga i
naroda koji su prijestolnicu svojih knezova ･ｳｴｯ＠ nazivali rim imenom ... ｯｧｲ｡ｮｩ･＠ na o;.obu velikoga priora.
Imao je i naslov biskupije koja je preseljena u Skradin kada ga je dužd Ordelafo Kaštel, nazvan u doba osnutka u pravom smislu ｲｩｪ･＠ Brana ili Vrana•,
Faliero u bjesnilu ratova s Ugrima dao razoriti. h: rih je ruševina, kako su sada je strahovita gomila ruševina; u to ga je sranje dovelo ｭｊ･ｲ｡ ｫｯ＠ ropniš-
godine protjecale, niklo selo koje, ｮ｡ｰｵｩｶ＠ se grabežlj ivim i nasilnim naro- rvo. Neki su pisci povjerovali da je ru u davnini bila Blandona; ali u onim
dom, zasluži srdžbu Prejasne Vh1dc, re u prošlom ｳｴｯ ｬ ｪ･ｵ＠ bješe do temelja zidinama i trošnim i nenastanjcnim ku lama ne vidi se nikakav trag rimske
sravnjeno sa zemljom. $adt1 ru sranuje malo siromašne ･ｬｪ｡､ ｩＮ＠ Luka roga sela starine. Obilazio sam onuda ｴｲ｡･ｩ＠ kakav ispisan ili ｯ｢ｲ｡･ｮ＠ kamen; pošto
prostrana je i ｺ｡ｴｩ･ｮ［＠ na njezinim sam obalama skupio pijeska puna sam sc uzalud znojio, naposljetku sam odande izišao da ne bih našao neki koji
mikroskopskih ｫｯｬｪｩ｣｡Ｎ＠ Zemljište u okolici dui mora kameniro je, ali nije bi mi pao na glavu.
škrro; kamenje je ipak od ｾｊｲ｡ｭｯｮ･＠ smjese. b.van biogradske luke postoji Vrijedan je pažnje han koji je blizu tih razvalina, koliko god sada ruševan i
skupina ｯｴｩ｡＠ koji su ･ｳｴｯ＠ poslužili kao ｵｴｯｩ･＠ StanovništvU susjedne prepušten barbarstvu ｭｯｲｬ｡ｫｩｨ＠ stanovnika obližnjih polja koji dolaze da iz
obale u doba turskih provala. njega uzmu gradu za svoje nezgrapne ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠ Gradnja hanova ili karavan-
Pakoštane su ｳｩｲｯｭ｡ｾｮ＠ i jadno mjesto, malo udaljeno od Biograda, saraja sluii na veliku ｡ｳｴ＠ turskomu narodu u kojega su veoma ･ｳｴｩＮ＠ Ovaj što
smješteno na prevlaci ! to dijeli more od Vranskog jezera. Malobrojni i se vidi pokraj Vrane sa graden je bez škrtarenja. ｐｲｯ･ Ｎ ｬｪ･＠ mu ima l SO sropa, a
nezdravi stanovnici ｯｳｪ･ｾ｡ｵ＠ posljedice roga susjedstva, jer zbog neobradivosti dug je 175. Sav je ｳ｡ｧ ｲ｡･ｮ＠ od dobro isklesana i povezana mramora kojega su
svoga priobalnog ｺ･ｭｬｪｩｾｴ｡＠ prelaze preko ｭｯｶ｡ｲ･＠ u malenim ｡ｭ｣ｩ＠ da bi komadi ramo dovezeni s ruševina neke starorimske ｧｲ｡･ｶｩｮ Ｌ＠ koliko se moie
ｯ｢ｲ｡ｩｶｬ＠ suprotM obale jezera, re pritom udi!u nezdrava isparenja. Uglav- otkriti pomnim ispitivanjem. Unutrašnjost hana razdijeljena je na dva dvorišta
nom se hrane jezerskom ribom, osobito jeguljama, ｡ｫ＠ i u najnepovoljnije okružena ukraknim sobama i dobro smišljenim rrijemovima. Arhitektura
vrata pokazuje loš turski ukus koji ｶｵ･＠ na gotiku. Dio zidova i podova toga
• Post qu.:rm jfl<kril nt, •146qn >COI.m>ia I'T<X.OI.It:O, <1 l'ul-10 Colooia fakTa. mnnorJ/4 mjesta ispreturala je glupa pohlepa ｲ｡ｧ＠ za blagom.
''""" MD- hb. 2. <. J ... Hodw IIOUIItr loau Zara vccdua, Mitra Zm11m -.""., vis<ndMS CM1fl Ime Vrana prešlo je sada na kukavno selo, možda milju od ruševina
mdmbus nostra< jadtra<. Cru.I.R. Nolit. Orb. Antiq><i l. l . e. 8. Potom i< jadcm, Ttidmllto/6trla
u Ptolcmcta, odnosno coloma /adt!r.J u Pluuia. koiu ｳｰｯｭ｡ｮｾ＠ 1 Mela u ?'«cm ｾｶｩｊ＠ druge
knjige . .. Danas se mjesto tove Zara wcchia, it.a novoga Zadrt, i valJa ｾ＠ v1d1en za tedno s ｾｊ＠ Vrana, (orteuo (tvrdava), od -braniri• , (abbricare i fortifiGart.
ruk» in oma naJe Jadere. . (lJ Ivan l'•hfna, prior vranski (nakon 1370) i hrvatsko-slavonsko-<b.lmarinski ban
• • Bjdograd, BeJograd di Biograd zna6 Bilinu-Citta. 80Nn"'IO Dec. l. Li b. VJ. ｾｵ＠ ｫｯｾＶＭＹＱ ＩＬ＠ podopo bunu protiv vladavine kraljice Manje i njene majke Jelisavcte; bio m<du
dolmatmsldm primorskim ｉｊｔｏ､ｯｶｩｮｾ＠ ''o oh JC uni!rio Ari!• ｳｰｯｮｵｾ＠ ｂ･ｬｾ､ｯＬ＠ premda S< ｾｭ＠ da . vodama kott su doY<h Karla ｏｲ｡ｫｯｧ＠ na h.vat>ko.ugarsko prijestolje. Nakon •>i<SO'"
tat gnd noje prije ＡＧｾｶ｡ｬ･＠ H una no"o om< Ito ｾ＠ ga ｮｯ［ｵｾ＠ u ｫ｡ｾ ｩ ｴｭ＠ stolje6ma. Ako ga JC pak ｾＺｪＡＢ＠ <mm sudjtlovao u tarobljavanju obtju knltica. U gradonskom racu UJ; pomot bosanskih
uiSttnu ｮｯａｏｾ＠ tO bi bio nov doku. fi:tanne: slavenskoga reuka u ll.nku. ｾ＠ ratUJC protiv kralja ligmunt:o. Sponunjc S< poslj<dnji put 13!16. goduk".
2•
18 19
 kaštela na mjestu gdje je u prošlom ｳ ｴ ｯｬ ｪ ･ｵ＠ imao vrtove neki ugledni ｔｵｲｩｮ＠ je otvorio 'podzemne pukotine kroz koje su vode uspostavile vezu i ribe našle
zvan Halibeg; turobno prebivalište župnika toga sela joŠ nosi ime Halibegovih prolaz. Ali'. tko god je sam ｰｲｯｵ｡ｶ＠ žala i obale Jadrana, te poslije duga
vrrova. U jednom ｌｪｵ｢｡ｶ･＠ rukopisu ŠtQ ga imam pri ruci, a pripada istraž,ivanj11 pozn\lje narav kamenitih slojeva u primorskoj Dalmaciji, bjelo-
ｾ Ｑ ･ｮｯｭ＠ i ljubaznome gospodinu grofu Gregoriju Stratiku iz Zadra, postoji dano vidi da se ta promjena ne smije pripisati ｳ ｬｵ ｡ｪｮｵ＠ uzroku, kakvo bi bilo
opis šedrvana u tim vrtovima i tada dobro ｯ｢ｲｾｩｶ｡ｮｬ＠ susjednih polja. ｋ｡ｫｾ･＠ rrusno drmanje, nego trajnu i postepenu kao što je dizanje razine mora; i mora
Ii promjene! Hali begovi su vrtovi spali na gom1lu ruševma; vode koJe su pumle se smijati tom pokušanom porhvaru.
mnjetne jarke sada reku nejednakim i ｮ･ｰｲ｡ｶｩ ｬ ｾｩｭ＠ ｫｾｲ ｩｴｭ ｡＠ i ｳｰｾ ｪ ｡Ａｵ＠ se ｾ＠ To ne ｺｮ｡ｩ＠ da ja mislim kako je ｮ･ｭｯｧｵ＠ oteti nekoliko stotina jutara
vodama mnogih ｰｯｲｩ｡Ｌ＠ koji su prije sto godma b1h uzorno zaJazem, te povodnju što se svakoga dana širi ｰｲ･ｴｶ｡ｪｵｩ＠ u ｭｯ ｶ｡ｲｵ＠ najbolju zemlju
jezero pretvaraju u ｭｯｶ｡ｲｵＮ＠ pokraj roga jezera i ｺ｡ｧｵｪ ｵ ｩ＠ zrak u susjedstvu. Naprotiv, uvjeren sam da
tome:· ima lijeka, kao što sam uvjeren da to nije niti može biti onaj odvodni
kanal. Evo ga u nekoliko ｲｩｪ ･ ｩＮ＠ Neka se vrate na stari put vode što dolaze iz
13. O Vranskom jezeru, o njegqvu odvodnom kanalu, te o ribarenju ｓｭｯＩ＼ｶ ｩ ＿＠ koje su vjerojatno tekle u more; neka se zajaze koliko je god
ｭｯｧｵ･＠ vode koje silaze s bregovita lanca što se pruža pokraj sela Vrane, na
Vransko jezero u Dalmaciji slavno je i poznato i u Mlecima, više nego primjer, po_rok ｓｫｯｲ｢ｩ＠ i najbujnija voda s Bibe u istom smjeru; neka se
druga u rim krajevima, koliko po svojoj znatnoj duljini od dvanaest milja, ｺｾｶｯ ｪｩ ｴｯ＠ na,vedu po padini doline vode ｒｩｮ･＠ i ｐ･ｩＮｮ＠ što se sada bez ikakva
toliko po planu što ga je zamislila, a dijelom i ostvari la, jedna privatna osoba Z\lkon·a ulijevaju u jezero i ｰｯｶ･｡ ｶ｡ｪｵ＠ zlo onime što bi, ｶｩｪｵｧ｡＠ sušnim
da prokopa odvodn i kanal kojim bi se vode iz njega prelile u more. Od poljima, tvorilo ｴｩｳｵ＠ dobara; neka se iskopaju duboka korita za vodu koja se
pokojnoga Zendrinija zatražen je savjet o ｭｯｧｵｮｳ ｴｩ＠ takva otjecanja, ali ga neizbježno mora pustiti u ｭｯｶ｡ｲｵ［＠ neka se podignu prikladni nasipi da se
nisu zvali na lice mjesta. O n se oslonio na mjerenje razina što ga je ugrubo osiguraju, niske zemlje; neka tim poslovima upravlja neki ･ｳ ｴｩ＠ i pametan
obavio ne znam koji inženjer; i nije vidio druge ｴ･ｫｯ＠ osim troškova, jer je ｯｶｪ･ ｫＮ＠ Eto pravosa i jedinoga ｮ｡ｩ＠ da se ｩｺｶｵ･＠ korist od sada poplavljeni h
posrijedi bilo to da se prokopa do znatne dubine prevlaka od živa kamena u ravnica, _da se dade smjer ustajalim vodama, da možda ne ostane posvema
dužini pola milje. Troškovi nisu zaplašili projektanta koji, obodren ｢ｬ｡ｧｯｵ＠ nekoristan iskopani kanal koji bi sada najviše mogao poslužiti da dade malo
Preuzvišenog Senata, poduze i tako ｲ･ｩ＠ skici.ra svoj pos.a o, iskopavši s ｰｯｭｵ＠ brži ispust prekofuje'rnoj kišnici.
topovskoga praha kanal koji ｶ･＠ mnogo godina leži napušten i nedovršen, pa U kakvu god se·'obliku razmatrala ｰｲｯ｢ｩｴ｡ｮ＠ uporaba Vranskog jezera,
ostane Jj rako, za kratko ･＠ se vrijeme zatrpati zbog urušavanja strana. Kanal dolazi se do koristi od ribarenja. Jegulje, kojih tu ima u golemim ｫｯｬｩ ｩ ｮ｡ｭ＠ i
je imao svrhu isušiti i osposobiti za obradu 14.000 jutara zemlje pokrivene koje su prcpuštene slabu ｵｭ ｩｪ ･ｵ＠ okolnih ribara, pružile bi našoj unutrašnjoj
vodom za koju se pretpostavljalo da je ｳｴ｡ｪ＠ i da može ｯｴ･ｩＮ＠ trgovini nezanemariv broj ｢｡ｶ＠ kada bi ondje mudro bile zatvorene u
Tšao sam vidjeti taj nerazboriti posao prvi put u društvu mylorda Her- uzgajalištima *, a u prikladno vrijeme ｵｨｶ｡･ｮ＠ da se usole ili marini raju. Ne
veyja, biskupa od Derryja, te smo odmah spoznali da je tu svaki trud i novac bi bilo neuputno poslati ovamo koji ｡ｭ｣＠ ribara vještih lovu na jegulje iz
bio ｢ ｡･ｮＬ＠ a projekt ｦｩｺｫ＠ ｮ･ｭｯｧｵ＠ i varav. Dovoljno je ispitati morsko žalo naših draga ｄｯｧ｡＠ da se stanovn ici Pakoštana i susjednih mjesta ｮ｡ｵ･＠
da se razjasni ra istina. Jezerske vode, probij aｪｵ ｩ＠ se podzemnim putem kroz boljem ｮ｡ｩｵＮ＠ Odava troši mnogo novca godišnje da nabavi usoljene i.
ｲ｡ｺｭ･＠ kamenitih slojeva, dolaze same od sebe u more za oseke; to tm JC marinirane jegulje u Comacchiju; zašto radije ne bismo iskoristil i vrijednosti
putovanje ｺ｡ｰｲｩｪ･ｮｯ＠ kada voda poraste ili je na srednjoj razini: Sarno iz roga jezera i draga svoje države? Ribolov je bio jedan od glavnih predmeta mojih
prejednostavna zapažanja slijedi da se, kakav god se odvodni kanal prokopao, zapažanja duž dalmatinskih obala, utoliko ukoliko, ako se sredi ili iznova
vode tog jezera nikad ｮ･＠ preliti u more na ｺｮ｡ｪｵ＠ i trajnu korist ｰｯｬ｡ｶｾ＠ uvede oodje gdje se ne primjenjuje kako va lj a, može i mora postati izvor
ljena zemljišta, a u najboljem bi ｳｬ ｵ｡ ｪ ｵ＠ mogle biti, da im se orvon prava I uštede i narodnog prihoda. Vransko je jezero najdulje od svih jezera šro su
postojana veza, podložne osjernijoj mijeni plime i oseke. nedaleko od mora, pa je stoga najdostojnije da ga osobito uzmu u obzir
Pouzdano je da ･＠ dokazano postupno dizanje razine našega mora (dola- poglavarstva koja upravljaju našom rr.govinom, tc uzgojem i ｰｯｶ ･｡ｮｪｭ＠
zilo ono zbog spuštanja kopna, kako bi neki htjeli, ili zbog roga jer se s ｮ･ｫｯｧｾ＠ ､ｯｭ｡ ｩ ｨ＠ proizvoda.
drugoga ｯｰ･ｮ ｩ ｴ ｩ＠ jega uzroka to mora ponoviti, kako sam ja ｳｫ ｬ ｯｾ＠ ｶｪ･ｲｾ｡ ｴｬ Ｉ｟＠ Stanovnici ovoga sela i ｯｰ･ｮｩｴｏ＠ svi Morlaci ｯｳｪ･｡ｵ＠ smrtno ｧ｡･ｮｪ＠
sve više smanjivati otjecanje tih voda, re da ･＠ se prema tome •z godme u
godinu neosjetno, a zatim iz pedeset u pedeset godina osjetno ｰｯｶ｣｡ｮ＠ "' ｕｾｧ｡ｪｬｩｴ＠ (lavorieri) ｴ･ｨｮｩｫ＠ su ribarski izrazi iz naših laguna i iz dolina Comac<:hija;
＿ｾＢＮ｡ｶｊｵ＠ one ograde od vješto pobodenih trski iz kojih opkoljene jegulje ne mogu 1likako vi.še
grotlo jezera. lz dragocjenih se ｌｪｵ｢｡ｶ｣ｩｨ＠ listina doznaje da je Vransko pac1. Ova vrsta uzgajališta, svojstvena lagunama na jadranu, uvedena je s dobrim ishodom i u
jezero do godine 1630. b)lo veoma slatko; ovaj pisac kanda optužuje ｰｯｲｾ･ｳ＠ da <>minske ｭｯｶ｡ｲ･＠ uz Sredozemno more.

20 21
 prema žabama. U razdobljima nestašice (koja su, na žalost, ･ｳ ｴ｡＠ u Dalmaciji, vlastitih ｯｰｩｮ ｳ ｫｩｨ＠ zakona moralo je biti bogaro i ｮ｡､ｭｯ＠ ostalim susje-
kako zbo& nerazumne poljoprivrede, rako i zbog prevelikih nedostataka u dima. Prevarili su se mnogi pisci o ilirskim pitanjima koji su povjerovali da je
ｵ ｳｴｾｯｪｲｶｵＩ＠ nijedan prnvi Morlak ne bi pojeo žabu, pa makar umro od gladi. na ruševinama Asserijc izrastao Zemunik, a ro je ｴｶｲ ｡ｶ＠ u okolici Zadra
Kada smo vranskog župnika upitali zašto mjesto loša sira ne jede žabe, gotovo šesnaest milja od Podgrada. Mnogo puta hvaljeni Ljubavac preuzeo je n:
je planuo od srdžbe. Rekao nam je kako ih • neka ｭ ｯ ｲｬ｡ｫ＠ protuha hvara.da grešku u svom rukopisu De situ 1/lyrici, ali romu se ne može upisati u grijehe;
ih nosi na zadarsku tržnicu, ali još nije stigao dotle da ih jede•; i dodao da je dok je on pisao, ruševine Asserije još su bile pod Turcima, pa se, dakle, nisu
on na sramotu selu. mogle lako razgledati.
Tragovi što ostadoše od zidina Asserije (str. 24-25) to dovoljno dokazuju.
14. Okamine iz; Cermr;a, Btmkovca i Pod/uga Njihov se opseg i sada jasno prepoznaje na rtu i doseže 3.600 rimskih stopa.
Prostor što ga zatvaraju ima oblik duguljasta mnogokumika; ｳ｡ｧｲ･ｮ＠
U šumama nedaleko od Ceranja našao sam vel ike ｫｯ ｬ ｩｮ･＠ turbinita u su od ｯ｢ ｩｮｯ ｧ｡＠ dalmatinskog mramora, ali ne s brijega na kojem se uzdižu jer
ｯ｢ｩｮｭ＠ dalmarinskom mramoru, a malo dalje od njih istu vrstu orrocerata on nudi samo meki kamen. Svi komadi toga mramora obcadcni su klesanjem i
kao na Ugljanu. Tako se nalaze ｬ ･｡ｳｴ＠ stijene ispod ｂ･ｮｫ ｯｶ｡ｫ･＠ Kule, te u njima su bile obložene zidine iznurra i izvana; poneki kamen doseže duljinu od
obližnjem seocu Podlugu, gdje su savršeno ｯｵｶ｡ｮ･＠ kao one iz Monrevialea deser stopa, a svi su znam ih razmjera. Debljina ovih utvrda ｯ｢ ｩ ｮｯ＠ je osam
pokraj Vicenze i San Giovannija llarionea koje su najljepše šro ih poznajem. sropa; ali na najužem dijelu, koji se spušta prema podnožju brežuljka, debele
Izmedu ｂ･ｮｫｯｶ ｡ｫ ･＠ Kule i šume Kukalj proteže sc ogranak brežuljaka sastav- su jedanaest stopa; na ponekom mjestu još se vide dvanaest lakata visoke.
ljenih od stvrdnute morske gline, te ponegdje od veoma bijele laporaste zemlje. Samo na jednom mjestu (A) nalazi se ｯｩｴ＠ znak vrata, koja su pokrivena
U prosjecima što su ih izderalc bujice skupljao sam razbacana morska rijela od ruševinama; stajao sam nogama na krivini luka, a ima više obližnjih sranov-
kojih su neka ｬｩｳｮ ｡ｳ ｲ ･＠ jezgre turbinita, veoma blistave okamine zlamožute nika koji se ｳｪ･｡ｵ＠ da su ih jasno vidjeli. Možda su postojala još jedna vrnta
boje. ｏｰ･ｮｩｴｯ＠ je kamen od kojega su sastavljeni breiuljci u okolici vrlo ｳ ｬｩ ｡ ｮ＠ na položaju ( B) odakle sc sada ulazi. Osim vrara, vide se još dva upotreblja-
mekom kamenju naših talijanskih bregova. Prosrrana polja i veoma pitome vana otvora (CD). Ali drugi otvor nije ｯｵｶ｡ｮ＠ dobro kao prvi. Ne bih se
doline u okružjima tih sela slabo su naseljeni i još gore ｯ｢ｲ｡･ｮｩＮ＠ Ponegdje mogao domisliti ･ｭｵ＠ su služili, jer se ne bi moglo ｲ ･ｩ＠ da su bili vrata, a ni
pomanjkanje stanovn ištva šrcti ｩ ｳｲｯｩ＠ zraka, jer mu je nužna posljedica ｯｳｭ｡ｲｮｩ｣･＠ niri ispusti za vodu. Mnogo pažnje zaslužuje ｰｯ ｬｵ ｲｶ ｲ ｡ｶ＠ (E)
porpuno zapuštanje gorskih poroka i stvaranje ｭｯ ｶ｡ｲ ｡Ｎ＠ koja izvrsno odgovara suvremenome vojnom graditeljstvu. Mnogo više stvari
Nije, medutim, nezdrav zrak u ｐ ･ｲｵｩＬ＠ kašrclu što ga je sagradila dostojnih posebne pozornosti vidio bi tu neki profesor toga plemenitog
plemenita obitelj knezova ｐｯｳ｣､ｾ ｲｳｫｩｨ＠ da im posluži kao ｵｴｯｩｲ･＠ u do!>a ｵｭｩｪ･｡Ｎ＠ Sracinar, pa i jednostavan ljubitelj umjetnosri i dobre ｵ ･ｮｯｳ ｴｩ Ｌ＠ kada
nepovjerenja prema Morlacima ｩ ｾ＠ okolice. Smješren je na kameni m brežuljku i se ｮ｡ ･＠ u ｐｯ､ｧｲ｡ｵ Ｌ＠ ｮ･ ･＠ se ｭｯｩ＠ suzdržati i ne poželjeti da neka ｭｯｮ｡＠ ruka
s visoka se ｩｳｴ･＠ nad velikim dijelom lijepa krajolika. Rijetke okamine što se tu quicquid wb terra est iu apriwm proferat. • Na w ･＠ ga želj u posebno
razabiru ｳｬｩｮ･＠ su gore spomenurima. potaknuti spowaja da od propasti roga grada nitko nije u njemu dublje
zagrebao e da bi odatle što izvukao. Te zidine opasuju spremište starina koje
ｾ ｵ＠ se unurra urušile rko zna zbog kakva razloga; možda zbog potresa ili zbog
15. R11ševine Asserije, sada ［｡ｾｮ･＠ ｐｯ､ｧｲ｡ｴ＠
Iznenadne provale barbara, šro je još gore. Zatrpana vrata, warna visina
Nepun u milju od roga kaštela ubogi je zaselak Podgrade*. Ono ｶｵ ･＠ ime ｢･､ｾＱ｡＠ šro se vide izvana na više mjesta, re poneki debeli zid šro se još vidi na
od grada !ro je u minulim ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ gospodario mjesrom koje sada zauzimaju povrs1111 ｭ･ｵ＠ grmljem, obilježja su koja moraju buditi silnu nadu o ｫ ｯｬｩｮ＠
bijedne ｫｵ ･Ｎ＠ Peutingerova karta putovanja na taj položaj postavlja Asseriju, dragocjenih spomenika što bi se odade izvukli. Po ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｯｪ＠ gradi
koja je Prolemejeva13 Assisia i Plinijeva Assesia il i Asseria. Ovaj posljednji, ｢･､ｾ｡＠ (F) i. ｵ ･ｳ ｴ｡ｬｯｳｩ＠ ｯ｢ｲ｡･ｮ ｩｨ＠ komada i finih mramora što su rasuti po
pošto je nabrojio libumske gradove koji su dužni ､ ｯｩ＠ na skupštinu ili sabor u ｯ ｫ ｾｬ Ｑｭ＠ polJima lako je prepozna rl kako su u tom kraju vladali dobar ukus i
Scardonu, dodaje rom popisu ｰｯｶｬ｡ｲ ･ｾ＠ stanovni ke Asserije, immrmesque ｶ･ｬｵＺｩｾ｡Ｎ＠ Usred zaravni što pokriva ostatke Assserije samotna je župna crkva
Asseriates... To ｰｵ ｡ｮｳｴｶｯ＠ koje je bira lo vlastita poglavarstva i dtžalo se ｰｯ､ｬｺｾｧ｡＠ malenog ｾ･ｬ｡Ｌ＠ sagradcna od srarodrevnih ulomaka iskopanih na
rom mJeStu. Na nJOJ se vide upropašteni natpisi i ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴ ･ ｮｩ＠ komadi
• Pod gmda, sono l• cini.
krovnoga vijenca.
" PUN. Nat. Hist. Ub. Ill. e. 21. ｍｯｲｬ｡ｫｩ＠ stanovnici Podgrada nisu u prošlosti ｯｴ･ｩｶ｡ｬ ｩ＠ ｰｬｯ･＠ koje su
tJ Ptolemej {Ciaudius Pc·o Jemaeus. 2. st. n. e) ｧｲｫｩ＠ ｭｲｵ ･ ｭ ｴ ｵｩ ｡ｲ Ｌ＠ astronom i geograf.
Smatrao je Ztmlju su:dišrem S\1c.mira.; t.•lubjna je njego\' a Zeml}opima upuw u kojoj Je ｯｺ Ｎｮ｡ｩｯ＠
mjesra po geografskoj širini i dužini. Upotrijebio broj '1. stuP"ni ｰｯ､ｩｪ･ｾ＠ n• minute t sekunde. • · • .što je god pod >.emljorn Iznese na vidjelo (Hor, Epist. 1, 6, 24)

22
23
 ..
...
•
'•
.'
•
'.:>
ｾ ＮＬｌｗ｣＠
..... ｾ＠ :;,.,.

. ｛ ｾ＠
•

".
•
---
.

: •
o/
, ..;.,
'
nalazili ｯｲｵ ｩ＠ ili ｫｯｰ｡ ｪ ｵｩ＠ zemlju zbog svojih potreba. Ali otkad su bez milosti razuvjeriti one koji su bil i previše bezazleni, re povjerovali da su s njima po
bili prisiljeni da svojim volovima odvuku neke nadgrobne stupove sv:. ｾｯ＠ zakonu srraiifikacije nastala ｯ｢ ｬｩ ｪ ｡＠ okomitih razdioba. Razdjelne crte
mora zakleli su se na neprijateljstvo prema svim natp1s1ma, pa 1h razbiJaJU (AAAA) što gotovo uvijek pod pravim kurom sijeku vodoravne (BBBB),
ｰｩ ｪ ｵｫｾｭ＠ ｩｭ＠ ih otkopaju ili ih barem ponovo ｺ｡ｫｾｰｪｵ＠ dublje nego prije: ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ su vidljivi dokazi rada razornih voda. One probijaju put niz padine
Pogriješio bi zacijelo svatko tko bi ih zbog toga opnlZIO .za barbarstvo. Om b1 brijega ｫ ｯｰ｡ｪｵｩ＠ u njima ｰｯｲｩ･＠ (CC) koji ponegdje skrivaju vodoravne
postali ｴ ｲ｡ｧ ｩ＠ i ｵｶ｡ｲ ｩ＠ srarodrevnih spomenika kada b1 se nadah nagrad1 za razdiobe (DDDD).
ｯ ｴｫ ｲｩ｡＠ i trud. Ja sam pukim ｳ ｬ ｵ｡ｪ･ｭ＠ našao u ｫ ｵｉ＠ Modaka Jureke Jednu Slojevi što tvore vrh (E) litice na kojoj je ležao stari kaštel sastoje se od
nadgrobnu ｰｬｯｵ＠ koju sam za male novce kupio, pa ｵ＠ je zajedno s drugi ma raznobojna šljunka utopljena u ｲ ｡ｺ ｬｩ ｩ ｴ ･＠ smjese; tu je kremenira, koja je tko
donijeti u Irali ju. Zadobivanjem povjerenja i prijareljsrva Morlaka ｯｶ ｪ ･ｫ＠ bi se zna s kojih planina stigla, a ima i takve koja nosi okamenjena morska tijela.
s pravom mogao nadati da ･＠ iz njih ｩ ｺｶｵｩ＠ korisne napu.tke. Polaskao bLh seb1 Sloj (F) je od kamena ｳｬｩｮ｡＠ onome .iz Nama kod Vicenze, a to je francuski
da to umijem ｩｮ ｩｴ ｩ＠ jer poznajem ｵ､＠ roga naroda; 1 stoga sam napustLO moilon. ｔｵｭ｡ｲ ｪ ｵｩ＠ krševitim brežulj kom (GG) i njegovom okolicom skupio
ｐｯ､ｧｲ｡･＠ ｮｯｳ･ｩ＠ u sebi jaku želju da se onamo vratim opskrbljen nužnom sam ｲ｡ｺｬｩ ｴ ･＠ rasute numulire, kako od ｯ｢ｩｮ･＠ vrste koja ima skrivene vijuge,
opremom za iskapanje. rako i od one koja je manje ｯｩｴ｡Ｌ＠ rc jedan predivan primjerak ka mita, a ｭ ･ ｵ＠
ostalim okaminama vidio sam i mnogo šupljikavih koraloida i ｯｴ･ｮｩｨ＠
16. O mani iz Kozlovca ｡ｦｲｩｫｨ＠ ehinita. T u se ｴ ｡ｫｯ･ｲ＠ ｮ｡ｵ＠ zavijeni jednoljuskaši, posebno kokleje i
glatki puževi, s ponekim rijetkim primjerkom jedne ･ｧｺｯｴｩｮ＠ vrste okrugla,
Kozlovac je siromašno mjesto, poput ostalih zaselaka toga kraja; ali šume izravnata, ｡ｫ＠ katkad u sredini ulegnura fungi risa koj i na rubovima nije debeo
njegova ｰｯ､ｲｵ ｪ ｡＠ obiluju jasenom koji ｬ ｵｩ＠ obilnu manu. kada se prikladno ni ｴｲ ･ ｩ ｮｵ＠ crte*, niti u promjeru premašuje jedan palac. Na brijegu gdje je u
zareže. Morlaci ne znaju praviti ureze; a nisu ni poznavah taJ p ro1zvod. PnJe starini bio kaštel nalaze se znaci sloja predivna šarena mramora, sastavljena
dvije godine otišao je ramo obavljati pokuse ｯｶｪ･ ｫ＠ koji je za ro dobio od ｳｩｵｮ ｩｨ＠ morsk ih kd1oti11a i vulkaoskoga pijeska nastala naplavljivanjem
dopuštenje vlade. Oni nisu odmah odgovorili gajenim nadama, jer je zrak biO smrvljene lave.
malo svježiji. ｉｺｶｯ｡＠ pokusa izgubio je strpljenje i napustio zarezane jase- Pokriveni sloj (H) od modrikaste je muljike, ｳ ｬｩ ｮ･＠ onoj što rvori podnožje
nove. Kada su se vratile ｶ ｲ ｵ ｩ ｮ･Ｌ＠ iz njih je istekla silna ｫ ｯ ｬ ｩ ｩ ｮ｡＠ mane koju su susjednoga brijega i ogranak brdašaca što se u produžetku pružaju do Bribira i
pohlepno navalili jesti Morlaci, otkrivši da je slatka. Neki od njih .gotovo nastavljaju sve do Skradina. Ne bih se lako složio sa slavnim gospodinom
umriješe od žestokih prolj eva. Poslije nekoliko dana mana je prepuštena Raspeom, pa potresima p ripisao re uspravne raspukline vapnenastih slojeva i
svinjama i puranima. mnoge druge ｳｬ ｩ ｮ･＠ pojave. One su previše ｳｩｵｮｯ＠ i pravilno podrazdijcljene
da bi im odvajanje mogla ponavljati jedna nagla i snažna sila. Od roga me
17. O Ostrovici mišljenja posvema ｯ､ｶｲ｡＠ još i to što sam na više mjesta u Dalmacij i zapazio
kako i solidne gromade ｯ ｢ｩ ｮｯｧ｡＠ vapnenasroga mramora imaju rascjepe i
Ostrovica, za koju bi neki htjeli da odgovara Arauzoni a drugi Stlupi u pukotine u svim smjerovima, približno poput gore spomenutih mramora, a
starih pisaca, i koja vjerojatno nema nikakve veze ni s ｪ･､ｮｾ＠ ni s ｾｭｧＱ ｭ Ｌ＠ objasnio ih je vrlo domišljato ｵ･ｮｩ＠ monsinjor Passeri15 u svojoj Historiji
ｮ･ｫｯ＠ je bila mjesto stanovite važnosti, a Prejasna Rcpubhka kup1la JU. Je prirode okamina u okolici Pesara, djelu koje je uistinu dostojno da se ponovo
1410, s nekim drugim komadom zemljišta, za pet ｴ ｩｳｵ｡＠ dukata. N Jczma objavi i da bude još poznatije s onu stranu Alpa. To ne ｺｮ｡ｩ＠ da nisam spravan
rvr<lava, koja se uzdizala na stiien i strmo ｯ､ｳｪ･ｮ＠ sa svib strana, s ｰ ｲ ｾｯｭ＠ s gospodinom Raspeom (i sa svojim gore pohvaljenim prijateljem monsinjo·
se morala smatrati neosvoj ivom prije nego što se raširila upotreba topmsrva . rom Passerijem, koji kao da je pristaša Hoockova susrava) pripisati mnoge
Osvojio ju je Sulejman 1524,14 ali zatim je opet prešla pod sretnu ｭｬ･ｲｾｫｵ＠ pojave sili potresa i vulkanskih ognjeva što ih uzrokuju, kada je posrijedi
vlast. Sada više ne postoji nikakav trag ｵｲｶ･ｮ ｪ ｡Ｚ＠ to je gola i c)samiJena objašnjavanje velikih pukotina, rasjedanja i urušavanja planina; ali primjeri
gomila. . . neravnotežja i ruševina nastalih zbog dugotrajna rada podzemnih voda toliko
Dao sam narisati maleni pogled na ｯｳ ｴ ｲｯｶｩｫ･＠ bregove (4Q-41. srr.), Jer su ･ｳ ｴ ｩ＠ u pokrajinama što sarn ih na svojim kratkim putovanjima pohodio,
njihovi vrhovi veoma ｯｩｴ＠ pokazuju dvostrukost razdiobe slojeva i mogu
• Cna je dvanaesti dio palca; iznosi 2,12 mm. (Op. prev)
15
J4 Sulejman JI Kant;tni (Zakon9davac, poznatiji u Evropi..kao ｖ･ｬｩ｡ｮｳｴｶ｣ｾ ｩＩ＠ .. Za ｪ･ｾｯｶ＠ｮ . Giovanni Battisra Passeri ＨＱＶＹＴＭ Ｑ ＷＸＰ Ｉ ｾ＠ acheolog erruskologt bavio se i prirodn_imznano·
vladavine od 1520. do smrti pred Sigetom 1566, osmanliJSko carsrvo doz.•vl1ava naJvece suma; prije smrti poklonio svojt.t prirodopisnu zbirku :cajedno s3 cjelokupnoJn svojom osravšti·
ｲ｡ｳｰｯｴｾｮ ｪ ･ｮｩ＠ i Ｑ Ｑ｡ｪｶ･ｩ＠ uspon i u Evropi i u Aziji. nom gr.adu Pesaru, te je rako osnovao prvi prirodoslovni muzej na svijem.

26 27
kako u lraliji, rako i preko mora, da se ne bih usudio dari prednost njihovim koja je omedena slabo naseljenim brežuljcima i po dužini razdijeljena kanalom
ｲｪ･ｩｭ＠ i daljim uzrocima. kojemu je svrha odvodenje vode obližnjih ｰｯｲｩ｡＠ i ｭｯｶ｡ｲＮ＠ Podloga ovih
Ispod sela Ostrovice nalazi sc ｭｯｶ｡ｲ［＠ prije nekoliko godina munja je gotovo sasvim ｮ･ｯ｢ｲ｡ｩｨ＠ polja laporasra je zemlja; njezinu su stvaranju
pogodila rreser na njezinu dnu, tc je dugo gorio ne ､｡ｪｵｩ＠ nikakva znaka vjerojamo ｰｯｾｧｬ･＠ ｬｪｵｾｫ･＠ ｳｩｵｮｨ＠ rurbinira ho su ih tu u neizmjernu broju iz
požara osim ｮｯｵＮ＠ Kada se podzemna varra ugasila, gornje je zemljište ostalo ｾ＼＾＿ｭ･＠ u godmu ｾｲ｡ｶｩｊｬ･＠ ｾｯ､･＠ koje dolaze s viših bregova Sopora i poplav-
sasvim crno i jalovo; i upravo me je njegova ｣ｭｯ｡Ｌ＠ probudivši mi radozna- lJUJU. ｍｯｲｰｬ｡ｫＱ＠ kanal ｕｦｊｃ＠ u Skradinsko jezero poslije dobrih trideset
lost, navela da otkrijem tu stvar. ｈ ｯｴ＠ li mi vaša preuzvišenosr dopustiti da milja roka, pod imenom ｇｯ､ｵ｡Ｎ＠ Na mjestu gdje je sada Crkva sv. Petra u
medu uzroke vulkansk1h planina s pravom uvrstimo i munje? Da munja rresne ｍｯｲｰｬ｡ｩＬ＠ podno breiuljaka, vjerojamo se uzdizala neka rimska ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠
u neku sumpomu planinu, zar VJerOJatno ne b1 digla ｶ･ｵ＠ buku, zar ne bi Tu se 1danas nalaze ostaci obradena kamena i poneki ulomak natpisa. Arausa
imala izrnienijih posljedica od onih ｾｴｯ＠ ih je imala u vlažnim rreserištima iz ａｾｲｯｮｩｶ＠ ｬｴｩｮ｣ｾｲ｡ Ｂ＠ ｾ｢ｩ＠ smjela biri daleko od ovog mjesta. Mnogo se
Osrrovicc? Pade mi usput na pamet da sam negdje ｰｲｯｩｴ｡＠ kako je gospodin udaiJI.O od Ｑｾｮ･＠ onaJ.tko .Je povjeravao da je Arausa ili Ara1aotza Zvonigrad,
LinrM!, ｰｵｴｪｩ＠ po otoku Oelandu, vidio kod Moe Kelbyja gdje gore neka ｲＺｧ ｾｶ Ｑｴ･＠ ｫｯｾ･＠ Je dobnh mdeser milja u unutrašnjosti, daleko od ceste što ju je
mineralna brdašca iz kojih je ｶ･＠ b1la 1skopana sripsa; ｳｬｵ｡ｪｭ＠ poiar bio je ｮ｡ｩ＠ mo onaJ car.
ｰｯ･＠ dvije godine prije nego ｾｴｯ＠ je on prošao kroz to mjesto: ｶｵｬｫ｡ｮｩ＠ je imao Morska se rijela mogu vidjeti ｩｵｮ･＠ Ostrovice i ｍｯｲｰｬ｡･＠ po bregovima
mnoga obilježja sumporišra u Ponuoliju. Kempfer je na svojim putovanjima Srankovaca, re izmedu ｍｯｲｰｬ｡ ･＠ i mora po svim slojevima Banjevca i
po Japanu zabilježio jedan vulkan koji je nastao ｳｬｵ｡ｪｮｩｭ＠ zapaljenjem ｒ｡､ｾ＠ inovca.
rudnika kamenog uglJena. Okolica Zadra imala je jo§ mnogo rimskih ｧｲ｡･ｶｩｮ［＠ premda su im se
Jedna šumica nedaleko od roga mjesta rada u jesen i ｰｲｯｬｪ･＠ nekom izgubila i imena, njihovi bi se tragovi mogli ｮ｡ｩ＠ ｰｯｭｵ＠ Peutingerove karte.
golemom vrstom.gljive koja je savršeno ｳ ｬ ｩｮ｡＠ gljivi iz Carrare o kojoj nam je Nekima i danas postoje imena kao što su Karin i Nadin, nasta li na ruševinama
naš vrstan prijatelj ｧｯｾｰ､ｩｮ＠ Mnrsili, profesor botanike na ｓｶ･ｵｩｬｴ＠ u Coriniuma i Ncdinuma; zasad vam ne mogu dari izvještaj o onome što sc tu
Padovi, dao zlamo djelce•. Zmije vole to mjesto šro ga vojnici nazvaše Piket i vidi ｪ･ｾ＠ ih ｮｾ｡ｭ＠ pohodio. ｒ･ ･ｮｯ＠ mi je ipak da se pokraj Karina još tapaiaju
na njemu se mnoie ｶｩｾ･＠ nego i na jednome dmgome mjestu u blizini. l u rom rragov1 amf1tcarra.
kraju jasenovi daju obilnu manu izvrsne ｫ｡ｶｯ ･Ｌ＠ ali ni tu Mori aci nisu ｮ｡ｵｩｬ＠ ŽCiio sam s neugodnom ｴｯｮｵ＠ govoriti vašoj preuzvišenosri o svim
jednosravan postupak koji je potreban da ona ｰｯｮ･＠ kapati iz grana. mjesti mn gdje sam nabo okamine morskoga podrijetla, re o svim ravnicama
ili obradivim i pitomim dolinama ｾ ｲｯ＠ sam ih vidio ｪ｡ｵｩ＠ malenim komadom
ｯｾｬｩ｣･＠ Zadra kako ne bih dopustio da vas zavede ono što je s malo istine
18. O potoku ｂｲｩ｢｣＠ i o ｍｯｲｰｬ｡ｩ＠ p1sano o ｶｪ･ｴＱｩｭ＠ vrletima• Dalmacije, o neprekidnosti ne znam koje mra,
ｴｲｾｯｭ｣＠ smjese što Je tvori, re o rijetkosti ili teškoj prepoznatljivosti okamcnje-
Da bih izbliza istražio tok voda što rvore ｭｯｶ｡ｲ･＠ ispod Osrrovice, pošao ｾｨ＠ ｭｯｲｾｫｩｨ＠ rijela. Ne moie se nijekati da su neke planine u roj zemlji kršcvire i
sam preko njezinih polja sve do izvora Bribi ｲｩ｣･Ｌ＠ ｰｯｶ･ｧ＠ poroka šro izbija iz JCZOvtte; ali ｶｾｬｪ｡＠ ｾ｡ｫｯ､･ｲ＠ dodati ｾ｡＠ ima prosrranih okruija u kojima se ｵｯｰ･＠
korijena strma brijega na kojemu se još vide razvaline Bribira, nekadašnjega ne ｾｲ･ｵ＠ plamne 1 da medu planmama posroje vrlo pitome i plodne doline.
boravišta ｭｯｮ･＠ obitelji dalmatinskih banova koja se veoma istakla u XIV MoJ ｾｵｧｲ｡ｮ ｩｮ＠ Donati u svom je Ogledu dao i neke nepovoljne osvrte 0
ｳｴｯｬｪ･ｵＮ＠ ｉｳｴｲ｡ｵｪｩ＠ rok ｂｲｩ｢ｾ｣･＠ ｮ｡ｯｨ＠ mnoge okamine velikih razbacanih ｺｮ｡ｾｊｕ＠ naroda št? &tanuje u unutrašnjosti re pokrajine; pogriješio je kada
osrracira, ｯｾｲ･ｮｩｨ＠ u naplavljivanJu, a bliže izvoru nekoliko vrsra rurbinita i ｾ｡ｭ＠ Je na Ill srran1c1 rekao da bojazan što su je ｰｲｯｵｶｩｬ＠ barbarstvo naroda
1 opasnost istraEwmja UJdria Spona i Whelera1' da oc zadu u unutrašnjost
dvoljušruraca; bili su poluovapncnjent, veoma ｯｵｶ｡ｮｩ＠ i blistavi u modrikastoj
muljici. Nijedna od tih vrsta, što ih zapazih ｰｲ･｢ｩｵ＠ i ｲ｡ｺ｢ｩｪｵ＠ kamenje sredozemne Dalmacije. Tko god zna da su ta dva pumika bila krenula na
svojim paleonrološkim ･ｫｩｭＬ＠ ne živi u našim morima. Velike hridinaste ｾ｡ｮＬ＠ ｵ Ｎ ｫｲｾｶｩ＠ se na jedan ｭｬ･ｴ｡ｫｩ＠ brod za javni prijevoz, i da su zbog toga
gromade duž obala potoka, koje se ponegdje doimaju kao da su se survale s ｢ｩｬｾ＠ prtsiiJent ne udaljavati sc mnogo od obale kada bi prispjeli u koju luku
vrhunca, podmorskog su nastanka i ｭ･ｵ＠ slojevrma šljunka drže zasužnjene ｾｵ＠ to povjerovati. Osim roga, Spon je naišao na tako dareiljivu gostoljub1:
raznolike ovapnenjene ljuskare, još prcpoznarljive ｵｮ｡ｴｯ＠ ｺｧｮｪ･ｯｳｲｩ［＠ neki
ｾＮｄｯｎａｔｉＬ＠ ｏｧＯｾ＠ o prlrodopim, Str. VIli, IX.
mi se od njih ｵｩｮ･＠ sl ｩｮ＠ našima. . Anconznov lnnrrar (ltmeranum Amonini Augusn} upra\'0 dva itmerara koje tr tndta'a
ｓｦｕＮｊｾｉＺ Ｌ＠ nastao u doba ara Karakalr (lll-217). Opis na)lh mjesta u 270. poglavlju. 1
ｖｲ｡ｪｵｩ＠ se na morsku obalu, presjekoh široku i lijepu nizinu ｍｯｲｰｬ｡･＠
Jacob Spon (1647- 1689)! ｦｾ＠ ｨｪｃｮｩｫ＠ i ｡ｾ＠ zajodoo s EnsJa(>mG. Whd.rom
I'OSJttiO \dillJ" ｰｾﾷ＠ ｏＮｊｭＱ｡ｾＬ＠ • ｯｰｾ＠ J< oOiokltoJano''" pal.CU ut ende nJttlruh cbj(lova.
• Fuugi Ca"arit-nltl llrstona. Pat. 1766. m 4. O,do Voy.;ogc d Ito/ot, d• Da/mato<, d• Crffi! <l du L""""' itiifo je u Lyonu 1678.

2!! 29
 NJEGOVOJ EKSELENCIJI
vosr u primorskim mjestima, osobito u Spliru, i bio je ｴｾｯ＠ zadovoljan MILOROU
＠ esuro,..u • u ... · ｲ｡ｺ｢ｯｩｴｵ＠
t
ｭｯｲｬ｡ｫｩ＠ h ｶｯ､ｩ｡＠ što su ga pran li na poneko m
• • • bo. ·
·egovu kratkom izleru na konju, da nikada ne bt m sanJaO Jan se JOHNU STUARTU
ｾｲ｢｡ｳｴｶ＠ naroda s kopna. Lako je pogledati u ｴｲ･ｩ＠ svezak ｓｰｯｾｶ｡＠ Pu_tova-
GROFU OO BUTE ITD, ITD. 1
. gd ·e izv'Ještava o svom izletu na Klis. Bude li vaša preuzvtsenosr unala
0)3 1 b 'd' . .. .. ＠
strpljenja ｩｴ｡＠ za koji ､｡ｾＱ＠ pojcdin_osti što ｾ｡ｭ＠ ih oso. no vt to J3Suct ｾ･ Ｎ＠ u
Morlacima, ｮ･＠ više htjen VJCrovan da JC taJ narod tohko barbarskt re bt btlo
opasno putovati predjelima u kojima obitava.

O ｏｂｉａｊｬｍ＠ MORLAKA •

i ste zacijelo, ｢ｯｲ｡ｶ･ｩ＠ ｭ･ｵ＠ nama, više puta ｵｬｩ＠

V Morlacima kao o divljem i nerazumnom ljudskom soju, lišenom ｯｶ ｪ ･ﾭ
nosti i sposobnom za svako zlodjelo, pa Vam se je možda ｵｩｮｬｯ＠
gdje sc govori o

da sam bio
mnogo smjeliji nego što bi smio biti jedan prirodoslovac, kad sam kao cilj
svojih putovanja izabrao kraj u kojem oni stanuju. Sranovnici dalmatinskih
primorskih gradova pripovijedaju o velikom broju okrumih djela ovog naroda
koji se je, ｶｯ･ｮ＠ ｬ｡ｫｯｭｵ＠ za ｫｲ｡ｯｭＬ＠ ･ｳ ｴ ｯ＠ upuštao u najgroznije izgrede
ubistava, paleža i nasilja; ali ova djela (o kojima nam ne ､ｯｰｵｾｲ｡＠ sumnjati
• priznata ･ｳｴｩｲｯ＠ onih koji o njima ｰｲｩ｡ｪｵＩ＠ ili su stara datuma ili, ako su se
neka od njih i dogodila istom nedavno, valja njihov karakter pripisati prije
pokvarenosti ma log broja pojedinaca negoli ｯ ｰ ｯ ｪ＠ lošoj ｵ､ ｩ＠ naroda. Bit ･＠
dakako istina da su iza posljednjih ratova s Turcima Morlaci, navikli na
nekažnjivost ubistva i ｰｬｪ｡ｫ･Ｌ＠ dali po koji primjer krvave okrutnosti i
nasilnoga grabeža; ali zar je ikad bilo ･ｴ｡＠ koje, kad se ｶｲ｡ｪｵ＠ iz tata i kad ih
njihov vladar otpusti iz oružane sluibe protiv neprijatelja, ne bi ｲ｡ｺｩｬ･＠ se
ｮ｡ｰｵｩｬ･＠ šume i javne ceste razbojnicima i razuzdanim ljudima? Ja mislim da
sam narodu, koji me je tako dobro primio i sa mnom ｯｶｪ･ｮ＠ postupao,
dužan vrlo op!imu apologiju, ｺ｡ｰｩｳｵｪ＠ ono što sam od njegovih sklonosti i
ｯ｢ｩ｡ ｪ ｡＠ ｬｩ ｮｯ＠ vidio; a to svoje raspoloženje slijedim tim radije šro manje
Stunnje mogu probuditi radi inreresiranosri, jer se vjerojatno ｮ･ｵ＠ nikada više
vratiti u ona ｭｯｲｬ｡ｫ＠ mjesta u kojima sam ｶ･＠ bio. Putnici redovno nastoje
ｵｶ･ｬｩ｡ｴ＠ opasnosti kojima su išli u susret i neugodnosti što su ih pretrpjeli u
udaljenim krajevima. Ja sam vrlo daleko od takva šarlatansrva, i vi ･ｴＬ＠

.. • Ov:aj "''Od u poglavlje o ｯ｢ｩ｡ｪｭ＠ Morta ka preveo je Mihovil Kombol i dodao ga svom
POJ<>•odu knjige Ivana ｬｯｶｲｩ｡＠ Bilješke o Putu po Dalmaciji opata Alberta FortiS4, i>.danje
Jugoslavenske akademije, Zagrcl> 1948, str. 215-6, odakle je preuzet (op. prev).
John Stuarr ｅｬｾ＠ rl of Bute (1713-1792), kratko vrijeme predsjednik britanske vlade, rodom
1
• •
Ｑ ｾ Ｎ＠ SJeverozapadne SkotSkc, udtitnik i mecena J. Macphtrsona i propagaror .. Qssinnova .. spjeva
Frngal, Ma.cphcrsonovc mistifikacije. l ralijanski Cc:sarortijev prijevod, pr'ema Forrisovu svjedo.
ｾｮｳｴｶＬ＠ financirao je ili bar..P?mogao John SruarT. U Dalmaciju je poslao Roberm ａ､ｾｭ｡Ｌ＠ auror:a
､ｪｾｬ｡＠ Ruins of the Palace of the.Emperor Diodttimt at Spalarro in Da/matia ( L764), o i Fortis je
OSJetio darriljivu ruku ovoga Skota. ｐｯｧｬ｡ｶＡｾ＠ o Morlacima ""balo je d3 odbije prigovo,.. o
0\IStifikaciji s O.sianom.

31
30
 skim dokumentima starijim od XIII ｳｴｯ ｬ ｪ･｡Ｌ＠ a koje ｺｮ｡ ｩ＠ ugledni ili ｭｯｮｩ Ｎ＠
plemeniti gospodine, iz ｰｯ ｪ ･､ｩｮ｡ｨ＠ opisa ｭｯｲｬ｡ｫ ｩ ｨ＠ navika i ｯ｢ｩ｡ｪ ｟＠ vidjeti
Naziv Morovlasi, i iskvareno Morlaci (Morlacchi),2 kojim se služe stanovnici
kako sam sigurno i s kako lakim neugodnostima putovao po nphovtm
gradova da ih ｯｺｮ｡･Ｌ＠ mogao bi nas možda naputiti na njihovo podrijetlo, to
krajevima, a i koliko bi me razložnog pouzdanja moglo ｰｯ ｴ ｡ｩ＠ da produžim
jesr na to da su u davnini sa žala Crnoga mora provali li u ove daleke zemlje.
svoja istraživanja, kad bi mi to okolnosti dopuštale.
Povjerovao bih u ｭｯｧ ｵ ｮｯｳｴ＠ (ne ｯ｢ｶ･ｺｵ ｪ ｵｩ＠ se ipak da to svoje ｮ｡ｧｪ･＠
podržim do zadnje kapi 'krvi) da je naziv Morovlasi isprva imao ｺｮ｡･ｪ＠
1. Podrijetlo Morlaka ｭｯｮｩ＠ il i ｯｳｶ｡ｪｫ ｩ＠ došljaci s mora, jer rako se zove mare u svim ｮ｡ｲｪ･ ｪｩ ｭ｡＠
Podrijetlo Morlaka, koj i se sada nalaze po pitomim dolinama Kotara; duž slavenskog jezika. Ne zaslužuje gotovo nikakva osvrta etimologija ｭｯｲｬ｡ｫｧ＠
rijeke Krke, Cerine i Nererve, te u planinama sredozemne Dalmacije.., obavi- imena što ju je zamislio si avni ｰｯｶ ｪ ･ｳｮｩ｡ｲ＠ Dalmacije Ivan Lucius,3 a nespretno
jeno je tamom barbarskih ｳｴｯｬｪ･｡Ｌ＠ kao i podrijetlo tolikih drugih naroda što je prepisao njegov kompilator Freschot, jer je nategnuta kao postolarska koža .
su im tako ｳ ｬ ｩｮ＠ po ｯ｢ｩ｡ｪｭ＠ i jeziku da se mogu smatrati jednim jedinim Oo je htio da Morovlasi ili Moroviaki ｺｮ｡ｩ＠ Crni Lati ni, premda u dobrom
narodom što se rasprostranio od našega mora do Ledenog oceana. Seobe ilirskom jeziku ｲ ｩ ｪ･＠ moro ne odgovara ｲ ｩｪ ･ｩ＠ crn, a naši su Morlaci možda
ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ plemena slavenskih naroda koji su pod imenima Skita, Geta, Gota, bjelji od Talijana. Da bi zatim manje nesretno potkrijepio drugi dio te
Huna, Slavina, Hrvata, Avara, Vandala preplavili rimske provincije, a po- etimologije, našavši da je ｺ｡ｪ･､ｮ ｩ ｫ ｩ＠ korijen narodnih imena, Vlasi il i Vlaki i
sebno Ilirik u doba propadanja Carstva, morale su ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ zamrsiri genea- Valacchi (stanovnici Vlaške nizine, op. prev) ｲｩｪ ･＠ Vlah ko ja ｯｺｮ｡ｵｪ･＠ ｭ ｯＬ＠
logije naroda koji su t u stanovali, došavši možda na isti ｮ｡ｩ＠ u ranijim vlast i plemstvo, iz toga je ｺ｡ｫ ｬ ｪｵｩｯ＠ ponajprije da bi stanovnici.Vlaške i naši
ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡Ｎ＠ Ostaci Ardijejaca, Autarijata i drugih ilirskih naroda od davnina Vlasi morali biti u svemu i po svemu isti. Ali u Vlaškoj govore jezikom ko ji
nastanjenih u Dalmaciji, koji su se teško mogli prilagoditi ovisnosti o Rimlja- veoma mnogo ｶｵ･＠ na latinski, pa kada ih pitaju zašto, odgovaraju da su
nima, lako su se valjda pobratili sa stranim ｯｳｶ｡ｪｩｭ＠ vrlo ｳ ｬ ｩｮ｡＠ ｮ｡ｲｪ･＠ i podrijetlom Rimljani; i naši su, dakie, koliko god nemaju toliko latinskoga u
ｯ｢ｩ｡ｪＪＮ＠ Možda ne bi bilo neosnovano ｮ｡ｧ ｪ ･＠ posumnjati da su i od govoru, ｴ ｡ｫｯ･ｲ＠ Rimljani. Te Vlahe potekle iz latinskih kolonija poslije su
posljednje provale Tatara, koji su u ｰｯ･ｴｫｵ＠ XIll ｳｴｯ ｬ ｪ･｡＠ potjerali ugarskoga pokorili Slaveni; i stoga je ime Vlah u jednini, i Vlasi u množini, »postalo kod
kralja Belu IV, te se tom prilikom sklonio na dalmatinske otoke, ostale mnoge Slavena sramotno i ropsko, rako da je protegnitto i na ljude najnižeg staleža
obitelji da ｮ｡ｰ ｵ ･＠ puste doline što su ležale ｭ･ｵ＠ plan inama, te da su one medu samim Slavenima«. Svemu tome jadu odgovara se i više nego što treba
zasijaie one ｫ｡ ｬ ｭｩｫ･＠ klice što se ondje i danas razvijaju, osobito u okolici kada se rekne da se naši Morlaci zovu Vlasi, to jest plemeniti i ｭｯｮｩＬ＠ zbog
Zadra. istoga razloga zbog ko.jega se skupina naroda zove Slaveni, što ･＠ ｲ･ｩ＠ slavni;
Ne treba mnogo držati do mišljenja geografa Magi nija po kojem Modaci i da ｲｩｪ･＠ Vlah nema nikakve sveze s latinskim, a ako se nalazi u korijenu ｲ ｩ ｪ･ ｩ＠
uskoci ｰｯｴｪ･ｵ＠ iz Epira, jer im ｮ｡ｲｪ･＠ mnogo više nalikuje raškome i Valacchi, roje zato što je glavnina ､｡ｮｳｫｯｧ＠ stanovništva, ｵ ｮ｡ｴｯ＠ koloni-
bugarskome negoli albanskome; sve da su Morlaci u posljednje doba i došli iz jama što ih je ｯｮｾｪ･＠ osnovao Trajan, kako svatko zna, bila od ljudi slaven-
tih krajeva u ｍ ｬ ･ｴ｡ｫｵ＠ Dalmaciju, uvijek bi ostalo da se istraži odakle su skoga jezika, isto kao i narodi koji su ramo nagrnuli u ｫ｡ｾｮｩｪｭ＠ ｳｴｯｬｪ･ ｩ ｭ｡［＠ da
onamo stigli. On pravi poseban puk i od hajduka koji nikada nisu rvorili slavenski ｯｳｶ｡ｪｩＬ＠ ako su imali dati ili ostaviti neko ime pobijedenim na ro-
narod, kako se otkriva iz ｺｮ｡･ｪ＠ same ｲｩｪ･ＢＧ Ｂ Ｎ＠ dima, ne bi tim narodima nikad bili dali ili ostavili ono ime ko je ｺｮ｡ｩ＠
plemenitost i ｭｯＬ＠ kako su nužno kanili, jer je to ｩｳｴ｡＠ i prava slavenska ｲｩｪ･［＠ i.
2. Etimologija ovog imena ､ｾ＠ je, na kraju, Lucius bio loše volje kada se trudio da Morlake ponizi i u
Morlaci se ｯｰ･ｮｩｴ＠ u svom govoru nazivlju narodnim imenom Vlasi o
ko jemu, koliko sam dosad mogao domari, nema nikakva·traga u dalmatin- : Naziv Morl:'k, Morlaci porjcic_ｾ＠ ｧｲｫ･＠ složenice Maqx)pA<xXm (Maurovlahi) koja je
＿ｚｮ｡ｾｶ ｬ ｡＠ romamzaraoe smnovn1ke JUZnoga Balkana. Od 14. i 15. sr. u dalmatinskim se
ｾ ﾷ ｾｲ Ｑ ｭ｡＠ ｳｰｯｭｩｾＱｪ＠ ka? ｍｾｲｯｵｬ｡｣ｨｳＬ＠ Moroulachi, odnosno Moroblachi: U hrvatSkom se jeziku
• Zemlja u kojoj ｳｴｾｭｵ ｪｵ＠ Morlad prorde sc mnogo dalje, kako prema ｎｪ･Ａｦｬｾｫｯ＠ i
ｲＺｊｾｃ＠ Vlah SP_OmmJe uJZvo:1ma od ＱｾＲＺＮ＠ god, u srpskim ｺ｣ｭｬｪｾ｡＠ ｩｺｶｯｾ＠ ih spominju i ranije. U to
Ugarskoj, tako i prema ｇｲｫｯｪ［＠ ja svoj izvještaj ｯｧｲ｡ｮｩｵｪ･ｭ＠ na ono ｭｾ＠ lo !to s.am pOSJeti?-
... Ne rrcba dovoditi u ｳｵｭｮｪｾ＠ posrojanjc slavenskog jezika u Iliriku od \•remena ｒＺｭｾｬ＼Ｎ＠ "nJeme nazw VJab ｯｺｮｾ｣｡ｶ＠ ｰｯｮｾｊｐｲｴ＠ romansko stano..ｲ ｭｾｯ＠ kOJC sc poslavenilo i bavilo
Republike. Imena gradova, rijeka, planina, ljudi ｾ＠ naroda u ｾｭ＠ krajevima. ｳ｡ｵ｟ｶｮ＠ ｾ＠ ｧ ｲ ｬ｣ｩｨ＠ 1 ［ｴｯｾｲｳｹ ｭｾ＠ ｴ ｾ＠ se ｾｶ｡ｊｯ＠ u ｮ ｡ｭｵ＠ z1v?;a od. ｨ ｲｶ｡ｴｳｫｯｾ＠ (a srpsko$) sranovništv?. ｋＮ｡､ｾ＠ su
ｾｬ･｣｡ Ｎ ｮ｡＠ .po.ce.h nasel1avau nbvo stanovnssrvo IZ Bosne 1 Heccegovme na opuStJela sel1šra,
latinskih pisaca, ｯ ｩ ｧｊ･､ｮｯ＠ su sla\fenska. To ､ｯｶｬｾｮ＠ dok:n_uJU Promoua, Alvona,_Sema, ]ac(._era, ｶ｡ｾｓｊ･､ｩｏｃｉ＠ l mJeta<:ka Uprava tO llOVO, pretC'lnO hrvatsko StallOVIliŠtvO, ｰｯｩＱｬｪ･＠ nazivati
Rataneum, Stlupi, Uscana, Biltr.t.ora, ｚ｡ｧｯｲｾＬ＠ Trr.sto!r4s, .Crabrus, ｏＮｾｨｲＬ＠ Carpatrus, Pleuram_s, !astma, odoosno Morlacima.
Agron, Teuca, _Dardani, Triballi, Grabaei, ｾｩｲｵｳｴ｡･＠ 1 ｲｯｬｴｫ ｾ＠ druge ｟Ｎｲ ｊ ｾＱ＠ ｾｴｯ＠ se ｳｵｲ･＠ u ｓｾｮｨ＠ 3
Ivan ｌｵ｣ｩ＠ (Lucius, tal. Lucio, 1604--1679), ｲｯ･ｮ＠ u Trogiru nakon školovanja u rodnom
ｨｩｳｲｯ｡ｾ＠ i geografa. Tu .bi se m?&le clo??tJ \l Ｎｭｮｯｧｾ＠ ve(."Cm b.rOJU ｦｩｊｃｾｬ＠ slavenskoga konJen:.t gradu studij ｮｾｳｴ｡｜Ｇｬｪ Ｎ＠ u Ri•!lu i ｐ｡ｾｯｶ ｩＮ＠ Vrativši sc oko 1625. u ｔｲｾｧｪＮ＾＠ sudjeluje u upravi grada.
koje se ｩｴ｡ｪｵ＠ na ｰｬｯ｡ｭ＠ 1skopamma po 1h.rskOJ zemlJI pod ptvun carev1ma. . .. . Oko 1651 . poceo svoJe ｫ｡ｰｾｲＮｬｮ＿＠ djelo De.:egt.ro ｄ｡Ｏｭｴｩｾ＠ et C,roatiae libri ｳ･ｸｾ＠ koje je tiskano u
..... Hajduk izvorno ｺｮ｡ｩ＠ .. glavar druUne«, a ponekad (kao u Tr:ans!lvamp) »gbv,a ａｭｳｴ･ｲＬｾ｡ Ｎ ｭｵ＠ .1666. ｖｾｯ＠ JC1 ｾ ｊ ･ｬｯ＠ o i>?"''!esn grada Tr?gua, nskano 1673. (sre godi.ne izdao je
obitelji.,.. U Dalmaciji se uzima kao obilježje nasilna ｯｶｪ･ｫ｡＾＠ zlikovca, koji se prihvatio da bude znamemtu zbuku ｡ｮ ﾷ ｵｫＱｨ＠ natp1sa Inscnpt10nes Dalmatrcac.
drumski razbojnik.
l Put po ｏｴｾｬｮｵ｣ｩｪ＠ 33
32
 etimologiji imena što ga nost. Ne može se nijekati da mnogih ｲｩ ｪ･ｩ＠ latinskog tanca; bisato (sinonim za jcgulju) od glagola bižati (fuggire); bravo od
podrijetla ima u ｮ｡ｲｪ･ｵ＠ ilirskih ｾｴ｡ｮｯｶｩｫ＠ unutrašnjosti, na primjer salbun, porvrdnog priloga pravo; briga je ｩｳｴ｡＠ ilirska ｲｩｪ ･＠ jednaka misli što je
plavo, slap, viuo, kapa, rosa, teplo, slip, sparta, skrinja, lug, koje ｺｮ｡･＠ sabbia, predstavlja u talijanskome; maschera, stravino, strale, sbignare i bezbrojne
biondo, caduta d'acqua, vitto, beretto, rugiada, tepido, deco, sporta, caffa, ｲｩｪ･＠ u našemu ｭｬ･ｴ｡ｫ ｯｭ＠ ｮ｡ｲｪ･ｵ＠ kao, recimo, baza, batariotto, bude/a,
bosco, a ｯｩｴ＠ se izvode od ｲｩｪ･＠ salmlwn, flaiJUS, lapsus, vinum, caput, bore, musilra, polegana, vera, zoccolo, pa/tan, smalzo, došle su nam iz Ilirika,
tepidus, lippus, sporta, scrinium, fucus. Ali iz njih, i iz mnogih drugih od kojih odakle zacijelo dosad kanda nije dokazano dn smo mi došli.
bi se lako mogao ｮ｡ｩｴ＠ dug popis, vjerujem da se ne može s valjanim
razlogom ｺ｡ｫｬｪｵｩｴ＠ kako Morlaci našega doba vuku izravnu lozu od Rimljana
naseljenih u Dalmaciji. To ｩ ｺｶ ｬ｡･ｮｪ＠ ｯｰｩｨ＠ ｺ｡ｫ ｬ ｪｵ｡ｫ＠ iz malenih i posve 3. ｒ｡ ｺｬｩｴｯ＠ podriietlo Morlaka od stattovnika obale i otoka, a i ｩｺｭ ･ Ｑ＠
ｰｯｪ･､ｩｮ｡ｨ＠ podataka, redovito ovisnih o ｳｬｵ｡ｪｮｩｭ＠ i prolaznim prilikama, sebe
ｺ｡ｪ･､ｮｩｫ＠ je, na žalost, nedosratak pisaca o podrijerlima. Veoma sam uvjeren
da ispitivanje jezika može vodiri do ｯｴｫｲｩ｡＠ podrijetla naroda koji ih govore; Kukavno prijateljsrvo što ga stanovnici primorskih gradova, pravi po-
ali ·takoder sam uvjeren da sc pritom zahtijeva veoma oštar kriterij za tomci rimskih kolonija, goje prema Morlacima, i dubok prezir što ga ovi
razlikovanje usvojenih ｲｩｪ･＠ od prvobitnih, kako bi se izbjegle goleme greške. zauzvrat iskazuju prema njima i susjednim ｯｴ｡ｮｩｭＬ＠ možda su ｴ｡ｫｯ ･ｲ＠
· Hirski jezik, rasprostranjen od Jadrana do Oceana, ima veoma mnogo kori- znaci drevne mržnje dviju rasa. Morlak se klanja gradskome ｰｬ･ｭｩｵ＠ i
jena ｳｬ Ｎ ｩｮｨ＠ korijenima iz ｧｲｫｯ｡＠ jezika, a nalaze se ｡ｫ＠ ｭ･ｵ＠ brojevnim odvjemiku koji mu ｪｾ＠ potreban, ali ga ne voli; on zatim trpa u razred bodula
ｲｩｪ･ｭ｡＠ kojima se ne moie osporiti izvornost; mnoge su slavenske ｲｩｪ･＠ svu ostalu ･ｬｪ｡､＠ s kojom nema posla, i rome imenu bodula• pridodaje smisao
zapravo ｧｲｫ･Ｌ＠ kao spuga, trpeza, katrida, prenijere bez ikakve zamjerljivc gluposti . U vezi s time valja se sjetiti onoga ｭｯｲｬ｡ｫｧ＠ vojnika kojega i sada
preinake od ｡ｮＶｹｯｾＮ＠ ｔｦＩｮＦｬ［｡Ｌ＠ KetSsopa.• ｕ･ｳｴ｡ｬｯ＠ grecizama i analogija pamte u bolnici u Padovi, gdje je umro. ｓｶ･ｮｩｫ＠ ｯ､ｲ･ｮ＠ da ga tješi u
alfabeta ne bi me ipak navele da orvoreno usrvrdim kako je od Grka, stisnutih posljednjim trenucima, ne ｺｮ｡ｪｵｩ＠ vrijednost rc ｲｩｪ･Ｌ＠ ｰｯ ･ｯ＠ je svoje poticanje:
na tijesnom komadu zemlje, potekla golema slavenska nacija, ili kako je ona u •Ne boj se, gospodine BoduJe!• ·Fratre• , upao je ｵｭｩｲＬ＠ •ne zovi me
najdavnij im ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ osvojila i ｮ｡ｰｵｩｬ＠ ｇｲｫｵＮ＠ Trebalo bl mnogo duga i bodulom ili ｵＬ＠ borami, izgubiti dušu!•
naporna ｰｲ ｯｵ ｡ｶｮｪ＠ da se rasvijetle takve starine; a moida bi pritom svaki Golema razlika ｮ｡ｲｪ･Ｌ＠ nošnje, ｵ､ｩＬ＠ navika, ｩｮ＠ se da jasno dokazuje
trud bio uzaludan. Bijaše neki ｵ ･ ｮｩ＠ vaš sunarodnjak, mylordc, koji je pisuo o kako ｳｴ｡ｾｶｮｩ｣＠ primorskih krajeva Dalmacije nemaju isto podrijetlo kao
ｳｬｩｮｯ ｴｩ＠ britanskog jezika s ilirskim• •; i istinu ｧｯｶｲ･ｩＬ＠ ne bet razloga. ｒｩｪ ･＠ ｚ｡ｧｾｦｃｉＬ＠ 1l1 ga moraju ｶｵｩ＠ iz posve ｲ｡ｺｬｩ ｩｴｨ＠ vremena i prilika koje mijenjaju
stitra, meso, med, biskup, brat, sestra, sin, sunce, imul, mliko, snig, voda, ｡ｫ＠ 1 narodne osobine. ｒ ｡ｺｬｩｴｯ＠ je i ｰｯｪ･､ｩｮ｡＠ ｭｯｲｬ｡ｫ＠ stanovnišrvo medu
greb, posvema odgovaraju onima što ih vi rabite da se imenuju pietra, came, ｾ｢ｯｲｮ＠ ｺｾｧ＠ ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ krajeva odakle su došli i zbog mnogosrmkih miješanja
miele, vescovo, fratello, sorel/a, figlio, sole, ｢ｩｾ｣ｨ･ｲＬ＠ lane, neve, acqua, ｳｾｯ＠ su 1h nphove obitelji morale podnijeti u uzasropnim mijenjanjima domo-
sepoltura. T rebalo bi ispitati da li se re ｲｩｪ ･ｩＬ＠ koje se nal aze u ｮｪ･ｭ｡ ｫｯ ｭ＠ ｾ ｾ＠ ne za ｰｲｯｶ［ｾｬ｡＠ i ratova. Stanovnici Kotara ｯｰ･ｮ ｩｴｯ＠ su plavi, modrih ｯｩｪｵＬ＠
jeziku šro je sa Saksoncima prešao na vaš plemeniti otok, nalaze i u nekom ｳ｟ｲｾｫ｡＠ ｨ ｾ｡Ｌ＠ spljoštena nosa; ta obilježja ｰｲｩｬｮｯ＠ pristaju i Morlacima iz
ｮ｡ｲｪ･ｵ＠ Starih južnih Kelta. Ja bih pak, u svakom ｳｬｵ｡ｪＬ＠ bio veoma oprezan ｓｭＩｳｫｾｧ＠ 1 ｾｩｮｳｫｯｧ＠ polja; oni iz Zadvarja i Vrgorca imaju kesceojasru kosu,
prije nego što bih se ｯ､ｬｵｩ［＠ i moida ro ne bih ｵｩｮｯ＠ sve dok ne bih vidio ､ｵｧＡｊｾｯ＠ hce, maslinasru boju, lijep stas. l ｵ､＠ je tih dviju vrsta ｲ｡ｺｬｩｴＮ＠
opipljive ｳｬｩｮｯｴ＠ jednoga ｪ･Ｍｴ ｩ ｮｯｧ＠ rijela s drugim. ｕ･ｳｴ｡ｬｯ＠ ｴｵｩｨ＠ ｲ ｩｪ･＠ §to M?rlac1 IZ Korara ｶ･ｩｮｯｭ＠ su blaga ponašanja, puni poštovanja, prilagodljivi;
su se umiješale u naš talijanski jezik (premda se ne može razložno ｲ･ ｩ＠ da om 1z ｖｲｧｯｾ｣｡＠ oštri su, ponosni, smioni, poduzetni. Svome položaju u
T alijani ｰｯｴｪ･ｵ＠ od stranih naroda) da se u govoru jednog naroda Lnogu ｮ｡ ｩ＠ ｮ･ｰｾＢＺＧ｡Ｑｭ＠ i jalovim planinama, gdje se ･ｳ ｴｯ＠ javlja oskudica i sklanja
mnoge ｲｩｪ･＠ ｺ｡ｪ･､ｮｩｫ＠ s nekim drugim, neovisno o njegovu podrijetlu. ｾ･Ｍｫ｡ｺ｟ｮｊｯｳ｣Ｌ＠ duguju veoma jaku sklonost ｫｲ｡ｩＮ＠ Možda u njihovim žilama
ｉｺｯｳｴ｡ｶｬｪｵｩ＠ arabizme, grecizme, germanizme i galicizme u talijanskom je- )Os rece. drevna krv Varala, Ardijejaca i Aurarijata što su ih Rimljani otjerali u
ziku, koje su prikupili Muratori i dmgi, zar u njemu nema i vrlo velik broj te ｾｬ｡ｭｮ･ＺＮ＠ ｋｲ｡･＠ ｖｲｧｯ｡ｮ＠ ｯ｢ｩｮ＠ padaju na teret Turaka; ali u ｳｬｵ｡ｪ＠
slavenizama? Abbaiare dolazi od obla;ati; svaligiare od ｳｶｬ｡ｩｴ［＠ barare od nuzde, kazu, ne štede ni ｫｲ ｡ｮ･ Ｎ＠ ｉｺｭ･ｵ＠ domišljacih i sm ionih poteza u
variti i varati; tartagliare od tartati; ammaz:zare od ｭ｡＠ (spada) i od izvedenice
ｭ｡ｴｩ［＠ ricco od ｳｲｩ｡ｮ＠ (fortrmato}; ta.wl od ｡［＠ coppa od kupa; dama od ., 1. _ • lmt boduli posebno se
0 011.0J
odnosi na ｯｲ｡ｮｾ＠ it Z...darskoga kan.al3 ce na stanovnike ｜･ｩｨ＠
toga mora. '
•• • srﾷｾｵ＠ "tc'
Varafim ·· ke Nauve žive ａｲ､ ｩ ｪｱ ｾ＠ Daor$i • ｐｬ･ｾｪｩ＠ .. . V noviie doba ａｮｦ ｪ ｪｾ＠ se n1u:ivaju
mac a. ｒ［ｭｬｾｮｩ＠ su ｾ Ｎ ＢＺＪｭ Ｎ ｬｩ＠ u ｵｮｴｲ｡Ａｪｾ､ｬｩ＠ i):> od ｾｲ｡Ｎｪｴｳｵ＠ na.vc udarali jom,
• sp6ggos, ｴｲ｡ｰ･ｺｾ＠ kathedra. d ｾ＠ ｫｲｾ､ｴＬ＠ i ｰｲｵ､ｾｨ＠ su 1h da obradUJu zemlJu. Njrhov Je ktaj uistinu krievir, ｮ･ｾ｡＠ J
•• BR2RE:V000 1 De scrut. ReHg. ostoJan dtviJeh stnnovnJka; zbog t0$3 je raj narod gotovo izumro. .;e SJrab. li b. VU.

34 J•
35
 prijevarama, što sam ih ｵ ｯ＠ pripovijedati ?jednome od njih, ｳｬｪ･､ｩ＠ je, ｩ ｮｩ＠ mi krivo ｩｮ［＠ hrabrost tih ｯ､ｬｵｮｩｨ＠ ljudi razmjerna je potrebi i divljem životu što
se ｫ｡ｲｴ･ｩ ｳ ｴｩ ｡ｮＮ＠ Lupež se ｮ｡･＠ na saJmu; neki s•romah kup1o kotao, pa ga vode. ･ｴｩｲ＠ hajduka ne strahuju napasti karavanu od petnaest i dvadeset
､ｾ｡ｶｩ＠ blizu njega, spustio ga na zemlju zajedno sa zavežljajem sa strane. Dok T uraka; i znaju je ｯｰｬｪ｡ｫｴｩ＠ i natjerati u bijeg.
je on s jednim svojim znancem nadugo i naširoko razgovarao o ｰ ｯｳｬｾｵ｟ｮＺ＠ Ako se kadgod desi da hajduka uhvate panduri, oni ga ne vežu kako to
ｖｲｧｯ｡ｮ ｩ ｮ＠ zgrabi korao sa· zemlje i mernu ga na glavu ｾｬ･＠ ｟ｲｭｊｾｮ｡ｕｃｴ＠ ｯ｢ ｩ ｮｯ＠ rade žbiri kod nas nego mu razvežu svirnjak da mu ｨｬ｡ ･＠ spadnu na
položaja. Kada se onaj drugi, završivši ｲ｡ｺｧｯｶｾ＠ okrenuo, ne ｶｾ､･ ＠ ｾﾷｳ･＠ kotla pere, pa ne može ｰｯ｢ｪ･ｩＬ＠ a pokuša li to, zarije se nosom u zemlju. Vrlo je
na njegovu mjestu, upita upravo toga što ga Je 1mao na glav1, JC h v1d10 koga ｯｶｪ･ｮ＠ što su našli ｮ｡ｩ＠ zadržati ｯｶ ｪ ･ｫ｡Ｌ＠ a da ga ne vežu kao najgoru
da mu ga je odnio. Ovaj odgovori iskreno: •N•sam na ro paz1o, brate; ah životinju. Hajduci se ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ dijelom smatraju ･ｳｴｩｭ＠ ljudima kada se
morao si ga metnuti na glavu, kako sam ja ｵｩ Ｎ ｮｩｯＬ＠ pa ti ga ne bi ukrah «. Ah okaljaju turskom krvlju. Duh pogrešno ｳｨｶ｡･ｮ＠ vjere, pomiješan s priro-
ｵｮ｡ｴｯ＠ rim podvalama koje su, kažu, ･ｳｴ＠ ｭ･ｵ＠ ｖｲｧｯ｡ｮｩｾﾷＮ＠ stranac može dnom i ｳｴ･ｮｯｭ＠ ｯｫｲｵｴｮＬ＠ žestoko ih ｶｵ･＠ da uznemiruju susjede, bez
sigurno putovati po njihovu kraju gdje ･＠ ga dobro pratiti 1 gostoljub•vo ikakva obzira na posljedice. Za to su ･ｳｴｯ＠ krivi njihovi ｳｶ･ｮｩ｣Ｌ＠ ispunjeni
primiti. narodnim poletom i predrasudama, koji pod r7.avaju i nerijetko raspaljuju
klicu mržnje na Turke kao vražje sinove umjesto da dobre ｫｲ ｡ ｮ･＠ pozivaju
neka se mole Božanskoj Blagosti za nj ihovo ｯ｢ｲ｡･ｮｪＮ＠
4. O hajducima

ｎ ｡ｪｶ ･｡＠ opasnost koje bi se trebalo bojati. dolazi od ｭｮｯＮｧ｢ｲｪｩｾ＠ 5. Moralne i obiteljske vrline M orlaka
hajduka koji znaju ｯ､｢ｪ･ｩ＠ u ｰ･ｩｮ ･＠ i šume strm•h 1 vrlermh plamna ｾ｡＠ tOJ
granici. Ipak ih se ne valja prekomjerno plašiti. Za ｳｩｧｵｲｮｯｰｴｾｶ｡ ｊ ･ｰｯ＠ Morlak koji srani•je daleko od morskih obala i zaposjednutih mjesta,
planinskim mjestima izlaz je u rome da se uzm: ｰｾ｡ｴｮｊ＠ ｾｶｯｰ｣･＠ tih ｣･ｳｴｭｾ＠ ｯｰ･ｮ ｩｴｯ＠ ｧｯｶｲ･ｩＬ＠ posve je ｲ｡ｺｬｩｴｯ＠ moralan ｯｶｪ･ｫ＠ od nas. Iskrenost, povje-
ljudi koji nisu sposobni izdati. l ne treba se zgrazan znaJUCI da su ｯ､ｭ･ｾＱｃＺ＠ renje i poštenje te dobre ･ｬｪ｡､ ｩ Ｌ＠ kako u svakidašnjim životnim postupcima,
jer kada se ､ｯｫｵ ･＠ uzwci njihova bijedna položaja, ｯ｢ｩｮ＠ ｳｾ＠ nalaze ｳｬｵｾ｡ｊ･ｶ＠ rako i u ugovorima, poneki se put izmetnu u bezazlenost i glupost. To Talijan i
koji više ｰｯ｢ｵｪ＠ samilost nego nepovJerenJe. Jao b• b•lo sranovmc1ma što trguju po Dalmaciji i sami stanovnici primorja, na žalost, ･ｳｴｯ＠ zlorabe;
dalmatinskih primorskih gradova kada bi hajduci, na žalost, ｰｲ ･ｫ＿ｾ ｊ ･ｭｯ＠ zato se povjerenje Morlaka mnogo smanjilo i svakog se dana smanjuje
namnoženi imali u osnovi loš karakter! Oni vode ｶｵｪｩ＠ život ｬｵｴ｡ｪ ｉ＠ ｉｺｭ･ｵ＠ ｰｲ･ｵｴ｡ｪｩ＠ mjesto sumnji i nepovjerenju. Ponavljana iskustva što su ih
vrletnih i ｾ･､ｯｳ ｴ ｵｰｮ ｩｨ＠ ponora, ｰｯｳｫ｡ｵｪ ｩ＠ od stijene do stijene da ｩｺ､ｾ ｬ ･ｾ｡＠ doživjeli s Talijanima dovela su do toga da je ｭ･ｵ＠ njima naša nevjera prešla u
otkriju zasjede, ｭｵ･ｮｩ＠ neprekidnim oprezom, izloženi ｮ･ｰｯｧ､｡ｭｾ＠ godtsnJ•h poslovicu. Oni. kao ｮ｡ｪｶ･ｵ＠ uvredu jednako kažu pasja viro i lancmanska viro
doba, ･ｳｴｯ＠ lišeni nužne hrane, prisiljeni stavljati život na kocku da Je pnbave, (fede di cane, fede d'ltaliano). Ta zla predrasuda prema nama mogla bi biti
｡ｭ･ｩ＠ u užasnim i nenaseljenim odvojcima spilja. Ne bi se trebalo ｵ､ｩｴ＠ kada neugodna nepoznatu putniku, al i gotovo da ro i nije. Usprkos njoj, Morlak,
bi se ･＠ ｵｬｩ＠ glasovi o okrutnosti tih podivljalih ljudi, razdražemh traJnO gostolj ubiv i darežljiv po ｲｯ･ｮｪｵＬ＠ otvara svoju ubogu kolibu strancu, sav se
prisutnim ｯｳｪ･｡ｭ＠ rako bijedna položaja; zaista je ｵ､ｮｯ＠ što oni: daleko ? d pretrgne da ga dobro posluži, ne ｴｲ｡･ｩ＠ nikada i ･ｳｴｯ＠ uporno ｯ､｢ ｩ ｪ｡ ｵ ｩ＠
toga da išta poduzimaju protiv osoba kojima duguju ｶ ｬ ｡Ｎｳ ｮｴ ･ｮｶｾ ｬ ｊ･Ｌ＠ ｲＮ･､ｯｾｴ＠ svaku zahvalnost. Meni se više nego jednom dogodilo u ｍｯｲｬ｡ ｫ ｯｪ＠ da sam
pošruju mir naseljenih mjesta i vjerno prate putmke. Cilj nJihOvih ｏｾｴｭ｡Ｚ＠ dobio ｲｵ｡ｫ＠ od ｯｶｪ･ｫ｡＠ koji me nikad nije vidio niti je mogao razložno
goveda su i ovce koje vuku u svoje jazl:iine da bi se imali ｩｭ･＠ hramt11 od cega pomisliti da ･＠ me ikad više u ｢ｵ､ｮｯｳｴｩ＠ ponovo vidjeti.
stvarati zalihe kože za ｯ｢ｵ Ｎ＠ Reklo bi se da je znak barbarske bewbzmJostl Sve dok budem živ ｮ･ｵ＠ zaboraviti ､ｯ･ｫ＠ i ｳｲ､｡ｮｯ＠ ｵｧｯ･ｮｪ＠ što mi ga je
ubiti nekome siromahu vola da se iskoristi samo maleni dio mesa i koža; .a J3 iskazao vojvoda Prvan u ｋｯｫｲｩ ｵＮ＠ Jedina je moja zasluga bila u tome što sam
sam više puta ｵｯ＠ ljude gdje se gorko i opravdano tuže na hajduke. Ne b• m• bio prijatelj jedne obitelji njegovih prijatelja. Poslao mi je ruho i pratnju u
nikad palo na pamet da im u ｴｯｾ･Ｎ＠ stupim u. odbranu; ali •pak ne .treb: susret, obasuo me svim ｶｲｳｮｯ｡ｭ＠ narodnoga gosrolj ublja u malo dana što se
smetnuti s uma da su rim nesretmc•ma opane• naJpOtrebmJa stvar, Jer s zadržah u tim mjestima, naredio sinu i svojim momcima da me otprate do
ｯｳｵ･ｮｩ＠ provoditi ｬｵｴ｡ｫｩ＠ život po najkrševirijim ｧｯｬ･ｾｩｭ｡＠ ｪｳｴﾷ bez Nererljanskog polja koje je od njegovih ｫｵ｡＠ daleko dobar dan hoda i obilno
trave i zemlje, pokritima oštrim šiljcima tvrdih stanaca kop su JOS mnogo me opskrbio namirnicama, a pri svemu rome nisam mogao ni pare potrošiti.
hrapaviji i britkiji zbog zuba ｳｴｯｬ ｪ ･｡＠ i zraka. Dogodi se ｾ｡ｲｫ､＠ da ｾ ｬ ｡､＠ ｮＮ｡ｧｾ＠ Kada sam pošao iz ｫｯｮ｡ｩｴ＠ tako dobra gazde, on i sva njegova obitelj pratili
ｨ｡ｪ､ｵｫ･＠ družine u pastirske kolibe gdje nazor p•taJu Jest•, a na s•lu ｾｴｭｊｕ＠ su me pogledima i nisu ušl i u ｫｵ＠ sve dok im sc nisam izgubio iz vida. Taj
ako im se možda uskrati. Tko se u takvim ｳｬｵ｡ｪ･ｶｩｭ＠ opire, na svakt nactn ｳｲ､｡ｮ＠ rastanak izazvao mi je u duši ｧ｡ｮｵ･＠ koje nikad dotad nisam ｯｵｴ ｩ ｯ＠

36 37
niti se nadam da ｵ＠ ga ･ｳｴｯ＠ ｯｵｴｪ･ｩ＠ ｰｵｴ ｪ ｵｩ＠ po Italiji. Ponio sam sa sobom 6. Prijateljstva i neprijateljstva
sliku toga plemen itog ｯｶ ｪ ･ｫ｡Ｌ＠ kako radi osobita ｺ｡､ｾｶｯｬｪｳｴ＠ ｾ｡＠ ga ponovo
vidim i izdaleka, usprkos moru i planinama što nas diJele, tako 1 rad1 toga da Prijateljstvo, koje je u nas podložno promjeni zbog najmanjih razloga,
mogu ､ ｯ｡ｲｴ ｩ＠ raskoš naroda u nošnji njegovih glavara (str. ＵＶｾ＿ｬ ﾷ＠ Dopusti-o ｭ･ｵ＠ Morlacima je veoma postojano. On i su od njega stvorili gotovo vjerski
·e ·oš da se nacrta ､ｪ･ｶｯ｡ｫ＠ ｯ､ｪ･｡＠ nJegove unuke, veoma razbc1ta od od1ece zakon i ta se sveta spona sklapa pred oltarima. Slavenski obred ima poseban
ll k k . v blagoslov da bj se ｳｶ･｡ｮｯ＠ vezala dva prijatelja ili dvije prijateljice u ｮ｡ｺｯﾭ
Morlakinja u Kotaru i drugim krajevima roz OJe sam pwsao.
sti svega naroda. Pribivao sam združivanju dviju djevojaka koje su postajale
Dovoljno je ｯｶ ｪ ･ｮｯ＠ postupati s Morlacima da ｳｾ＠ od njih zadobijusve
posestre u crkvi u ｐ･ｲｵｩ ｵ Ｎ＠ Zadovoljstvo što je izbijalo iz njihovih ｯｩ ｪ ｵＬ＠ pošto
ｭｯｧｵ･＠ ljubaznosti i ｳｴ･＠ ｳｲ｡ｮｯ＠ prijateljstvo. ｇｯｳｴｾｌｊｵ｢ｬｖｏｓ＠ Je_ ｭ･ｵ＠ nJ lilJa
su sklopile tu svetu svezu, kazivalo je ｰｲｯｭ｡ｴｩ＠ kolika se ｩｳｴ｡ｮｰ＠
vrlina i ｩｭｵｮ｡＠ ｯｶｪ･ｫ｡＠ i siromaha; akq vam bogatas sprav1 peceno JanJe 1h
ｯｳ ｪ ･｡ ｪ ｡＠ može razviti u dušama koje nije oblikovalo, ili bolje ｲ･ｩ＠ pokvarilo,
｢ｲ｡ｶ･＠ siromah vam spremi purana, mlijeka, ｳ｡･＠ meda ili ｳ ｬ ｩｮｯ＠ tome. Ova
društvo što ga mi nazivamo kulturnim. Tako ｳｶ･｡ｮｯ＠ sjedinjeni prijatelji zovu
darežljivost nije samo prema strancu; ona se proteže na sve kojima može
se pobratimi, a žene posestrime, što ｨｯ･＠ ｲ･ｩ＠ ｰｯｬｵ｢ｲ｡＠ i polusestre. Prija-
ustrebati. teljstva ｩｺｭ･ｵ＠ muškarca i žene ne sklapaju se u naše dane tako ｳｶ･｡ｮｯ［＠ ali ro
Kada Morlak na putu padne na konak svome ､ｯｭ｡ｩｮｵ＠ ili ｲｯ｡ｫ ｵ Ｌ＠ se možda ｯ｢ｩ｡ｶｬ＠ ｩｮｴ＠ u davnije i nevini je doba*.
najstarija djevojka u obitelji, ili mlada ako je ima, ､ｯ･ｫ｡＠ ga i p_oljubi kada Od ovih prijateljstava i ｰｯｳｶ･ｮｩｨ＠ bratimljenja u Morlaka i u drugih
sjaše s konja ili na ulazu u ｫｵＮ＠ Putnik druge ｮｾｲｯｳ＠ ne ｾｺＱｶ｡＠ ｬ｡ｫｾ＠ te naroda istoga podrijetla ｩｮ＠ se da su potekla zakleta ｢ｲ｡＠ koja su ･ｳｴ｡＠ u
ženske ljubaznosti; naprotiv, kriju se ako su mlade 1 drze se povuceno. Mozda našem puku i na mnogim mjestima izvan Italije. Razlika ｩｺｭ･ｵ＠ ovih naših i
su zbog ･ｧ｡＠ kršenja zakona gostolj ubivosti postale oprezne ili se pak pobratima u ｭｯｲｬ｡ｫ ｪ＠ nij e samo u tome što im nedostaje ｳｶ･｡ｮｩ＠ obred nego i
ljubomomi ｯ｢ｩ｡ ｪ＠ susjednih Turaka ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ proširio ｭ･ｵ＠ našim Morla- u tome što to u slavenskim krajevima ｩ ｮ･＠ ljudi svib vrsta na uzajamnu korist
cima. dok se u našima ｺｬｯ ｩ ｮ｣ ｩ＠ i nasilnici više nego drugi združuju i brate na štet u i
Dok se ima što jesti u ｩ ｭｵｮｩｪ＠ ｫｵ｡ｭ＠ nekoga sela, koje su sada svedene nespokoj ｰｵ｡ｮｳｴｶ Ｎ＠ Dužnosti su tako povezanih prijatelja da jedan drugome
na malen broj, siromašni susjedi ne oskudijevaju najnužnijom hranom. Stoga pomaže u kakvoj nevolji ili pogibelji, da ｯｳｶ･ｵｪ＠ nepravde nanesene drugu
se nijedan Morlak ne ponizuje toliko da ište milostinju od namjernika. Ni na ird. Prijateljski zanos zna sezati dotle da se stavi na kocku i izgubi život za
jednome od svojih l'utovanja po krajevima u kojima ｳｲｾｮｵｪ･＠ taj narod nikad pobratima, i nisu djetki primjeri takvih žrtava iako se o tim divljim prijate-
mi se nije desilo da sam susreo nekoga tko bi u mene upuao paru. Ja sam pak ljima ne ｢ｵ ｩ＠ koli ko o drevnim Piladima. Kada bi se dogodilo da ｭ･ｵ＠
･ｳ ｴ ｯ＠ morao ponešto zapitati u kukavnih pastira koji su bili darežljivi onim što pobratimima izbije nesloga, ｩｴ｡ｶ＠ bi obližnji kraj o tome govorio kao o
su imali; a mnogo salJ1 ･Ｌ＠ ｰｲｯｬ｡ｺ･ｩ＠ njihovim poljima po ljetnoj ･ｾｩＬ＠ sablažnjivoj sramoti; i to se karkad ､ｯｧ｡＠ u naše vrijeme, na veliku tugu
susretao uboge žeteoce koji su mi dragovoljno, sa ｈ､｡ｮｯｵ＠ koja me ｭｯｲｬ｡ｫｩ｢＠ staraca koji za ｩｺｯｰ｡ ｩ ｶ｡ｮｪ･＠ svojih sunarodnjaka okrivljuj u njihovo
raznježivala, nudili mješinu s ｰｩ･ｭ＠ i kus svoga ｳ･ｬ ｪ ｡ｫｯｧ＠ jela. miješanje s Talijanima: Vino i. jaka ｰｩ｡ Ｌ＠ u kojima taj narod ｰｯ ｩ ｮｪ･＠ pretjerivati
Morlaci ｯｰ･ｮｩｴ＠ nimalo ne drže do ､ｯｭ｡･ｧ＠ gospodarstva: u toj su svakoga dana po uzoru na nas, uzrokuju razdore i tragedije, kao i kod nas.
pojedinosri ｳｬ ｩ ｮｩ＠ Hotentotima, jer za tjedan raspu ono što bi im moralo biti ' Ako su prijateljstva još nepokvarenih Morlaka jaka i sveta, njihova su
dovoljno za nekoliko mjeseci, samo ako se pruži prilika za veselje. U vrijeme neprijateljstva još neugasivija ili se barem veoma teško gase. Ona se prenose s
svadbe, na ｳｶ･ｴ｡ｮｩ＠ dan zaštitnika opitelji, o dolasku ｲｯ｡ｫ＠ ili prijatelja i u oca na sina; a majke ne propuštaju podsjetiti nejake ､ ｪ ･｡ｫ＠ na obavezu koja
kojem god drugom povodu za radost, neumjereno se pije i jede sve što ima .u ih ･ｫ｡＠ da osvete roditelja, ako je po ｮ･ｳｲ ｩ＠ bio ubijen, i ･ｳｴｯ＠ im pokazuju
ｫｵ ｩ Ｎ＠ Poslije je Morlak štedljiv i kažnjava sama sebe ne ｳ ｬ ｵ･ｩ＠ se stvarima koJe okrvavljenu košulju ili oružje pokojnika. Osveta je tako ｵｳ｡･ｮ＠ u dušu ovog
su namijenjene da ga zaklanjaju od vremenskih nepogoda; tako, ako ima novu naroda da svi misionari na svijetu ne bi bili dovolj ni da je iskorijene: Morlak
kapu, a iznenadi ga kiša, on je skida ｶｯｬ･ｩ＠ radije otkrivene i gole. glave
pod11ijeti oluju nego prebrzo oštetiti kapu; tako izuva ｯ｢ｵ＠ kada ｮ｡Ｑ･＠ na • Dozivlje ga vila POSESTRL\1A
S Velebita, visoke planine:
blaro, premda mu se ｶ･＠ sva raspala. ..zlo gasio, kralju Radoslave>
Morlak je ｯ｢ｩｮ＠ veoma ｴｯ｡ｮ＠ ako mu se ne ｩｳｰｲｪ･＠ ｮ･ｰｲｭｯｳｾｩｶ＠ Eto na te dvanaest delija.«
Pisma od Radoslava
ｰｯｴ ･ ｫ ｯ･Ｎ＠ Dogodi li se da ·ne mogne u ｵｲ･ｮｯ＠ ｶｲｾ ｪ ･ｭ＠ vratiti ｰｯｺ｡ｪｾｉｊ･ｭ＠ Ma una Fata Pose,st.rima chiamollo
novac on ､ｯ･＠ s kakvim darkom k svom vjerovmku da zamoh dulJI rok. Dell'Alpi 8ebie ､｡ｬＧ･｣ｃｾｊｩｳ＠ vetta:
»Re Radoslavo, in t1ta mal'ora siedi,
Cesto 'se dogodi da od roka do roka i od dara do dara, ne ｭｩｳｬ･＠ o tome, plati Ecco sopra di te dodici annati.«
dvostruko više nego šro bi trebalo. Can•one di Radoslava

39
\

l
po prirodi naginje ｩｮｴ＠ dobro svome bližnjemu; on je silno _zahvalan_i za ｩｲｬ｣ｯｭ＠ ｢ｯｳ｡ｮｩ｣ｭ＠ koja se ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ razlikuje od ruskog pisma. ｄｯｧ｡ｬ＠
najneznatnija ､ｯ｢ｲｩｮｳｴｶ｡［＠ ali jao onome tko mu nanese zlo 1h ga uvnJed1! se ･ｳｴｯ＠ da bi župnik, pobožniji nego ｵ ･ ｮｩｪＬ＠ ｰｲｯｶｩｪ･､｡ｵ＠ s oltara, nagrdio
Osveti' i pravda ｭ･ｵ＠ tint ljudima odgovaraju istom pojmu koji je doista neku zgodu ili u njoj izmijenio sadržaj; u takvim ｳｬｵ｡ｪ･ｶｩｭ＠ iz slušateljstva se
prvobitan; a postoji i otrcana poslovica kojoj se, na žalost, pokoravaju: Tko se dizao glas nekoga od ｮ｡ｺｯｩｨ＠ da rekne: Nije tako. Pretpostavlja se da se
ne osveti, on se ne posveti (Chi non si vendica, non si santifica}. ｚｮ｡ｪｯ＠ je da posvetila pažnja skupljanju svih tih knjiga, da bi se izbjegla ovakva sablazan,
u ilirskom jeziku osveta jednako ｺｮ｡ｩ＠ vendetta i santificazione; ta.ko i tako da ih se vrlo malo nalazi u ｍｯｲｬ｡ｫｪＮ＠ Okretnost duha ovog naroda ･ｳｴｯ＠
izvedeni glagol osvetiti. Stara obiteljska neprijateljstva i osobne osvete znaju se dokazuje u davanju paprenih odgovora. Neki Morlak iz Sinja bio je
izazvati ｫｲｶｯｰｬｩ･＠ poslije mnogo i mnogo godina; u Albaniji su, kako mi ｮ｡ｺｯ＠ pri razmjeni zarobljenika poslije posljednjega rata Prejasne Repu·
rekoše, njihove posljedice još strašnije i krvne duše još oepomirjjivije. U tim je blike s ｔｵｲｩｮｯｭＮ＠ Davalo se nekoliko osmanlijskih vojnika da se otkupi
krajevima ｯｶｪ･ｫ＠ najblaže ｵ､ｩ＠ sposoban za najbarbarskiju osvetu ｶｪ･ｲｵｩ＠ jednoga našeg ｡ｳｮｩｫ ｡ Ｎ＠ Neki turski zastupnik podrugljivo ｲ･＠ da mu se ｩｮ＠
stalno da ispunjava svoju dužnost dok je vrši, ｰｲｩｫｬ｡ｮｪｵ＠ se roj ludoj obmani kako ｍｬ･｡ｮｩ＠ slabo t rguju. "znaj«, odgovori Morlak, »da moj knez uvijek
lažne ｡ｳｴｩ＠ usprkos kršenju najsvetijih zakona i kaznama kojima se izvrgava drage volje dade nekoliko magaraca u zamjenu za jednoga dobra konja.•
zbog odluke s wnišljajem. . . ｕｮ｡ｴｯ＠ izvrsnoj prirodnoj nadarenosti da sve ｮ｡ｵ･Ｌ＠ Morlaci su vrlo
Ubojica nekog Morlaka, koji ima jaku rodbinu, ｯ｢Ｑｮ＠ se mora potucati
oskudn a znanja u zemljoradnji i uzgoju stoke. Izuzetna osobina toga naroda
od sela do sela ｫｲｩｪｵ＠ se nekoliko godi.na. Ako je bio dovoljno vješt ili
da s.e uporno drži starinskih ｯ｢ｩ｡ｪＬ＠ te mala briga što je dosad po kazivana da
dovoljno sretan te umakao potrazi svojih gonitelja, a uz to zgrnuo nešto
se ta upornost pobijedi zornim dokazima o korisnosti novih ｮ｡ｩＬ＠ nužno
novca, poslije ､ｯｬｩｮ｡＠ vremena nastoji dobiti oprost i pomirbu; za pregovara-
moraju voditi do ovakvih posljedica. Njihova goveda i ovce ･ｳｴｯ＠ trpe glad i
nje o uvjetima zatražuje i dobiva ｺ｡ｪｭ･ｮ＠ prolaz koji se vjerno poštuje na
studen na otvorenome. Rala kojima se služe i ostalo ratarsko ｯｲｵ ･＠ izgledaju
ｲｩｪ ･ Ｎ＠ On nalazi posrednike koji uglavljenoga dana sastavljaju dva neprijatelj-
kao da su prvi put izumljeni, i roliko su ｲ｡ｺｬｩｴ＠ od naših koliko bi to bile
ska roda. Poslije uvoda u pregovore, krivca se pripušta na mjesto sastanka, a
druge naprave iz vremena T riptolema od ovih što se rabe u današnje doba.5
on se ｶｵ･＠ ･ｴｶｲｯｮｫ＠ po zemlji dok mu o vraru visi puška, samokres ili nož
Maslo, sir i kiselo mlijeko prave osrednje; i možda se tu ne bi imalo što ｲ･ｩ＠
kojim je izvršeno ubojstvo. Dok on stoji u tako pokonm položaju, jedan ili
kada bi te preradbe mlijeka vršili s malo manje ｮ･ｩｳｴｯ Ｎ＠ ｋｲｯｪ｡ｫ＠ je vještina
više ｲｯ｡ｫ＠ nabrajaju hvale o pokojniku koje ･ｳｴｯ＠ podžižu duhove na osvetu
ovdje ｯｧｲ｡ｮｩ･＠ na starinske i nepromjenljive krojeve ｯ､ｪ･＠ što se uvijek
i ･ｴｶｲｯｮｧ＠ ｯｶｪ･ｫ｡＠ izvrgavaju teškoj opasnosti. U ponekim mjestima,
pravi od istih tkani.na. Sire ili uže platno od ｯ｢ｩｮｧ｡＠ smete ｭｯｲｬ｡ｫｧ＠
prema obredu, muškarci ｯｴ･ｮ＠ strane ｭ･ｵ＠ mu pod grlo vatreno ili hladno
ｫｲｯｪ｡Ｎ＠ Ponešto znaju i o jednostavnu bojenju, a boje im ni po ･ｭｵ＠ ne
oružje i poslije duga opiranja naposljetku pristanu primiti krvarinu u novcu.
zaslužuju prezir. Crnu prave od kore drveta koje se ilirski zove jasen; nju osam
Takva izmirenja znaju mnogo stajati ｭ･ｵ＠ Albancima; ｭ･ｵ＠ Morlacima
dana tope zajedno s ljuskavom troskom od željeza što se nahvata oko
ponekad se uglave bez velika troška, a svugdje se ｺ｡ｫｬｪｵ＠ dobrim ždera-
ｫｯｶ｡ｧ＠ nakovnja; ta se voda ostavlja da se ohladi, a onda se njome boji.
njem na ｲ｡ｵｮ＠ krivca. Tako dobjvaju i lijepu tamnomodro boju miješanjem ｳ｡＠ sušena u hladovini s
vrlo ｩｳｴｯｭ＠ cijedi; i ta smjesa vri nekoliko sati, pa se zatim pusti da se ohladi
7. Prirodni darovi i vještine prije nego što se u nju ubace sukna za bojenje. ｔ｡ｫｯ･ｲＬ＠ iz biljke koja se u njih
zove ru/' ｩｺｶｬ｡ ｩ＠ se žuta i ｳｭ･｡＠ boja, a za dobivanje prve od nj ih rabe katkad
Zbog bistra uma i nekog prirodno poduzetna duha, Morlaci. su sprerro1i
biljku koja je u njih znana pod imenom puca/ina?
uspjeti u svakoj vrsti posla. Pod oružjem, kada se njima dobto upravlja,
izvrsno se iskazuju; potkraj prošloga ｳ ｴｯｬｪ･｡＠ korisno ih je upotrijebio kao Gotovo sve ｭｯｲｬ｡ｫ ･＠ žene znaju vesti i plesti. Njihovi su vezovi vrlo
grenadire hrabri general Delfino koji je osvojio važan dio zemljišta ispod vlasti ｮ･ｯ｢ｩ＠ i savršeno su ｳ ｬｩｮ＠ s lica i s ｮ｡ｬｩｪＮ＠ Imaju jednu vrstu pletenja koju ne
Porte ｳｬｵ･ｩ＠ se osobito tim ･ｴ｡ｭ＠ u ｲ｡ Ｎ ｺｬｩｴ･＠ svrhe. ｵ､･ｳｮｯ＠ uspijevaju kada znaju oponašati naše Talijanke, a rabe je osobito za onu vrstu ｢ｪ･ｶ＠ što je
se usmjere na ｴｲｧｯｶ｡ｫ ･＠ poslove, a i kada odrastu, lako ｮ｡ｵ･＠ ｩｴ｡＠ i pisati i nose u ｰ｡ｵｭ＠ i opancima, a zove se nazuvka. Nisu gore rijetki ni razboji za
ｲ｡ｵｮｴｩＮＢ＠ ｐｲｩ｡＠ se da su se u ｰｯ･ｴｫｵ＠ ovog ｳｴｯｬｪ･｡＠ ｭｯｲｬ｡ Ｎｫｩ＠ pastiri mnogo sukno i grubo platno, ali na njima malo rade žene, jer njihove se dužnosti
bavili ｩｴ｡ｮｪ･ｭ＠ debele knjige o ｫｲ｡ｮｳｯｭＬ＠ moralnom i povijesnom nauku što ｭ ･ ｵ＠ Morlacima ne mogu spojiti s poslovima gdje se sjedi.
ju je složio neki o. ｄｩｶｫｯＬＧ＠ a više je puta tiskana u Mlecima njihovom
ｾ＠ ｔｲ ｩ ｰ ｾ＿ ｬ･ｭ Ｌ＠ kralj u Eleusini ; prema mitologiji, na zapovijed boiicc Demetre ｵ ｩ ｯ＠ ljude
4 Matija ｄｩｶｫｯ ｬ＠ (1563-1631 ), bosanski ｛ｲ ｡ ｾ ｪ･ｶ ｡｣ Ｌ＠ Ｎｨｲｶ ｾ ｲ ｳ ｫ ｩ＠ ｰｩ Ｚｾ ｣ Ｎ＠ Vainija ､ｪ｟ ｾ ｾ｡Ｚ＠ N(mk zcmiJOradnJ•·
krstjanski, Sto ｵ､･ｳ｡＠ ( 1611), Btsjede {1616). Djela Je dao nskau bosancu:om, u VeneclJl, 1ona su
6
Jsatis tincrori;) - picoma silina, ｳ｡ Ｌ＠ siojavina.
se ｩｴ｡ｨ｜＠ u cijeloj Bosni, Dalmaciji i lstri.
7
puclli1l:t - iuti ｢＼ｾｧｲ･ｭ Ｌ＠ Colutca arboresccos

d:? 43
 nade i lijek, i ru su ･ｳｴ＠ bahornice, vrlo vješre u skidanju uroka. Teško
u nekim ｭｯｲｬ｡ｫｩ＠selima ima ｬ ｯ｡ｲｳｫｧ＠ ｯ｢ｮ｡ｾ＠
kao u Vdici_; posude se nevjernome koji bi posumnjao u re dvije protivne ｭｯｩＮ＠
izraduju grubo i peku se u seoskim ｰ･ｩｭ｡＠ iskopamma u rlu, ah su mnogo ｉ ｺｭ･ｵ＠ latinskog i ｧｲｫｯ＠ obreda vlada po ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ savršena nesloga; ni
rrajnije od naših. jedni ni drugi crkveni službenici ne propuštaju je zasijati: svaka srrana iznosi
ｲｩｳｵ＠ sablažnjivm ｰｲｩ｣｡＠ na ｲ｡ｵｮ＠ druge. Latinske su crkve siromašne, ali
8. Pravrovjer;e nisu veoma prljave; ｧｲｫ･＠ su jednako siromašne i sramomo prljave. Vidio sam
župnika jednoga ｭｯｲｬ｡ｫｧ＠ sela kako sjedi na zemlji na rrgu ispred crkve i
· skoga ili ｧｲｫｯ｡＠ obreda, ovi narodi imaju .vrlo ｵ､ｮｯｶ｡ . •• ｲ • ｡＠ vjerska
B.IIl. CIIll . ispovijeda žene koje su ｫｬ･｡｣＠ pokraj njega; ｵ､｡ｮ＠ položaj, zacijelo, ali
·man · ko ·a zbog neznanja onih koji bi ih morah prosVJec•van, postaJu ｳｶｪ･ ､ｯｩ＠ o nevinosti ｯ｢ｩ｡ｪ＠ wga dobrog naroda. Njihovo obožavanje slugu
O
P' 13 1' · · · ·•· ldh
svakoga dana sve nakaznije zamršena. Morlaa ｖｊ･ｲｵｾ＠ u VJCStlce, ｺｾ＠ ｾ＠ e, Gospodnjih veoma je duboko, a ovisnost o njima i povjerenje u njih potpuni.
nocne ｾ ﾷ｡ , ｲ ･＠ i vradžbine tako jogunasro kao da su nphov ｵ ｭ .｡ ｫ＠ .v1d1eh
· u •• . . na . Nerijetko s Morlacima pastiri njihovih duša posrupaju ｶｯｪｮ ｩ ｫ ｩＬ＠ re im šibom
djelu ｴ ｩｳｵ ｵ＠ puta. Vjeruju rakoder vrlo ｶｲｳ ｲ ｯ＠ u posrojanjc ｶ｡ｾＱ ｰＱｲ｡＠ 1ｰｲｾｬ ｓ ｕｊ＠ popravljaju rijela. Možda u roj pojed inosti ima zloupotrebe, kako ｾ ｲｯｪ ･＠ im a u
im, kao u Transilvaniji, 'da djeci sišu krv. Kada umre ｾｶ ｊ ･ｾ＠ u ｫｯＩｾｧ｡＠ se javnim pokorama koje zadaju po uzoru na sram crkvu. Ima ih koji i previše
n · da može postati vampir il i vukodlak, kako om kazu, znaJu mu zlorabe bezazleno povje.renje ubogih gorštaka ｩｺｶｬ｡･＠ nedopuštenu korisrod
sum 13 d •. d li" d
prerezati potkoljenice i svega ga izbosri iglam_a, tvr ec• a pos ｊｾ＠ ra va praznovjernih zapisa i druge kažnjive ｴｲｧｯｶ｡ｫ･＠ robe tc vrsre. U rakvim
zahvara ne može više rumarari naokolo. Dogod• sc ponekad da neki Morlak zapisima pišu na obijestan ｮ｡ｩ＠ imena sveraca s kojima se ne valja šaliti, a
prije smni zamoli svoje nasljednike i obveže ih da s ｟ ｮｪｩｾ＠ ｰｯｳｾ｣＠ ｾ＠ s katkad ih prepisuju sa srarijih, pa unutra miješaju zle stvari. Tim zapisima
vukodlakom prije nego što mu leš polože u grob, ｰｲ･､ｶｊ｡ｕｉ＠ da ce zaaJelo pridaju gorovo jednake ｭｯｩ＠ kakve su sljedbenici Bazilida pridavati svom
silno ､ｪ･＠ ･｡ｴｩ＠ krvi. ._ ｵ､ｯｶｩｮ＠ zarezanom kamenju. Morlaci ih znaju nositi zašivene na kapi da
Najhrabriji hajduk pobjegao bi što ga noge nose da mu se uk:U:e kakva ozd rave ili da se ｯｵｶ｡ｪ＠ od kakve bolesti; ･ｳｴｯ＠ ih s istom nakanom vežu
utvara duša sablast ili drugi ｳｬｩ｡ｮ＠ zloduh, šro ih nikad ne uzmaJ1!ka pred svojim volovima za rogove. ｓ｡ｳｭｶｬｪｩ＠ tih ｰ｡ｩｲ ｾ＠ zbog dobiti što ih iz njih
ｯｩｭ｡Ｇ＠ Ltzav:ele mašte lakovjernih i upozorenih ljudi. Oni se ne _sn.de wga ｩｺｶ ｬ ｡･Ｌ＠ poduzimaju najprikladnije mjere da im ｳ｡ｵｶｪ＠ dobar glas ｵｮ｡ｴ ｯ＠
užasa i odgovaraju nešto ｳ ｬｩ ｮｯ＠ Pindarovoj izreci: ·Srrah što dolazi od duhova ･ｳ ｴｩｭ＠ dokazima o njihovoj nckorisnosri koju ipak )noraju_,uvidjeti oni koji se
nagoni u bijeg i sinove božanske«. ｍｯ､｡ｫ･＠ su žene, š_to je ｰ ｾｳｶ･＠ __naravno, njima služe. Vrijedno je zabilježiri da se i Turci iz .s usjedpm mjesra ｯ｢ｲ｡ ｪｵ＠
sropur strašljivije i zanesenije od muškaraca, a neke od nJih, slusaJuCI kako tm ｫｲ｡ｮｳ ｫｩｭ＠ ｳｶ･ ｮｩ ｣ ｩｭ ｡＠ da im ｮ｡ｩ･＠ zapis; to mora nemalo pridonijeti
ro govore, same vjeruju da su zaisra ｶｪ･ｲｩｾＮ＠ • . . . porasru vrijednosti ove robe. Drugo što Morlaci šmju (što i nije ｩｳｫ ｬｪｵ ｩｶｯ＠
Srare vješrice u ｍｯｲｬ｡ｫｪ＠ znaju bacati mnoge vradzb•_ne; ah ｊ ｾ､ｯ｡＠ od njihovo a da ne bi imalo mjesra medu našim prostim pukom) bakreni su i
ｮ｡ｪ･ｩｨ＠ ona je kojom se zasušuje mlijeko u ｾｵｩｨ＠ krava ､｡ｾ＠ ga v!asme unale srebrni ｮｯｶｩ＠ kasnoga Carsrva i suvremeni ｭｬ･ｲ｡ｫｩ＠ kovanci koje sc smarra
više. A smisle one i ljepše srvari. Znam Jednoga mlad1ca koJemu _su ｾ｡＠ medaljama svete jelene, te im se pripisuje velike ｭｯｩ＠ protiv padavice i drugih
spavanju dvije vještice ｩｵｰ｡ｬ･＠ srce ･ｬｩ＠ ga_ｩｳｾ＠ _i pojesri. Taj ｪ｡ｾ ｫ＠ mJe boleština. Ta isra savršenstva pripisuju se onim ugarskim ｮｯｶｩｭ｡＠ što se
primijetio svoj gubirak, što je posve naravno, JCr JC b10 ｵｴｯｮｾ＠ u ｳ｡Ｂ＿ｾ＠ kada zovu petice, ako s ｮ｡ｬｩｪ＠ imaju sliku Djevice s djerešcem Isusom u ｮ｡ｲｵｪ＠ s
se probudio, ｰｯ･＠ se jadati, ｯｳｪ･｡ｵｩ＠ da mu je prazno m1esro Ｎ ｧｾ＠ Je 1e Ｎｳｾﾷ＠ desne strane. Takav jedan ｮｯｶｩ＠ veoma je drag dar i ljudima i ženama u
Cokulaš* koji je ležao na istom mjesru, ali nije spavao, dobro JC vl(iio v1esnq_u Mori ｡ｫｯｪＮ＠
anatomsku operaciju, ali ih nije mogao ｳｰｲｩｪ･ｴＬ＠ jer su ga ｾｩｬ･＠ ｵ｣ｾｫｬ･Ｎ＠ ｕｲｯｾ＠ JC T urei iz susjedstva što sa štovanjem nose praznovjerne zapise i ･ｳ ｴ ｯ＠
izgubio snagu kada se ｭｬ｡､ｩ＠ bez srca probudio, pa su obopca ｨｲｊＺｾ＠ kazniti re donose darove ili daju da se drže mise pred likom Djevice (a roje ｪ｡ｭｮｯ＠ u
dvije opake ženske: ali one se na brziou namazašc nekom mascu •z ｳｶｯｧｾ＠ protuslovlju s Kur'anom), zbog nekoga drugoga ｯｰｲ･ｮｧ＠ pron•slovlja ne
ｬ ｯｮｩ｡＠ i odletješe. Fcarar prisrupi ognjišm, izvut-e iz žer.ave ｶ･＠ ｰ ･ＮＧ＿ｯ＠ srce_1 odgovamju na pozdrav sverim imenom Isusovim. Stoga duž njihove granice
dade ga ｭｬ｡､ｩ ｵ＠ da ga pojede; posve je ｲ｡ｺｬｾ ｬ ｪｩｶ＿＠ JC ｯｺｾＮｲ｡ｶ ?a ｯ＠ c1m ｾ＠ JC purnici, kada se susretnu, ne ｯ｢ ｩ ｡ｶｪ ｵ Ｌ＠ kao u mjestima koja su bliže moru,
progutao. ｖ･ｬ｡ｳｮｩ＠ je ro pripovijedao, a možda JOS pnpovr)eda, kunuc• se ｲ ･ ｩ＠ Hvat;en Isus (sia lodaro Gesu) nego Hvalien Bog, (sia lodaro Jddio).
dušom da je sve isrina; a dobri ljudi nisu mislili niri misle da je ｾｯｰ｟ｵｴ･ｮ＠
posumnjari kako se ro njemu ｰｲｩｮｬｯ＠ zbog vina ili kako su one dvtJC zenske,
9. ｏ｢ｩ｡ｪ＠
od kojih jedna nije bila stara, odlerjelc zbog posve drugog razloga a ne zbog
toga jer su bile vještice. Kako postOje ｡ｲｯ｢ｮｩ｣･Ｌ＠ zvane vieštice, tako se uza zlo Nevinosr i prirodna sloboda pastirskih ｳｲｯｬｪ･｡＠ još se održavaju u ｍｯｲｬ｡ ﾷ＠
koj ili su barem osra.li ojmovi vrlo veliki rragovi u mjestima koja su podalje od
l Cokulal Ctoccolante) pogrdan ie nazi" u franjevce, tzV, m;a1u ｢ｲＳｕＮ＠
45
naJih naselja. Gstu ｳｲ､｡ｮｯｴ＠ ｯｳｪ･｡＠ ovdje ne sputavaju obziri i ona se jasno ｲ｡ｾｬＬ＠ｳ ｾｲｵｧｪ･＠ od umjerna ｣ｶｩｪ･｡Ｌ＠ šro ih kupuju u primorskim mjestima; i
iskazuje vanjskim wacima neovisno o ｾｲｩｬｫ｡ｭＮ＠ ｕｪ･ｾ｡＠ ｾｯｲｬ｡ｫ＠ ｾｪ･ｶｯ ｫ｡＠ valJ3 pnznatt da sc u šarenilu rih obijesnih i barbarskih ures:t katkad vidi
susrerne ｯｶｪ･ｫ｡＠ iz. ｾｶｯｧ｡＠ sela na putu • pnsno ga polJubt ne mtsleo na zlo. razvijen svojevrstan duh. Košulje :z:t blagdane vezene su crvenom svilom i
Vidio sam kako se ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ ljube sve žene i djevojke i ｭｬ｡､ｩ＠ i starci iz ponekad zlntom; ｯ｢ｩｮ＠ ih ｩｺｲ｡ｵｪ＠ same ｧｯｮ･ｩ＠ srada na pašu i ｵ､ｯ＠ je kako
nekoliko sela, ｩｭ＠ stignu pred crkvu o blagdanima. G nilo se da je sav raj svijet dobro vezu svoje vezove bez ikakve podloge i ｨｯ､｡ｪｵｩＮ＠ Ove sc košulje
iz jedne jedine obitelji. Poslije sam stotinu puta opazio tu isna ｳｴｶｾｲ＠ po ｟ ｣･ｳｴ｡ｾ＠ ｫｯｰ｡ｪｵ＠ pod vratom dvjema sponama koje se zovu maite, a niz prsi su
i sajmovima primorskih gradova gdje Morlaci dolaze prodavati svoJe prOtz· otvorene kao i muške. Žene i djevojke nose oko vrata debele niske staklena
vode. U vrijeme blagdana i veselja, osim poljupca, dopušta se i poneka druga zrnja ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ ｶ･ｬｩｮ＠ i barbarski ispremiješanih boja; na rukama mnoštvo
slobodica rukama, što bismo mi smatrali ｮ･ｰｲｩｳｴｯｪｵＬ＠ ali oni ne drie rako; prstenja od kositra, žure mjedi i srebra; na ｺ｡ｰ･ｵ＠ kožnate narukvice
ako ih zbog roga ukore, kaiu da je to ·šala koja nišra ne ｺｮ｡ｩＮ＠ U tim šalama, obložene rukorvorinama od kositra ili, ako su veoma bogate, srebra. Nose i
ｭ･ｵｴｩＬ＠ ･ｳｴｯ＠ ｰｯｩｮｪｵ＠ njihove ljubavi koje se nerijetko završavaju otmicama prsluke, vezene ili urešene niskama od stakla i ｫｯｬｪｩ｣｡Ｌ＠ ali ne waju za
kada se dvoje zaljubljenih sporazumiju. Rijedak, je ｳｬｵ｡ｪ＠ (i zacijelo se ne srewike nin u prsluke ｵｭ･＠ iice ili kitove kosti. Sirok pis orkan od bojene
､ｯｧ｡＠ u mjestima koja su daleko od trgovine) da ｾｯｲｬ｡＠ k ｯｾｭ｣＠ djevojku k_?ja vune ili prošaran kositrOm na koii opasuje haljinu ili suknju koja je duž
ne pristaje ili da je ｯ｢｣ｬ｡ｳｲｩＮ＠ Kada bi se ro dogodtlo, mladtca bt se )atoatno rubova katkad takoder ｯｰｴ･ｮ｡＠ školjkama i koju zbog modre boje (turc:hino)
dobro branila, jer jakost iena iz ovih krajeva redovito malo :taosraje za što prevladava zovu modrina. Gornja haljina od raše kao i suknja dopire im
ｪ｡ ｫ ｯｵ＠ muškaraca. Gotovo uvijek otera djevojka sama odredi vrijeme i do pola noge; opšivena je duž rubova skerletom i zove se sadak. Ljeti ｳｶｬ｡･＠
mjesto otmice; a ro ｩｮ＠ da bi se oslobodila brojnih prosaca kojima je možda modrinu i nose sam sadak bez rukava, iznad suknjice ili bijele košulje.
7,.adala ｲｩｪ･＠ i od kojih je primila kakav darak u zalog ljubavi, kao prsten od ｄｪ･ｶｯ｡ｫ＠ ｡ｲｰ･＠ uvijek su crvene; ｯ｢ｵ｡＠ im je ｳｬｩｮ｡＠ mus'"koj i zove se
žute mjedi, ｮｯｩ＠ ili neku drugu jefrinu srvar. Morlak.inje se drie donekle opa11ci; imaju porplat od sirove volujske koie, gomjište od usukanih traka
uredno prije udaje, ali pošto steknu muža, porpuno se prepuštaju ｮ･ｩｳｴｯ＠ kao ｮ｡ｩｪ･ｨ＠ od ｯｶｪ･＠ koie koje se zovu optlte; one se omataju i stežu iznad
da žele opravdati prezir kojemu su izvrgnute. To ne ｺｮ｡ｩ＠ da djevojke šire gležanja poput starinskih koru rna. Djevojkama se ne dopušta nositi ､ｲｵｫｩｪ＠
ugodan miris, jer ｯ｢ｩｮ＠ mažu kosu maslom koje se lako užei.e pa ｶ･＠ iz.daleka ｯ｢ｵＬ＠ ma koli ko njihove porodice bile bogare. Kada se udaj u, mogu odložiti
hlapi najneugodnijim smradom što može raniti nos ormjcna ｯｶ ｪ ･ ｫ｡Ｎ＠ ｯｰ ｡ｾＱｫ･＠ i' uzeti ｮｾ ｲ ｳｫ｣＠ ｰ｡ ｰｵ ･Ｎ＠ ｄｪ ｣ｶｯｾ ｫ ･＠ pletenice skr ivene su pod kapom;
nevJeste th puštaJU da padnu na gruch, a ponekad ih vežu ispod vrata; osim
toga, u njih uvijek ｭ･ ｵ＠ i ｵｰｬ ･ｵ＠ medalje, stakleno zrnje i probušeni novac po
1O. Žc11ska 110šnja ratarskom i ｡ｭ･ｲｩｫｯ＠ ｯ｢ｩ｡ｪｵＮ＠ Djevojka koja bi izišla na glas zbog loša
vladanja, izvrgla bi se pogibelji da joj župnik u crkvi javno strgne crvenu kapu
Ruho Morlakinja ｲ｡ｺｬｩＱＰ＠ je u raznim krajevima, ali talijanskom je oku i da joj zatim koji rodak odreže kosu u 7.nak sramote. Zbog roga, ako koja od
uvijek jednako ｵ､ｮｯｶ｡ｴＮ＠ ｄｪ･ｶｯ｡ｫ＠ je ruho složenije i ｮ･ｯ｢ｩｪ＠ zbog njih ｰｯｩｮ＠ kakav ljubavni grijeh, sama od sebe skida ､ｪ･ｶｩ｡ｮｳｫｯ＠ znamenje i
nakita što ga nose na glavi, za razliku od udarih iena kojima nije dopušten_o gleda promijeniti selo.
nositi ništa osim bijelog ili obojenog rupca. Djevojke nose skrlemu kapu s koJe
ｯ｢ｩｮ＠ visi veo što pada niz ｬ ･｡＠ i znak je njihova ､ｪ･ｶｩ｡ｮｳｴＮ＠ Mnogi nizovi
srebrna novca, ｭ･ｵ＠ kojim ･ｳｴｯ＠ ima starinskoga i dragocjenoga, krase kapu l l . Svadbe, ｴｮｾ､ｯ･Ｌ＠ porodaji
najuglednijih djevojaka koje o nju znaju objesiti i filigranske radove u obliku
naušnica i srebrnih ｬ｡ｮｩ＠ s polumjesecima na krajevima. Na nekima se vide Veoma je ･ｳｴ＠ ｳｬｵ｡ｪ＠ i medu Morlacima da djevojka bude isprošena za
složena ｲ｡ｺｬｩｴ＠ bojena stakla okovana srebrom. Siromašne djevojke nose ｾｫｯｧ ｟ ｭｬ｡､ｩ＠ koji živi mnogo milja daleko; ral-ve brakove ugovaraju srarci
kapu lišenu svakog uresa, tli im je kadgod ukrašena samo ｮ･ｯ｢ｩｭ＠ ｫｯｬｪｩﾷ＠ Jedne_• druge obitelJ• a da se ｢ｵ､ｩ＠ mladenci nikad nisu vidjeli. Razlog tim
cama niskama staklena unja ili okruglim rukorvorina.ma od kosirra. Jedno daldctm porrogama wade biri, više nego pomanjkanje djevojaka u selu ili
od ｾ｡ｶｮｩｨ＠ ｯ､ｬｩｪ｡＠ tih kapa, koje predstavljaju dobar ukus ｮ｡ｪｲｳｫｯｩｾｨ＠ okolici, želja za ｯｲ･ｮｪｭ＠ s ｾｲｯ､ｩ｣Ｚ｡ｭ＠ koje su veoma razgranate i ｵｶ･ｮ＠
mladih Morlakinja, u tome je ｾ ｴ ｯ＠ ｡ｲｯｬｩ ｫ ｯｵ＠ uresa ｰｲｩｶｬ｡･＠ oko i što zvekecu po rome ｾｴｯ＠ sll dale hrabrih ljudi. Momkov otac, ili koji drugi njegov ｲｯ｡ｫ＠
na najmanje porresanjc glavom. Zbog toga se na njima i nala:r,e ｬ ｡ｮｾｩＬ＠ zrele dob•, pode prositi mladenku, ili, bolje ｲ･ｩＬ＠ jednu od mladenki iz takve
srdašca, polumjeseci od srebra ili lima, lažni dragulji, ｰｵｩ＠ i druge ｳｬｩｾ･＠ ｰｯｾｩ｣Ｚ･Ｌ＠ ｮ･Ｑ｡ｪｵｩ＠ ｯ｢ｩｮ＠ odredena izbora. Njemu pokaiu sve djevojke iz.
drangulije. U nekim krajevima za kapu se zadijevaju kire šarena ｾｲｪ｡＠ koJe kuce, a on bira po volji ｰｯｴｵｪｩ＠ ponajviše pravo ｰ ｲｶｯ･ｮｪ｡Ｎ＠ Rijetko sc
ｳｬｩ･＠ na dva roga; u nekima drugima na nju ｭ･ｵ＠ rreperave per:Jaruce od ｵｳｫｲ｡ｪ＠ :z:tprošcne djevojke, niti se ｯ｢ｩ｡ｶ＠ nmogo obzirao na prilike onoga

46 47
 tko je prosi. Cesto se ､ｯｧ｡＠ da neki bogat Morlak dade jednu od ｫ ･ ｲｩ＠ devet djevOJaka ｺ｡ｳｬｵｾｪ･＠ da se nav(-de, a da time produži m svoje zastranjenje
vlasrirom sluzi ili kmetu, kao šro se ｩ ｮｩｬ ｯ＠ u patrij arhalno doba; tako se malo u govoru. Razastro JC po rlu dolamu skinuru sa sebe i tako u jeleku veli
držj do iena u rim krajevima. U tim prilikama one ipak imaju jedno pravo što pjesnik, '
bi ga naše željele imati, a pravedno bi bilo da ga imaju. Onaj tko je djevojku
zaprosio kao zastupnik i dobio je, odlazi po ženika i ｶｲ｡＠ se s njime da jedno ·Sinu Sekul kako sunce žarko• .
drugo vidi. Ako im je obostrano po volji, brak je sklopljen. U ponekom selu
ｯ｢ｩ｡ｪ＠ je da djevoJka ide vidjeti ｫｵ＠ i porodicu predloženog momka, prije Zatim je po njoj prosuo pregršt zlamog prstenja i obratio se zastrrim
nego što ｫｯｮ｡＠ prisrane; ona ima slobodu raskinuri ugovor kad god joj se dJevojkama:
.
mjesto ili ･ｬｪ｡､＠ zbog ｮ･ ･ｧ｡＠ ne svide. Ako je njima zadovoljna, ｶ ｲ ｡＠ se u
ｯｩｮｳｫｵ＠ ｫｵ＠ u pratnji ｢ｵ､･ｧ＠ muža, djcverova i ｰｯｲ､ｩｮｨ＠ prijatelja. • Kupi sada od zlata prstene,
Odredi se vrijeme ｶｪ･ｮ｡Ｌ＠ pa kada ono dode, mladoženja skupi najuglednije Ujno moJa, Jankova divojko!
ｲｯ｡ｫ ･Ｌ＠ koji se tako zbrani 70VU svati, te svi pojašu konje i lijepo ｵｲ･ｮｩ＠ odu Ako li se koja drug;t maši,
do ､ｪ･ｶｯｩｮ＠ ｫｵ･Ｎ＠ Jedan od israknurih ukrasa svadbenih uzvanika jesr ｏ､ｳｩ＠ tu joj ruku do lokara.
paunovo pero na kapi. Druiina je dobro naoružana da odbije svaki napad ili Sve divojke nase odstupiše,
zasjedu koji bi 1m mogli pornuriti veselje. Takva su se ｩｺｮ･｡ｪ＠ ･ｳｴｯ＠ Al1 ne hu Jankova divojka,
､ ｯｧ｡ｬ＠ u prošlim vremenima kada se ｯ｢ｩ｡ｶｬ＠ (koliko se razabire iz ｖ･＠ pokupi od zlata prstene
ｪｵｮ｡ｫｩｨ＠ narodnih pjesama) da ｲ｡ｺｬｩｴ＠ traiirelji ruke neke djevojke zadobi- Ter ih ｭ･＠ na bijele ruke.•
vaju prednost ｪｵｮ｡ ｫｩｭ＠ djelima ili iskušavanjem u hitrini, tjelesnoj spremosti i
9
dosjetljivosti. U jednoj sraroj pjesmi o ženidbi vojvode Sibinjanina Janka- (koji Sekulu valja priznati poseban dar za prepoznavanje krabulja.
bijaše suvremenik slavnog Jurja ｋ｡ ｳ ｴｲｩ ｯ ｴｩ ｡ Ｌ＠ ｲ ･ｮｯｧ＠ Skenderbcga) ｢ｲ｡＠ Janje
Tko bi sc poslije ovakvih iskušavanja našao ｩｳｫ ｬ ｪｵ･ｮ＠ iz prošnje ili svrstan
T emišvarke, koju je Janko zaprosio, ncnaklonjcna njemu, pošto su ga naveli
•za..､ｲｵｧｩｨＬ Ｎｾ＠ Ｑｾｩｳｬｯ＠ da ro ﾷｾｩｪ･＠ pravedno, nastojao je ronadoknadiri nasiljem za
da pije više nego !ito treba, predlaiu mu igre, s ｭｯｧｵｮ＠ da dobije mladu
ｾｏｊｩｭ＠ su ｾｨｊ｣､ｬＮ＠ ｫｲｶｾ ｣Ｎ｢ｮ ｫ･Ｎ＠ Na grobovima starih Slavena, koji se nalaze po
ako sc u njima ｡ｳ ｮｯ＠ ponese ili da pogine ako ne uspije izvršiti zadatke.
ｾ ｵｭ｡＠ 1 pust1m mJCStnna u ｍ ｯｲ ｬ ｡ｫｯｪ Ｌ＠ ･ｳ ｴ ｯ＠ se vide re borbe isklesane u
grubu barcljcfu•.
· Iznesoše na koplju jabuku,
Ter su njemu tiho besidili: Pošto >e mlada pod velom i s vijencem odvede u crkvu ｭ･ｵ＠ svatovima na
Strilaj, Janko, na ko plju jabuku: konju, te sc ｾ｢｡ｶ･＠ svcri o bredi, uz pucnjavu iz samokresa i pušaka, uz
Ako li je ustrilit ne moreš, barbarske urhkc i ｢ｵ ｮ ｯ＠ potcikivanje od veselja prate je ｯ ｩｮ ｳｫｯｪ＠ ｵｩ ili
Nit Ｖ＠ ｯｴｩＬ＠ ni odniti glavu, mladoienjinoj ako nije da leko. Svaki svar ima neku posebnu dužnost ｫ｡ｾ＠ za
Ni odvesri lipotu divojku. •• ｾｬｯｶ｡ｮｪＬ＠ tako i za gozbe koje se dohvate ｩｭ＠ završe crkveni obredi: Prvi nac
､ｾ＠ ispred svih ostalih i pjeva na sranoviroj udaljenosti; barjaktar razvija
Druga predloiena igra bila je da ｰｲ･ｳｫｯｩ＠ devet konja, poredanih jedan do sv1lenu zastavu na koplju kojemu je na vrhu ｮ｡ｳ･＠ jabuka; barjakrara su
drugw, u jednome skoku; ｴ ｲ･｡Ｌ＠ da prepozna svoju mladu izmedu devet dva, a na ｯ､ｬｮｩｪｭ＠ svadbama ･ｲｩＮ＠ Stari svar je glavna osoba u družini i tim
djevojaka pokrivenih koprenama. Janko je zaista bio hrabar junak, ali nije bio !IC ､ｾｴｯｪ｡ｮｳｲｶ＠ ｯｾｩｮ＠ zaodijeva ｮ｡ｪｳｩ＠ ｯｶｪ･ ｫ＠ u rodu. ｓｲ｡･ｯ＠ je odreden
vješt tim viteštvima; umjesto njega izvdio ih je njegov ｮ･｡ｫＬ＠ i tu se nije imalo da pnma ｾ｡ｖｉｊ･､ｬ＠ Starog svara. Dva djevera, koji moraju biti mladoženjina
šro prigovoriti, jer to je ､ｯｰｵｾｴ｡＠ ｯ｢ｩ｡ｪ＠ kao šro se na vašem otoku, Kraljici ｢ｲ｡＠ ako •h ｭｾＬ＠ ､ｾｯｲ･＠ ｭｬｾｵ＠ . .ｋｾｭ＠ je ono šro je u nas compare; komordiija
oceana, ､ｯｰｵｾｴ｡＠ platiti ｯｶｪ･ ｫ｡＠ da se bon umjesro onoga rko je izazvan. ｎ｡ｩｮ＠ •ll seksana zaduzen JC ｭﾷ｡ｮ＠ ｾｫｮＱｵ＠ s mirazom. Cauš nosi ｾｴ｡ｰ＠ i drii povorku
na koji je Sekul, Jankov ｮ･｡ｫＬ＠ pogodio koja je ujakova ｺ｡ｲｵｮｩ｣＠ izmedu u rcxlu kao meštar ceremonije; on ide ｰｪ･ｶ｡ｵｩ＠ glasno: Breberi Da110ri
ｄｯ｢ｲ｡Ｍ ｳｲｩ｡Ｌ＠ Jara, Piko, imena starinskih milostivih božanstava. lO klija j; Bu
• ｾ＠ Pf<$1N no mok om.m ;m pD\1......, ＱｯｮｭＮ＠
Je: '
ah opale sluii da Je: upomaju olilbJ•
onih •l'<lllCN • mabJ noJOda. • Osobuo th una u wmt amcdu LJubuU<op i Vrzora, ".obalama ｔｴ＼｢ｩｾ＠ dut, ·
. ! To J< u s<Van PJ<>m• ﾷｾ＠ Kotol<!va ｒ｡ｾｲ＠ ugodnoga naroda slo1111ukoga (1759). Z.. n1u 1 !'<'!< "o /C! •• S. loM •·ochlo u Naoonu. Takockr ih se mnoso vidi u l...ovrKu, Cisn 1' Mro 'Cin<
za n<ke druge pjesme koJ< slijede ｋｩｴ＠
ｯｰｭｩｴ＠
daje ovakav naslov: Slide pisme vojvode janka, koie
pivaju DalmDf>nd, 8ol01jad, Uami i ostali od slouin•koga j<VkJJ narodi. Lipe su slulati,
ｾｯﾫＡ＠ k ｓｭｪｾ＠
o ｴｾ＠ 1 o u '""' ｾＬ＠ｵ
ｾｫ ｬｮ ｾｫＮ＠ Posro1• ｪ｣､ｾｮ＠ ｯｳｾｬｪ｣ｮ＠ u Drveniku u Primorju, <van KostolljilDＧ［､Ｌｾ＠
gdje ｾ＠ kaft da JC pochgnu1 na mjesm huke. '
ako i nye mogua ､｡ＧＢｾ＠ iftlllote. Usp. Stan p!Jd bnmuki,l1, Dj<ID ｾｋｯｬｩ｡＠ ｍｩｯ｡Ｎ＠ '· - ｒｬｪＨＧ＠ )C! o vlaSI<om u>voku iDr apue kOJo 1• pmlUt i> vlaiJa. sv•rov>k< p - k•o
str. 332. "")'m sc bodrr plna6 na posukn·anje. odnoono ｣ｵｰ｢ｮｾ Ｎ＠ P"PJ<v

48 49
 pehamik u dmiini, kako na pmu, roko i za srolom. Ta sc služba ｵ､ｶｯｳｲｩ＠ i kum sc ｰｯｶ ｬ ｡ｩ＠ i prisluškuje na vratima, ako ih ima. Njegova je dužnost
ｵｴｲｯｳｩＬ＠ u skladu s potrcbam:l brojnijih svatOva. objaviti ishod prvih zagrljaja i to ｩｮ＠ pu01jem iz samokresa, a nekoliko mu
ｒｵ｡ｫ＠ prvoga dana katk:1d se daje u mladcnkinoj ｫｵｩＬ＠ ali ｮ｡ｪｾ＠ u svatova Jednako odgovori; ali ako mladoienja nade kakvu ｮ･ｯｫｩｶ｡ｵ＠
mladoienjinoj, jer se svan poslije ｶｪ･ｮ｡ｯｧ＠ blagoslova zapute k nJegovu ｬ｡ｫｯｵ＠ (kada je dovoljno prepreden da to opazi}, ｳｶ･｡ｮｯｴ＠ se pokvari. Ipak se
prebivališru. ｔｲｩＭ･ ｴ ｩｲ＠ ｰｪ｣ｾ｡ｫＺｬ＠ｴｲ･ ispred društva i najb.rii od ｮｪｾＮ＠ ｾ｢ｩｪ･＠ za ne diže buka kakvu u ｳｬｩｮｭ＠ ｳｬｵ｡ｪ･ｶｩｭ＠ diiu Ukrajinci od kojih se naši
ｮ｡ｧｲＺｾ､ｵ＠ maramu, svojcvrsr:m ｲｵｮｩｫ＠ izvezen na dva kraJa. Domaon 1liｧｾ＠ a va Morlaci u ovom ｳｬｵ｡ｪ＠ malo razlikuju, premda u cjelini imaju s njima vrlo
ｫｵ･＠ izbzi u susret nevjesti; prije nego što on:1 sjaše ｩｾ＠ sedla, daJu JOJ da veliku podudarnos1 u nošnji, ｯ｢ｩ｡ｪｭＬ＠ ｮ｡ｲｪ･ｵ＠ i ｡ｫ＠ pismu. Ondje dan
pomiluje dijete koje se posudi od susjeda ako nema ｾｩｪ･､ｮｯｧ｡＠ u porodici. poslije svadbe znaju veoma ｳｶ･｡ｮｯ＠ nositi u ophodnji mladenkinu ｫｯｾｵｬｪ［＠ a
ｋＺｾ､｡＠ sjaše, prije nego što ･＠ ｵｩ＠ u ｫｵＬ＠ klekne 1 polJubi prag na vraoma. vrlo grubo zlostavljaju majku, ako mladenkino ､ｪ･ｶｩ｡ｮｳｴｯ＠ budne sumnjivo.
Svekrva, ili ako nema nJe, neka druga iena iz roda, daruje joj rešeto puno Nje-zinoj nepailjivoj ｵｶ｡ｲｩ｣＠ znaju se narugati i tako da joj nalijevaju ｰｩ･＠ u
ｲ｡ｺｬｩｮｨ＠ vrsta žita i sima ｶｏｉＬ＠ kao što su ljdnjao 1 bajami, a ona ih mora posudu probukna dna•.
rasun po svatovima ｢｡｣ｊｵｩ＠ th pregritima iza leda. Toga dana ｾｲ｡＠ ｾ＠ ｐｯｾ＠ to d' a djevera i ｳｴ｡･ｯ＠ budu orpuJteni s mjesta namijenjena ｳ･ｬｪ｡ｫｯｭ＠
ｲｵ｡＠ za stolom svojte nego .ta odvojenom rrpcwm s dvama d1cvenma 1 11
Hirneneju , ako žele biti ponovo primljeni medu svatove, moraju odgovoriti
st a･ｬｯｭＮ＠ Mladoženja sjeda za svatovski stol; ah on cijeloga toga dana, na zdravicu pokore za kaznu što su napusrili mladu koja im je bila povjerena
ｰｯｳｶ･ｮ｡＠ jedino ｢ｲ｡ｮｯｭ＠ sjedinjenju: ne .smije ništa ｲｾｺｶ･ｩ｡Ｎ＠ ni ｳｪｾｩ＠ ..Kum na ｵｶ｡ｮｪ･Ｎ＠ U ovakvim prigodama rasipno se rroši rakija. ｉ､ｵ･ｧ｡＠ dana
za njega reže meso i kruh. Na ､ｯｭ｡ｩｮｵ＠ JC red da poz1vn na ptce; prvt ce mu nevjestu, skinuvši veo i ､ｪ･ｶｩ｡ｮｳｫｵ＠ kapu, gologlava dvori za svnrovskim
odgovoriti po svome dostojanstvu stari svat. ｏ｢ｩｮｯ＠ ｫｾｵ｣ｮＩ･＠ ｢ｵｫ｡ｲ･Ｚｾ＠ ｴｾ＠ Je stolom i prisiljena je slušati najbezobraznije dvosmislice i najpijanije grubosti
velika i obilata drvena ｡ＺＱＬ＠ ｰｯｩｮｪ･＠ pobožno sa zdravtcom svecu zasnmtku uzvanika kojt smatraju da su u takvim ｳｬｵ｡ｪ･ｶｩｭ＠ oslobodcni stega svoje
obitelji, napretku svete vjere ili ･ｧ｡＠ drugoga još uzviknijcga i štovanijega. ｯ｢ｩ｡ｪｮ･＠ pristojnosti u nekim stvarima.
Najprekomjemijc izobilje vlada na ovim gozbama, ali ｳｾ｡ｩ＠ svar daje ｾｧ＠ Ove svadbene ｳｶ･｡ｮｯｴｩＬ＠ ｲ･ｮ＠ u/rave u starih Huna, naši Morlaci zovu
｡ｬｪｵｩ＠ namirnice sa svoje strane. ｒｵ｡ｫ＠ se otvara ｶｯ･ｭ＠ t strom, a zakiJuCUJe ulravice, od ･ｧ｡＠ je ｪ｡ｭｮｯ＠ itvedena talijanska ｲｩｪ･＠ stravitto; one rraju tri,
juhom, upravo obrnuro našem ｯ｢ｩ｡ｪｵＮ＠ Medu rastrošno iw ijetim jelima ima šest, osam i više dana, prema ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ ili rasipnosti obirelji koja ih
svih vrsta peradi, jarctine, janjetine i ponekad ､ｩｶｬｪ｡［＠ ali rijetko se ｮ｡ｾ＠ ｰｲｩ ･ ｵｪ ･Ｎ＠ U rc dane veselja mlada ｩｺｶ ｬ ｡ｩ＠ znatnu dobit i rako stvori svoju simu
rclcrinc, ｭ ･ ｵ＠ Morlacima koje nije pokvarilo strano društvo mo7.da nikad. To uštedu, jer u miraz ｯ｢ｩｮ＠ donese samo svoje ruho i kravu, a ｣ｳｲｯ＠ sc ､ｯｧ｡＠
zaziranje od ｲ･ ｬ ･ｧ＠ mesa veoma je staro u narodu; to ｩｳｴ･＠ i sv. Jeronim da njezina rodbina ｩｺｶｬ｡＠ novac od mladoženje umjesto dn ga dade. Ona
protiv Jovinijana•. Tomko M rnav ｩ Ｌ＠ pisac podrijetlom iz Bosne koji je ｾｶｩｯ＠ svakog jutra nosi gostima vodu za ruke, a svaki od njih, pošto ih opere, mora
ｰｯ･ｴｫｵ＠ prošloga ｳｴｯｬｪ･｡Ｌ＠ veli da su se Dalmatinci, koje nisu pokvarth ｲｵｴ＠ baciti nešto ｮｯｶｩ｡＠ u umivaonik; i pravo je da nešto plate kada se pem oni
poroci, sve do njegovih d:ma suzdriavali od teletine kao od ｮ･ｩｓｴ｡＠ ｪ･ｬ｡ｾﾷ＠ kojima katkad produ ｩｴ｡ｶ＠ mjeseci a da to nijednom ne ｵｩｮ･Ｎ＠ ｏ｢ｩＺｬｪ＠ daje
žene iz rodbine, ako su pozvane, ne ｲｵ｡ｪ＠ za muškim srolom, jer je ustalJen nevjestama slobodu da se našale sa ｾｶ｡ｴｯｩｭ＠ ｳｫｲｩｶ｡ｪｵ＠ njihove opanke i kape
ｯ｢ｩ｡ｪ＠ da uvijek jedu ｯ､ｶｪｾｮＮ＠ Poslije ｲｵｫ｡Ｌ＠ kao što je ｯ｢ｩｮ＠ na ｳｶ･｡ｮｯﾭ i noževe i druge ｳｬｩｮ･＠ stvari od nuine potrebe, koje oni moraju otkupljivati
stima, prelazi se na plesove, na starinske pjesme i na igre vještine i ､ｯｭｩｬｪｾｲﾭ svotom ｾｴｯ＠ je družina nametne. Osim gore spomenutih dobrovoljnih i izmam-
sti. ｕｶ･ｲ＠ u prikladan sar, poslije ｶ･ｲＬ＠ pošro se završe rri obredne zdravtce, ljenih prilogn, svatko od njih mora po obredu nadariti nevjestu, a ona sa svoje
kum prati mladoženju u ｢ｲ｡ｮｵ＠ odaju, koja zna biti podrum ili sraja za blago, strane odgovara sitnim darovima posljednjega dana pira. Kum i mbdoienja
odakle naredi djevcrima i ｳｲ｡･ｬｵ＠ da ｩｺｵＬ＠ pa ostane on sam s dvoma donose ih na isukanim sabljama pred ､ｯｭ｡ｩｮ＠ koji ih dijeli po redu svim
mladencima. Ako je pripravlJena bolja postelja nego ｾｔｏ＠ je slama, privodi ih k svatoVIma; ｯ｢ｩｮ＠ se sastoje od košulja, rubaca, marama, kapa i ｳｬｩｮｨ＠
njoj; i pošto odriješi mladoj pas, naredi da mladoženja i ona jedno ｾ＠ ｓｴｶ｡ｲｩ｣＠ male vrijednosti.
svuku. Nema rome dugo oko JC u punoj svojoj snazi postojao ｯ｢ｩ｡ｪ＠ ｫｾｊ＠ Je
Svadberu su obredi gotovo isti po cijeloj prosrranoj zemlji u kojoj ži,·e
obvezivao kuma da potpuno ｳｶｵ･＠ mladu; posljedtca toga je povlastica koJa JC
Morlaci, a ntsu baš mnogo ｮ･ｳｬｩ＠ ni oni medu seljacima na otocima, tc u
još preosmla tome duhovnom rodaku da je poljubi koliko god puta ｨｯ･＠ i ｮｾ＠
priobalju lwe i Dalmacije. Od ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ ｯ｢ｩ｡ｪ＠ što se ovdje ｳｵｲ･＠ poznat je
kojem god je mjestu sreme; povlastica koja ･＠ isprva možda biti ugodna, ｾ＠
onaj s otoka Zlarina u šibenskome moru, gdje stari svat (koji može biti, a ･ｳｲｯ＠
koja s vremenom mora postati neukusna. Kada mladenci osranu u košulp,
i jest pijan) mora mladenki, u trenutku kada se ona sprema ｰｯｶｵｩ＠ s mužem,
• At in nostra prouinda sc«IUJ pu rant vitu/os de110r1.1re. O. HIU ｣ｯｮｲＮｾ＠ Jovin.
• • Ad hane. diem Dalmata., qiiOI/Hftgrrna Vltia non ｩｮＯﾫ･Ｌ＠ ub es11 vitｵｬｾ＠ non ｳ･ｾ＠ ac • Ovo su obobl' ••Jcdn&<'!ki ci1<loi ruskoj
11
umir•·
ab immunda <UO ab'-r<nt. JO TOMC. MAR.'I. u n<ttd. dJelu Ot- lllyr..:o, C.<Sanbusque lllyncu. Honxnq, u s.-.rosrtkoj mitoiOSJi• bos b<ab.

so •• 51
 skinuti s glave cvjemi vijenac zamahnuvši golom sabljom. Na otoku Pagu u
Kvarneru, u selu Novalji (gdje je vjerojamo bila Cissa u srarih geografa), Tako brižljivo ｰｲｩｨｶ｡･ｮ＠ i blago oprana stvorenja J:atim poviju u biJedne
postoji smjcšnija i ｮｾｰ｡ｳｩｪＬ＠ premda jednako divlja i okrurna navada. Kada dronjke koji ih jadno šrire svega tri do ･ｴｩｲ＠ mjeseca; poslije toga puštaju ih da
mladoženja ｨｯ･＠ povesti sa sobom djevojku s kojom sc mora nerazrešivo ･ ｴｶ･ｲｯｮ ｫ ･＠ puiu po kolibi i u polju gdje ujedno s ｵｭｩｪ･＠ hodanja na
vezati, njrnn orae ili majka, u ｩｮｵ＠ predaje, s vehktm pretjerivanjern sranu mu dvjema nogama ｳｴｪ･ｵ＠ onu krepanu i zavidno zdravlje kojim su obdareni
nabrajatt njezine ruine osobine! • Kad je vet ｨｯ･Ｌ＠ znaj da je kukavna, Morlao i koje im ｯｭｧｵｪ･＠ da golopni prkose snijegu i ｮ｡ｪｬｵ･ｭ＠ mrazu.
prkosna, jogunasra itd ... Na ro ･＠ mladoženja, okrenuvši se mladoj s prezi- Djeca sišu ｭ｡ｪｩｮｯ＠ mlijeko sve dok ne presuši zbog nove ｴｮ｡､ｯ｣［＠ a ako nova
rom: ·Oh, kad je rakva • , rekne joj, •ja ｵ＠ tc vet natjerari da memeš pamet u ｴｲｵ､ｮｯ｡＠ zakasni ･ｴｩｲＬ＠ pa i ksr godina, sve ro vrijeme ona se hrane na
glavu !• Uz re ｲｩｪ･＠ dobro je pljusne ili je .udari ｾｫｯｭ＠ ili nogom ili joj iska.že ｭ｡ｪｩｮ＠ grudima. Poslije svega ovoga ne treba smatrati bajkom ono ｾｲｯ＠ sc
kakvu ｳｬｩｮｵ＠ ljubaznost koja je kadšto zahvati, jer taj obred nije samo slikovit. ｰｲｩ｡＠ o ｵ､･ｳｮｯｪ＠ dužini sisa u Morlakinja koje mogu dojiti djecu straga preko
ｏｰ･ ｮ ｩｴｯ＠ sc ｩ ｮ ｩ Ｌ＠ kako kaiu, da ｭ ｯ ｲｬ ｡ ｫ ･＠ žene, pa i ｯｲ｡ ｮ ｫ･Ｌ＠ osim gradskih ramena ili ispod pazuha.
stanovnica, ne grde muževe što ih katkad istuku, a ･ｳｴｯ＠ ni momke. Kasno ｯ ｢ｬ｡ ･＠ ｨｬ ｡･＠ ､ｪ ･｡｣ｩｭ＠ koji katkad hodaju u košulji do koljena u
U okolici ｏｭｩｾ＠ nevjeste moraju u prvoj godini braka ljubiti sve poznate dobi od trinaest i ･ｴｲｮ｡ｳ＠ godina, osobito prema granici Bosne, ､ｲＺｬ｣ｩ＠ se
sunarodnjake koji im stignu u ｫｵ［＠ poslije roga roka ｯ｢ｩ｡ｪ＠ ih ｯｳｬ｢｡＠ takve ｯ ｰ･ｧ＠ ｯ｢ｩ｡ｪ＠ te zemlje pod ｶｬ｡ｵ＠ Pone gdje podanici ne ｰｬ｡ｪｵ＠ ｨ｡ ｲ ｡＠ ili
udvornosti, kao da zbog nepodnošljive prljavšrine kojoj se ｯ｢ｩｮ＠ prepuštaju glavarinu sve dok ne ponesu ｨｬ｡･Ｌ＠ jer se prije roga vremena smarraju
postaju nedos10jne dn je iskazuju. Možda je ta njihova ｮ･ｩｳｴｯ｡＠ u isti ｡ｳ＠ ､ｪ･｡｣ｩｭ＠ koji nisu sposobni radi ti i zaradiv:tti za život.
uzrok i posljedica ponižavajureg ｮ｡ｩ＠ na koji s njima postupaju muže,·i i Prigodom porod3ja, osobiro prvoga, svi ｲｯ｡｣ｩ＠ i prijatelji šalju rodilji na
ｲｯ｡｣ｩＮ＠ Kad3 govore s uglednijom osobom, om ih nikad ne imenuju be7 dar jela od kojih se ｰｯｳｬｩｪｾ＠ zgotovt ｶ･ｲ｡＠ 7van3 babine. Rodilje ulaze u crkvu
prethodne isprike •S vašim dopuštenjem•; ｮ｡ｪｰｲｯｳｶ･ｩ＠ Morlak, kada rck poslije ･ｴｲ､ｳ＠ dana, uz prethodan blagoslov ｯｩＦｮｪ｡Ｎ＠
mora spomenuti svoju ženu, uvijek rekne: ·Da prostire, moja žena«. Oni ｍｯｲｬ｡ｫｩ＠ ､ｪ･｡｣ｩ＠ provode djetinjstvo u šumama ｵｶ｡ｪｩ＠ krda ili stada. Iz
rijetki koji imaju postelju, gdje spavaju na slami, ne rrpe u njoj ženu, koja njihovih ruku izlaze svakovrsne tvorevine, a u roj dokolici ｮ｡ｵ･＠ se da ih prave
mora spavati na podu i poslušati samo kada je on zovne. Spavao sam više puta ｯ｢ｾｩｭ＠ nožem. Tu ima drvenih ｡＠ i svirala urešenih ｵ､ｮｩｭ＠ b:treljefima
u ｭｯｲ ｬ ｡ｫｩｭ＠ ｫｵ｡ｭ＠ i imao priliku vidjeti kako gorovo posvuda vlada taj koJima ne manjka vrijednosti i koji dovoljno dokazuju nadarenost tih ljudi za
ｳ｡ｶｲｾ｣ｮｩｪ＠ djela.
prezir prema ženskom spolu koj i ga gore i zaslužuje, jer nije nimalo ljubak ni
nježan nego ｡ ｫ＠ ｩｺｯ｢ｬｵｪ･＠ i kvari darove prirode.
T ｲｵ､ｮｯ｣＠ i por:tdaji ovih iena bile bi novost ｭ･ｵ＠ nama, gdje ｧｯｳｰ･＠ 12. Jela
pate od rolikih malaksalosti i rako dugih slabosti prije nego što se rasrercre, i
gdje im je potrebna tolika pažnja poslije veli koga posla. Morlakinja ne mijenja . Mlijeko ukiseljcno na ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ ｮ｡ｩ･＠ ｮ｡ｪｯ｢ｩ＠ je ｭｯｲｬ｡ｫ＠ hrana;
hranu niti prekida naporan posao ili putovanje zbog roga jer je trudna; i ･ｳ ｴ ｯ＠ ｯ｢ｮ＠ ga zakiseljuju dolijevanjem oaa, p:t sc dobije neka vrsta izvanredno
se ､ｯｧ｡＠ da ｲｯｩ＠ u polju ili kraj puta sama, ､［ｾ＠ prihvati dijere i opere ga na ｯｳｶｪ｣ｕｃ＠ ｳｫｵｴｾ［＠ njezina ｪｾ＠ surutka njima •=ma mila, a mje neukusna ni
prvoj vodi što je ｮ｡･Ｌ＠ d:t ga donese ｫｵｩ＠ i da sc ｩ､ｵｾ＠ dana vrati redovnim stranom ｮｾＮ＠ ｍｬｾ､ｩ＠ sir pržen na m:tslu najbolje je jelo ŠTO ga znaju sprem iri
poslovima ili stadima na paši. Ako se i rode u ｫｵｩＬ＠ djeca sc po drevnome gosru na brzmu. ｒ｡ｊｾｴｫｯ＠ se slute kruhom ｰ･ｮｩｭ＠ na naš ｮ｡ｩ＠ nego ｯ｢ｩｮ＠
narodnom ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ peru u hladnoj vodi, pa Morlaci doisra mogu za sebe ｲ･ｩ＠ ｾｲ｡ｶ･＠ .brašnenice• od prosa, ｪ･ｭ｡Ｌ＠ kukuruza, sijerka i pšenice, makar bili
što i stari stanovnici Italije: ｡ｾｵｭ［ Ｎ ｴ･＠ brašnenice peku iz dana u dan na ｰｬｯ｡ｭ＠ ognji$ta, ali ｰ･ｮｩ＠ sc
.
ｄｾｴｲ ｴ ｭ＠a stirpe gtmus natos ad {lumina primum ｮｊｾｴｫｯ＠ jedu u sirotinjskim kolibama. Kiseli glavari kupus, kojega pribave
De{erln111s, saevoq11e gelu duramus, et undis. • ｮ｡ｪｾ･｣＠ ｭｯ ｧｵ ･＠ zalihe, te korijenje i jestive trave što se nahode po ｾ ｵ ｭ｡＠ ili
polJ. am ', a ･ｳ · ｲｯ＠ un · s luze • kao ·JC(tm · ·azd rav prasmo · k ; ali tome je narodu ｯｰ ･ ｮ ｩｴｯ＠
Hladna kupelj ne izaziva u djece štetne posljedice u koje je povjerovno najdraže . Ｎ Ｑｾ＠ · Jo e·eš nja · k ·1 1juta· 'k:t, mt
· ｰ･ｮｯｧ｡＠ mesa kojim se zanose; sv:tki
gosp. Mochard koji ne odobrava ｯ｢ｩ｡ｪ＠ današnjih Skora i Iraca kao škodljiv za ｾｯｲｬ＠ k ｳｾｮＮ＠ mnogo ｾｯｲ｡ｫ Ｎ ｡＠ ispred sebe ｺ｡ｰｾ＠ h ｴｾ＠ svoje redovne hrane i izdaleka
živce, a uranjanja starih Germana okrivljuje kao praznovjerje i plod nezna· ｮ｡ｪ Ｎ ｡ｶｬｪｾ･＠ nenavaknuttm nozdrvama. ｓｪ･｡ｭ＠ se da sam negdje ｰｲｯｴ｡＠
nj a. • • ｾ｡ Ｎ ｫ ｾ＠ JC ｓｴｬｰｯ ｾ Ｌ＠ ｫ ｾ､｡＠ su ga ukori li što je ušao u Cererin hram pošto je jeo
cesn1aka, a ro je balo zabranjeno, odgovorio: • Daj mi nešto ｢ｯｬｪｾＮ＠ pa ｵ＠ ga

ski • LZc.vu ih pogal<, YJ(TOPtnopmn.> oulq ｮｪﾫｩｻｏｃａ ｣｡ Ｌ ｡ｧｯｶＮｲｊ ｵＶ ｳｬｯｶｦＢｾ＠ ....".

rul>,n.
52
 prestati jesti-. Morlaci ne bi sklopili takav ugovor; a ako bi ga sklopili, možda ｡ｶｯ ｬ ｳ ｫ ･＠ ｰｪ･ｾｭ＠ u isroj prostoriji gdje je trebalo da ja spavam i u kojoj je uz
bi se zbog toga pokajali. Vjeroja tno je da se trošenjem re zeleni ､ｪ･ｬｯｭｩ ｮｯ＠ rakvu glalbu slatko spavalo deser do dvanaest osoba pruženih po zemlji. U
popravlja slaba ｫ｡ｶｯ＠ vode u blatn im spremištima i ｭｯ ｶ｡ｲｮｩ ｭ＠ rijekama iz mjestima koja su daleko od mora i gradova, ｭｯｲｬ｡ ｫ｣＠ su ｫｵ ｯ｢ｩ ･＠ ｮｯ＠ tek
kojih su mnogi i irelji ｍｯｲｬ ｡ ｫ｣＠ prisiljeni crpsti u ljetno doba, šro pridonosi da kolibe pokrite slamom ili $imlom; rako se zovu neke ranke ､｡ｩ｣ ･＠ koje se
ljudi dugo osraju snažni i ｩｬＮ＠ U tim krajevima zaista ima veoma jakih i upotrebljavaju umjesto crijepa u planinama, gdje nema rascjepljiva kamena da
mladolikih staraca i ja sam sklon pridati dio ｺＺｾｓｬｵｧ･＠ za ro i ･ｮｪ｡ ｫｵ Ｌ＠ što god o posluži u ru svrhu, ili gdje se plaše da bi vjetar mogao pobiti žitelje pod
rome rekli Horacijevi pristaše. Cin ilo mi se veoma ｵ､ｮｯ＠ šro Morlaci, kada mševinama krovova. Srok:! 7ivi u istoj kolibi, odijeljena od gospodara s
roliko troše crljenac, ､ ｮｪ ｡ｫ＠ i lj utiku, ne zasade njima svoja široka i rodna ｰｯｭｵ＠ pletera od šiblja, obl ijepljena blatom il i govedom balegom. Zidovi
polja nego su prisiljeni da ih iz godine u godinu nabavljaju za mnoge ｴｩｳｵ ･＠ koliba ｴ｡ｫ ｯ ･ ｲ＠ su od re grade ili od golemih gromada kamenja složena u suho,
dukata od trgovaca iz Jakina i Riminija. Bila bi to zacijelo spasonosna prisila jedno iznad drugoga.
ili, bolje ｲ･ｩＬ＠ djelo ｯｩｮｳｫｧ＠ ｭｩｬｯｳｲ｡＠ kada bi ih što primoralo uzgajati re U sredini je kolibe ognjište; dim izlazi na vrata jer ｯ｢ｩｮ＠ nema drugih
proizvode. Želio bih da im sc barem predloži taj ｮ｡ｩ＠ uštede znatnih svota, otvora. Stoga su zidovi u rim ubogim kolibama crni i sjajni, i sve u njima
ako bi ｶ･＠ bio ism ijan onaj rko bi predložio da sc navedu nag.radama, šro je zaudara po dimu ne ｩｺｵｭ｡ｪ＠ ni mlijeko kojim sc prehranjuju ｭ ｯｲｬ｡ｫｩ＠
ipak najlakši ｮＳｩ＠ da se postigne sve šro sc ｲｩ ･＠ zemljoradnje. pastiri koji ga rado nude putnicima. ｏ､ｪ ･｡＠ i ･ｬｪ｡､＠ prožeti su isrim mirisom.
Revnost jednog od bivših preuzvišenih generala u Dalmaciji uvela je u Cijela obi telj ｯ｢ｩｮ＠ ｶ･ｲ｡＠ va oko ognjišta u godišnja doba kada godi vatra; i
ｭｯｲｬ｡ｫ＠ polja sijanje konoplje koje poslije nije bilo podupirana jednakom svatko spava ispruživši se na istom mjesru gdje je ｶ･ｲ｡ｯ＠ ｳｪ･､ｩ＠ na zemlji. U
žestinom; ali ｯｳｶｪ･ ､ｯ･ｮ｡＠ korist navela je mnoge Morlake da je svojom ponekoj kolibi ｮ｡ｵ＠ se klupe. U svjetiljkama pale maslo umjesro ulja, ali za
voljom nastave uzgajati, i pouzdano je da od roga vremena nadalje rroše nešto svjetlo po ｮｯｩ＠ najviše rabe jelove ｬｵ ｩＬ＠ pa im od njihova dima brkovi
manji dio novca na strana plama, jer imaju poneki razboj u selu. Zašto im ｪｯｾ＠ ｵ､ｮｯｶ｡ｴ ｯ＠ pocrne. Poneki bogat Morlak ima ｫｵ＠ kakve su u Turaka, rc
lakše ne bi mogla OJDiljeti sadnja biljke koju svakodnevno rroše i koja im je stolice i drugo ｰｯｫｵｳｴｶ＠ kakvo je u nas, ali ｯ｢ｩｮ＠ i bogati žive divlje. ｕｮ｡ｴｯ＠
postala gorovo prijeka porreba? Umjerenost i trudan život, udruženi s ｩｳｴｯﾷ＠ siromaštvu i oskudnoj ｩｳ ｴ ｯｩ＠ u njihovim prebivalištima., Morlaci se užasavaju
•
ｯｭ＠ zraka, ｵｴ ｪ･ ｵ＠ na to da u ｍｯｲｬ｡ｫｪＬ＠ a posebno na planinskim b1lima, ima pred nekim ｮ･ｩｳ ｴｩｭ｡＠ što ih mi po nekoliko sati zadnavamo u svojim sobama,
vel ik broj ｡ｳ ｮｩｨ＠ staraca. ｕｮ｡ｴｯ ＠ tome, nisam tražio nekoga Dandona''; ali a oni nam sc zbog roga rugaju da smo barbari i prljavci. Nema u rim krajevima
uzevši u obzir neznanje koje ovdje vlada i o vlastitim godinama, ｩｮｬｯ＠ mi se da ni muškarca ni žene koji bi sc dali navesti, kako god bolova li, da se u svojoj
vidim ponekoga starinu koji se gotovo može usporediti sa slavnim Parrom. kolibi oslobode suvišna tereta crijeva; i sam rrnike iznose da na otvorenu
obave tu potrebu. Tko bi takvom ｮ･ｩｳｴ＠ opoganio njihovu kolibu, za porugu
ili zbog neznanja, izvrgao bi se velikoj smm1oj opasnosti ili barem pošrcnim
l3. ｐｯｫｵ ｳｷ＠ i kolibe; nošnia i oružie batinama.
Biljci dobavljeni iz turske zemlje služe kao ｳ ｴｲｵｮｪ｡ ･＠ ｩｭｵｮｪ＠ Morla- Morlakova ｯ｢ｩｮ｡＠ nošnja vrlo je jednostavna i skromna: Opanci služe kao
ｯ ｢ｵ｡＠ kako muškarcima, rako i ženama; obu vaju ih na nogu odjenu tu nekom
cima; ｭ･ｵ＠ njima je veoma rijedak bogataš koji bi imao postelju po našem
ｯ｢ｩ｡ｪ ｵＬ＠ a nisu dovoljno ･ｳｴｩ＠ ni oni koji imaju grubo složena drvena postolja vrstom pletene ｢ｪ･ｶ＠ koju zovu ｮ｡ ｶｬ｡ｫ＠ i koja iznad gležnja dopire do
na kojima spavaju ｭ･ｵ＠ biljcima, bez ｳｴｲｵｮｪ｡＠ i plahta. ｖ･ｩｮ＠ je posrelja donjega ruba ｨｬ｡＠ što pokrivaju cijelu nogu. ｈｬ｡ ･＠ su od debele bijele raše,
golo tlo na koje prostru ｰｯｫｲｩｶ｡ ＠ i u nj se umoraju kao jerrcna ｳ｡ ｶｩｪ｡Ｌ＠ pošto vezane oko kukova vunenom vrpcom koja ih zatvara kao putnu rorbu.
ispod njega možda mernu malo slame. Ljcri vole spavari na otvorenu u Košulja veoma malo ulazi u ｨ ｬ ｡･Ｌ＠ jer jedva pokriva pupak do kojega one
dvorišru i to im je zacijelo najbolji ｮ｡ｩ＠ da se oslobode ｫｵ ｮ･＠ gamadi. dopiru. Povrh nje nose kratak prsluk koji zovu ｩ｡･ｲｭＬ＠ a preko nje zimi
ｐｯｫｵｳｴｶ＠ je u njihovim kolibama jednosravno i malo ga je, prema potrebama prebace ｯｧｲｴ｡＠ od debela drvena sukna; taj se ｯｧｲｴ｡＠ zove kabtmica i ja-
pastira i rarara koji su malo napredovali u svojim zanimanjima. Ako ｭｯｲｬ｡ ｫ ｣＠
pundža•. Na glavi nose skerlemo pokrivalo zvano kapa, a povrh toga neku
ｫｵ ･＠ imaju tavanicu i krov od kamena ili crijepa, grede su osrava za ruho cijele
vrstu valjkasra turbana koji se naziva kalpak. Kosu ｯ｢ｩ ｮ ｯ＠ briju ｯｳｴ｡ｶｬｪｵ ｩ＠
obitelji koja u takvom ｳ ｬ ｵ ｡ｪｵ＠ mora biti dobro opskrbljena; ｧｯｳｰ･＠ spavaju samo ｰ･ｲ ｩ ｮ＠ popur Poljaka i Tatara. Kukove opasuju crvenim vunenim ili
na z.emlji iako stanuju u rako o nnjenim ｫｵ｡ｭＮ＠ Zarekao sam se više pura dn svi lenim pasom, mrežasro pletenim od deblje ｰｲ｣･Ｌ＠ a ｩｺｭ ･ ｵ＠ njega i ｨｬ｡ ｡＠
ih vidim kako blebeal i poslije ｰｯｮｩ＠ ｵｲｬｩ＠ iza svega glasa nekakve Stavljaju oružje, to jesr jedan ili dva samokresa straga, a sprijeda golemu
nožinu zvanu handžar s koricama od mjedi ukrašenima lažnim draguljima;
• Alexander Comelius memorat Dandonem Illyricum O. amros vixim. Plin. 1. 7. '·
48.[Aicksandor Kot11clije spominje da je Ilir Dandon i ivio petsto godina. (PUN. l . 7, e. 43.)1 .. Od ovih su ｲ ｩ ｪ･ｩ＠ vjerojatno lz..,edcne n;lŠC ｲｩｪ＠ ｧｮ｢｡ ｴｾｏ＠ i giubbomt.

ss
,,f
(

l
l
.'"" .' . ｾ＠
•
...
handžar je ･ｳ ｲｯ＠ ｰｲｯｶｩ･ｮ＠ lancem od iste kovine koji ｯｰｲ｡･＠ pas. U istoj ostavi velike ｧｲｫ･＠ i rimske tragove; ali previše se srvari ｨｯ ･＠ da se ostvare takve
ｯ｢ｩｮ＠ ｮ｡ｵ＠ mjesta i za rog okovan kositrom u kojemu drže mast da zaštite želje.
oružje od kiše, a njorne mažu i sebe ako im se gdje na putu ｯｾ･ ｲ･ｫｯ ｡ Ｎ＠ Tako o Preveo sam na talijanski nekolikoｪｵｮ｡ｫ ｭｯｲｬ｡ｫｩｨ＠ ｩ ｨ＠ pjesama, a jednu od
pasu visi i omanja kesa u kojoj drže kresivo i ｮｯｶｾ｣ＧＮ＠ ako ga nna!u; ·1 du.han za nj ih, koja m i se ｩｮ＠ da je u isto vrijeme dobro ｳｲ ｯ･ ｮ｡＠ i zanimljiva, dodat ｵ＠
pušenje pohranjen je za pasom, svezan ｾ＠ kesu ｮ｡｣ｩｾｊ･ｵＮ＠ od ｾ ｳｵ･ｮ｡＠ mJehura. ovomu svome dugom pripovijedanju. Ne bih želio ｵ ｳ ｰｯｲ ･ ｩ ｶ｡ ｴｩ＠ ih s pjesmama
ｩ ｢ｵｫ＠ drže na ｬ ･ ｩｭ｡＠ gdje kamiš gurnu ｉｚｭ･ｵ＠ kosu] je t koze, a lula vm van . slavnoga škorskoga barda, što ih je plemenitost vašega duha darovala Italiji u
Puška je Morlaku uvijek na ramenu, ｩｭ＠ ｩｺ ･＠ iz ｫｵ･Ｎ＠ .. • . najporpunijem obliku, davši da se ponovo objave u prijevodu velešrovanoga
Narodni se starješine bogatije odijevaju, a o dobru ukusu nJihove nosnJe opata Cesarottija; 12 ali se nadam da ･＠ ｩ ｳｴ｡ｮｯ ｴ＠ vašeg ukusa ｮ｡ ｩ＠ u njima
može se suditi prema crtežu na 56. strani koji predstavlja lik moga dobroga drugu vrstu valjanosti koja ｰｯ､ ｳｪ･｡＠ na jednostavnost bomerskih vremena, a
､ｯｭ｡ｩ ｮ｡＠ iz ｋｯｫｲｩ｡ Ｎ＠ odnosi se na ｯ｢ｩ｡ ｪ ･＠ ovog naroda. Ilirski tekst što ･ｴ＠ ga ｮ ｡ｩ＠ posl ije moga
prijevoda ｯｭｧｵｩｴ＠ ･＠ vam da prosudire koliko bi bio zgodan da posluži za
glazbu i pjesnišrvo ovaj veoma ｺｶｵ｡ｮ＠ i sk ladan jezik koji su gotovo posve
14. Glazba i pjesništvo; plesovi i igre zapustili ｡ｫ＠ i obrazovani narodi koji njime govore. Ovidije, 13 dok je živio
ｭ･ｵ＠ Slavenima na Crnome moru, udostojao se pokazati svoj ｰｪ･ｳｮｩｫ＠ dar
Na seoskim sij elima, koja se posebno okupljaju u ｫｵ ｡ｭ＠ gdje ima mnogo ｰｩ ｵ＠ stihove na njihovu jeziku, te je ·za nj ih dobio hvale i pljesak tih divljaka,
d jevojaka, obnavlja se predaja narodnih ｰｲｩ｡Ｎ＠ o starim vremenima. ;u je, premda se poslije, kada ga je obuzeo rimski ponos, sramio što je oskvrnuo
uvijek poneki ｰｪ･ｶ｡＠ kojega slušaju kako, ｰｲ｡ｴ･ｉ＠ se na glazbal.u zvanom gusle latinski metar'·. Grad Dubrovnik dao je mnoge vrsne pjesnike pa i pjesnikinje
koje ima samo jednu žicu sastavljenu od mnogo konjskih struna, ponavlja, a ilirskoga jezika, ｭ･ｵ＠ kojima je najslavniji Ivan ｇｵｮ､ｬｩＮ ＱＴ＠
Ni drugi primor-
･ｳｴｯ＠ i nanovo slaže srare pisme. ｊｵｮ｡ ｫｯ＠ pjevanje u Morlaka tužno je do ski i ｯｴｏｮｩ＠ gradovi Dalmacije nisu njima oskudijevali, ali ｰｲ ･ｳｴｩ＠ talijanizmi
krajnosti i ｪ･､ｮｯｬｩ［＠ ｯ｢ｩｮ＠ k tome pjevaju malo kroz nos što se izvrsno što su se uvukli u njihova ｮ｡ｲｪ･＠ mnogo su promijeni li starinsku jednostav-
slaže s glazbalom na kojem sviraju; stihovi najstarijiJ1 njihovih tradicionalnih nost toga jezika. Njegovi poznavatelji (s ｮ｡ｪｵ･ｩｭ＠ od nji h, a to je ｡ ｲｨ ｩ ｡ｫｯｮ＠
pjesama · desererci su bez sroka. U ovim pjesmama ima snažno izražajnih Matej ｓｯｶｩ＠ iz Osora, vodio sam veoma duge rasprave o ovoj pojedinosti)
dijelova, ali jedva poneki plameni blij esak mašte, a ni raj nije uvijek sretan. nalaze da je ｭｯｲｬ｡ｫｩ＠ govor jednako tako barbarski i prepu n ｴｵｩｨ＠ ｲｩｪ･＠ i
One, ｭ ･ ｵｴｩｭ Ｌ＠ snažno djeluju na dušu slušalaca koji ih malo-pomalo ｮ｡ｵ･＠ izraza••. U svakom ｳ ｬｵ ｡ ｪｵ Ｌ＠ bosanski, kojim govore Morlaci u unutrašnjosti,
napamet; vidio sam gdjekojega kako ｰ ｬ ｡･＠ i uzdiše na nekom mjestu koje u
men i nije budilo 11ikakva ｧ｡ｮｵＮ＠ Vjerojatno je da je taj ｵ ｩ Ｎ ｮ｡ｫ＠ proizvela 12
Melchiore Cesarotti (1730-1808), ra.lijanski pjesnik i prevodilac, u ｰｯ･ｴ ｫｵ＠ pristalica
vrijednost ilirskih ｲ ｩ ｪ･ ｩ＠ koju su Morlaci bolje razumjeli; il i možda, što mi se francuskog prosvjetiteljsn.•a, poslije sbvitelj N apoleona. Preveo na talijanski Mac.phersonove
ｾ ｏｳｩ｡ｮｯｶ･ＮＨ＠ legende koje su znatno urjecale na suvremene talijanske književnike.
ｩｮ＠ razložirijim, njihovim priprosrim dušama, koje su premalo ｯ｢ｧ｡･ｮ＠ ll ｬｾｩ ｪ･＠ je, naravno, o Getima) a 1lt: o Slavenima, kako su vjerovali i Forris i njegovi
ｩｳｴ｡ｮｭ＠ mislima, treba neznatan udarac da budu potresene. Jednostavnost informatori.
H Ivan ｇｵｮ､ｬｩ＠ (1589- 1638), hrvatski barokni pjesnik, autor religiozne poeme Suze sina
i nered, koji se ･ｳｴｯ＠ izmjenjuju u starim pjesmama provansalskih trubadura, razmetnoga, p;l.Storalne drame D11brauke, epa Osmana. ｚｮ｡ ｪｮ ｯ＠ je da izmedu mnogih Fonis
ｯｰ･ｮｩｴ＠ ｧｯｶｲ･ｩ Ｌ＠ tvore glavnu ｺｮ ｡ｪｫｵ＠ ｭｯｲｬ｡ ｫ ｩｨ＠ ｰｪ･ｳｮｩｫｨ＠ pripovjedaka. spominje upravo ｇｵｮ､ｬｩ｡Ｌ＠ kojemu glavno djelo Osmmr tada još nije bilo tiskano.
ｾ＠ Ah! pudet, el Cetko scripsi sermone libetlum,
Ima ih ipak lijepo složen ih; ali uvijek je potrebno da onaj tko ih sluša i.H ｩｾ＠ Struaaque srmt nostris barbara verba modi$.
sam po sebi dodaje velik broj pobližih pojedinosti, kojih ne može uzmanJkan Et placui (gratare mihi), coopique Poetae
Imer inhumatJOS nomen habere Geta$.
pripovijetkama u prozi i stihu evropskih kulturnih naroda, a da ne bi bile ｾｬ｡＠
Oc Ponto IV. Ep. 13.
neki ｮ｡ｩ＠ ｮ｡ ｧｲ ･ｮＮ＠ Nisam uspio ｮ｡ ｩ＠ pjesama kojima bi posranJe b1lo .. (Ah, sramote: napisao sam knjižicu na gerskom jeziku l i u našem su metru složene barbarske
pouzdano ranije od XIV ｳｲｯ ｬｪ ･｡ Ｌ＠ pa se plašim da je tome razlog ｳｬｩ ｡ ｮ＠ onome ｲｩｊ･Ａ＠ l Dopao sam se - ･ｳｴｩ｡ ｪ＠ mil - i stao l ｭ･ｵ＠ ｮ ･ｯｶｪｮｩｭ＠ Getima uživati ime pjesnika!}
zbog kojega smo izgubili tolike ｧｲｫ･＠ i lati nske knjige u doba vjerskoga • "" ｕ･ｮｩＬ＠ pobožni> dobrotvorni i gostoljubivi_｡ ｲ ｨｩ｡ｫｯｮ＠ MAiJ)1\ SovrC prešao je it ovoga u
bolji život potkraj prošle ｶ･ｬ ｪ｡ ･Ｌ＠ na iskrenu žalost svim dobrim ljudima i na pretežak gubitak
barbarsrva. Palo mi je na um da bi se možda moglo ｮ｡ｩ＠ nešto iz starme svemu narodu. Uspomena na ｴｯｾＮＬ＠ ｯｶｪ･ｫ ｡Ｌ＠ koji je z.aisra zasluživao dulji vijek i sjajniju sudbillu,

mnogo dublje ｭ･ｵ＠ Meredirima i stanovnicima Klimentskih planina koji vode ne srnije zamrijeti ako Dalmatincima bude draga vlastita ｡ｳｴ＠
u ｰｯｾ･ｴｫｵ＠ ｳｴｯｬｪ･｡＠
i ugled. SOVtC se rodjo u Petrogradu
od oca Crešanina koji je onamo prešao u sfužbu PJ;'r RA Vt;.uKOGA. Ondje je
ｳ ｴ ｯ｡ｲｳｫｩ＠ život, gotovo posve odijeljeni od trgovine drugih naroda. Ali tko se Ostao ｳｩｲｯ･＠ u n::tjranijoj dobi, ali je veoma plemerlito odgojen u ku6 admirala ｚｾｩＮａｊｅｖｉｃｴ｜［＠ poslije
može obmanjivati da ･＠ nekažnjeno prodrijeti ｭ･ｵ＠ to zaista di.,.!je i neprisru· ｡､ｾｮｩｲｊｯｶ･＠ smrri doveo ga je u Dalmaciju ｯｮ ､ ｡ｾｮｪ ｩ＠ opat KAAAM.AN koji je bio poslan u Rusiju da
pn kupi pod arke potrebne za popravljanje glagoljskih brevijara i misala. ｍｬ｡ｨｮｩ＠ SOVlC primljen
ｰ｡ｮｯ＠ sranovnišro? Priznajem da bih smogao dovolj no hrabrosti. da se ｴｾｭｯ＠ JC: •.la zagovor monsinjora ｚｍｉ｜ｊ ｅｖ ｉ ｉ ｜Ｌ＠ tadašnjega zadarskog nadbiskupa, u Sjemenište Propagande
zaputim, ne samo s nakanom da ondje ｮ｡･ｭ＠ starinske pjesme nego 1 da gdJe se ｰｲ･ ､ ｾｯ＠ svetom nau.ku, a posebno ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ＠ Starih glagoljskih rukopisa. Bio je od velike
ｰｯｭｩ＠ monsinjom I<ARAMANU, koji ｲＺＳｫｯ｣ ｲ＠ um.rije prije tri godine kao z3darski n3dbiskup, \ 1
upoznam prirodu rih potpuno nepoznatih krajeva i da možda ｮ｡ｩ･ｭ＠ na popravljanju misaJ3 i urcdivanju jedne opscine apologije koja je ostala neobjavljena. Kao ｮ｡ｧｲＭ［ｾ､Ｌ＠ .

58 .59
 15. ｌｩｪ･ ･ ｮｪ ･＠ bolesti
mojem je uhu skladnij i nego il irski u Primorju; ovo ne smiju uzeti za zlo
primorski Dalmatinci, jer rnoje je uho daleko od roga da bi polagalo pravo na Nije rijetka stvar da nakon ｭｯｲｬ｡ ｫｩｨ＠ plesova uslijede upalne bolesti. U
to da ｵｰ･ｮｯ＠ presuduje u ovakvoj stvari. Ali vratimo se pjesmama. rome, kao i u svim drugim ｳ ｬｵ｡ｪ ･ｶ ｩｭ｡Ｌ＠ oni ne zovu ｬｩｪ･ｮｫ ･Ｌ＠ jer ih na svoju
ｵｲｐ ｪｵｩ＠ po pusrim planinama; Morlak pjeva, posebno ｮｯｵＬ＠ o srarim ｳｲ･ｵ＠ nemaju, nego sc sami po sebi ｬｩｪ･Ｎ＠ ｡＠ jake rakije ｯ｢ｩｮ＠ im je prvi
djelima slavenskih velikaša i kraljeva ili o kakvu ｴｲ｡ｧｩｮｯｭ＠ ､ｯｧ｡ｪｵＮ＠ Ako se ljekoviti napitak; ako bolest ne popusti, uspu u nju ｰｯｲｩｬｮ＠ papra ili
dogodi da po bilu susjednoga brijega srupa drugi putnik, on ponavlja stih šro ｰｵ｡ｮ＠ praha i ru mješavinu ｰｯｳｲｵＮ＠ Kada ro ｵｩｮ･ Ｌ＠ dobro se pokriju ako je
ga onaj prvi zapjeva i rose ｮ｡ｩｺｭｪ･ｯ＠ pjevanje nasravlja sve dok udaljenost zima, ili se ispruže nauznak ｳ ｵ･ｬｩ ｣･＠ žarkom suncu ako je ljeto, da iznoje do,
ne razdvoji ta dva glasa. ｄｵｧ｡ｫ＠ usklik, to jest jedno oh! barbarski izvijeno, kako oni kažu. Protiv groznice ｲ･ｯ､ｮｶｫ＠ imaju još susravn ije ｬｩｪ ･ｮ ｪ ･Ｎ＠
uvijek prethodi stihu; ｲｩｪ ･ ｩ＠ od kojih je sastavljen stih izgovaraju se brzo, Prvog i drugoga dana uzmu ｡ ｵ＠ vina u kojem se nekoliko sari razmakao
gotovo bez ikakva izvijanja glasom, koje sc zatim u cijelosti ｵｶ｡＠ za posljednji prstovet papra; ｴｲ ･ｧ＠ i ･ ｴｶｲｯｧ＠ ｵ､ｶ ｯｳｴｲ ｵ ｩ＠ se ｫｯｬｩｮ｡Ｎ＠ Vidio sam mnogoga
slog i zav ršava se ｰｾｯ､ｵｩ･ ｮｩｭ＠ usklikom u obliku treperenja $to se podiže s Morlaka koji je savršeno oz.dravio od roga ｮ･ｯ｢ｩｧ＠ ｩ ｳ ｲｪ ･ ｲｩｶ｡ ｡＠ groznice.
izdisajcm. Pjesništvo ｭ･ｵ＠ Morlacima još nije posve zgaslo niti se sve.lo na ｚ｡･ｰ ｬｪ･ｮ｡＠ ｬｩｪ･＠ stavljanjem velike kamene ｰｬｯ･＠ na trbuh bolesniku; kosto·
prepjeva vanje srarinskih srvari. Ima još mnogo ｰｪ･ｶ｡＠ koji, pošro otpjevaju bolju žestokim trljanjem od kojega se bolesnikova ｬ･｡＠ s kraja na krnj ogule ili
nešto starinsko u:t. pramju gusala, to ｺ｡ｫｬｪｵ ･＠ nekolikim stihovima šro ih bez pomodre. Katkad i protiv kosrobolje primjenjuju zažaren kamen, zamotan u
pripreme slože u ｡ｳ ｲ＠ ugledne osobe zbog koje su se prihvatili pjevanja. ｎ｡･＠ mokru krpu. Za ｶｲ｡ｮｪ･＠ teka šro se izgubi poslije duga niza groznica ｯ｢ｩｮ＠
se mnogo Morlaka koji pjevaju bez pripreme od ｰｯ･ｴｫ｡＠ do kraja, uvijek uz piju mnogo ocra. Posljednji od svih lijekova, kojim se služe u beznadnim
pramju gusala; ne manjka ni pisana pjesništva kada se stvore prilike da se ｳｬｵ｡ｪ･ｶ ｩｭ｡＠ ako ga mogu dobiti, jest ･ ｲ［＠ stavljaju ga u usta samrrnicima da
ｳ｡ｵｶ＠ uspomena na neki ､ｯｧ｡ｪ Ｎ＠ Svirale i pastirske diple od nekoliko trski i s manje ｧｯｲｩｮ･＠ ｰｲｩｪ･ｵ＠ s ovoga na onaj svijet. ｋｯｭｲ｡ ＠ i ivu upotrebljavaju
mijeha, u koje sviraju puhanjem ｰｯｲｭ｡ｵｩ＠ se stiskanjem ruku pod kojima za bolove u zglobovima, a ･ｳ ｲｯ＠ znaju memuti pijavice na otekle ili bolne
drže mijeh, ｴ ｡ｫｯ･ｲ＠ su ｳ･ ｬ ｪ｡ｫ＠ glazbala veoma raširena po ｍｯｲｬ｡ｫ ｪ Ｎ＠ dijelove. Gdje se na poljima ･ｳ ｴ ｯ＠ nade ｣ｲｶ･ｮ ｫ｡ｳｴｯｭ･ ･＠ zemlje, privijaju je
Tradicionalne pjesme veoma mnogo pridonose održavanju srarinskih kao prvi lijek na posjekotine i oguljenu kožu, kao što se radi u nekim mjestima
ｯ ｢ｩ ｡ｪ［＠ sroga njihove igre i plesovi, kao i obredi, ｰｯ ｴｪ ･ ｵ＠ iz najdavnijih ｩｺｭ･ ｵ＠ ･ ｫ･＠ i Saske gdje re zemlje ima u izobilju• . O roj uporabi izvještava
vlemena: Gorovo sve igre sastoje se od iskušavanja snage i vještine, kao što je Greisel koji ju je ondje iskušao na sebi, kao šro sam roi ja u više navrata ｵ ｩｮ ｩ ｯ＠
natjecanje rl<o više ｰｲ ･ｳ ｫ｡ ･Ｌ＠ tko brie ｴｲｩＬ＠ rko dalje baca veli k kamen što se s u Dalmaciji. Morlac:i znaju vrlo dobro namjestiti ｩ｡･ｮ＠ i spojiti slomljene
teškom mukom podiii..e sa zemlje.' Uz pjevanje pjesama i svirku mijeha koji je kosti a da nisu toliko studirali osreologiju kao naši kirurzi koji nas ･ｳ ｴ ｯ＠ ｵ ･ｮｯ＠
ｳｬｩ｡ｮ＠ onome što ga okolo nose medvjeda.ri, Morlaci izvode svoj najdraži ples osa kate; i bolesnicima puštaju krv insrrumenrom koji je ｳｬｩ｡ ｮ＠ onome što sc
koji se wve' kolo ili krug što se poslije izvrgne u ｳｫｯｩ＠ gori, ro jest sa/ti alti. Svi upotrebljava za konje, ali se njime uspješno služe ne ｵｶ｡ｬｪｩ＠ se nikad u
ｰｬ･ ｳ ｡ ｩＬ＠ muškarci i žene, uhvativši se za ruke, ｮ｡ｩ･＠ krug i ｰｯｮｵ＠ sporo kružiti ｮ･ｳ ｲ ･＠ što ih stvaraju lancerc.
ｮｪｩｵ ｩ＠ se u:t. grube i ｪ･､ｮｯｬｩ＠ zvuke glazbala u koje svira znalac toga posla.
Krug mijenja oblike i postaje ｡ｳ＠ elipsa, ｡ｳ＠ ･ｴｶｯｲｩｮ｡Ｌ＠ u razmjeru sa ｩｶｯｵ＠ 16. Pogrebi
plesa, a naposljetku se promeme u pretjerano visoke skokove, koje izvode i
žene, s potpunim preokreranjcm djela i ｯ､ｪ･Ｎ＠ Nevjerojatan je zanos što ga Obitelj ｰｬ｡･＠ i ｮ｡ｲｩ･＠ za mrtvacem prije nego što ga iznesu iz ｫｵ･Ｌ＠ au
Morlaci gaje prema tom divljem plesu. Povedu ga ･ｳ ｴ ｯ＠ una ｲｯ＠ tome što su trenutku kada po njega ､ｯ･＠ ｳｶ･ｮｩｫＬ＠ ponavljaju se glasni krici kao i u nas.
umorni od posla ili duga pura i slabo nahranjeni, a uz male prekide znaju Ali u tim trenucima žalosti Morlaci rade i ono što se u nas ne radi, re govore na
provesti po nekoliko sati u tako žestoku poigravanju. uho lešu ､｡ｪｵｩ＠ mu ｩｺｲｴ･＠ poruke za drugi svijet. Kad završe ti obredi,
mrtvaca pokrivaju bijelim plamom i nose ga u crkvu gdje opet ｰｯ ｩｮｪ ･＠
za svoj rnod dobio je ｡ｲｨ ｩ ｡ｫｯｮ＼＠ Katedrale u Osono gdje je zadovoljno živio ｾ＠ fil?wfskom mL-u kuknjava, a ｮ｡ｲｩｫ･＠ i rodice kroz ｰｬ｡＠ opijevaju njegov život. Kada ga
dijcleti radosno sn slrornasima i gostima ono maJo Jto posjedovnJc. PozJvnn Jt" vtše puta u Ri;':fl
radj popravljanjA bre-vij:tn\; orišao je onamo samo jednom i vrnrio se nezado voljan. U osami n&Je zakopaju, cijelo se društvo :t.ajedno sa župnikom ｶｲ｡＠ ｫｵｩ＠ od koje je pošlo;
z.apusrio svojn proubva.nj3; o tome dobro ｳｶｪ･､ｯｩ＠ obilje vrijednih listina što sam ih mnogo ｰｵｾ＠ tu se najedu do grla, ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ ｰ ｲ･ｰ ｬ ･ｵｩ＠ molitve i ｡ｮｫ･Ｎ＠ ·Muškarci u znak
vidio ｢ｯｲＮｷ･ｩ＠ kod njeg;>. ｍ･ｵ＠ njima se mora n3la%iri jedo.n trud dovedm do saYTŠenStva, a m l"
Grnnmra<iCD SlaiJOHiCD M ELrn}A ＵＮ｜ＱＰｔｒｊｏ＼ｃｾＬ＠ p........deru no loriouki naporedo s ｾｶｯ＼ｬｩｫＡＢ＾＠ žalosti puštaju bradu neko vrijcQle da raste; raj ｯ｢ｩ｡ｪ＠ zanosi na židovstvo,
omlm• od suviJnih srvan i ｯ｢ｧ｣ｮ｡＠ novun ｮ｡ｾ＠ u uporabu m!adom ii•';Sk!m kao i ｯ｢ｩ｡ｪ ｩ＠ prijesnih hljebova, ｯｩ･ｮｪ｡Ｌ＠ re razni drugi u ovoga sviｪ･ｲ｡ ｾ＠ Znak
svelmiciJm. Ovo djdo j• utoliko uslužnije ugledati SVJetlo da!l3 ukoliko slavenski crkveni ｊｚｩｫＬ＠
koji "' ue u tadarsl<om i omiškom sjeroeniš<u, n<ma dobro ｵｲ･ｮｩｨ＠ gramarib, niti više ima
kog,>, <><kod Je umro •rhicbkon Sooc (neka bude ...uno s dopuJienJcm fivih), 1ko bi "' mogao s • Supp/. Aa. Nat. Curios. /Xc. l. ann. 2. Obs. 78.
punim pravom nazvori profesorom •osa ja.ika.
61
60
je žalosti i ｬｪ ｵ｢ｩ｡ｳｴ＠ ili tamnomodra boja ｫ｡ｾ･Ｎ＠ Žene ｭ･ｵ＠ na glavu crne ili SADRŽAJ
tamnomodre rupce i sve crveno na SVOJim haiJmama poknvaJU crmm. U toku
prve godine poslije ukopa kojega svoga ｲｯ｡ｫ＠ ｍｯｲｬ｡ｫｩｾｪ･ Ｎ＠ ｺｾ｟｡ｪｵ＠ ｩ＠ ..｢ｾｲ･＠
svakoga ｳｶ｣ｴ｡ｮｯｧ＠ dana da ponovo ｫｾ｡ｊｕ＠ na grobu ｰＰｾＱｩＩｃｉ＠ ga ｃｖｉ Ｎ ｊｃｾｉ＠ 1
mirisnim travama. Ako su kop put nuzno morale Ｑ ｺｯｳｴ｡ｾＬ＠ ulJudno se 1Spnca-
vaju ｧｯｶｲ･ｩ＠ mrrvacu kao da je živ i potanko ｲ｡ｺｬｵ ｩ＠ zaštO ga nisu ｭｾｧｬＺ＠
dužno pohoditi. Nerijetko od njega ištu novosti s ､ｲｵｧｯｾ＠ SVIJeta postavlJ.aJUCI
mu ｮ｡ｪ･ｯ｢ｩ ｪ ｡＠ pitanja. Sve se to pjeva u nekoj vrsn st1hova 1 rugalpv1m
glasom. Djevojke željne ｮ｡ｰｲ･､ｯｶｾｪ＠ u ｬｩｾ｣ｰｭＮ＠ narodni':' vješti ｮ｡ｭｾ Ｎ＠ prate
žene što idu jadikovati na grobov1ma, pa cesto 1 one zapJeVaJU rvorec1 rako
uistinu žalostan duet.
' Eto ro je, milorde, sve što sam smatrao da je dostojno vašeg razmišljanja o A san, turski kapetan, bude teško ranjen u boju, te se ne može vrati ti ｫｵｩ Ｎ＠
ｯ｢ｩ｡ ｪｩ ｭ｡＠ jednog prezrena naroda koji je dosad bio poznat na svoju štetu. Ne ｾ Ｇｬ｡＠ bojišru ga pohode majka i sestra; ali njegova žena nema hrabrosti da
tvrdim da svakom ｭｯｲｬ｡ｫ＠ selu ｲｯｮ＠ odgovaraju sve pojedinosti što sam ｰｯ･＠ k njemu, jer je ｳｰｲ･｡ｶ＠ stid koji bi se ｭ･ｵ＠ nama ｩｮｯ＠ ｵ､ｮｩｭ Ｎ＠ T u
ih_zah.ilježio ｰｵｴｪｩ＠ po njihovoj zemlji kroz mjesta koja su jedna od drugih sramežljivost Asan shvati izrazom nesklonosri; naljuti se na suprugu i u
ｰｲｩｬｮｯ＠ dafeko, ali su neznatne razlike koje bi se ｭｯｾｬ･＠ ｮ｡ ｩＮ＠ Smatrat ｵ＠ t renutku prve naglosti pošalje joj otpusno pismo. Mila ｧｯｳｰ｡＠ s pregorkom
veoma sretnim svoja nastojanja u ovom predmeru budu lt dostoJna zauzen bez tugom u srcu pristaje da je odvedu daleko od petero nejakih stvorenja, osobito
dodija vanja jedan od ulomaka dragocjena vremena što ih rijetko orkidare od od posljednjega njezina ･､｡＠ koje još leži u kolijevci. ｩ ｭ＠ se vratila u ｯｩｮ ｳ ｫｵ＠
. . . .., ..
ozbiljnoga pnanJanJa uz vazmJa proucavanJa.
." .
ｫｵＬ＠ prose je glavna gospoda iz okol ice. Beg ｐｩｮｴｯｲｶ ｩ Ｌ＠ njezin brat, ugovori
je za imotskoga kadiju (suca) i ne obzire se na molbe ucvi ljene mlade žene koja
savršenom ljubavlju vol i izgubljena muža i svoju ､ ｪ ･ｩ｣ｵＮ＠ Na puru u [morski
svatovi moraju ｰｲｯ ｩ＠ ispred ｫｵ･＠ plahovitog Asana, koji je prebolio rane,
vratio se i gorko pokajao što ju je orpusrio. Dobro ｰｯｺｮ｡ｶｪｵｩ＠ njezino srce,
on joj šalje u susret dva sina, a ona im daje darove što ih je ｶ･＠ bi la spremila.
Asan se oglasi i zovne ih u ｫ ｵ＠ ｴｵ･ｩ＠ se kako je njihova majka nesmiljena
srca. Taj prijekor, rastanak s djecom, gubitak muža koji ju je na svoj surov
ｮ｡ｩ＠ ljubio koliko i ona njega, izazovu tako jak preokret u m ladenkinoj duši,
te ona odjednom padne mrtva, ne izustivši ni ｲｩｪ･Ｎ＠

62 63
 XALOSTNA PJESANZA PLEMENITE ASAN-AGHINIZE ASANAGINICA

....,

S
cro sc bjeli u gorje zelenoj?
Al-;u snjczi, al-su Laburovc?
Da-su snje-t.• vech-bi okopnuli;
S ro sc bili u gori zelenoj?
al su snizi, al su laburovi?
da su snizi, ｶ･＠ bi okopnil i,
Laburove vech-bi poletjeli."1 laburovi ｶ･＠ bi polerili :
Ni-su snjc:d, nit-su Laburove; ni su snizi, nit su labutovi,
Nego bCiaror Agh ie Asan-Aghe. nego ｡ｲｯ ｲ＠ age Asan age.
On bolu-je u ranami gliutimi. On boluje u ranami ljutim;
Oblaziga marer, i sesrriza; oblazi ga majka i sesrrica,
A GIIUbovza od stida ne mogla. a ljubovca od stida ne mogla.
Kad lo-mu-je ranam' boglie bilo, Kad li mu je ranam bolje bilo,
Ter ｰｯｲｵｾ｡＠ VJernoi Ghubi svojoj: ter ｰｯｲｵ｡＠ vimoj ljubi svojoj:
Ne ｾ･ｫ｡ｩＭｭ＠ u dvoru bjelomu, • Ne ･ｫ｡ｪ＠ me u dvoru bilom u,
Ni u dvoru, ni u rodu momu. ni u dvoru ni u rodu momu. •
Kad Kaduna rjeci razumjela, Kad kaduna ｲｩ ｩ＠ rnzumila,
j ose-je jadna u to j misli stala. još je jadna u roj misli srala,
jeka srade konja oko dvora,
a) lludu6 d• pOjodina slovo koja "' upOrrcbljavoju u Dolmacoji robu tako opC<niro pOZ·
ｮ｡ｴ＼ｾＮ＠
mtdtm da JC vrijedno ptq)isari ova &uri sriba na tri glavna p&•ma. to ｪ｣ｳｾ＠ glagoljicom 1li i pobiže Asanaginica,
J<ronnmlum posmom lonorgijskoh knJip, 6nlicom stanh dokumtnaro t rukopisnom 6nhrom da vrar lomi kule niz pendiere;
Morbu koJ• ,. •-coma ､ｴｮ｡＠ ruskom kunwu, ako St izutmu neko nJCIIO'·• pOStbni znak"'"·· za njom ｴｲ ｵ＠ dvi ･ｲ｣＠ divojke:
=•
llion 9:> w ild!! l .. u !> OQ:ollll:>n :i ?
it6te>:a 9ra.Oca , lll6191 dllll!w:acniiJI:> ?
• Vrati nam se, mila majko naša,
dbi!IY:a 9rll0o .l GOl :l We' Z j; UJilr:lldb l ; nije ovo babo Asan ago,
IflllhU'llllU lill:> liJI :ll!'e' i Ill l lill :>lill a. db l • ｶ･＠ daidi."' ｐ ｩｮｴ ｯｲｶ ｩ ＠ beže.•
l vrati se Asanaginica,
lli'I'O Cf EiAH U rop.(; ＳＱａＡｈ Ｐ ｾ＿＠ ter se viša bratu oko vrara:
ｾ ａＦ＠ e'J ｴｈＧＳ＠ e\J ｬｯ ＦｾＧｉ
4.Ab ｓＡ＿＠ｏ •Da, moj brato, velike sramorc,
! A 1\J CH-{;3H Gfljl,bl ｗｋ ｏ ｈｾ ｉＬ ｈ［＠ di me šalje od perero dice.•
A•,•h ou Ｇ Ｂ ｐＧｾ＠ ｮｯ ｷｲｴｯｾｈＮ＠ Be-le ｭｵｩＬ＠
.. "'
ne govori nišra,
.. .
Morl>tlu kumv ima slaboji ｰｭｾｩ＾Ｌ＠ alo >adm vi!e ostine o njohovu otgovoru, akav god on vec sc masa u zepe SVIOne,
boo: ,. S-lm S< od njqp u ocksru moro ucbljro. i vadi joj knjigu ｯｰ ｲ ｯ･ｮｪ｡Ｌ＠
!!! ITi o e e. ,//{ftt/L ff Jtr,-u,f?'-' r. *- da uzimlje podpuno ｶｩ ｮ ｡ ｮ ｪ･Ｌ＠
da gre s njime majci uza rrage .
./.tt.elf cJI<ffJ ,/.ut> iJ/zlf,7iO.IIfJ
A'jJ:If ｃ ｾｦｬＧ＠ acift'>f/ ou otrJ t:al' Kad kaduna knjigu ｰｲ ｯ ｵ ｩｬ ｡Ｌ＠
{Q1II IiT o JZ/-' IIe ifp fL 11 on. e "'f"'/L dva je ｳｩｮ ｫ Ｚｾ＠ u ･ ｬ ｯ＠ ljubila,
ｾ｢Ｑｵｫｬ｡＠ srbtJansluh bludcn • 80'"''0 ar.obtur.>.ru lcumv kottm.., slufr u unurr.tšnjosn a dvi ･ｲ＠ srid rumena lica;
Bo.n. l<tkocltr su urumliM, ali btlo bt ih mu6>o !"<"'Itf'· a s mataknim u bešici sinkom

64 65
Jeka stade ｫｯｧｮｾ＠ oko dvora:
I pobjexe Asa n-Aghiniza
Da vrat lomi kule ni7. penxere.
Za gnom ｴ･ｲｾ＠ dve chicre djevoike:
Vrati-nam-se, mila majko nascia;
Ni-je ovo babo Asan-Ago,
Vech daixa Pimorovich Sexe.
I vrarise Asan Aghiniza,
Ter se vjescia braru oko ''rar3.
Da! moj brare, veltke snmore!
Gdi me saglie od petero dizc!
Bexe mu9: ne govori msra.
Vech-se masoa u xcpe svione,
I vadi-gnoj Kgnigu oprosch1enja,
Da lllimglie podpunno ｶｩ･ｮｦＮＱｪＬｾ＠
Da gre s' gnime majci u zarraghe.
Kad Kaduna Kgnigu prou91a,
Dva-je sina u ｾｬｯ＠ gliubila,
A due chiere u rumena liza:
A s' malahnim u bcsicjc si nkom
Odjcliri<l nikako ne mogla.
Vcch-jc braroz za ruke uzeo,
I jedva-je sinkom rnzt:wio:
Ter-je mechic K' sebi nn Kognizn,
S' gnomc grede Ll dvoru bjclomu.
U rodu-je malo vrjc111e ｾ ｡ｬｯ Ｌ＠
Malo vrjcme, ne ncdjegliu dnnn,
Dobra Kado, i od roda dobra,
Dobru Kadu prose sa svi srran n;
Da majvechie In10ski Kadia.4'
Kaduna-se braru svomu moli:
Aj, rako rc ne xelila, brarzo!'1
Ne moi mene davat za mkog;t,
Da ne puta jadno serze moje
Gledajuchi sirorize S\"Oje.
Ali Bexe ne hajasce nisra,
Vech-gnu daje lmoskomu Kadu.
jose Kaduna bra ru-se moghasce,
b) lzvomok: da u s potpomomslobodom vwrl12 (bo ml..b) pollo s ..;im <><k namtg k m;;jci.
e) T!"<balo bt rc6 ｾｉＮｕＬ＠
dobra. sinralcu.
d) lmook•, Emof., u ka•mh &"koh aqnl•, ur-.(kno mJ<SIO, O<<tO Tumm:a u poslj<dnjcm
raru.
<) ltvomik: Ahi ｴ｡ｾｯ＠ tc n< trrbala ('Ottlt<tr! Ito<!< rc6: ••,.".,tako dugo da te". po!Uiim
llad te brodtm i>gsol>olal•
66
odilit sc nikako ne 1110gla,
ｶ･＠ je bratac zn ruke uzeo,
i jedva je ｾ＠ sinkom rastavio,
rer je ｭ･＠ sebi na konjica,
s njome grede k dvoru bijelomu.
U rodu je malo vrime stala,
malo vrime, ni nedilju dana,
dobra kado 1 od roda dobra,
dobru ｫ Ｚｾ､ｵ＠ prosu sa sv• strana,
a ｏｬｩｊＧＢ･＠ inlOSkl kadija.
Kaduna se brnru svomu moli:
·Ai rako te ne želila, braco,
ne moj mene davat u nikoga,
da ne puca jadno srce moje,
gledaju6 sirorice ｾｶｯｪ･Ｎ＠
Ali bcie ne Ｊｾ＠ ｮｩｾｴ｡ Ｌ＠
ｶ･＠ je ､Ｚｾｪ･＠ imoskom kadiji.
Jo$ kadun3 bratu se moljaše,
da njoj pi!c lisrak bile knjige,
da je š:1lje imoskom kadiji:
..Divojka rc lipo pozdrovljnše,
a u knji1.i lipo sc moljaše
knd pokupiš gospodu svatove,
dug ｰｯ､ｫ ｬ ｵｶｾｫ＠ nosi na divojku;
kadn bude agi mimo dvore,
nek ne vid i sirorice svoje...
ｋｾ､＠ kad iji bi ln knjiga ､ｯ･Ｌ＠
gospodu je ｾｶ｡ｲ･＠ pokupio,
svarc kupi, grede po divojku,
dug podkluvak nosi na divojku.
Dobro svari ､ｯｾｬｩ＠ do divojke,
i zdra•·o sc povrauh s njome;
a kad b1li agi mimo dvore,
dvi Je ｣ｲ･＠ ｾ＠ pendierc gledaju,
a dva ｾｭ｡＠ prid IlJU izodjaju
lere S\OjOJ m.lJci govoraju:
• Vrati nam se, mila maJkO naš;},
da m• reb1 uiman damo. •
Kad to ｵｬ｡＠ AsanagJmca,
ｳｴ｡ｲｩｾｮＱ＠ svarov govonla:
ocpn•no, olo oo ne dopu;•• dubo• ｾｩ｡ｫｯ＠ to zahtije.""
•Bogom brarel svatov sran;ina!
ustav• mi konje Ula dvore,
da darujem sirotice moje.•
ｕｳｴ｡ｶｩｾ＠ konje uza dvore,
,. 67
Da gnoj pisa: listak bjele Knighe, svoju dicu lipo darovala,
Da-je saghe lmoskomu Kadii. svakom sinku nozve ｰｯｺｬ｡･ｮＬ＠
• D1e-voaka te ljepo pol.dravgliasa:, svakoj ･ｲｩ＠ ｯｨｵ＠ do poljane,
·A u Kgna1-i ljepo te mogliasa:, a malenu u bešici sinku
• Kad pokupise Gospodu Svarove njemu ｾｉｪ･＠ ubošku aljinu.
· Dugh podkliuvaz nosi na djevojku; A to gleda junak Asan ago,
• Kadit bude Aghi mimo dvora, ter dozivlje do dva sinka svoja:
• Neg-ne vidi si rorize svoje. • . Ote amo, siro[ia: moje!
Kad ｋＺｾ､ｩ＠ bjelo Kgniga doge kad se ｮ･＠ smilova[i na vas
Gospodu-je Svate pokupio. majka vaša srca ｡ｲ､ｪｳｫｯｧＮｾ＠
Svate kuppi grede po djevoiku. Kad tO ｵｬ｡＠ Asanaginica,
Dobro Svati dosli do djevoike, bilim licem zemlji udarila,
J zdrnvo-.e povratili s' gnome. u put se je dušom rastavi la
A kad bili Aghi mimo dvora, od žalosti ｧｬ･､｡ｪｵ＠ sirota.
Dve-je chierLc s' penxerc gledaju,
A dva sina prid-gnu izhogiaju,
Tere svojoj ｭ｡ｪｾｩ＠ govoriaju.
Vrati-nam-se, mila majko nascia,
Da ma tebe uxinari damo.fl
Kad to ｾｬ｡＠ Asan-Aghiniza,
Stariscini Svnrov govorila:
Bogom, brate Svarov Srariscina,
Usm vim i Kognc uza dvora,
Da daa·ujcm sirotizc moje.
Usta vise Kogne uza dvora.
Svoju dizu ljepo darovala.
Svakom' sinku nozve pozlachene,
Svakoj chieri ｾｨｵ＠ da poglianc;
A malomu u btsicje sinku
Gntmu saglie uboske hagline.
A ro gleda Junak Asan-Ago;
Ter dozivglie do dva sina svoja:
Hodtc amo, sirotize moje,
Kad-sc ncchie milovati na vas
Majko vascia, serza argiaskoga.
Kad to ｾｵｬ｡＠ Asan Aghiniza,
Bjelim ｬｩｾｭ＠ u zemgliu udarila;
U put-se-je s' duscjom raztavila
Od xolosri gledajuch sirota.s>
n Uxrnati ne Zn:lO u srvari cmarc nego far mercmda, )[Q bl rni bilo lelko IU3.2iri na plcrncnil
noan. l .
a) ｎ｣､ｯ＾｡ｾｫ＠ pn1d.dnih slova prisilio '?" ｾ＠ sc posluiom n•!.m s ovom ﾷｾ＠ umj<stO
slavcnslum kojo l)l!aovata ｧｲ｣ｯｭ＠ ' i ah I1V108J pnje men< antil ｾｵ＠ 10 bn krunanJ•, pa sam
$m!IT.IO do mo nija r.adoi< •loJO<Lu nJih nego onr koJl ｾ＠ dup&o slo>-o ·•·· Nosam ud\·osuub·
V<lO olov• do.,.........., u skladu s pravopi>om najsurijih sla\-cmk•h Nkop<&.

68 69
 VELE$TOVANOM GOSPODINU nosi veliku ｫｯｬｩｮｵ＠ vapnenoste zem lje koja se vrlo lako hvara i stvara taloge i
VITEZU pokorice. Sedm, kojo u Krki nasmje taloienjem tih gornjih voda, lijepa je vma
fitotipolirn koji je ｡ｳ＠ više, ｡ｳ＠ manje ｶｲｳｴＬ＠ ovisno o ｶ･ｭ＠ ili manjem nagibu
ANTONIJU VALLISNIERIJU voda što ga tvore, te sadrli otiske ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ ｉｔｑｶ｡ｭｩｨＬ＠ ｲｩｪ･ｮｨ＠ i srodnih
biljaka•. Ova vrsta raloinog vapnenca nije samo ｮ･ｯ｢ｩ｡＠ nego i korisna, Jer
PROFESORU PRIRODOPISA NA SVEUCILIS'ru U PADOVI'
je vrlo zgodna za gradnju zidova i lukova, lako se ｯ｢ｲ｡ｵｪ･Ｌ＠ orpoma je prema
djelovanju zraka i nije teška. Tok potoka iznad Krkinih izvora u pravom
smislu ｲｩｪ･＠ nije postojan, pa je stoga visoki slap s kojega se ruši bio potpuno
suh koda smo ondje bili sredinom kolovoza. Od razine gornjega korim do
razine spilje iz koje izlazi nepresušna Krka bit ･＠ visinska razlika oko stori nu
sropa. U vrijeme kada se onuda spušta nabujali porok ｪ｡ｭｮｯ＠ se stvara
ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴ＠ prizor. Rub s kojega se survavaju vode sav je od sedrc, obrastao
O TOKU RIJEKE KRKE lU TlTlUSA U STAR TH PISACA
pn dnu dugim korovom i mahovinom. On se savija ｴｶｯｲ･ｩ＠ svojevrstan luk

ｍ
ｵｮ｡＠ nuida da purujem na ｳｲ･ｵ＠ po prostranoj zemlji gdje još nije pod kojim ima mnogo veoma svjeiih duplja, savršeno zaklonjenih od sunca, u
poznat nijedan dio prirodopisa nagnala me, kako možete lako zami. koje se ulazi kroz tijesne otvore. Obronci brda što ru služe kao obale Krke
sliti, da pormtim mnogo vremena i mnogo truda. ｎ｡ｪｶ･＠ zlo s kojim sam se posve su preokrenuti i pokazuju ｮ｡ｪ･ｯ｢ｩｵ＠ zbrku u svojim slojevima. Strmi
ondje susreo jest oskudiCI osoba sposobnih dn pumiku pruže kakav dobar su, a ponekad i okomiti; mramor je ｯ｢ｩｮ･＠ ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｴ＠ ｧｲ｡･Ｎ＠ Susreme se poneki
naputak. To ne ｺｮ｡ｩ＠ da u primorskim gradovima Dalmacije nema obrazova- zalutali komad veoma tvrde šupljikave lave, vinsko-pepeljaste boje, iz koje
nih ljudi, ne; ali oni se ｯ｢ｩｮ＠ bave posve ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ poslovima nego što su vrca mnoštvo iskara kad se po njoj kresne kresivom. Tu se ponavlja pojava
poslovi prirodnjaka, pa stoga vrlo malo mogu ｰｯｭｩＮ＠ Buduc5 da nisam koja me zapanjila kada smo jahali od Splita do Klisa, gdje smo na planini
mogao imari ｯ､ｧｶ｡ｲｪｵｩ＠ broj ｶｲｳｴｩｨ＠ ｴｯｮｫ｡＠ prema kojima bih upravio svoje izdaleka ugledali ogranke nekih otkrivenih slojeva koji kao da su opisivali
izlete, bio sa m prisiljen ｯｺｮ｡ｩ ｴｩ＠ sam sebi pravce ili iskoristiti one što ih je vet. kružne lukove s krajnjim ｴ ｯｫ｡ｭ＠ okrenutima nadolje. U Topolju je srvar
ｯｺｮ｡ｩ ｬ ｡＠ Priroda, ｡ｳ＠ duž mora u vijugavosri iola, ｡ｳ＠ na kopnu u tokovima ｾｮ ｭｲ ｣ ｮｩｪ｡ Ｌ＠ jer sc ru ne vidi samo jedan red lukova nego dva izvi jeno jedan za
rijeka. drugim na istoj osnovici, o njihove se krajnje ｴ ｯ ｫ ･＠ spajaju u obliku kineskog
šiljasto i rogata krova. Ostatak brijega sav je nepove-tan, neuravnorcžcn.
Korito je slapa grebenito, rauovono i nejednako. Ispod njega s velikim
l. O pravim izvorima rijeke Krke obiljem vode izvire Krka iz jedne ｭｲ｡ｮ･＠ ｰ･ｩｮＮ＠ Uvrtio sam sebi u glavu da u
nju ｵ･ｭ［＠ sjedoh, dakle, u ladvu (vrsra ｵｮ｡＠ izdubljena u deblu, poput kanua
Jedna od rijeka ｾｴｯ＠ sam ih naj revnije slijedio jest Tirius u starih pisaca, a ｡ｭ･ｲｩｫｨ＠ domorodaca) i opskrbljen zapaljenim borovim rrijeskarna pokušah
danas je ｴ｡ｭｯ ｾｪｩ＠ narod zove Krka (Kerka ili Karka); ona je u rimsko doba, zaploviti pod zemlju u društvu ｾｴｯｶ｡ｮｧ＠ ｭｬ｡､ｩＬ＠ gospodina Jacoba Herveyja.
kako znate, bila granica koja je dijelila Libumiju od Dalmacije. Njezini su Nije bio posvema ｵｾｬ､｡ｮ＠ pokušaj, koliko god je vdika muka bila brnmti se
izvori obilježeni na kartama mnogo dublje nego ｾｴｯ＠ uistinu jesu. l ｮ｡ｪｴｯｩ＠ od vapnenastih ｩｺ｢ｯｮ｡＠ sa sr ropa i opirati se navali protivne vode; ali zublje
horografi Dalmacije pobrkali su korito Krke s jednim porokom što se s visoka su nam se trnule zbog mnoštva kapi što padaju ｣ｩｪ･､＠ se kroz gornje litice, a
u nju ｲｵｾｩ＠ i dovodi ｳｬｵ｡ｪｮ･＠ vode s osrednje proregnura niza krševirih bregova, ladva se, ｳｵ ｫ ｯ｢ ｬｪｵ ｩ＠ se s rijekom ondje gdje se ona uz veliku buku probija
poznatog medu sranovništvom pod imenom ｈｲ ｳｯｶ［ｾ｣Ｎ＠ Prijevoj Hrsovca spaja kroz tijesan i nagnut kanal, punila više nego što treba. Morali smo u?.astopno
podnožje planine Dinare s podnoijem Gnjara i razdjeljuje polja šro ih ｰｬ｡･＠ uzmicnri; ali u ｺ｡ｴｩ･ｮｯｪ＠ lndvi ｪ｡ｭｮｯ＠ bismo bili dalje prodrli i možda
Cetina, a to je Tilu rus u geografa, od prosrranih dolina šro ih nampa Titius. uzmogli prošetati po podzemnim ｲ ｩｪ･ｮｭ＠ obalama. Valja se sjetiti da topolj-
Ovoj rijeci nisu potrebni pritoci da bi dostojanstveno rekla; lijepa je i ska brda pripadaju istom vapncnnsto-mramomom lancu kao i ｪ｡ｲ｣｢ｩｫ＠ iz
oblikovana neposredno kraj spilje iz koje izbija. kojih izlazi u supromom smjeru Cetina. Na ､ｯ｢｡ｪ＠ kamena od idrijela spilje
Gornje korito povrcmenog poroka ｾｴｯ＠ u nju dovodi gorske vode, široko je iz koje navire Krka stoje vodenice. ｋ ｯｴ｡ｩ＠ irvnjeva su vodoravni, a njihovi
trideset stopa, ali rok mu nije ､ｵｧ｡ｫ＠ dok ne stigne u Topolje•. Sa sobom paoci ｮ｡ｩｪ･＠ u obliku ilica. Ta vrsta ｫｯｲ｡Ｌ＠ dobra za mjesta u kojima se
• TopojJ•tcdobtlo """po topolamtkojoh ru oma u ozobl1u. TOpola J••lirslu ｲｩｪ＼ｺＺ｡＠ pioppo. • Stollaaun ｣Ｎｾ｢Ｑｨ｡＠ mt:TuSJ3,tl. l..ann. Syu. nar. Porus aqru.e ｡ｵｳｴ｣ｾ＠ Or'GJ flll3
1 AntonM> Vallosrucn llib<L (1708-1777), s.n tn>mrrutos pnrod_oslo--a. P.' anda bolcotan, COI'fHNa eonan.us WAU.. B•IJRl kos1un PilJU poshtc: okorc:nj-a, pa od OJth ost<JJU AntO ousci u
niJt' hno " muovanu.; ntqpvu ｾ＠ katedru Uho pm.axttt Fon1s. Kada )t' 0":11 ''CC \ll1U'O, Ｂｾ＠ SU ><dn.
kattdru radotc ulonuk tJ<30 da je pr«b1u pol111&o ncpour.cbnu to.tcku, 'l· Albertu Fomsu.
71
70
 •

,
• r •••

• • !-4<

ＭＮｾ＠ .._
može skupiti malo vode pa bi njezino dizanje zahtijevalo velik trošak, opisana oganj i rijeku sa svojom djecom nego da postanu robinje ｰｯ｢ｪ･､ｮｩｫｨ＠
je u knjizi O strojeuima Ｄｩ｢･ｮ｡＠ Fausta ｖｲ｡ｮｩＯ＠ ｡ｮ､ｳｫｯｧ＠ biskupa. Rimljana.

3. O Kninu, Konjskom brdu i Vrbniku

2. O vulkanskim bregouima ｩｺｭ･ｵ＠ Topoljskoga slapa i Knina
Nema nijednog mjesta dui roka obiju rijeka, Krke i Cetine, kojemu bi
Od Topolja do Knina ima per milja, kako vodenim, rako i kopnenim bolie odgovarale osobine što ih je Dion Kasije3 pripisao ｴｶｲ｡ｩ＠ Ard ubi•.
putem. ｊ｡ ｵ ｩ＠ preko bregova, vidjeli smo mnoge neravnomjerne masive i Rijeka Krka s jedne srrane i Burišnica s druge ｰｬ｡ｵ＠ kljn kojemu se na vrhu
znatne dionice šljunkovitih stijena. ｓｰｵ ｴ ｡ｪｵｩ＠ se poslije niz rijeku, na po- danas uzdiže ｴｶｲ｡＠ Knin. ｐｯｶｪ ･ｳ ｮｩ ｡ ｲＬ＠ ｭ･ｵｴｩＬ＠ govori samo o jednoj rijeci,
vratku s ponovna posjet a slapu, zaustavili smo se pokraj dvaju ｳｵ･ｬ ｪ ･ ｮｩｨ＠ a ne o sutoku, i obilježava je brzom; tO danas ne odgovara Krki pod zidinama
bre:iuljaka, jednoga od ｯ｢ ｩ ｮ｡＠ vapnenasta mramora i šljunka stvrdla u stijene, Kn ina gdje je, istinu ｧｯｶｲ･ｩＬ＠ vrlo lijena roka. Zapuštenost ove rijeke, koja
a drugoga ｮＢｪｶ･ｩｭ＠ dijelom vulkanskoga. Ovaj drugi, nazvan Kapitul, zaslu- nema nasipa pa se ･ｳｴｯ＠ razlijeva i stvara nezdrave ｭ ｯｶ｡ｲ･＠ neposredno ispod
žuje da ga se pohodi zbog velike raznolikosti vulkanskih materija kojima Knina, škodi zraku roga kraja. Ovdje nisam vidio nikakvih starinskih spome-
obiluje. Tu ima kamenja koje je veoma lagano, bjelkasro, osuto zlamim nika osim zname ｫｯｬｩｮ･＠ rimskog novca, posebno iz vremena dobrog cara
rinjcem, ｯｩｧｬ･､ｮ＠ nasralo u podzemnom ognju, za koje vjerujem, premda nije Antonina. Nerijetko se u tim krajevima ｮ｡ｵ＠ kovanci iz Mletaka i dmgih
šupljikavo, da sc može nazvati pomice micacea, jer odsijeva na poroznosfi. gradova iz doba srednjovjekovnih knezova.
lagan je i vulkanskog podrijetla. Kada ga se ｰｲｯｵｩ＠ pod ｰｯｶ･｡ｬｭＬ＠ pokazuje Nasuprot Kninu, na drugoj obali Krke, uzdiže se brijeg nazvan Konjsko
da je sastavljeno od sima sraklasra polurasropljena pijeska i da je ｧｲ｡･ｮｯ＠ od brdo; u njegovu se podnožju u Krku ulijevaju vode ｋ ｯｳｶｩ｣･＠ što se spuštaju s
jednakih ｰｯ･ｬ｡＠ kao jedan izvrsran ｰｬｯｶｵ｡｣＠ kojega sam žilu našao u podnožju vulkanskih brežuljaka Kosova polja kojega je niži dio bogat rreserom što
istoga brijega. Tu sc vide crna šupljikava ie.ljez.na rroska, re crvenkast i i žuri ondje nekorisno leži.
ｰｪ･ｮ｡｣ｩ［＠ svojevrsno ｰｪ･｡ｮｯ＠ kamenje ｬｪｵ｢ｩ｡ｳｴ･＠ boje s bijelim pjegama; Nema rome mnogo godina kako je prokopan kanal koji je trebalo da isuši
nekakva posebna ardesia micacea•; razbacani talozi pucolanske zemlje vinske poplavljenu zemlju u rome polju; ali raj je posao, na žalost, prerano napušten
boje•" koja se stvrdnula gotovo kao kamen; i napokon mnogo kamenje ｳ ｬ ｩｮｯ＠ ne donijevši korist i. Konjsko brdo danas je gotovo cijelo ｮ･ ｯ｢ｲ｡ ･ｮｯ＠ iako u
porfiru koje je ｳ｡ｵ ｶ｡ ｬ ｯ＠ ｯｩｴ･＠ zna kove drevnog stapanja. Kako po tvarima od Kn inu živi predaja da je ono u prošlim ｳ ｴ ｯ ｬｪ･ ｩｭ｡＠ bilo glasovito po i:t.vrsnu
kojih je sastavljen, rako i po izgledu, brijeg Kapirul veoma je nalik na Mome vinu, kao i brdo Vrbnik koje sc s njime spaja. I na njemu sc može skupiti
Nuovo• .. šro se osamljeno uzdiže pokraj drugih naših Euganejski h brda nekoliko vrsta vulkanskih tvari medu kojima se zapaža neki crvenkast kamen
vulkanskog podrijetla. Raznolikost tvari ipak nije tako velika kod Padove kao poput opeke, osur crnim pijeskom i sjajan od postakljena ielje?.a. Njegov je
blizu Knina. Vrh brežuljka osut je ru i tamo ｰｪ｣･ｮ｡ｫｯｭＬ＠ kao i svi susjedni vrh ipak od pepeljasra vapnenca koji je vrlo tvrd i pun bezimenih morskih
vulkanski bregovi na desnoj obali rijeke sve do ｧｲ｡､ｩ＠ Knina .... koji ima tjelešaca ｳｬｩｮｨ＠ onima što se nalaze po najvišim planinama Sene Communi u
naslov biskupije, ali u njem biskup ne stoluje. On bi morao biti, prema ｶ･ｩｮ＠ okolici Vicenze. Javna cesta dijeli Konjsko brdo od Vrbnika ｩｪ･＠ je podnožje
pisaca o ilirskim pitanjima, Arduba u srarih pisaca, slavna ne roliko po orporu ｧｲ｡･ｮｯ＠ od ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｲＬ＠ pmgasra i ispucala vapnenca poprskana crvenkastim
Gcrmaniku, koliko po neukrorivoj hrabrosti iena koje su se radije bacale u okerom. Na polovici uspona ｢･ｺｯｬｩｮ｡＠ je i drobljiva gromada granita koja
ｩｾ｢ｪ｡＠ iz urrobe brda u smjeru susjednoga brijega. Otkrivena širina re mase
• t.1ica squmnos.a, alba. WAU.. 74.3. Mica squamosa, rigidula, 11rgm1tata. t..ion. ＵＸｾＳＭ iznosi oko dvjesta stopa; cjelovitost smjese nejednaka je, ali nigdje ne doseže
Mica compatta, membmmS squamo$is, argtntca. \':'OLl'ERSPOKFr. min. 17.
•• Terra Puteolana ntbra. WALL. CAemeuf.mn Jiuiumtum. CROXSl', 209. • cjelovitost naših granita iz okolice Padove. Po brdima Galzignana, u ｰｪ･｡ﾭ
••• Eug:Hicjskl Monte Nuovo ｩｮ＠ sc da imenom Ito gtt nosi ｮ｡ｺｵｪ･＠ kasnije postanJe· nim i okernirn sed rama što su ih izrigali ti drevni vezuvi, ･ｳ ｴ ｯ＠ sam nalazio
T\•ari od kojih je ｳｮｴｾｷ ｬ ｪ･ｮ＠ pokazuju da je nasrao zbog pod1.cmnogn ogrljnJ kao i Mome Nuovo
kQd i>o·t•uolijn. . . ｳｬｩ ｮ･＠ komade koje sam u svojem malenom nizu nazvao drobliivim, nesavrše-
•• • • U dokunlenrinla se zove Tnin, Tnina1 Tinbmtm 1 1ilmm. Možd1.11mt Knin i Kim dolnz1 nim granitom. Povrh ove vulkanske materije na Konjskom se brdu pruža sloj
od KUN, cuueo, jer je znisrn sn1ješren na šiljku jednoga kUm,, .
1 F•us< ｖ｣ｮｩ ｴ＠ (lat. Vcrnnrius, 1551-1617),ｮ＼ｩｫ＠ ｓｩ｢･ｮｾＬ＠ Amunov o kojemu je.Forns rvrda vapnenca, a povrh njega dmgi od šljunkovita ｰｪ･ｮ｡ｫ［＠ na vrhu je
u ovom posJtwlju n.1pisao malu monografiju. Za Faustovo obmzovanje brinuo se srric Antu?,.te mješavina morskog vapnenca i vulkanskoga kamenja. Brdo morskog vap-
ga nakon skolovonjo u Padovi, V<n<Ciji, ｂ･ｵ＠ i Rimu uzeo k S<bi u Ugarsku. Obavljao je ｲＮｴｨｵ･＠
diplomauke poslove. Nakon ienine smrti zaredio sc, poslao bnadski biskup, odrekao sc
biskupije i ori!;Jo u Run, sdie se brinuo o rq;ulacijl ｔｩ｢･ｲＮｾＬ＠ • u Veneciji o javnim fonraoamo_. .. • •Gttm:;uu1c zauze i Ardubu, \'C'Om:l jaku ... rvrdavu, got0'-"0 pocpuno ok.rutcnu bnom
Autor ｰ･Ａ＼ ｲｯｪｴＧｚｩｮｳ＠ 11c61iko (Diai<marium quinqu• ｴｾｯ｢ｩｬｳｮＢｭ＠ ｾ＠ linguanon, CAll· nt<lcom kof> joj ｰｬＺｩ･＠ podnoiie.• DION ｾ＼Ｎ｜ｳｩｊｅＬ＠ L.b. 56.
...... lllll1cae, c...manicae, DalrnatiCIU "' Hamgaricae (1595), • un m i knjig• koju fottis l Dion Kasij<: (o ko ISS-235), gr&i ｨｩｲｯ｡＠ iz rimskog r:wloblja, obrndio je nn"ku
spomin,., Madnnde novae ( 1595). povijesr u 80 knjigo, od kojih su se s•luvale od 36. do 60.

74 75
 nenca i slojevi šljunkovira ｰｪ･ｮ｡ｫＬ＠ koji je rakoder vapnenasro-morski, geometarskih _stopa i ima deser lukova; zarekao sam ga uska, slabo ｰｯ ｬ ｯ｡ｮ＠
visoko se dižu iznad vulkanskih materija; i da ih s vremenom nije otkrila jedna i vrlo pogJbeiJna za potkovane iivorinje, a takvi su gorovo svi rurski mosrovi
bujica, teško bi bilo i pomisliti da je unutrašnjost Vrbnika bila izložena rasuri po ovim krajevima. Vjerojatno je da bi to polje imalo silnu korist kada
podzemnom ognju, jer ispreruranosr i isprekidanost, koje bi se mogle vidjeti bi se_urok ｾｵｴｩｮ｣･＠ bolje ｵｾｲ｡ｶｩｯ ｟ ｩ＠ premjestio malo niže; gotovo ne sumnjam
izvana, ne bi svakome oku jasno pokazale od ･ｧ｡＠ je nastala. ｐｯ､ｲｵｪ･＠ je i sada da b1 ru VJerOJamost mogl1 svesti na dokaze oni vješti ljudi što ih Prejasna
izloženo ･ｳｴｩｭ＠ udarima potresa, a u davnim vremenima vjerojatno ih je bilo vlada ｯ｢ｩｮ＠ upošljava u ｳｬｩｮｭ＠ ｳｬｵ｡ｪ･ｶｩｭＮ＠
mnogo više. Teško se može zamisliti da su se bez veoma žesrokih potresa Sest do osam milja nizvodno rijeka (koja gorovo sra.lno ｲ･＠ duboko
mogli prekidati i prolamari slojevi naraloicna kamena koji i sada vladaju ｾＭｲｩｪ･ｮ｡＠ okom iro ｰｲｯｳｪ｣･ｮｩｭ＠ brdima ｵｮ｡ｴｯ＠ rome što ima ｰｲｩ ｬｩ ｮｯ＠ znamo
visovima brda, rc da su iz zavala mogli niknuri novi brežuljci materije sažgane korito) nailazi na prepreku kod Babovdola i ru srvara malen vodopad. ｩｮ＠ se
ognjem, ｰｯ､ ｩ ｵ ｩ＠ katkad poneku gromadu sraroga šljunkovirog ｰ ｪ･ ｮ ｪ｡ ｫＮ＠ da je sad reni ｯｭｩ Ｌ＠ nastao usred rijeke, razlog što se vode usporavaju i malo
Tok rijeke morao je pretrpjeti velike promjene; to, ｭ･ｵ＠ ostalim, jasno prije nego što stignu do njega srvaraj u svojevrsno jezero kojemu je dno
pokazuje i vodopad kod Jopolja, onako visok, srrrn i grcbenit; da se s njegova pokriveno reskom i drugim ｭｯ ｶ｡ ｲｮｩｭ＠ biljkama. Naraloieni vapnenac po-
praga ｰｯｶｵ･＠ ccm, išla bi _povrh svih novih brežuljaka i spojila se s padinama kriva korito što ga je razdijeli o raj ｯｴｩ＠ kraj Babovdola i iz dana u dan rasrc;
Vrbnika. Nedaleko od Konjskoga brda dizao sc drevni liburnijski grad stoga se vode svakoga dana sve više 7.adržavaju i sve ｪ｡･＠ pretvaraju u ｭｯｶ｡ｲ･＠
Promona što zadade roliko posla Rimljanima. Valjalo bi se koji dan zaletjeti u ｾｬｩｺｵ＠ ｾｩｮ｡｟＠ i ispod njega, na silnu šreru stanovništvu. Tok ove rijeke vjero-
krševit kraj koji još nosi ime Promina da se prikupe ostaci iz starine, razasuti Jar:n_o mJe _b,o rako zanemaren u doba Rimljana, jer je prije nekoliko godina,
po njemu. Na nekim vrhovima tih krševirih brda vide se ostaci zida šro su ga pril1kom 1skapanja na rom mjesru po vladarskoj naredbi, ｰｲｯｮ｡･＠ sedam
sagradili Augustovi vojnici u opsegu od pedeset stadija da presijeku komuni- sropa duboko u sedri arhitrav i krovni vijenac od ｧｲｫｯ｡＠ mramora, divno
kacije ｩ＿Ｎｭ･ｵ＠ Ilira ｵｴｶｲ･ｮｩｨ＠ u Promoni i njihovih sunarodnjaka i saveznika iz ukrašen bareljefima koji predsr:tvljaju cvjeme ｶｪ･ｮｩＬ＠ ｫｯｲｮｪ｡･Ｌ＠ krokodile i
susjednih krajeva. ｉｺｭ･ｵ＠ Vrbnika i Kninskoga brijega Kcka pcolazi kroz ､ｲｾｧ･＠ ｾｯ､ｺ･ｭｮ＠ ｾｩｶｯｴｮｪ･Ｎ＠ Vjerojatno je stajao nad vrarima nekog nimfeja.
rijesan i neravan kanal koji joj mnogo zadrlava vodu. ｒｪ･ｩ｣｡＠ Burišnica ｋｭｾｳｫｊ＠ su ga ｦｲｾＺ Ｇ Ｎ､ｯｾｫ ｬｩ＠ iz Babovdola i uzeli jedan njegov dio, razbivši ga,
pridružuje joj sc malo niže i usporujc joj cok jer nanosi vrlo nezgodne ｳｩｰ ｮ ｾ＠ na zalost, po ob1caJu Vjerskoga barbarstva, za nekakav ukras u svojoj crkvi.
pijeska i šlj unka, opasne za kratku plovidbu što je ipak ｯｭｧ ｵ ｪｵ＠ udaljenosti ｾ｡､＠ bi sadašnje korito bilo seda m-osam stopa dublje, a ｯ ｴ ｯ ｩ ＠ spojen s
slapova koji ･ｳｴｯ＠ prekidaju tok ove rijeke. jednom obalom rijeke, plovidba bi imala jednu zapreku manje i brže bi
prot)ecale gornje vode koje bi tada valjalo rako usmjeriti da se ne razlijevaju
lako. Zdravlje i iskorištavanje veoma plodna Kninskog polja i brežu ljaka
4. O vodama koie se ulijeva;u 11 Krkt<, te o toku ove rijeke do Manastira
važno su piranje iako se ｩｮ＠ da dosad Premudra Vlada nije ovamo svrnu la
sv. ａｲｫ｡ｮ･ｬ＠
ｾ＠ ｺ｢ｾｧ＠ ovih mnogih i opravdanih razloga što ih valja duboko štovati u
Butišnica nastaje pod brdom Smnicom od s111oka triju ｰｯｲｩ｡＠ od kojih t:tsm1. Bhzu vodopada Babovdola, u rupama hridina veoma visoko iznad
se glavni, zvan Crni potok, nakon dever milja vijugava roka od brda Jelinak rijeke, nakupio sarn lijepih primjeraka izvrsno ovapnenjene mahovine. Ima tu
spaja s vodom ｍｲ｡ｪＬ＠ koji izvire ispod brda Plišivicc i nosi imc šest milja i ｰｩｺｯｬｾｴ｡＠ koji su po sastavu nalik na životinjske bezoare i slatkiše iz Tivolija,
puta dok ga ne izgubi spojivši se s ｰｯｴｩ･ｭ＠ Tiškovci u koritu ｶ･ｧ＠ potoka. s:'mo sto su mnogo manje bijeli i manje zgusnuti nego ovi posljednji. Na
.Brzac Tiškovci ili Tiškovac dospijeva ｰｯｶ ･｡ｴｩ＠ vode Crnog poroka malo prije ｾｉｊ･ｮｯｭ＠ kamenju blizu Babovdola žive ｯｶ･ｩ＠ polipi kojima golim okom na
nego što sc u njemu ｯ ｫｯｮ｡＠ ｍｲ｡ ｪ ［＠ on se spušta s planinc Vulice ｰｲ･ｳｩｪ｣｡ｵ＠ zurn<>_m putovanju nisam mogao posvetiti sav pozor što ga zaslužuju nakon
ši roko Srpsko polje i Dugopolje koja Vu lica i planina T rubar dijele od otkr1ca T rembleyja, Backcra i glasovitoga Bonneta.
Grahovskoga polja što leži s onu stranu ｭｬ･ｴ｡ ｫ･＠ granice. Naposljetku,
nedaleko od za leda Knina, ｲｪ ･ｩ｣ｵ＠ Butišnicu ｰｯｶ･ ｡ｶ＠ Plavnašica, voda ·koja 5. Rttševi11e Burnuma
izvire ispod brda što se diže nad Pia vanjskim poljem, ｰｯｪ｡ｮ＠ brzim potokom
Raduljem koji se na nekim boljim kartama zove Radljevac. Sutok svih tih ､ｵｩ＠ｉ kopnom iz Knina prema manastiru veoma gostoljubivi h ｫ｡ｬｵ ･ｲ｡＠ sv.
gorskih voda glavni je razlog (ne znam zašto ro dosad drugi nisu oglasili ili Arkandela•, ｾ｡ｬ＠ smo se udaljavali od rijeke koja odande do ｵ｡＠ gorovo
barem naslutili} što je Burišnica šljunkovita i šro je, po mojem mišljenju, zbog neprekidno tece ｬ･ｵ＠ kamenitih planina i rijetko ｳｵｲ･＠ doline i polja po
njezina ｵ｡＠ ｭｯｶ｡ｲｮ＠ ono prostrano i plodno Kninsko polje. Možda je i
ｾ＠ _Kalud<ri ｾﾷ＠
Atbndcla u Krki odria•·•Ju pobožnu pt<daju da je sv. P•v•o mi5io u m• l
most, ispod kojega ona ｲ･＠ u trenutku utjecanja u ｋｾｫｵ Ｌ＠ ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ dobrim Ａ｡Ｇｾｦ｣ｩ＠ ｾｫｲｮｊ＠
!'Jihova samosmn.,. ｍｾｲｬＳｯ＠ gr&og;o obt<da hrle u tO svetište s velikim ｾｯｶｮ＠
dijelom kriv za sudbonosno nanošenje šljunka. Taj most dug je svoji b stotinu ta'"" 1m s•romasrvo ne dopu!r.a ､Ｚｾ＠ u nJ donost ｢ｯｧ｡ｴｾ＠ darovC'.

76 n
 kojima bi se mogla razliti kada nabuja. Po pustoj Bukovici našli smo ostatke skupi lo i divno izgleda s visoka, ali možda u roj dubini ne uiiva u zdravu
starih rimskih ｰｲ･｢ｩｶ｡ｬｾＬ＠ ali kakve jadne ostatke! Grubo tesano kamenje, u zraku. Tako je u dubokoj i vlažnoj dolini, pet·šest milja nizvodno, smješten
kojem se vide ･ｲｶｴ｡ｳｯ＠ uklesane rupe da se u njih gumu gredice ili nešto manastir ｫ｡ｬｵ･ｲ＠ sv. ａｲｫ｡ｮ･ｬ＠ na Krki, u podnožju brda kojemu je vrh
ｳｬｩｮｯ＠ za podupiranje šatora u taborima, leži s obiju Strana puta u duiini ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ od Jljunkovita ｰｪ･ｮ｡ｫＬ＠ ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ od ｯ｢ｩｮ｡＠ dalmatinskoga
gotovo jedne milje hoda. Mnogi ulomci uništenih natpisa vide se razasuti kamena, a osnova od potpuno ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ i mnogo ｭｬ｡･＠ ｧｲ｡･Ｎ＠ Cesta kojom se
ovdje-ondje, medu njima i komad ｣ｲｶ･ｯｳ｡ｮ＠ stupa, urešena bareljefima na silazi k Manastiru ｵｳｪ･ｮ｡＠ je u obalu i ｯ ｭｯｧｵｪ･＠ da se vide ｲ｡ｺｬｩｴ＠ slojevi
uglovima, na kojemu se ｩｭ＠ osrntak drevne pohvale napisane velikim i dobro cjepljiva kamena promjenljive ｴｶｲ､ ｯ･Ｌ＠ koji se ｡ｳ＠ mrvi pod prstima, ｡ｳ＠ se
ｯｵｶ｡ｮｩｭ＠ slovima. ljušti kao kremen, ｡ｳ＠ je pun nanesenih oblutaka, re se može nazvati vap11ena-
S mnogo se razloga može vjerovati da je razoreni grad na rom mjesru bio stom, kamenitom, ｬｪｲｭｫｯｶｩｴＭｰ･ ｮｪ｡ｳｴｯｭ＠ zemliom. Cini se da je rijeka,
Prokopijev' Bumum i Strabonova' Ubamra•. Peutingerova tabla6 ｭ･＠ Bur- ｰｲ･ｳｪｮ｡＠ naglim uru$avanjem nekoga velikoga komada brda, u drevnim
num na desnu obalu rijeke Titi usa, iznad ｓ｣｡ｲ､ｯｾＬ＠ dvadeset ･ｴｩｲ＠ milje od vrememma mnogo nadvisivala ｯ｢ｩｮｵ＠ razinu i ondje osta,i)a re slojeve mulja
Ntdinmna, današnjeg Nadana, ｴｯｮ＠ dvadeset pet milja od ovoga mjesta, od pomiješane s ｫ｡ｭ･ｮｩＮ＠ Koliko god sam pozorno rraiio po rom orvrdlom
triju lukova što se i sada vide, a narod ih zove Sup/ja crkw. Nema torne blaru, nisam mogao otkriti nikakva traga morskim tijelima, pa sam stoga
mnogo godina kako ih bijaše per, ali dva je razgradio neki Morlak da iskoristi povjerovao da je ｲｩｪ･ｮｯｧ＠ podrijetla. Kako se lako ､ｯｧ｡＠ da se velike
kamenu ｧｲ｡ｵＮ＠ Od tih triju što ostadoše jedan ima dvadeset jednu stopu po gromade kamenja otkinu od brdskih visova, koji se gotovo okomito uzdižu
tetivi, a dva manja što mu stoje ulcsna upola manje. Zub vremena ｰｲｩｬｮｯ＠ je ｲｶｯ｣ｩ＠ obale Krke koja ih je prosjekln, dokazuje okolica ｣ｲｶｮｯｧ＠ vodopada
nagrizao taj starinski spomenik ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ od meka kamena ｳ ｬｩ ｮ｡＠ francuskom ove rijeke, ｒｯｾｫｧ＠ slapa. Ona je posuta gromadama koje su se urušile s
moi/onu, koji je manje cjelovit od našega kamena s Nama i San Gonarda u vrhova bregova. Posljednja litica što se survala na ｲｩｪ･ｮｵ＠ obalu s visine od
brdima bliw Vicenze. Ono ｾｴｯ＠ je od njega osralo ipak nam vrlo dobro stotinu i pedeset stopa, nakon jakog potresa koji se ondje osjetio 1769,
pokazuje da je bio sagraden u dobrim ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ arhitekture. Da se zgodno obasiže sedamdeset i dvije stope i razmjerno rome se uzdiže. Sastavljena je od
otkopa zemljište oko njega, vidjelo bi se da je veoma dobro razmjeren. Dao nanesena kamenja bijele, vinske, sive i napokon svake boje, te promjenljive
sam ga nacrtati kako se vidi na str. 72-73. Ne bih ielio ｯ､ｲ･ｩｶ｡ｴ＠ u koju je ｴｶｲ､ｯ･Ｎ＠ Medu obojenim kamenjem ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ se dijelom vidi ｬ｣｡ｳｲｯ［＠ u jednom
svrhu bilo ｳ｡ｧｲ･ｮｯ＠ tih per lukova Šuplje crkve; ali regbi da su morali stajati pak komadu otkinurom od re gromade ｮ｡ｯｨ＠ nešto što nikad dotad nisam
izdvojeno, jer se užljebljenjn i vijenci luka jednako vide s obaj u ｰｲｯ･ｬｪ｡ Ｎ＠ Bi li vidio, ro jest ｬ ｣｡ｳｲｯ＠ kamenje koje sc ovapneni lo i veoma izbijcljelo, a da mu se
ro mogao biti slavoluk s per lukova? U njegovoj blizini nema ｵｯ ｬ ｪｩｶｨ＠ nisu nirnnlo ošteti li krista li koji sc uz ｰｯｭ＠ dobra ｰｯｶ･｡ｬ＠ razabiru kao
razvalina, ali iz zemlje se iskapa veliko kamenje, a u okolici su ostaci neke savršeno prnni. Ta gromada što je pala šezdeset i devete držala se hridine na
rimske ceste. Sup/ja crkva zaprnvo je ime mjesta na kojemu su lukovi; komad najvišem dijelu brda koja je ｮ･ｰｲｩｳｴｵ｡＠ u naše doba. U prošlim ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠
susjednoga polja posut ruševinama 7.ove sc Trajanski grad, ro jest Trajanopo- ｪ｡ｭｮｯ＠ se bilo lakše popeti gore, jer je na vanjskom licu odva) jene gromade
lis. uklesan nadgrobni narpis nekom davnom vojniku. Ako razum voden jedno-
srnvnim uzastopnim svakjdašnjim iskustvom nije dovoljan da se shvati kako je
6. Tok rijeke do Roškoga slapa ｾｲ･ｶｮｯ＠ stanje površine našega globusa pretrpjelo goleme promjene, ne samo
ｮｳｵｬｪ･ｭ｣＠ nego i sroljcrne, posebno na gorovitim mjestima, ovaj bi to primjer
Desno od lukova, u svom dubokom koritu izmedu razdijeljenih bregova,
ｲ･＠ Krka i m tvori vodopad bliw jednoga ubogog zaseoka koje se oko njega
､ｾｫ｡ｯ Ｎ＠ ｾ｡･｢ｩ｣＠ za ｰｯ､ｲｵｪ･＠ kojim ｰｲｯｴｪ･＠ rijeka Krka, a mogno bi sc
prrma1enm r na sve druge krajeve koji ｧｲ｡ｮｩ･＠ s planinskim rijekama i
• Maw< (fopograph. Omnol.) '"""' r< """'''" manr< clobnh r.uJop da szari 8umum potocima. Onamo gore rrebalo bi poslati ｯｾ＠ koji, ｳｲｯｪ･ｩ＠ u udobnosti i
mm>< Fr< r< sada ｋｏｬ＼ｖｊ ［＠ ro m,mo RIJ<' bolo rwdJ<DO u nmskun srolj<Onu a \'<ODla j< ､｡ｾ＠ ｾｫｬｯｮｵ＠ svojih soba, ｵｩｴ･ｬｪｳｫ＠ ｩｺｲｵ＠ da je naša Zemlja sada ｴｯｮ＠ u onom
od lnJ<Sti Ilo ih &"'!Pafi spomrnJu bo biru 8umumu. Još je lolir< uponlt< imao 0011 lcoi• se
poutdao '"'J<>''" ovaj mn sracJ ... n,.tw Rrcanu, pl,e ,. ndcot bob T .,...na, • nil:ad ｾｵｭＬ＠ tStom stanju u kojem je bila unatrag šeuleser ｳｲｯｬｪ･Ｚ｡Ｌ＠ re vjeruju da su ro
koji od 'OI mJC>ta mor:a bou •""!•h dvJC>t;l nulJ• dakko. Vidi $cbollkbm. Omliola Antiqua " dovoljno dokazali kada za potvrdu svoga mišljenja, srvorena be-L zapažanja,
Now.
• ProkopiJ•· ｢ｊ｡ｄｴｳｬｯ＠ pc>YJ<Snoar o> 6. or, auroc djela Hitro....lrort ($,..,..,,..,., povijest), ｾ｡ｶ･､ｵ＠ ostatke daleke prošlosti &to se još nalaze orkriveni na nekim uzdignu-
odltlna ｾ＼ｶｯｭ＠ u povij<sr dolaska Slovma n• B•lkon. . . tun mjestima, ＷＮＺＱ｢ｯｲ｡ｶｬｪｵｩ＠ sve one koji su potpuno zatrpani. Vama se
' Srr.abon, gr&i ｓ＼ｏＦｲＺｴｦｾＶＳ Ｎ＠ p. n. •· - ＱｾＮ＠ n.<), ｮ｡ｳｲｬｩ＠ ｐｯｬｩ｢ｪ＼Ｇｾ＠ Historijt (koJ• 1•
izgubljena); nj<:gova je Geogra rja, "' ｬ ＾ｴｵｬ･ｮｾ＼ｪ｡Ｌ＠ "avno ｶｲ､ｯﾷｾ＠ ｡ｮｲｩｫｵ＠ geografiju. . . ｾｯ Ｎ ｲｾｬｯ＠ više puta dogoditi da ste se sporili s takvim ｲ｡ｳｵｩｶｭＬ＠ re odgovara-
' Konrad Pcuringcr ( 14 S-l$47), ｮｪ･ｭ｡ｫｩ＠ humonrsr, bio 1• vlasnik rzv. lunc-anumo ｊｕｩ＠ am, niste prešurjeli pucanje i urušavanje planina, njihovo sporo razaranje
Amoni.m, crtOUlQS 1ri11C1'2ra (uint>ntrium pictum), koji K po njemu nariva Pruringerova kaf!J.
(fal>rda Peuti>lgenana). To 1• sr«ln,ovJckovna kopija rimskos ｩｲｾ｡＠ i• J. Sl, na ll porgam<ll1h ｾ＠ djelovanjem voda, vu ikane koji ih katkad isprevrnu i ｰｲ･ｩｮ｡｣＠ im ｧｲ｡ｵＬ＠
h>rova. ukupno 7 metara dutrne. n• ko,.... su shemarslri prik.uan.1 ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ Rimskog Corso-a. mrJenjanje ｲｩｪ･ｮ｡ｨ＠ korita, provaljivanje i ｰｯｶｬ｡･ｮｪ＠ mora, o kojima narn je
78 79
 roli ko primjera ｳ｡ｵｶｬ＠ povijest, a još ih više znaju ｩｴ｡ ｴｩ＠ pouzdane istraži va- 7. Tok Krke do Skradinskoga buka
- ..
ceve OCI.
Roški slap, ｧ ｬ ･､ｾｮ＠ sprijeda, pruža oku lijep prizor; zacijelo je ｶ･ ｬｩ ｡ｮｳ ｴ ｶ･ｮ＠ Rijeka, ili bo lje ｲ ･ ｩ＠ potok ｾｩ＠ kola što izvire ispod Gradca, petnaest milja
u kasnu jesen i ｰｲｯｬｪ･Ｎ＠ ｂｵ､ｩ＠ da ni u kojem ｳｬｵ｡ｪ＠ ne nadmašuje vodopad od Knina, ulijeva se u Krku pošto primi vode Vrbe porasle od voda ｍｩｲｬｯｶ｡Ｎ＠
kod Tcrnija, smatram da ga je najbolje vidjeti usred ljeta. Rijeka je na tom Na njlozinoj desnoj obali leži naselje Drniš koje su Turci prepustili ｭｬ･ｴ｡ｫｯ＠
mjestu široka trista geomemrskih koraka; presijeca je uzak i dug most na oružju. O ko lica ovoga mjesm izvanredno je plodna i pitoma. Nedaleko od
šezdeset lukova, grub i nerazuman ali temelj ir mrski rad. ｉｺｭ･ｵ＠ ovog mosta i Drniša maleno je seoce Trbounje, gdje je vjerojatno bio Tribulium u starih
vodopada nekoliko je mlinova, pa je voda stoga razdijeljena na ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ pisaca i gdje se vidi poneki bijedan rrag rimskog prebivališta. Dugo bi se
kanale. Komadi zemlje što leže izmedu rih razdjeljaka zelene se od mnoštva moglo govoriti o ovim loše upravljenim vodama, kao i o onima drugima što sa
bujna ､ｲｶ･｡＠ koje tu sretno raste ＿Ｎ｡ｨｶｬｪｵｩ＠ ｶｪ･ｮｯ＠ vodi što ga zalijeva i suprotne strane Krke rvore Butišnieu o kojoj sam prije kazivao. One bi mogle
prska. Od mjesta do mjesta zelenilo je prekinuto zbog valova što zapjenjeni i biti izvor bogatsrva ovih krajeva, a sada su izvor bijede i pokude. Od Roškog
｢ｵｮｩ＠ padaju s visine od dvadesetak sropa, ｡ｳ＠ ｫｲｩｶｵ､｡ｪＬ＠ ｡ｳ＠ ｲ･ｫｵｩ＠ ravnom slapa silazi se k otoku Visovcu, a to je vrh brežuljka kojemu je podnožje pod
srazom. Ipak se sva gornja voda ne ｳｴｪ･＠ da rvori re ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ poroke što vodom; na njemu žive frarri cokulaši, zaslužni uzgajatelji vinograda Gospod-
ukrašava ju vodopad; dobar dio prolazi ispod kamenite zapreke. Koliko sam njega u ovim krajevima gdje bi jedan svjetovni pop res'ko htio pristati na rako
7.apazio, ta rijeka ne ostavlja sedmsrih i vapncoasrih naslaga osim gdje ｮ｡ ･＠ trudoljuban život. Rijeka je na tom mjestu veoma široka, ali ne pruža ništa za
ustave i brane od kamena ili gdje je nagib znatan, pa zbog roga i tok brz. U istraiivanje. ｔ･＠ sporo jer vodu zadriava vodopad Mlini kod Skradina, kojih
Kninskom polju, gdje sporo ｲ･＠ jednakim kori tom, ne okamenjuje ni kamenje per ｭｩｬｪｾ＠ niže. To su posljednji i ｮ｡ｪｶ･ｬｩｳｲ＠ slapovi Krke; a bili bi
niti biljke, iako mnogo njih ｰ ｬ ｡･Ｌ＠ jer ne nailazi na orpor. Vjerujem da bi se dvosrruko ljepši da ljudi nisu iskoristili zapreke šro ih je priroda postavila
moglo pouzdano ｲ･ｩ＠ da su sromade, urušene s vrha bregova u korito Krke, rijeci i na njima sagradili mnoge vodenice. Blizu toga mjesta srvara se valovita
stvorile ｲ｡ｺｬ ｩ ｩ ｴ ･＠ vodopade zbog kojih ona nije plovna. Sed raste naslage našle sedra od zrnaste soli koja bi se na prvi pogled mogla u('.eti za okamenjeno
su zgodno mjesto za taloženje u pukorinama i ne.ravninarna tih gromada; i drvo. Neiskusni ljubirclji znanosti o okaminama ･ｳｴｯ＠ skupljaju re radove
roliko im je pomoglo vrijeme i razmješmj mjesta da su uspjele prisiliti dio voda voda punih vapnenasrih ･ｳｴ ｩ ｣｡＠ i smatraju ih okamenjenim stablima. Crte što
da se preko njih prelijevaju, jer više ne nalaze dovoljan odušak ispod n jih. obilježavaju granice rankih slojeva i ｲ ｡ｺ ｬ ｩｴｯｳ＠ vremena u kojima su ih vode
Posumnjao bih zarim da nijedna vapnenasta voda, osim termalne, ｮ ･＠ stvorile, a isto rako i rvari kojima su vode bile ｺ｡ｳｩ･ｮＬＮ＠ u ovakvim se
ostaviti naslaga na mjestima gdje joj je rok spor; a da ･＠ ih ostaviti, kako ｳｬ ｵ｡ｪ ･ｶ ｩｭ｡＠ nazivaju uzdužnim vlaknima drveta; a ｮ･ｵｰ＠ ｯｩ＠ tu lako vide
hladne, rako i tople, uvijek zbog ｴｪ･ｳｮｯ＠ i nagiba kanala kroz koje moraju i ｰｯｲ･ｮ｡＠ vlakna. ｓｬｩｮ･＠ greške katkad izazivaju i neke vrste vulkanskog
ｲ･ｩ Ｎ＠ Ako se sedraste naslage vapncnastc vode nahvataju u ｶ･ｩｭ＠ ｫｯｬｩｮ｡ｭ＠ kamenja, šareni jaspisi i kremeni, na kojima se vide izrasline i ｶｯｲｩ＠ ｳｬｩｮ ｩ＠
na mjestima spora roka i malena nagiba nego na mjestima koja su rijesna i onima n:1 Stabli ma; i teško je uvjeriri u varku one koji ne odlaze osobno
nagnuta, ｧｵｳｴｯ｡＠ i ｴｃＧｾ ｩ ｮ｡＠ scdre što se stvori na drugima nadoknadit ･＠ ｶ･ｩ＠ skupljati fosile po brdima gdje zdravo može suditi onaj rko nije ｯｰｴ･ｲｮ＠
obujam što se nakupio na prvima. Tako sam u spiljskom ｣ｩｪ･ｮｵ＠ uvijek predrasudama. Simun Ljuba vac je napisao i Ivao Lucius tiskao, a o. FarlatV
dosad zapažao kako su debla i stabljike ｶ｡ｰｮ･ｳｲｯＭ ｬ ｩｳｮｫｨ＠ stupova što se povjerovao i ponovio, da je od Skradinskoga buka do Zadra, koji je pedeset
uzdižu s podzemnih podova ｩｺｧｲ｡･ｮ＠ od ｩｳｴｪ･＠ i cjelovitije rvari zbog ｶ･＠ milja odatle, u staro doba tekao akvedukt. Njih su doveli u zabludu ostaci
visine s koje padaju kapi pune slanih aroma i ･ｳｴｩ｣｡＠ koje se mogu kristalizi- nekoga ｪｾ､ｮｯｧ｡＠ kanala od opeka što se vide duž ｲｩｪ･ｮ＠ obale desno od
rati. Kore što ih srvaraju obilni mlazovi vode uvijek su mekše i prema tome vodopada Mlina do uroka u jezero; ali raj kanal, po svemu ｳｵ､･ｩＬ＠ nije vodio
sadrže više zemljanih i slabo bojenih dijelova. Narav slojeva šljunkovita vodu dalje od Skradina. O ｮ･ｭｯｧｵｳｲｩ＠ ｯ､ｶ･ｮｪ｡＠ vode rijeke Krke u Zadar
ｰｪ･ｮ｡ｫＭｯｩ＠ zauzimaju ravno površje brda, ｩｺｭ･ｵ＠ kojih duboko ｵｳｪ･ｮ｡＠ opširno sam govorio ｩｺｶｪ･ｴ｡ｵ＠ o drugim rragovirna akvedukata što sc vide
ｴ･＠ rijeka, pokazuje da je sklon urušavanju, ne samo duž ｲｩｪ｣ｮｯｧ｡＠ korita uz more u okolici roga grada. • Skradinu je zajsta bio potreban akvedukt, jer je
nego i dui jaruga i dolina koje vode, ili su ｮ･ｫｯ＠ vodile, povremene vode i voda jezera u koje se ulijeva Krka slankasra gorovo u svako doba godine, a
predaju ih Krki. Vidio sam kako je dno jedne doline, desno od Roškog slapa, zdenci iz kojih se moglo grabiti nisu bili dovoljni da podmire porrebe
sve posuro velikim komadima litica §to su pale s visoka; na jednom od hjib
ｩｴ｡ｪｵ＠ se ostaci nekog nagriu!Oa i ｯｴ･ｮ｡＠ natpisa. • Vidi S l O. prvoga pisma.
7
Daniel Farlari (1690-1 nl), isusovac; ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡｣Ｌ＠ ｩｺ､｡ｶ＠ ｏｰＤｮ｡＠ djda Illyricum <acrum
u 8 5vo.aka (17S1-18t9), u kojem je ｯ｢ｲ｡･ｮ＠ crkvena i svje<ovno povijest naših i nama
susjednih knajc:va, f>O$<biC< Dalmacije (1-6), Cme Gore, Albanije i Srijema (7), Srbije i Bu!l"rske
(8). Djelo je U\Snovoo Filip Ricrpuri, a nakon Farlatijeve smrti nasravio jakob Colcri.

80 81
znatoijega ｰ ｵ｡ｮｳ ｴ ｶ｡ Ｎ＠Od izvora kod Topolja do pada u Skradinsko jezero turskim pokrajinama; ali grad nije nimalo ｵ ｴｶ ｲ ･ｮＬ＠ ma što o rome rekao o.
rijeka Krka ne ｲ･＠ dulje od trideset milja. Farlati*.
ｐｵｴ ｪ ｵｩ＠
na konju od Manastira sv. Arka ndela do Skradina, tri milje prije Ni za jednog od mojih putovanja po Iliriku nije mi dosad uspjelo ｮ｡ ｩ ｩ＠ n·a
nego što se srigne u ovaj grad, nailazi se na ｰ ｯ ｴ ｯ ｩ ＠ koji ｭ･ｵ＠ ostalim ｯ｢ｩｮｭ＠ neki rudni k koje god kovine izuzme li se jedan rudnik željeza koj i ne bi smio
kamenjem nosi i grude modre stvrdnute zemlje, pune okamenjenih morskih biti daleko od Sinja i ko ji mi je (ne razumijem zbog kakva opravdana razloga)
tjelešaca. Potaknut ovim zalutalim komadima, našao sam njezine otkrivene bio zatajen. Kažu da u Hotonju na kninskom ｰｯ､ ｲｵ ｪ ｵ Ｌ＠ gdje nisam bio,
slojeve na nekoliko mjesta, ali posebno u blizini vrha brda, lijevo od puta. Ta postoje rudnici nekoga bogarsrva; ali lakomi i nevješti ljudi vide zlato i srebro
zemlja sadrži rijela numularija, te lentikolara i porpita oblikom ｳｬｩ ｮｩｨ＠ njima, u svim piriti ma, pa se ne može ｲ｡ ｵ ｮ｡ｴｩ＠ s ｰｵ ｫ ｩ ｭ＠ glasi nama. Treba ipak
zatim sitne jezgre bukardija, mnogo fungita i krakove morskih zvijezda. U ｶｪｾｲｯ｡ｴ ｩ＠ da je Dalmacija u davnini proizvodila mnogo zlata; o tome neki pisci
Skradinu sam našao mnošrvo turbinita u ｯ｢ ｩ ｮｵ＠ mramoru i nekoliko sam otvoreno ｳｶｪ･､ｯ Ｎ＠ ｍ･ｵ＠ osralima i Plinije,9 koji je imao prilike to doznati,
primjeraka donio sa sobom. Nedaleko od ovog poroka, na mjestu koje se zove kaže da se za Neronova carevanja iz rudnika te provincije vadi lo pedeset
Rupe, ima zubi morskoga psa koji odgovaraju onima što ih opisuje Sc;illa libara zlata dnevno, jer se skupljalo na površini zemlje, in summo cespite" • .
(Tabla Ill, crtež 1). Nisam mogao ｯ｢｡ｩ＠ w mjesto, ali sam vidio tih zubi u Flor 10 nam je ostavio zapisano da je Vibije, kojemu je August naložio da
osoba dostojnih svakog povjerenja ko je su mi rvrd ile da ih ondje ima u veoma pokori Dalmatince, prisil io te surove ljude da kopaju rudni ke i ｩｳ ｴ ･＠ zlato. l
velikim ｫ ｯｬｩｮ｡ｭＮ＠ Marcijal 11, ｰｩｵ＠ Makru, naziva Dalmaciju zlatonosnom zemljom, a ｩｮ＠ se da
je okolica Salone, prema njegovu mišljenju, zasluživala takav naslov.

Ibis litoreas, Macer, Salonas;

8. O gradu Skradi11u, te 11ekim navodima starih pisaca koji se ｴｩ ｵ＠
m ineralogije u Dalmaciji Felix auriferae co/one terrae. * **
12
A iz jednog Sracijeva sriha u Stell inu epitalamu nazrijeva se da je zlato
O starom gradu gdje je u rimsko doba bila uprava Liburnije nema više nad
Dalmacije bilo postalo ｰｯｳ ｬ ｯｶｩｮＺ＠
zemljom vidljivih tragova. Tu sam prepisao dva Ujepa natpisa otkrivena prije
nekoliko godina i ｳ｡ｵｶｮ＠ u ｫｵｩ＠ ｰ ｲ･｡ｳｮｯｧ＠ kanonika Mercatija. Valja se
Robora Dalmatico lucent satiata meta/lo.• .. *
nadati da ･＠ sc od sada unaprijed, razmjerno porastu stanovnišrva Skradina i
umnožavanju novih oranica, ･＠ otkrivati dragocjeni spomenici starine u Ovaj odlomak ne dopušta da se dovodi u sumnju postojanje i izobilje toga
tom kraju. I poželj no bi bilo da rijetke obrazovane osobe, ko je imaju utjecaja dragocjenog proizvoda. Tako je poneki od naših pjesn ika nazvao zlato
u poglavarstvu toga grada što se ｰｲ･ｯ ｲ ｡Ｌ＠ obrate posebnu pažnju ovom peruanskom kovinom, i dobro smo ga razumjeli.
pitanju da ne propadnu ili da se drugamo ne prenesu ｡ ｳｮ･＠ uspomene na
njihov sta ri i slavni ｺ｡ｶｩ ｪ＠ koji je zauzimao tako ugledan položaj ｭ･ｵ＠ • 11/yr. Sacr. T. 1.
drugim liburnskim gradovima u rimsko doba. Gotovo je sramota što sada u .,. Aurum qui quaenmt ante omnia segullum tollunt (iilz ｶｯ｣｡ｵｾｲ＠ indicium). Alveu.s, ubi id
Skradinu postoji samo šest kamenih spomenika s kojih se može prepisati e:st, arenaeque lavantur, atque ex eo quod resedit conjectura r;apitttr ut inveniatur aliquando in
ｳｵｾｷｮ｡ｴｬｲ｣ Ｌ＠ ptmitus rara {oelicitate; ut nuper in Da/matia, principatu Neronis, singulis diebus
natpis; a mnogi drugi, koji su se ovdje morali iskopati, bijedno su uništen i ili crtam qumquagenas libras {tmden.s; cum jam inventum in summo cespitc. Plin. Hi.st. Nat. Lib.
ｘｾＯＮ＠ cap. rv. ｔｲ｡ｧ ｩ＠ u• zJamm prije svega uklanjaju segullum (rako se zove zemlja koja
odneseni u Italiju gdje gube ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ dio svoje vrijednosti . ukazu ｉ＠ na zl:.uo). Isperu se pijesak i udubina u .kojoj sc ona nalazi, pa se po onome što preosranc
ｓｴｶ｡ｲｾ＠ ｾｉＧＰＷＺｪ ｣ ｮ｡ Ｎ＠ Ponekad sc ｰｲｯｮ｡･＠ na površini zemlje, no tO je u sasvim rijetkim sremim
U okolici Skradina vrlo ･ｳｴｯ＠ se ｮ｡ｵ＠ rimski novci od koj ih sam neke vrlo
ｳｬ ｵ｡Ｉ･ｶｴｭ Ｌ＠ kao što je bio onaj neda\100 u Dalmaciji, :r.a vladavine Neronove-. kad je nalazište
dragocjene vidio u veoma gosroljubivoga prelata monsinjora Trevisanija,8 davalo ｡ｫ＠ pedeset libri dne\' no. Kad se rako ｰｲｯｮ｡･＠ u površinskorn sloju . . . (PUN. Hist. Nat.
biskupa i oca toga stanovni.štva što se ｰｲ･ｯ｡ Ｎ＠ ｌ ｪ ｵ｢｡ ｺ ｮｯｵ＠ jednoga od lib. XXXIH. cap. lV).J
oo. • • ｉ ｩ＠ ･＠ u S31onu, smještenu na obali, Ma_ccru 1 J sretni ｳｴ｡ｮｯｶｩ･＠ z.laronosne zenllje!
najuglednije gospode u tom kraju dobio sam na dar nekoliko grobnih svjeti- (Ep. 10, 78, l; S)
ljaka koje nose ime ｬｯ ｮ ｡ ｲ ｡＠ Forrisa, a otmjenim oblikom slova pokazuju da su ... . . Bliješte grede prekrivene d:dm01tinskom rudom. {Silv. 1, 2, 153)
Plinije Sekund Stariji (23- 79), rimski pisaC1 prirodoslovac, pogh1uo ｰｲｯｭ｡ｴ ｪ ｵｩ＠ provalu
9
1 .
iz najboljega doba. Uzastopna pustošenja što zadesiše Scardonu nisu ostavila ｖｾｵｶ｡Ｎ＠ N},egova Ｎ ｎｾｴｵｲ｡｟ｬｩｳ＠ ｾｩｳｴｯｲ｡＠ :- ｐ ｲ ｩｲｯ､ｰｳｾ＠ ｧｯ ｬ ｾｭ｡＠ ｫｯｾｰｩｬ｡､ｪ＠ od 37 knjiga, ｡ｭｩｫ＠
ni traga o njezinoj ｶ･ｬｩ Ｎ ｩｮ ｩ Ｎ＠ Ali zato sada raste; ovdje se nastanjuju mnogi ｮｃｊＮｾｯｰ･､ ｴ ｪ｡Ｌ＠ Ｎｳｲｯｩ ｊ ｾｃ ｴ ＿ｬ｡＠ ｾ＠ ｢ｬｩｾ＠ temelJnO vrelo o s':eopcem _t11an1u ｾｰｲｩｯ､ ｩ Ｎ＠
Flor, nmskt ｨｴｳｲｯ ｮ ｡ｲ＠ t't 2. st. n. e, auror djela o svtm rat<>vnna (Bellorum omniun1 libri
srbijanski i bosanski trgovci kao u veoma prikladnoj luci za trgovinu s gornjim Ill).
..... u ｾ｡ｲｫｯ＠ Valerije Marcijal {40-103). najpoznatiji rinlSlci pisac epigrama u kojima se ogleda
Ctravo runsko drušrvo.
8 Stjepan Annan Trevisan 1 rodom ｍ ｬ･｡ ｮｩＬ＠ prerposljednji skradinski biskup, od 1766. do 12
Publije J>apinije Stacije (oko 40 - oko 96), rimski pjesnik, glavno djelo mitološki ep o
1799. borbt Edipovih sinova (Thebais). u zbi.rci Silvae sabrane prigodne pjesme.

82 6'
83
 9. Glasine u narodu o mineralogiji Dalmacije kao šro i ja oduvijek vjerujem, da je vjerna ｴｯｮｳ＠ najbolja osobina šro je
može imati ｩｳｴｲ｡ｶＬ＠ koji ima na srcu narodno dobro kada ukazuje na mjesta
Ali usprkos rim ｳｶｪ･､ｯ｡ｮｴｩｭＬ＠ koja su u mnogim ljudima budila nadu koja je potrebno kultivirati, a napredak prirodne znanosti kada opisuje
da ･＠ ｮ｡ｩ＠ blago, ne mogu mkako povjerovati da u planinama šro se dižu dui proizvode Velike ｕｩｴ･ｬｪ｣Ｎ＠ Osim ovih ciljeva, smatrao sam da je dobro što
ｯ｢｡ｬＺｾ＠ Dalmacije u pravom smislu ｲｩｪ･＠ ima rudmka zlata ili srebra; one sam na svojim dalmatinskim putovanjima ｯ､ｬｵｮ＠ bio nakanio ispraviti one
ｮ･ｭＺｾｪｵ＠ nijedno obilježje mineralnih planina. Možda je sredozemna planina pisce koji su ponegdje pogriješili ｧｯｶｲ･ｩ＠ o rim krajevima; a imao sam na
Promina, gdje je ｮ･ｫｯ＠ ležala l'romona, bogata rudnicima, kako tvrde neki umu i ｶ･ｵ＠ udobnost pumika kada sam isticao koje su glasine u narodu lažne.
dalmatinski pisci. Ja je još nisam s potrebnom pomnjom i u svakom nje:dnu Mislio sam zatim da ne smijem ispustiti osrarke srarih ｧｲ｡･ｶｩｮＬ＠ premda
dijelu pohodio, ali slutim da je imc planine moglo zavnrati Dalmatince zbog njihovo spominjanje više pripada smrinaru negoli prirodnjaku; a utoliko sam
ｯｩｴ･＠ analogije šro je ono ima s rudnicima, iako je izvomo možda izvedeno od ih manje želio zanemariti ukoliko oni više moraju poslužiti da sc promijene
promi11endo1). Bilo mi je ｲ･ｮｯ＠ da ｲｪ･ｩ｣｡＠ Hyader (Jadro), koja se sada po pojmovi šro ih mi ｯｰ･ｮｩｴ＠ imamo o Dalmaciji, gdje ｾ･＠ .bi bile niklc onolike
razvalinama obližnjega grada zove Salona, sa svojih izvora nosi pri izlazu rimske kolonije da je to rako M rašan kraj kako se opiSUJe.
pijesak u kojemu zaista ima zlatnih zrnaca; takoder mi je ｴｶｲ･ｮｯ＠ da su ga Premda dovoljno poznajem malenu snagu jedne knjige i preveliku silu
siromašni srnnovnici njezinih obala ･ｳｴｯ＠ pomalo skupljali; pokušao sam se u predrasuda i prilika, priznat ｵ＠ vam da potajno u sebi ｵｴｩｭ＠ snažan užirak
to uvjeriti i uvjerio sam sc da ｵｯｰ･＠ nije istina. Cuo sam nekoliko osoba kako kada pomislim kako posroji ｭｯｧｵｮｳｴ＠ da moje putovanje donese neku
ｰｲｩＺｬｪｵＬ＠ a našao sam to i zapisano u nekim ｩｺｶｪ｣ｾｴ｡ｭ＠ o pokrajini šro sam ih blagodat dalmatinskom narodu, ako ne odmah sada, ono barem kada tome
oteo ｰｲ｡ｾｩｮ＠ i moljcima, da iznad Sibenika, u mjestu zvanu Suhi Dolac, postoji ､ｯ･＠ vrijeme. Smatrao bih sc najsremijim od svih putnika kada bih sc, prije
bogat rudnik žive; ali to je i1. temelja lažno i ne mote ､ｲｵｫｩｪ･＠ ni biti. Moja nego šro ｯｫｮ｡ｭ＠ življenje na ｮ｡ｾｪ＠ Zemlji, mogao ｯｳｶｪ･､ｩ＠ u da sam korisno
do ｡､ｾｮｪＺ＠ istraživanja u tom pogledu nisu me daleko dovela. <A•ako još iivio.
ｮ･ｵｰ＠ u podrobnu topografiju ove prostrane zemlje, gro sam joj prošao
samo jedan dio, ipak sam sklon povjerovati da 7.natnih i dragocjenih rudnika
nema u ｶ｡ｰｮ･ｫｩｭ＠ planinama uz more niti dui dolina gro ih ｰｬ｡ｵ＠ Krka i
Cetina. Dublje u unutrašnjosti vjerojatno su bil i stari rudnici, a i granice
prov incije zaista su dublje sezale. Ako je istina dn sc u pijesku rijeke kod
Travnika u Bosni mogu ｮ｡ｩ＠ zlarnn zrnca, moida bi duž njezina toka i oko
izvora trebalo tražiti bogate rudnike o kojima govori Plinijc. Ne znam da li je
to ista ona rijeka kojoj iz korira, petnaest milja od grada Travnika, žestoko
izbija vrelo kisele vode ､ｩｵ＠ sc znamo iznad površine vode šro ｲ･Ｎ＠ ｒ･ｮｯ＠
mi je da tu vodu upotrebljavaju Bosanci za ｬｩｪ･ｮｊ＠ groznice ｴｲ･ｯ､ｮｶｫＬ＠ da
sc zamuti i ostavlja ieljezovit talog ako se sprema u posude i prenosi, ird.
Koliko se može ｮ｡ｧｴｩ＠ po izvještajima naših ljudi koji njome prohodc,
Bosna obiluje mineralnim planinama; kažu da ima bogare rudnike srebra; i
mjesto gdje se nalaze nosi ime Srebrenica, što ｺｮ｡ｩ＠ srebreni kraj ili zemljište,
nazvano rako po ｲｩｪ･＠ srebro koja ｺｮ｡ｩ＠ argento u svim ｮ｡ｲｪ･ｩｭ＠ slaven-
skoga jezika. Imao sam u7.orak iz toga rudnika, ｳｬｩ｡ｮ＠ srebru podrijetlom iz;
Potosija. Bilo je u ｬｩｳｴｭ｡＠ poput mahovine, zajedno s ｩｳｴｭ＠ ｵｫ｡ｳｴｩｭ＠
krt111cnom, a da s njime nije nimalo smiješano. ｬ ｳｰｲｩＺｬｮ･＠ su mi još mnoge
druge stvari koje sc ｴｩｵ＠ povijesti fosila u Bosni, ali ne vjerujem da bi bilo
zgodno kada bih vas o rome izvijestio na rudu vjeru. Iz ｩｳｫｵｾｲｶ｡＠ znam koliko je
dobra oprezna nevjerica kada je posrijedi prirodopis.
Ako su vam sime potankosti u koje sam ulazio bi le možda dosadne,
nadam sc da zbog roga ｮ･ ｴ ･＠ zamjeriti svome prijatelju. Vi ｪ｡ｭｮｯ＠ vjerujete,

ll lJ· od ｾｰ＠ prommne. poo>o)jon ｾＮ＠ suštn.

84 ss
 VElESTOVANOM GOSPODINU OPATU boravak na nekoliko mjeseci i da od roga grada ｮ｡ｩｭ＠ središte svojih izleta
do obližnjih mjesta na moru i u planinama. Ali opravdan strah da ･＠ me ｳｲｩ＠
GABRIELU BRUNELLI]U ogov.aranje, strah koji je ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ opravdao ishod mog;t pohoda, odvukao
mc silom iz ti h krajeva i nagnao da se zadovoljim rime što sam ｰｯ･＠ neka
IZABRANOM PROFESORU DOKTORU PRJRODOPISA NA INSTmm.J U
istraživanja, a da gotovo nijedno nisam doveo do savršenstva. Ta istina ｮ･＠
BOLOGNI
nimalo sablazniti vas ni bilo koga drugoga rko je sviknut na istraživanje i tko,
prema rome, zna koliko vremena ištu poranka zapažanja da bi bila dobro
izvršena i dovedena do ｫｯｮ｡ ｮ ｡＠ sranja.
Grad Sibenik, ･ｴｲ､ｳ＠ per mi lja ravnom crrom od Zadra, ne ､ｩ＠ se
slavnim podrijetlom. Oni koji htjedoše da se razvio na ruševinama Siatma, *
rimskog naselja u koje je Klaudije poslao jednu koloniju veterana, imali su
O OKOLICI SIBENlKA 13ko slabe razloge za isticanje toga mišljenja da se ono srušilo samo od sebe.
Peuringerova kana ne ｭ･＠ u Dalmaciju nijedno drugo ime ｳ ｬｩ ｮｯ＠ Siczmm
ada je moje putovanje po Dalmaciji prekinulo na neko vrijeme razmjenu osim Sic/isa, n i ono je ｩｺｭ ･ ｵ＠
K pisama od koje ｶ･＠ nekoliko godina živi naše prijareljsrvo, vjerojamo se u
vama probudila neka radoznalost o njegovim posljc_dicama. Kao ljubitelj ｮ｡ ｩｮ Ｎ＠ jedan jedini natpis vidi se ｵｾｩ､｡ｮ＠
Salone i T rog ira. N ijedan trag daleke st a dne ne
vidi sc u Šibeniku; nema osrataka zid ina, nema kamenja ｯ｢ ｲ ｡ ･ ｮ｡＠ na rimski
u gradski bedem blizu vrata što vode
prirodopisa, odreden da ga predaje na roj slavnoj akademiji gdje se preporo· prema gatu, a i on je donesen iz onoga dijela unutrašnjosti koji se zove Gornje
dio ｺ｡ｨｶｬｪｵｩ＠
1
naporima Aldrovandija, Malpigbija i Marsiglija, kao prere- pol;e (Campo di sopra), gdje je u sram vremena vjerojatno bila Tario11a.
van ｩｳｴｲ｡ｶ＠ rukopisa i dokumenata koji bi mogli baciti malo svjeclosri na Lucius tvrdi da su Šibenik sagradili Hrvati u vrijeme opadanja Carsrva, a
književnu povijest minulih stoljc6, kao dobar sudac i š rova relj svake ｮ･ｯ｢ｩ＠ Giambarisra Giusriniano2 , koji je djelovao jedno ｳｴｯｬｪ･＠ prije, kaže u svom
novosti vi sre gotovo više negoli itko drugi pozvani da uživate u raznolikosti rukopisnom izvještaju o Dalmaciji da taj grad •sagradiše razbojnici ili, da
mojih ｾｯ ｲ ｡ｮ＠ kosti. Evo vam naslovijujem jedan njihov dio da vam posluži_ ｫ｡ｾ＠ reknemo, uskoci koji su prije roga stanovali na visokoj hridi, gdje je sada
dokaz moga trajnog štovanja i prijareljsrva, re kao nekakav uzvrat za VIJCSfl sazidan kaštel, odakle su, ｩｭ＠ bi vidjeli kakav brod, si lazili s brijega; pa bi u
što mi ih ･ｳ ｴ ｯ＠ ｰｲｩｯ ｰ｡ｶｲ｣＠ iz roga vašega plemeniwg ｺ｡ｶ ｩ ｡ｪ ｡Ｌ＠ gdje cvate ｡ ｭ｣ｩ ｡Ｌ＠ koji stajahu sakriveni podno re hridi oko koje bijahu guste šume,
svakovrsna književnost i svaka znanost. odlazi li ｰ ｬｪ ｡ｫ ｴｩ＠ ｲ･ｮ＠ brodove; s vremenom su ｰｯ･ｬｩ＠ graditi ｫｵ ｩ｣･Ｌ＠ okru-
žene stanovitim štapovima koji su se zvali šibice, pa je po rome imenovan grad
ｾｩ｢･ｮｫＮ＠ Taj se grad malo-pomalo ｰｯ･＠ ｰｯｶ･｡ｴｩ＠ zbog okupljanja ovih
l. O gradu Sibe11iku i 11;egovu podrnqu lupeža. Vjeruje se, osim rog;t, da su mnogi stanovnici Scardone, kada je raj
prastari grad srušen i uništen u vrijeme drevnih ratova, prebjegli u ｾｩ｢･ｮ ｩｫ［＠ na
Od svih okružja u Dalmaciji što sam ih obišao, ｪ｡ｭｮｯ＠ je najpodobnije taj ｮ｡ｩＬ＠ ako rada nije imao ime grada, s vremenom ga je stekao, rc sc odtiao
da se ｩｳｴｲ｡ｶ＠ dugo vremena bavi ｰｯ､ｲｵｪ･ｭ＠ Šibenika, koje se pruža dobrih mnogo godina ne ｰｯ､ｶｲｧ｡ ｡ｪｵ ｩ＠ se drugim knezovima osim svojim stanovni-
trideset milja uz more ｺ｡､ｩｲ ｵ ｩ＠ na nekim mjestima više od dvadeset milja u cima. Ali ta sloboda nije potrajala, jer ga ugarski kralj, koji rada gospodovaše
unutrašnjost, i ｯ ｢ｵｨ ｶ｡＠ sedamdesetak oroka i manjih hridi. Raznolikost Dalmacijom, ｰｯ ･＠ ｴｬ｡ｩＬ＠ pa ･ｬｩ＠ se ｩ ｢･ ｮ ｡ ｮｩ＠ osloboditi toga ｴｬ｡･ｮｪＬ＠ ne
predmeta, prijarnosr pri lika, dobra ｳ ｲ ･｡＠ što sa m ondje susreo divne ､ｯｭ｡ ｩｮ･＠ mogavši više podnositi nasi lja Ugara nad svojim ženama i ｫ･ｲｩｭ｡＠ i nad
i ｯｧ ｲ｡ｮｩ･＠ broj ljuba211ih i djelatnih prijatelja, ｭ･ｵ＠ kojima mi je ｡ｳｴ＠ vlastitom imovinom, ｯ､ｬｵｩ･＠ podvrgnuti se ｓｩｮｪｯｲｾ＠ kao pravednu knezu,
spomenuri veoma obrazovanu i gostoljubivo obitelj grofa Frane ｄｲ｡ｧｮｩ＠ godine 1412, dvanaestog dana mjeseca srpnja, dok knewvašc prejasni Mic-
ｖｲ｡ｮｩＬ＠ re grofa Hijacinta Supu ｐ｡ｰｬｩＬ＠ kojega rese blag;t udvornost i hele Steno, pokoj mu duši."'
znanje veoma korisno putniku, bile bi me navele da ondje produžim svoj Kakav god bio pravi ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ ovoga grada, ｳｬ ｩ｡ｮ＠ ｰｯ･ｴｫｵ＠ Rima ili plod
niza malih ｰｯｶ･｡ｮ ｪ｡Ｌ＠ on je najbolje i najslikovirije smješten od svih gradova
1 Fortis ovdje spominje nekoliko s:mrijih i suvremenih cn.lij.0,nskih prirodoslovaca: Ul!uc u Dalmaciji, a poslije Zadra najbolje sagraden i ｮ｡ｰｵ ･ ｮ＠ ｰｬ ･ ｭ ｮｩｴ ｩｭ＠ obite·
Aldrovondi (1522-1605), zoolog, o>novao ｢ ｯｴ ｡ｮｩｫ＠ vn u Bo ogni. U ｳｶｾ ｭ＠ _glavnom djelu
Omitholo$1• obradio je, osim pticn, i kukec i niže životinje. Marcello Mnlp•s h> (1628- 1694),
biolog l ｬ ｩｊｌＭｮｫ＠ parolog, profesor, u Pisi, ｰｲｯ Ｎｾｶ｡ｯ＠ krvne. kapilare, ｾｳ＠ ｶｳ ｾ＠ ｾｲｳｴ＠ ｾｬｯｶ Ｎ＠ tn • I'UN. l. 111. e. XXII. Tragr•rium Civium Romanonnn ｭ｡ｲｯｾ＠ notum: SICUM, in quem
poznavanje i funkcionir.mje d isanJa ｰｬｵｾｮＮ＠ NtJe J:>Sno o koJem je Mars>sJtJU {tit Marsthju)"jet· locum divus Cltmdius veteranos misit.
Mof.d• o Luigiju Ferdinandu ( 1658- 1730), mansrveniku, svjetskom pu miku, putopiscu i po til· 2 ｇｩｵｳｴｮＺｾｯｶ＠ itvješt3j pisan je iSSJ. Objavio ga je u cijelosti S. Ljubtt u Commissiones et
bru; ili o Giovanniju, proftsOru bor:mikt u hdovi, kome it posvcrio iedno pismo u drugom
di1clu Vi<tggia.
,.,..,jo,,.. .,....,".u, 199-207.
87
86
l
•

--
-
-.- -
--
-
-- - v

----.. -
;; ﾷｾ
ｾＭ

Ｍ
.... ｾ
.. -
Ｍ
ｾ Ｍ

•
ｾ＠
--- , • -
ｾ＠

-
•
- -
- •
•

-
--
- ----
-----·-----
Ｍｾ＠

- --. ..
ljima koje su toliko daleko od barbarskih navika drevnih gusara koliko ni ｲｩｪ･Ｎ＠ Nekako u to vrijeme Antun je poslan na ｓｶ ･ ｵｩｬ ｴ ･＠ u Padovu; ali je
njihove ｫｵ ･＠ od trošnih šibica. Kaštel ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ na brdu koje ga štiti mogao ga zbog nemira što se javiše u Ugarskom Kraljevstvu uskoro pozvan natrag. ｩｮ＠
je ｳ｡ｵｶｴｩ＠ pred uzastopnim turskim navalama; a za njegovu obranu s mora se da je mogao nastaviti studije u ｂ･ｵ Ｌ＠ pa poslije u Krakovu, jer je na tim
postoji pred uskim kanalom, kojim se ulazi u luku, druga ｴｶｲ｡Ｌ＠ divno djelo dvama ｳｶ･ｵｩ ｬ ｩｴｭ｡＠ zacijelo studirao Mil10vil. Vrativši se u Ugarsku k ujaku,
Sammichelija koji je na njoj ｮ｡ｩｯ＠ vrata veoma ｳｬｩｮ｡＠ onim svojim slavnim koji bijaše veoma surov i tvrdokoran ｯｶｪ･ｫ＠ re je neprestano pogrdnim
vratima u Veroni. Od ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ je u Šibeniku vrijedna pažnje stolna crkva, ｲ ｩ ｪ･ｩｭ｡＠ psovao svoje ｮ･｡ｫＬ＠ Antun se oboružao ｪ ｵｮ｡ｫｯｭ＠ ｳｴｲｰｬ ｪ ｩｶｯｵ＠ i nije
premda ｰｯｴｪ･＠ iz barbarskih vremena, zbog ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｯ＠ zdanja, a još se dao zavesti primjerom svoga brata koji ju je nakon kratka vremena izgubio.
mnogo više zbog svoga krova složena od velikih mramornih ｰｬｯ｡＠ spojenih ｐｲ･ｰｯｵｩ＠ se Stjepanu ｂｲｯ､｡ｩｵＬＧ＠ biskupu u Vaczu (od kojega ostade u
zajedno; to je djelo po smionosti jednako svakom drugom ｳｬｩ ｮｯｭ＠ djelu iz rukopisu vrijedan opis sudbonosne bitke kod ｍｯｨ｡Ｌ＠ gdje se osobno borio), i
rimskih vremena. U ovom su gradu u XVI ｳ ｴｯｬｪ･ｵ＠ cvale književnost i Jurju ｕｴｪ･ｮｯｶ ｩ ｵＬ Ｔ＠
koji bijahu veoma ｭｯｮｩ＠ na dvoru Ivana Zapolje.s Taj
umjemost više nego i u jednome drugome gradu Dalmacije. U njemu se na nesretni vladar zadavao mu je trnovite ｺ｡､･＠ u pogledu granica svoga veoma
mnogoj ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ vidi dob\lr graditeljski ukus i tu su se rodili mnogi ljudi uznemirena kraljevstva sve od 1528; bio je uza nj i kada ga je u Budimu opsjeo
dostojni posebna spomena. Vilim Rogendolff, ｶｯ｡＠ nezadovoljnika. Stekao je mjesro kraljevskog tajnika i
prepošta u ｓｲｾｯｭ＠ Budimu i za ta se ､ｯ｢ｲｩｮｳｴｶ｡＠ posebno iahvalio elegijom
ｂｲｯ､｡ｩｵ Ｎ＠ Pošao je u Erdelj po kraljevu nalogu da ondje vodi poslove
2. O književnicima 1 slikarima koji su se rodili i proslavili u XVI ｳｴｯｬｪ･ｵ＠ u biskupije umjesto ｓｴ｡ｲｩｬ［＠ iz njegovih se listina vidi da je ovdje ne samo
Šibeniku prepisan izložene natpise nego ih još dao iskopati na mjestima gdje su virile
rimske mševine. Kada je razbijena opsada Budima 1530, poslan je dva puta
Medu svim glasovitim ljudima kojima se može ｰｯ､ｩｴ＠ majka Dalmacija, poljskom kralju Žigmundu i dva puta Prejasnoj ｍｬ･ｴ｡ｫｯｪ＠ Republici. ｉ､ｵ･＠ je
prvo mjesto u svakom pogledu zaslužuje Antun ｖｲ｡ｮｩ＠ iz Šibenika. O ovome godine išao k papi Klementu VII, zatim Pavlu Ill, a ｩｭ＠ se vratio u Ugarsku,
velikom ｯｶｪ･ｫｵ＠ ima rasutih zapisa u ｲ｡ｺｬ ｩ ｩｴｭ＠ suvremenim knjigama i u
ponovo je poslan kralju Žigmundu. Potkraj 1534. putovao je u Francusku
ponekoga kasnijeg pisca o ugarskim pitanjima; ali nitko nije posebice opisao*
kamo ga je poslao njegov gospodar kralju Franji I, gdje je bio dva puta; zatim
njegov život koji je zaista dostojan istaknuta mjesta medu životima književ-
u Englesku k Henriku VIIl kod kojega je bio u mjesecu ｳｩｪ･ｮｵ＠ 1535.
nika i jednako rako medu životima državnika. Ja nemam dovoljno dara da ga
Vjerojamo je da je nekako u ro vrijeme sklopio prijateljstvo s velikim
sastavim, a možda ni vremena; ali vjerujem da ｵ＠ vam ugoditi kada ｰｲｩｯｭ＠
Erazmom Roterdamskim i ｰｯ･＠ cijeniti Melanchtona: od prvoga se još
srž podataka što sam ih mogao prikupiti iz dragocjenih spisa ｳ｡ｵｶｮｩｨ＠ u
pomno ｵｶ｡＠ jedno pismo kod gore pohvaljenoga grofa Frane ｄｲ｡ｧｮｩ ｡＠
plemenitoj obitelji grofova ｄｲ｡ｧｮｩ＠ ｖｲ｡ｮ ｩ ｡Ｎ＠
Antun ｖｲ｡ｮｩ＠ se rodio dvadeset devetoga dana mjeseca svibnja 1504, od ｖｲ｡ｮｩＬ＠ a u ｡ｳｴ＠ drugoga medu latinskim se pjesmama u rukopisu našeg
oca Franje, plemenitog ｩ｢･ｮ｡Ｌ＠ i majke Margarite ｓｲ｡ｴｩｬＬ＠ plemkinje iz Antuna može ｰｲｯｩｴ｡＠ jedan epigram. U oporuci što ju je ｮ｡ｩｯ＠ prije odlaska
Trogira. Najranije djetinjstvo proveo je u Trogiru kod ujaka; ali je uskoro u Francusku pišu ove ｲｩｪ･ ｩ Ｚ＠ •Mihi, si moriar, pompas sepulchrales, aut missas
ｶｲ｡ ･ ｮ＠ u ｺ｡ｶｩｪ＠ gdje mu je ｵｩ ｴ ･ｬ ｪ ･ｭ＠ bio El.ius Tolimerius od kojega su medu fieri nolo u/las. Hospitale pauperum juvetur. Ego contentus ero si Domino
spisima ｖｲ｡ｮｩ＠ ｳ｡ｵｶｮｩ＠ rukopisi ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ latinskih pjesama stanovite
•
vrijednosti. Kada se ｶ･＠ dobro uputio u ｧｲｫｵ＠ i latinsku književnost, pozvan je • Vita I'ETRo ｂｾｒｉｓＮａｖ ｉ＠ Vesprim. Ep. Sdav. Dalm. et Croat. Bani, Jo, TOMCO MARN.wmo

iz Dalmacije u Vesprim k slavnom biskupu i banu Petru ｂ･ｲｩｳｬ｡ｶｵＬ＠ Trogira-

Auctore. Ven. ap. evtl>lg. Deuc/1. 1620. in s•.
3
Stjepan ｂｲｯ､｡ｩ＠ (oko 1480-1539), d.ipJomar i ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲＬ＠ sudjelovao je u ｭｯｨ｡ｫｪ＠
ninu, koji mu ｲ｡ｫｯ･＠ bijaše rod po materinoj strani; ondje je stekao prve katast-rofi 1526. 1tte<h1 hrvarskim ･ｴ｡ｭ＠ bana Franje Batthy<l.nija> prežhrio je bitku o kojoj je dao
osnove vojne vještine. Kada su ratobornoga biskupa barbarski ubili Turci potresno ｳｶｪ･､ｯ｡ｮｴ＠ (djelo je tisk3no u Krakovu 1527). l'rcJ:ni u tabor Zapoljjnih pristaša,
nasroji pomiriti ｾ｡ｐ＿ｬｪｵ＠ i Ferdinanda, tC .mu tO i uspij;va ＱＵＳｾＮ＠ _Ta.ko ｪｾ＠ bar ､ｊ･ ｬ ｯｭｩｮ＠
1520, Ivan ｓｴ｡ｩｬＬ＠ ｯｶｪ･ｫ＠ od najvišeg ugleda na ugarskom dvoru i biskup :tausmviJCno prod1ran1e Turaka u Hrvat'Sku 1 Ugarsku, do cega mu JC Jl>dmo b1lo stalo.
Juraj ｕｴ ｪ ､｣ｮｯｶｩ＠ {ili ｕｴｩ｣ｮＬ＠ 1482-1551), ｲｯ･ｮ＠ u ｋ｡ｭｩ ｣ｵ＠ kod Skradina, nakon
4
erdeljski, zovnu k sebi našega Antuna i brata mu Mihovila, svoje ｮ･｡ｫＮ＠ ｭｯｨ｡ｫ･＠ birkc pristao uz lvana Zapolju, kojemu je bio savjemik i blagajrlik) uredivši driavu i
Jedna od prvih briga blagorodnog Ivana bijaše, ｩｮ＠ se, da sastavi životopis uspostavivši podnošljive odnose s Turcima, E.rdeljski sabor izabrao ga je z.3 gubernatora i
vrhovnog suca. Zajedno s Ｖｲｯ､｡ｩ｣ｭ＠ uspio pomiriti ｺ｡ｶ･ｮ＠ vladare 1538. Branio je interese
pokojnoga ｂ･ｲｩ ｳｬ｡ｶ ｩ｡Ｌ＠ a to je onaj isti sastavak što ga je stotinu godina poslije ｾ｡ｬｪｩｮ･＠ udovice i sina. Ferdinand mu je za zasluge ishodio kardinalski šešir, aJi ga je, ne
｢･ｺｯｮｭ＠ kradom prisvojio Tomko ｍｲｮ｡ｶｩＬ＠ ne promijenivši u njemu gotovo ｖｪ･ｲｵＱｩ＠ mu nimalo, dao pogubiti 1551.
Ivan Zapolja, kne-t erdeljski, hrvarsko·ugarski kralj Ｈ ＱＵＲＷ Ｍ ＱｾＴＰＩＮ＠ Iz bogate ugarske
feudalne porodice koja ｰｯｲｪ｣･＠ i:2 Slavonije. Nakon ｭｯｨ｡ｫ･＠ bitke prerendenr na prijcsrolje i
ｾ＾＠
B.EJ.JUS u djdu Hrmgaria Nova1 T. l. i SolMml•l u djelu i\rchiepiscopi ｓｴｮＧｧｯｩ･ｾｳ＠ takmac Ferdinanda l Habsburgovca. Mirmn u Velikom Varadinu 1538. Ferdina1ld je priznao
compendio dati ukrarko sastaviše ｖｒａｎｃｩｅ＠ životopis; aJi obojica zapadoše u greške ｯ｢ｲ｡ｵｪｉ＠ Zapo lji kxaljevski naslov nad oblastima u kojima je ｦ｡ｫｴｩ＠ vladao, a Zapolja se odrekao ｩｴ｡ ｶ･＠
tu stv-ar bez velika znanja. SZENTIVANUS je poslije vjerovao da je ｖｲ｡ｮｩ＠ ｲｯ､･［ｾ＠ u Erdelju. Slavonije, Hrvatske i Dalmacije u Ferdinandovu korist.

90 91
 moriar.• • Ovaj odlomak barem ｳｶｪ･､ｯｩ＠ o njegovu milosrdu prema sirotinji. kamn,8 putovao je u to vrijeme vik pura iz ｂ･｡＠ u Tursku i naposljetku
Kada se vratio na dvor, njegov ga kralj posla s dvojicom kolega za poslanika ｺ｡ｫｬｪｵｩｯ＠ primirje. Otamo su ｖｲ｡ｮ ｩ＠ i Zay, kako kaže sam Busbecq, orpuro·
kod Ferdinanda Austrijskoga, kralja Ceške, ali s malo uspjeha. Kralj Ivan je vali potkraJ kolovoza 1557. Prije isteka te godine Antun je premješten iz
umro godine 1540; a ｖｲ｡ｮｩ Ｌ＠ od kojega su ｳ｡ｵｶｮ＠ dva duga pisma što ih je ｐ･ｵｪｳｫ＠ u Jegarsku biskupiju; u ovoj poronjoj ima jedno pismo što ga je
o tom ､ｯｧ｡ｪｵ＠ napisao Ivanu ｓｴ｡ｩｬｵＬ Ｖ＠
tadašnjem poslaniku u Francuskoj, nakm biskupu poslao Paolo Manuzio,' te drugo od slavnoga i nesretnoga
bijak kanda nerazdjeljivo privrlen interesima udovice kraljice lzabele i neja- Aonija Palenrijn 10 iz 1560. Medu ｖｲ｡ｮｩ｣ｶｭ＠ rukopisima ｾｴｯ＠ ih imam pred
kog Ivana ll. Po osmi ga je put Ａ ｾ｡｢･ ｬ ｡＠ poslala kralju Žigrnundu, koji se oženio ｯｩｭ｡＠ ne nalazim ｺｮ｡ｪｩ･＠ srvari sve do 1567, kada je drugi put pošao u
1543; a u Krakovu je tiskan govor ｾ ｴ ｯ＠ ga je on u roj prigodi održao, kada je poslansrvo na Poma za cara Maksimilij ana U. Iskusni je ministar za nekoliko
živopisnim prikarom žalosmh pn! ika nesreme kraljice ganuo na ｰｬ｡ ＠ slušate- mjeseci uglavio mir sa Selimom ll na veliku korisr cijelome ｫｲ｡ｮｳｯｭ＠
lje. Poslije kratka odmora, aste JC godine poslan kralju Ferdinandu koji ga je svijetu. Za to ga je slavno poslansrvo pohvafjo Ivan Secx:ervitius u elegijskoj
vrlo ｯｶｪ･ｮ＠ primio i zadržao na ｲｵ ｫ ｵＮ＠ Cini se da se od toga trenutka ｰｯ･＠ poemi. Mnogo 1e knjiga u rukopisu morao skupiti raj ｵ･ｮｩ＠ prelat dok je
hladiri prema lzabeli ｩｊ＠ se položaJ uvelike pogoršavao. Nalazim da je 1544. dvaput putovao na osmanlijski dvor, ali nam od njih s vremenom ne osrade
prepustio Jurju ｕｴｪ･ｮｯｶｩｵ＠ erddjsku prepozituna, i ro preko svoje volje, traga; apak nJegovu geniju dovoljno služi na ｡ｳｴ＠ što je dao prevesti turske
kako se vidi iz odlom:1kn jednoga dijaloga što ga je napisao mnogo godina ljetopise koje je na;ao u Ankari. Taj kodeks, koji se s drugim njegovim spisima
poslije. ｕｮ｡ｴｯ＠ tome, na§ Antun ostade još nekoliko mjeseci na lzabelinu ｵｶ｡＠ u Sibeniku, upravo je onaj iz kojega je velik dio svoga djela izvukao
dvoru, te po deveti put ｰｯ･＠ u Poljsku pregovarati sa ligmundom; poslije Leunclnvis• i koji ｵ ･ ｮｩ＠ ljudi poznaju pod imenom Codex Veremtianus.
roga poslansrva ｾ｡ｩｳ ｫ ｡ｯ＠ fe dopuštenje i prešao u Sibenik, odakle je otputovao Vrativši se ｾｊ｡ｶｮｯ＠ na dvor, uskoro je ｮ｡ｧｲ･＠ za svoj trud; godine 1569.
ｶｯ､･ｩ＠ sa sobom dva-tri sinovca, ｭ･ｵ＠ njima i Fausra. Moic se pomisJjti da je imenovan je nadbiskupom osrrogonskim, a to je poslije kralja prva ｬｩｮｯｳｴ＠ u
povremeno boravio u Italiji do l 549, a nekako u tO vrijeme prešao je na dvor Ugarskoj; tome dostojansrvu dodan je 1572. naslov porkralja. On je te godine
kralja Ferdinanda, koji mu je odmah dodijelio dovoljne crkvene prihode, a austrijskog nadvojvodu Rudolfa oknanio za ugarskoga kralja; postoji govor
znria_n ga ｰｯ･＠ zapošljavati. Od godine 1553. bio je poslanik kod Ali-paše, što g.1 je tom prigodom odriao u imc ugarskih sraleža, tiskan u Mlecima kod
bud1mskoga beglerbega, o iste godine proglašen je biskupom Pet C rkava (tj. Rampazena. Ivan Scccervirius objavio je u ｂ･ｵ＠ panegirik u stihovima na
ｐ･ ｵｨ｡ Ｉ＠ i kraljevskim savjetnikom; zatim su on i Franjo Zay preuzeli poslan- latinskom jeziku pod naslovom Vcrantius kojemu su pridružene ｲ｡ ｺ ｬｩ ｩｴ･＠
srvo u Turskoj. O tOme svome putovanj u vjerojatno je napisao opširan pjesme Ｑ Ｑｪ｣ｭ｡ ｫｩｨ＠ pisaca, ｲ｡ｫｯ ･ ｲ＠ nn ｬ ｾｴｩｮｳｫｯｭ･［＠ Giovan Mario Vcrd izorti**
dnevnik od kojega nam je prcosmo sa mo odlomak koji veoma zaslužuje da se tiskao je t l Mleci ma ｫｲ｡ｵ＠ poemu, ｰｯ ｳ ｶ ･ ｮｵ＠ nadbiskupu ｖｲ｡ｮ ｩ ｵ Ｌ＠ o pomor·
objavi. •• Antun je morao pratiti Sulejma na koji je bio pošao ratovati na skoj pobjedi šro ju je godinu dana prije roga izvojevalo ｭｬ ･ ｴ ｡ ｫｯ＠ oružje nad
granici s Perzijom, te je pet godina lutao s turskom vojskom od zemlje do zemlje. Turcima. U ｰｯ･ ｴｫｵ＠ 1573. Petar ｬｩ ｩｮ＠ mu je posvetio jedno teološko djelo.
Taj dugi boravak iskoristio je za prikupljanje mnogih pod :l taka o turskoj upravi i Vjerojamo su mnoge druge knjige iza§le pod njegovim pokrovireljsrvom; raj
vo!noj ｾｪ･ｲｩｮＬ＠ te o horografiji krajeva pod ｶｬ｡ｵ＠ Pone. Auger Busbecq,7 od dobri prel:u bio je velik zaštitnik književnosti svake vrste. Ali tada je ｶ･＠ bio
koJega amamo raspravu o osmanlijskoj vladavini medu elzeviskim republi- pri koncu svoga radinog života. Pošavši u Prcšov da bude u sudištu kraljev-
skoga sabora, razbolio se. Isprva je dopustio da ga ｊｪ･Ｌ＠ ali kada je osjetio da
• Ako umrem, ne želim za se nlknkv1h pogrebnih ｳｶ･｡ｮｯｴｩ＠ ih mts:&. Neka se porpomogne mu je re ic nego ｯ｢ｩｮＬ＠ svojom je voljom orjerao od sebe ｬｩｪ ･ｮｩ ｫ ･＠ i ､ｯ･ｫ｡＠
dom za .siromahe. ja ｵ＠ biti udovoiJan ako umrem u GospOdinu. Smrt u ｫｲ ｾ｡ ｮｳｫｯｭ＠ i filozofskom miru. Književnici su izgubili darežljiva
• • Na,unimlj•viji .d'o up1sa o tome dugome i opoJSnome pohodu b10 je povjeren isusovcu
RICEI\/OJU kora J< ｳ ｾ ｵｰｬｲ｡ｯ＠ ､ｾ＠ dokumm« po O.lm:a.a1a pod t.,o>-o<Om da tr mu posl.Wn mecenu, siromasi milosrdna oca, Ugarska i cio ｫｲ｡ｮｳｩ＠ svijet iskusna
u pomo dJelo lUmamr, Sacrum; do!mo ,. sudboma pO\·o
n.rsta\il (ovu stranu mona.
.,,h d"''ih spuo Ito ｩｨｾ＠ on slrupio, ､ｾｩｫ｡Ｌ＠ na dan pemaest i mjcsec:t lipnja 1573, nekoliko dana poslije
ｩｴｾｲ｢＠
6
(Fortas pok ｓｴ｡ｾ Ｌ＠ urmo l'"'!' Sr.lil.._. (St•plubcus), rodom iz Trogu.., ｾｦｬＵｰＱｊ･｡＠ ｳｲ､｡ｮｩｨ＠ pisama pape Grgura x:rn kojima mu je javljeno da je
P od ｬｾＲＬ＠ bela ｉＧｏｒｾ＼＠ audatO< ｾ＠ Roco, e.: p papa ｡ｬｾ＠ u ..W.Oa amenovan kardanalom po isrinitoj zasluzi. Mihovil Duborocki održao je
c:::•n><va. Boo J< ｾｮ＠ ddq.at kod ｾ｣ｲｵｮＬＮ＠ polrskos knlja SO&J<Il1UDda i kod francuslcog:o
Ira Fr.an,., ko,.mu 1< krstiO son;o; sudt<lov.O,. bo pr.avnik u kmd""-a sporu mgleskop
ｫｲ｡ｬ ｾ＠ 1-knnb VJ.U. ｾｭｲｯ＠ 1• u RJmu 1528.
AUSJ<r Ghulaan <k Busbtcq (IS2:Z..IS92), flamanski humonast, putopisac i diplomat. .: UlNtL\\ Htsl. Ture. ub. l. p. JI. Sot\IITnt. Op. cit. in Ver.
ZaJ<dno s A. ｖ＼＿ｮｩｲｭＬ＠ u sluti>! coro . Karlo V, putuje l SSS. u C.rigrod da pr.govara o miru. S . j o:. VtkOILOm, Oro1culum pro magna navali victoria etc. ad ANTONIUM Vllt.ANTtUM
ｾｊ＠ s ｖｲＭ｡Ｎｾ｣ｓｮ＠ ｰｾｮ｡｢ｯ＠ ｾｮＱｭ｣＠ MommJtntum Atrc:yrammr. S3brao vak od 250 ｧｲｫｩｨ＠ i
mg. Archtep. Vt>a. apiUI GuerTatoS JS72.
nnuJ;ah ｲｵ ｫ ｾｰ｡ｳ＠ po C.ngradu a MoJoj ａ ｾｩ ＾Ｎ＠ U Evropu pr<nio jorgovan 1 tulipan. . " l,aolo Manuz1o (lS 12- LS74), 'in Aldov, prihvatio od oca tiskaru u Mltdma 1 nastavio
ｅｬｾｲｳ｣ｩｭ＠ rcpu.bb'k.ama, lJ. medu IzdanJima pOzna CC' ni10umske ltamparskt i ｩｺ､｡ｶｫ･＠ ｺＮ､ｾｴＢ＠ＧＢｾ＠ !•d• <!u vma a ld inska itdanja. Nokon njegov< smrti zavod je prihvario Aldo Mladi.
ｯ｢＾Ａ､ｊｾ＠ ko!* JC u ｾｲ･､ｭｵ＠ od 1$40. do <rM>n< 17. stoljm itdola mnogobrojna djela štO sr Aonao l'•l<•rio (Anaon>O Dallo l'aglia, ISOJ-1570}, ralijan<ki humanasa, optukn ､｡ｾ＠
odlakuru IJq>Otorn bW 1 ｰｯｵｺ､｡ｾ＠ r.lma. Osob>to su (bila) na OJCili izdanja u malim pozmvno p1sao o lurennum i da jt n3pAC!mo papu i inkYWciju; un"'ren pa ｯｳｵ･ｮ＠ 1 obJCŠCfl \1
1onn;otum (12"). R1mu. '

92 93
 posmrtni govor nad tijelom koje je uz ｰｯ｡ｳｮ ｩ＠ natpis pokopano u crkvi sv. 9. Collectio Antiquorum E.pigrammatum.
Nikole u T rna vi. O ovome slavnomu prelatu govorili su s hvalom ne samo 10. ｍｾｴ ｬ ｴ｡＠ ad Historiam Hungaricam sui temporis .
gore spomenuti Belius, Leunclavis, Schmirrh, Busbecq, Man uzio, Seccervirius, 11. Otia, seu Carmi11a.
nego i Bonfini 11 u djelu Decades Hungaricae, njegov ｮ｡ｳ ｴ ｡ｶ ｬ ｪ｡＠ lstvanffy,
12 Mihovil ｖｲ｡ｮｩＬ＠ nadbiskupov brat, nije osravio rako svijerao lik. Njemu
Jongelin u Katalogu palatina, tvorac djela pod naslovom Castrum Strigo- je dodijalo podnositi ｓｲ｡ｴｩｬＬ＠ pa je neko vrijeme teško živio u Ugarskoj, a
niense ameum koji mu ｰｯｳｶ･ｵｪ＠ ｰｲ･､ｩ｡ｮ＠ panegirik u malo ｲｩｪ･Ｌ＠ te mnogi onda se napokon vrario u Sibenik. Pisao je ｩｳｲｪｭ＠ st.ilom nego Antun, kako u
drugi pisci. stihovima, rako i u prozi. Tomko ｍｲｮ｡ｶｩ＠ navodi neko djelo Mihovila
Anrun je bio lijepa stasa, skladno graden, nježne puti, orvorena i plemenita ｖｲ｡ｮｩ＠ o ugarskoj povijesti njegova vremena; ali od njega je ｳ｡ｵｶｮ＠ samo
lica; nos mu je bio dug, ｯｩ＠ modre, plava mu je brada sezala do pasa. U odlomak koji se ｲｩ･＠ godine 1536. Ne znam je li o njemu išta-drugo tiskano
mladosti se regbi odavao ljubavi, jer se ne može vjerovati da su zaista hinjeni osim jedne elegije u latinskim srihovima Girolama Arconarija. Ostavio je u
svi erarski stihovi što ih je ostavio u rukopisima. Tjelesnoj ljepoti i dostojan- rukopisu nekoliko dotjeranih ｰｪ･ｳｮｩｫｨ＠ djela, re jedan govor Transilvancima
stvu dodao je i ｲｪ･ｩｴｯｳ＠ najvišega stupnja, pa kako su ga zbog te osobine od kojim ih želi potaknuti da se radije uteknu zaštiti ｔｵｲｩｮ｡＠ nego da postanu
ｭｬ｡､ｫ･＠ dobi ｰｲｩｨｶ｡ｬ＠ vladari ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ zemalja, rako je morao biti sretan podanici kralja Ferdinanda.
i u ljubavi. ｌｪｵｰｫｯｾＧｴ＠ njegova ponašanja bijaše zaista vanjski izraz njegova Fausr i Ivan, Mihovilovi sinovi, bili su povjereni Stricu Antunu da se
preblaga duha; ako je s ujakom ｓｲ｡ｩｬ･ｭ＠ pokazao ｪｵｮ｡ｫｯ＠ srrpljenje, to nije pobrine o njihovu odgoju. Od Ivana su nam ostali neki epigrami iz škole.
ｵｩｮｯ＠ zbog lukavosti nego zbog dobre duše. Vjerojamo ga je neka teška Poginuo je vrlo mlad u jednoj bici. Fausr je dugo živio i mogao je postati bogar
uvreda udaljila od kraljice 17-abele, ｩｮ｡･＠ bi uz nju ustrajao. ｕｺ､ｩｵ＠ se u i sretan; ali zbog svoje je gorljivosri bio oscednje opskrbljen i nemiran. Imao je
dostojansrvu i bogatstvu, nije se uzdizao u oholosti nego u velikodušnosti i ｮ･､｡ ｡＠ jer je nepromišljeno obrukao ugarski dvor pred rimskim u piranju
､ｯ｢ｲｩｮｳｶｵ［＠ o ｶ･ｬｩｮ＠ njegova duha moic ｰｯｳｶｪ･､ｩｲ＠ to što je od svoje uživanja crkvenih prihoda; ondje je i umro kao ｡ｮ､ｳｫｩ＠ biskup, in partibrts.
volje darovao caru Ferdinandu 30 ｴｩｳｵ｡＠ ugarskih forillfa što ih je ovaj Objavio je u Mlecima malen ｰ･ｴｯｪｺｩｮ＠ ｲｪ･ｮ ｩ ｫ＠ 1595, zatim jedan svezak in
potrošio za ｶｯ ｪ ｮｩｫ･＠ ｰ ｬ ｡･＠ u vrijeme kada je državna blagajna bila prazna . folio pod naslovom Machinae novae, te vrlo kratku logiku in 24 pod imenom
Stoga je trebalo, ｵｮ｡ｴｯ＠ golemim prihodima šro ih je imao u ｡ ｳ ｵ＠ smrti, Giusto Ver:1ce. 13 Preko ovoga posljednj ega djelca stupio je u vezu s dvojicom
prodati biskupsku srebrninu i dragocjeno ｰｯｫｵｳｲｶ＠ da se plate njegovi glasovitih ljudi, m jesr s Tommasom Campanellom14 i nadbiskupom De
dugovi. U ｰｯ ｬ ｩｴｫｭ＠ je poslovima bio silno pronicljiv; po njegovu mišljenju Dominisom. Od prvoga se medu spisima obitelji ｖｲ ｡ ｮ ｩ ＠ ｵ ｶ｡＠ autograf
15
nikad sc ne bi bi lo objavilo rat Turcima, osim kada bi se sklopilo tijesno cenzure te iste logike; još jedna ostala je od de Dominisa. Faust je mnogo
povezan i veoma ｭｯ｡ｮ＠ savez ｫｲ｡ｮｳｩｨ＠ vladara. Koli ko god bijaše silno pisao, ｭ･ｵ＠ ostalim i jednu povijest Dalmacije koju je poželio imati sa sobom
zauzet poslovima, zauvijek je ｳ｡ｵｶｯ＠ istaknutu sklonost prema književnosti i u grobu. Naslj ednici su poštovali tu ｵ､ｮ＠ želju; i tko zna kol iko je dragocje-
nalazio je vremena da joj sc ｰｯｳｶ･ｵｪ｣Ｎｏｴｾ ｬ ｡＠ su u rukopisu ova njegova d jela: nih spisa nadbiskupa Amuna rada žalosno propalo zajedno s Faustovim
1. Vita Petri Berislaui. spisima. Ovaj je umro 1617; pokopan je na.oroku ｐｲｶｩｵＮ＠ Tomko ｍｲｮ｡ｶｩ ＠
2. /ter Buda Hadrianopolim. mu je održao nadgrobni govor koji je isre godine tiskan u Mlecima.
J. De Situ Moldauiae et Transalpinae. Fragmentum. Karlo ｖｲ｡ｮ ｩＬ＠ Fausrov sinovac, nije iza sebe ostavio riskanih knjiga ni
4. De Rebus Gestis joan11is Regis Htm gariae. Libri Duo. neizdanih djela; ali bio je zašrimik ｵ･ｮｪ｡ｫＬ＠ ｳｫｵｰｬｪ｡＠ dobrih knjiga i znalac
5. De obiht Joannis Regis Hungariae, Epistolae ad Joannem Statilium starina.
Episcoprtm Transyluanum dawe, dum idem Statilius in Gallia Oratorem
ageret anno 1540. d " • • Osim IU•"C<kn,ih tiskanih djela, fAUST ｖｊｾａＮＧ｜ｏｃ＠ je objavio u Rimu Žiuot nikoliko ivJim:mih
6. Animaduersiones in Pauli jouii Historiam, ad ipsum Jouium. nocbl606. in. 8", i os1avw rukopisno svn2k Reg11/a Qmcdlariae Reg>ri Hungariae.
Odnos• k lU knjige /..ogi<4 nova i Elhica tristiarra, riskone u Vm«iji 1616. u jednom
7. De obsidio11e, et i11tercepti011e Budae; ad Petmm Petrowith. svesku.
8. Vita F. Georgii Utisstmii, quae pene tota periit. ｾ ﾷ＠ T＼ｬｭｾＤＰ＠ Campanella ( l 568-1639), rolijansld filozof, dominih.nac. Zbog svoga u<:en,a,
ｯｳ｢ＮＧｾ＠ ｾｶＮ＠ arascoknt$k0g komunizma, zasnovana na moralnoj i l--ulrumoj .selekciji) osuden od
!•kv_olld,e no cloiivomi UIVOt, inr<rvendjom pape Urbano VID ｯｳｬ｢･ｮＬ＠ morao je i!>"k bjeiari
11
Antonio Bonfini (oko 1427-<>ko ISOJ), n>lijansld humanisr, lektor kralji<r Beatria, ione •• Ril\'• u Pariz:, pod Zldriru Lju<b>ira Xlii. Najpcn.natije djelo Grad S101ca (Gviras solis).
Matije Korvina, ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲ＠ Ug>rske. , Marbnrun de Dominis (1$60-1624), Rabljanin, ｬ｡ｮ＠ ｩｳｵｯｶ｡ｫｧ＠ reda, profesor mare-
' MiklOs lstvinffy (IS3S- 161S), rnaaurski dri.avnik i ｰｯｶｪ｣Ｚｳｮｩ｡ｲＬ＠ posjedovao Vinicu u ＢＧ ﾷ Ｂｫｾ＠ u Pod<M i Rimu, filotofije, logike i retorike u Brescii. Bidrup senjsld, od 1602. ｲｮｾ､｢ｩｳｫｵｰ＠
Hrvarskom tagorju. U svojoj Polliiosti ｕｾ｡ｲｳｫ･＠ u 34 knjige obuh,'»tio povijesna zbivanja od splott>ko. ｈｯﾫＧｩ＠ sregnud prava Kaprola, dola:r.i u sukob s njime i aris1okracijom, bjeii u Veneciju, a
1490. do 1606, ne samo Ugnrske nego 1 Hrv•rskc i Srbije; svoju bogaru knjižnicu ostavio tan m u Englesku odai<Je se bori protiv plpioe vlasti. ｖｲ｡＠ se u Rim 1622. kao pokajnik. Umro u
isusovcima u Za:grebu1 a. ona je n11kon ra.spu!tanja reda dospjcJa u ｓｶ･ｵｩｈｬｮ＠ knjižnicu u tatv?ru lnkviticijt koja ga je, tri mjestctt nakon smrti, osudila, tijelo mu iz groba itvadila i javno
spalola.
Budlmpci1i.

94 95
 Ivan Tomko ｍｭ｡ｶｩ ＱＶ＠
rodio se poslije l579. od roditelja ｰｵ｡ｮＬ＠ koliko poslije svih drugih, živio je u davnije doba. ｍ･ｵ＠ rukopisima što ih je 1634.
god je poslije želio biti ｰｬ･ｭｩＬ＠ te je sam sebi davao ｡ｫ＠ kraljevsko posjedovao Lorenzo Ferencz.fi u ｂ･ｵＬ＠ bile su ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ ｍ｡ｫｲｮｩ･ｶ ･＠ stvari
podrijetlo; ra mu je ludost nanijela silnih neugodnosti. Odgojili su ga isusovci nasralc srorinu i pedeset godina prije. Samo jedno djelce mu je riskano, vrlo
u Rimu, a do godine 1603. ｶ･＠ je bio ｵｯ｢ｬｩ＠ wmašan rukopis De Illyrica, ｵ､ｮｯ＠ djelce, pod naslovom Conlrouersia Lyaei, atqr<e Tethidiais, Vienn.
Caesaribusqr1e lllyricis koji se još ｵｶ｡Ｌ＠ iako je malo ｯｲ･ｮＮ＠ Od 1617. bio je 1634. To je zbrka parodirnnih odlomaka Sverog pisma da posluži u rom
u sluibi ｡ｮ､ｳｫｯｧ＠ biskupa; poslije njegove smrti objavio je spomenuti prijeporu koji se vodio nišra manje nego pred Sudom Božjim. Možda je 10
govor. ｐｲ｣ｴ｡ｵｪｩ＠ spise obitelji ｖｲ｡ｮｩＬ＠ tko zna koliko je stvari pokrao! ｍ｡ｫｲｮｩ＠ ｮ｡ｩｯ＠ u dobroj vjeri; ali u naše pokvareno doba ra bi mješavina
Tako treba suditi plagijat životopisa Petra ｂ･ｲｩｳｬ｡ｶ＠ što ga je objavio 1620, sakralnoga i profa.noga imala· u svemu izgled rugalice.
ne dodavši mu ništa drugo osim nekoliko ｲ ･ｮｩ｣｡＠ da sebe prikaže njegovim U $ibeniku sc rodio Martin Rota,u slikar i graver, od kojega su se ｳ｡ｵｶｬ･＠
ｲｯ｡ｫｭＬ＠ re ispustivši nekoliko redaka koji su otkrivali pravoga biografa neke gravire, ｭ･ｵ＠ njima ｲ｡ｺｬ ｩ ｩｴ･＠ horografske karte Dalmacije koje mogu biti
Antuna ｖｲ｡ｮ ｩ｡Ｎ＠ Od mnogih stvari što ih je tiskom objavio ovaj ｯｶｪ･ｫ＠ korisne, iako im je ｴ ｯｮｳｴ＠ ma lena. Dva od td portreta Anmna ｖｲ｡ｮｩ＠ u
najbolja je rasprava Pro sacris Ecclesiarum ornamentis, et donariis, contra bakrorezu, koji se ｭ ･ｵ＠ mnogim drugim dragocjenim spisima toga velikoga
eorum detractores, u Rimu 1635, in 8". Tada je bio bosanski biskup. Nekoliko ｯｶ ｪ･ｫ｡＠ ｵｶ｡ｪ＠ u nikad dovoljno pohvaljenoj obitelji grofova ｄｲ｡ｧｮｩ＠
godina prije roga objavio je legendarij ilirskih sveraca kraljevske loze, pod ｖｲ｡ｮｩＬ＠ ｰｯｴｪ･ｵ＠ ispod dlijeta ovoga umjemika. Iz Šibenika je rodom i
24
Andrija tamna podrijetla, poznat pod imenom Schiavone, valjan slikar ｩｪ｡＠
naslovom Regiae Sanctitatis Tllyricanae foecu11ditas, i11 4", 1630, u kojemu,
ｭ･ｵ＠ ostalim svecima, navodi i cara Konstantina za kojega svi znaju koliko su djela na velikoj cijeni kod ljubitelja umjetnosti, ｵｮ｡ｴｯ＠ nepovoljnu sudu što
mu slabo ｰｲｩｬ＠ naslov sveca. Druga Tomkova djelca ne zaslužuju da ih se ga je o njemu izrekao Vasari.
navede.
jakov ａｲｭｯｬｵｩＬ＠ 17
kojega je odgojio Karlo ｖｲ｡ｮｩＬ＠ ostavio je mnogo 3. Šibenska luka i Skradinsko jezero. Starinski ｯ｢ｩ｡ｪＮ＠
stihova u rukopisu. Godine 1643. objavio je u Padovi knjižicu Slava ženska i
protivili odgovor Jakova ａｲｭｯｬｵｩ｡＠ ｓｩ｢･ｮ｡ｾＱ＠ Cvitu šestomu, in 4• Prostrana luka, kojoj sc na obali u podnožju jednoga brijega diže grad
Guarin ｔｩｨ＠ 18
ili Tranquillus živio je u ｰｯ･ｴｫｵ＠ XVI ｳｴｯｬｪ･｡＠ i ostavio za Šibeni k, ｺ｡ｴｩ･ｮ＠ veoma krševitim ｶ｡ｰｮ･ｫｩｾ＠ brdima koja su pokrivena
sobom svete pjesme u rukopisu. šljunkom drevnih rijeka stvrdnurim u ｰｪ｣･ｮ｡ｫｵＬ＠ "jedna je od najljepši h luka
19
Petar ｄｩｶｮＬ＠ suvremenik dvaju prvih ｖｲ｡ｮ ｩ ｡Ｌ＠ napisao je nekoliko što se mogu vidjeti, zbog raznolikosti brežu ljaka i malih rtova što je okružuju
pjesama na ilirskom jeziku. Iz iste obitelji morao je ｰｯｴ･ｩ＠ još neki ｵ･ｮ＠ ｯｶ ｪ ･ｫＬ＠ u obliku teatra. Rijeka Krka, pošto se ulije u Skradinsko jezero i u njemu
ali ja sam o njima bezuspješno tražio podatke. O ovom Petru govorit ｵ＠ vam pomijcša vodu s vodama rijeke ｇｯ､ｵ･＠ i poroka Jujave, što se takoder u nj
niže, re o nekom Ivanu Nardinu20 koji je u latinskim elegijskim stihovima ulijevaju na supromu kraju, oper dobiva korito ｭ･ｵ＠ hridima na tri milje
21
pisao pohvale Sibeniku, a isrom sc temom bavio i neki juraj ｩｧｯｲＬ＠ kojega spora roka, da bi zatim pod Šibenikom stvorila drugo jezero koje je dugo
djela navodi Tomko. Sav moj rrud da ih ｰｲｯｮ｡･ｭ＠ bio je uwludan. dobrih šesr milja i poslije se miješa s morem kroz Tjesnac sv. Ante. Rimljani su
Petar ｍ｡ｫｲｮｩｾ＠ ｩ｢･ｮ｡Ｌ＠ skradinski kanonik, iako ga spominjem imali neko naselje ｩｺｭ･ｵ＠ ｵｮ＠ ｇｯ､ｵ･＠ i Jujave, od kojega su osrali jedva
raspoznarljivi tragovi, ali ih ne rreba preueri, jer pru7.aju ｯｩｧｬ･､｡ｮ＠ dokaz o
" lv"" Tomko ｍｭ｡ｶｩ＠ ＨＱ ＵＸｾＱＶＳ ＷＩＬ＠ Foftis p otim rS<Imo Tomko, knjiž<vnik i povjesni· dizanju vodii. Podovi s mowicima i razrušene pregrade prosrorija sada su
br. Rod.., u Sibeniku, sruwrao u Rimu, šibenski i mgrebo&i kanonik, 1631 -35. rirularni biskup
bosanski. D• bi podig>o u.ded svojoj obitelji, slutio S< krivotv<lrinama.
dvije stope ispod ｰｲｯｳｪ･ｮ＠ razine jezera koja je podložna stanovitoj plimi i
17 Jakov ａｭ＾ｏｬｵｫｩ＠ (oko 1580-nokoo 1643), pjesnik; dj<lo koje spominje Fonis ｰ ｪ･ｳｮｩｬ＼＠ je oseci u ovisnosti o moru. Postoji m i ､ｵｧ｡ｫ＠ podvodni mol koji spaja
odgovor nn ｬｶ｡ｮｩ Ｄ｣ｶｩ･ｵ＠ 6. pjesmu iz K.ite cvitja ra:.likova.
" Guorin ili G veri n ｔｩｨ＠ (oko 1490 - oko 1553), no1nr u Sibe1liku, Zadru i Rijeci; služio sc poluotok što ga tvore dvije rijeke i ｯｲｩ＠ Sustipanac, na kojemu je sada
latin.skjm, t'alija•\sldm i hrvMski_m jezikom. u Rijeci piS30 .sl:.goljske isprnve. Napisao je opsc!.nu pomšena crkva kao što je nekad vjerojatno bilo neko pogansko svetište ili
Muku l$ukrswvu1 Sk::azanje o muci Isusovoj i golem spjev Zivot sv. jerorlima. U Fortisovo vrijeme malen hram. Na jednoj karti ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ $ibenika, koju je graviran gore spome-
vjcn>jnttiO su ovi tekstO\'i jo§ postojali; danas ih znamo ｳｾ＠ mo po naslov11; 0$1:tO je ｳ｡ｵｶｮ＠ njegov
ｬＺｴｵ ｴｩ ｫｩ＠ prijepis Lucidara i• 1533. godine. nuti Martin Rota 1571, vidi sc skupina ｫｵ｡＠ koje su naslijedile rimske zgrade
11 Petor ｄｩｶｮ ＠ (oko 1525 -oko 1600), borio S< kao ｬ｡ｮ＠ ｰｬ｡･ｮｩｫ＠ vojske u Ugarskoj
protiv Tumko, re nm je"" zasluge podijeljeno ug;u;ko plcmsrvo 1587.
na rtu što zadire u jezero izmedu dvaju ｵ｡＠ i nosi ime Raslina; to mjesto
"' Ivan Nard in, kanonik ｺ｡ｧｲ･｢ｫｩＬ＠ n:ktor BolonjskOf> ilirskoga kolegija, latinski pjesnik. danas je potpuno pusto.
11 Jurnj ｓｩｴｧｯｲ＠ (oko ＧＱＮＴＲ ｾＱＵＰＹＩＬ＠ humanist, hrval$kl pjesnik larinist. Pjesme EJegianrm <t
carmin111n libri l ll tisk•ne u Veneciji l4n. godin<. Nj<gov spis De siru /llyria• <t dvitat• Sibenid
osmo u rukopisu. Fortis je uzalud trag>o "" rukoptsorn, kako ffilpominje ｶ･＠ u sljede{lem u Manio Rota Ｍ ｋ ｯｬｵｮｩ＠ (1532-1582), ｧｮｦｩ｡ｲ＠ ｓｩ｢･ｮｭＬ＠ i kanogrnr. U...VTfro «hniku
poglavlju. V. no•-o i:ubnje. ba.k'?=, postao u B«u dvorski slikor radro ｰｯｮ［ｾｪｶｩ＼Ｚ＠ reproduktivnu grafiku.
n Pctor ｍ｡ｫｲＺｬｮｩ＠ (Fo<tis piSe Maaoneo) -o ovom humonis1u oe momo nika više od 4
ｒｩｪ･＠ je o Andriji ｍＮＭ､ｵｬｩ＠ (Andreu Sd.woous ru«us Meldolo, Andreo Schiavone, okn
FortiS<I. 1500-1563), ali on nije ｲｯ･ｮ＠ u Sibenik u. Prezime ｍ･､ｵｬｩ＠ p.-.; je upotrijebio l. Kukulje-vie

96 97
 Medu ｄｩｶｮ･ｭ＠ pjesmama postoji jedna pohvala Sibeniku u kojoj se Višegn ponosa kopna je još mana,
spominju ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ srvari šro se odnose na prirodopis obližnjih voda. Evo vam medna bo nam rosa ruj pada, taj mana.
odlomka iz toga starog pjesnika prirodnjaka; tko god on bio, smatrao sam da Ofdi žena ruj svu srnino se slobod•
bi zlodJelO bilo zanemariti ga. odrizar mater svu, ter žive i hod1. •
Ofdi kih raniše, prisikši jim možjan,
Krka , koje potok plove sve mim' of grad, ljudi ri iiviše potlc ｧｯ､ｩ＠ i dan.
u njoj ki je otok, nigdar ga ne bi grad. Petar ｄｩｶｮＬ＠ U pohva/rt od grada Sibenika"
Rika Krka ovaj, spilah ｫ｡ｰｬｪｵ＠ ozgor,
slove po svaki kraj, kino stvara mramor. ｍ･ｵ＠ osobitostima $ibenika, spomenutima u ovom ｵ､ｮｯｶ｡ｴｭ＠ ulomku,
Na ｵ､｡ｮ＠ pak zlamen svak se ruj ｮ｡ｶｲＬ＠ ｩｮ＠ mi se da je dostojan painjc onoj 'morski aovik divii kojega su ovdje
gdi drvo u kamen taj voda ｯ｢ｲ｡Ｎ＠ ulovili. Od dviju vrsta mane što ih pisac navodi, prva je ｪ ｡ｭ ｮｯ＠ ona što curi
U toj ri još rici ugori padaju, iz jasenova kroz zasjekotine koje u povoljno godjšnje doba prave Kalabrezi,
kojino ognici bereg ne pridaju. Puljizi, Maremljani i Provansnlci i koje su se proširile medu Dalmatincima;
Rike re još nad slap riba slavom slove, dmga je vjerojatno ono brašno spojeno s rosom koje se svake godme skuplja u
pr!inom jere kljap zlatnom se ruj rove. okolici Krakova i kojim se održavn sirna trgovina izmedu roga grada i
Tuj su psi brez straha, kino samo reže Varšave. Mi imamo u mjes1U ｃｯｲ｣ｬｾＬ＠ blizu Esrea u ｰｯ､ｲｵｪ＠ Padove, nešto
•
na Turka i Vlaha i ujist jih preie. ｳｬｩｮｯ＠ u mjesecima kolovozu i rujnu.
Jezero nam blamo sedmo liro svih stran ｎ｡ｪｶ･ｩ＠ dio ovih napomena o prirodopisu $ibenika Petar je ｄＱｶｮｩ＠ IZ\'Ukao
ugore tad jamo ｭ･＠ iz sebe van. iz još neizdatih elegijskih srihov3 Ivana Nardina, ｺ｡ｧｲ･｢ｫｯ＠ kanonika
Raci JOŠ sronogi, ｫｯｺｩｾＥ＠ kih zovu, (neki su od njih navedeni u jednom rukopisu Tomka ｍｭＺＱｖ｡ ＩＬ＠ 1 Ilirski ih

od pelja su mnogi, i ti pri nas plovu. ｰｲ･ｩ｡ｶｬｪ＠ nije izrazio sa savjesnom ｶｪ･ｲｮｯｵ Ｎ＠ Nard in ru spominje skup-

Pri gradu ovomu zubatac knmasri, ljanje mane kao ｄｩｶｮＬ＠ re ｶ｡･ｮｪ＠ koralja:
a ne pri inomu, najde se u ｡ｳｴ ｩＮ＠
J ro je podobno, ｡ｳ ｴ＠ sc raj pristoji, Manna solo, Sibenice, tuo foelicibus astris
ofdi cr osobno s kraljem broj rib stoji, Ambrosias tribuit, nectareasque da pes. • •
ke ima svud more najplemenitije, Trgovina šibenskim koraljima bila je dobro razvijena u rome ｳｴｯｬｪ･ｵＬ＠ kako ro
ofdi kralja dvore, pašom svaka tije. dokazuju ovi stihovi:
P11orna nam ｵ､ｮｯ＠ piskava riba taj
g dio prirazbludno na suhi dojde kraj. Haec quoque florescit speciosis mrda Coral/is,
A ｊｏｃＧ＠ ｵ､ｮｩｪ＠ srvor ofdi vidik Qui dites lndos, antipodasque petunl... •
morski ｬｯｶｩ ｫ＠ divji bi, kog uhitiše.
More nam pri kntZih ima kororanje, • ｾ･､ｵ＠ mnogim drugim stvarima u nabrajimju vrijednosti svoje domovine,
založaj od druzih rri su, a ne manje. ovaJ pisac spominje dva veoma osobita ｯ｢ｩ｡ｪＬ＠ od kojih jedan još postoji. Evo
Od rak još valje mora na.m su strane, ra ･ｴｩｲ＠ stiha u kojima su sadržani.
da nam od kuralje u njih rastu grane.
ｄ｡ｬ･｣＠ od mora srid kopna su vode, Sic trino dicata Deo dum festa refulge111
slana ke su stvora i sol nam ruj rode. Civis in hac sceptrnm nobilis Urbe teuet.
Ohvalnoga soka sladorizna vide
ｓｲｩｭｾ｡＠ nam otoka glas po svitu ide. • Pubnke u 03lmaciji ne uc.baju mko.- dot 1m pomaže p_ri poroc.blu
. • • ｾｴ｡ｮ＠ JC, ｩ｢･ｮｾ＠ｓ rvojem du pod src:mun tvijetdama l udijelila ambroz.iiJko i ｮ｣ｫｲｾｳｯ＠
J<lo!
• • • Ova1 vol &joji se i od bljduvih koro lJ• koji dopiru do bog;ii;h Ind• 1 •nupod•.
ＱＰ ｾＱＧＩ＼ｓｭ＾＠ k ovdj< donosi p«m3 OI>IIJU Ton>e ｍ＾ｴｩ｡Ｌ＠ Pjesma Petra ｄｩｾｴｬ｡＠ U pol....,lu od
pada Ｎ＾ｩｾＡｬｴ｡Ｌ＠ Gr.ada u poviJ<S• ｫｮｊｉｾＢ＠ hov.usk< 9, str. 94-98, Zapd> 1920.
Fonis te. uz. pomoi suwt anenah mu S•bc:nb:na. ｾＭｷ＠ Dn--nitevu ｾ＠ Nl t-alijanski
'Str. 149-152).

98 ,. 99
Hic prius ostenso celebrat nova nupta Priapo manje ispunjen šupljikavim tjelešcima i ｫｯｭ｡､ｩ＠ ljuskara, ･ｳｴｯ＠ jedno-
Commbium. et socias porrigit inde manus. • sravne razdijeljen na vodoravne nagnute slojeve, a katkad podmzdijeljeo i
okomiro. Dao sam narisati jedno od ｮ｡ｪｵｯｬｩｶｨ＠ mjesra na roj obali (88-89.
Kralj Šibenika bira se o ｂｯｩｮｭ＠ blagdanima i 10 bude pemaest dana. str.) nazvano Supt;a stina; ro ime dolazi od rupe B nasrale na vrhu gole li rice,
Nisam sc ondje našao u vrijeme kada bih to mogao vid jeri; sroga pišem samo kroz koju se skroz-naskroz vidi. Možda nema mjesta duž dalmatinske obale ni
ono što su mi o rome pripovijedali. On ima znamenja kraljevske vlasti, kao što na kopnu, kao što ga, koliko znam, nema ni na talijanskim brdima šro sam ih
su dr:!anje gradskih ｫｬｪｵ ･ｶ｡＠ kod sebe za vrijeme svog šaljiva kraljevanja, posjetio, prikladnijega da neki duh pun predrasuda ｵｶｲｳｴｩ＠ u lažnom uvjerenju
sjedenje na istaknurom mjestu u Katedrali i ｡ｳｴ＠ suca u djelima onih koji tvore kako postoje pogrešno nazvani okomiti vapncnasto-morski slojevi u svom
njegov privremeni dvor. Taj smiješni kraljevski lik više ne predstavlja ｰｬ･ｭｩ＠ prirodnom poloiaju. Malen rt pruia se u kanal A koji se nastavlja prema
nego nekakav reiak. Ipak taj kralj ima ｫｵ ＠ ｯ､ｲ･ｮｵ da u njoj dobro stanuje Skradinskom jezeru. Na suprotnoj sc strani golim okom vide varljivi slojevi C,
za svoga kratka vladanja; šeta se po gradu okrunjen rmjem, ｯ｢ｵ･ｮ＠ u narodni gotovo okomiti. ｉｺｭ･ｵ＠ dvaju slova DD ｩｮ＠ se da su ti slojevi posvema
skerlc1, u pramji mnogih svojih službenika. Namjesnik ga poziva na ｲｵ｡ｫＬ＠ okomiri, ali kada se bolje istraži, prepoz;naje se crta EEEE koja predstavlja
bi.skup isto rako; rko god ga susreme na putu, klanja mu se. Varošice Crnica i prvobimu razdiobu slojeva, a ｰｯｴｶｲｵｪ･＠ se razlikom u rvarima šro ih sadržava
Mandalina ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ biraju svoje kraljeve koji ne mogu ｵ ｩ＠ u grad a da prije mramor. Posroje prepoznatljivi tragovi takvih crta i iznad roga; a ｲ｡ｺｬｩｴｯｳ＠
roga ne budu u službi gradskoga monarha. Nije mi bilo po ｵ､ｩ＠ raspitivati se o podrijetla vodoravnih i uspravnih crra ｯｩｴｵ ｪ ･＠ u nalazu da su prve jedva
onim prethodnim ｢ｲ｡ｮｩｭ＠ uvjetima što ih je istaknuo ｺ｡ｧｲ･｢ｫｩ＠ kanonik; ali vidljive i da rijetko kada prekidaju smlnosr mase dok su druge ｯｩｧｬ･､ｮ＠
on je ｪ｡ｭｮｯ＠ morao znati da je vladao jedan rako opre7.an ｯ｢ｩ｡ｪＬ＠ jer ga pukotine, ｡ｳ＠ više, ｡ｳ＠ manje široke. Tjesnac sv. An re, kojim se iz šibenske luke
Tomko opisuje kao revna ｩｳｴｲ｡ｶ＠ ｺ｡ｶｩｪｮｨ＠ stvari. Da sam mogao ｰｲｯｮ｡ｩ＠ izlazi na more, ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ pokazuje slojeve vrijedne promatranja. Naime, raz-
ncizdano djelo Jurja ｩｧｯｲ｡＠ koje se odnosilo na naiplemenitije prednosti diobe mramorne obale isprva su veoma nagnute prema unutrašnjem rtu u luci,
Sibenika,V napisano oko 1500, iz njega bih vjerojarno bio izvukao mnoge a zatim se malo-pomalo uzdižu do re mjere da se prcobražavaju u okomite, re
podatke koji se ｲｩｵ＠ starinskih ｯ｢ｩ｡ｪＬ＠ sada i:tišlih i:t uporrebe, koliko i naposljetku iznenada mijenjaju narav i postaju vijugave u veoma ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩｭ＠
prirodopisa roga kraja. smjerovima. Ovoj pojavi teško sc mo:ie ｮ｡ｩ＠ prikladno ｴｵｭ｡･ｮｪＬ＠ ako se ne
želi vjerovati da je ovisna o ｲ｡ｺｬｩｴｵ＠ gibanju voda staroga mora koje su
4. Ribolov u jezeru. Litografiia i podvodni proizvodi šibenske lu.ke. postupno raloži le prve sastavine vapncnastih slojeva, a njih su oluje i bujice
nosile ｡ｳ＠ ovamo, ｡ｳ＠ onamo.
Skradinsko jezero okruženo je brežuljcima blagih padina koji su pogodni Mramorni žali šibenske luke pokazuju na više mjesta ｯｩｴ･＠ znakove
za vrsno ｯ｢ｲ｡ｩｶｮｪ･Ｌ＠ ali su ponajviše zapušteni. Poput zemljoradnje, u rom je pomicanja koja bi mogla biri posljedice nekoga jakog potresa. ｍ･ｵ＠ njima
kraju zanemaren i ribolov iako ima dovoljno rune i simi h riba selica. Ovdje se treba spomenuti Spilju sv. Ame koja ima svod ｮ｡ｩｪ･＠ od dvaju komada brda
mari gotovo jedino za plemenitu ribu šro je se svakodnevno iznosi na stol pred što su se u padu sudarila; a vidljiva je i druga hrid što se uzdiže na prostoru od
gospodu koja žive u gradovima Skradinu i Sibcniku. U ovim vodama love se gotovo jedne milje u suprornu smjeru od mora, blizu grada $ibenika, na
lice, palamide, zubaci, krunasre orade, trlje, ugori i mnoge druge vrsre jednake malenom poluoroku Fomaci gdje se u podnožju stvrdnuJa morska, glinasra,
vrijednosti na veoma zaostao i neunosan ｮ｡ Ｎ ｩｮＮ＠ Rakovi od pedlja, koje neplodna, plavkasta zemlja, bez ljuskara. Frumenrarije sadržane u ｴｶｲｩｭ＠
spominje ｄ ｩ ｶｮ ｩ Ｌ＠ ｫ ｡ｲｫｾｩｳ ｮｩ＠ za Skrad insko jezero i Sibenski zaljev, zaista stijenama jedina su dobro raspoznatljiva vrsta okamenjenih morskih rijela na
su ukusna hrana. Jegulje se ovdje ne love redovito iako ｭｯｶ｡ｲｮ＠ rijeka rom ｭｪｾｳｮｴＮ＠
ｇｯ､ｵ｡＠ mora njima obilovati, a mora ih biti i na supromoj strani, na Želio sam se okušati u ｶｯ･ｮｪｵ＠ morskih proizvoda s ｶ･＠ dubine Tjesnaca
muljevitu dnu jezera blizu grada Skradina. sv. Ame ｳｬｵ･ｩ＠ se ｡ｭ｣･＠ i ｯｲｵ･ｭ＠ koraljara. Napravom smo izvukli iz
Sve su obale ovih unutrašnjih zaljeva mramorne i ne mogu se zapaziti dubine nekoliko komada ooc kamenite kore što se na mnogim mjestima dna
ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ vrste ｧｲ｡･Ｎ＠ Prevladava ｯ｢ｩｮ＠ dalmatinski mramor, ｡ｳ＠ više, ｡ｳ＠ zna stvoriti od ･ｳｴｩ｣｡＠ ljuskara, pijeska i ｯ｢ｵｨｶ｡･ｮｧ＠ mulja. Svaki od
ｩｺｶｵ･ｮｨ＠ komada ｩｮｯ＠ mi se kao orok ｮ｡ｰｵ･＠ podvodnim življem. Na
• T:tko, dok rraju sjajne ｳｶ･Ｚｴｮｯ ｩ＠ u ｡ｳｲ＠ Trojedinom Bogu/u ovom gradu pleme.ni1 brzinu sam istražio crvene trpove, spužve, ｲ｡ｫｯ･＠ crvene, arborcje i srodne
grndanin drži žez.lo.
()vdje mlada proslavlja bmk mko da joj prvo pokažu Prija pa,la potom pruža ruke da ｢ｩｾ＠ zoofire, dijelom opisane a dijelom još slabo poznate prirodnjacima; ali vri-
združile. jeme, pri li ke i godišnje doba ｳｰｲ ｩ ｪ｣ｩ ･＠ me da potpuno ｰｲｯｵｩｭ＠ roli ko ｲ｡ｺｬｩｴ･＠
n Odnosi se na djelo jurja ｓｩｧｯｲ｡＠ De situ Illyriae et <i111'tau Sib.,ri<i, koje je osralo u
rukopisu do 1899, kada je prvi pm objovljmo u ｇｲ｡ｩ＠ za povij.st kniilc:vnosti hrvarske U. Novo predmete. Zajedno s njima na istim su ulomcima bila mnoga sluzasra živa
izcbni• pri.-..lio j• i djdo pon<O V<ljko Gomn, Izdanje Muzeja gn.ctl Sibenika, Sibenik 1981. ｢ｩ｡Ｌ＠ pa kukci nametnici, crvi ｧｯｬ｡ｩ＠ i krastavci, fungiti naseljeni svopm

100 101
 polipima; nadam se da ｵ＠ o svim tim stvarima ｭｯｩ＠ jednoga dana nadugo
raspravljati. Zasad, zadovoljite se time šro ｵ＠ vam potanko opisati jednu novu
rerebratolu koju dosad nisam našao u knjigama malakologije. Samo je barun
Hupsch dno vrlo ｳｬｩｮｵ＠ slit..-u na svojoj Tabli IV, No. 16, 17, pod imenom
Conchites anomius Eifliaco-]uliacensis peru/am referens. • Vjerovao je, i to s
pravom, da izvornik okamine što ju je našao u mjestu Eifelu u Vojvodstvu
J uliers nije poznat. lako terebratola što sam je ja ulovio ne odgovara uvijek
sasvim Hupschovim slikama, sklon sam povjerovati da je ona izvornik
njegove okamine ｢ｵ､ｩ＠ da sam zapazio kako od jednoga primjerka do
drugoga, od onih što ih posjedujem, postoje nejednakosti u sastavu. Najpra-
viln ija je ona što je vidite prikazanu na Fig. l (str. 104-105). Ona ima grbe u
unutrašnjoj ljusci kao i na ｯｭｴ｡ｵＬ＠ a jednako je izbrazdana uzduž i popri-
jeko. U sredini opne što spaja dvije nejednake ljušture vidi se rupa iz koje izlazi
noga životinjice; njome se ona hvara ili usidruje na tijelima koja joj najviše
odgovaraju, onako kako se zapaža u donjoj ljušturi svih ostracita i pektiJ:Uda••
koji još ne dorasru do dobi da mogu živjeti be't oslonca, u školjaka anarifera, u
priljepaka i u nekoliko vrsta turbinita. Ne treba posumnjati da gibanje
šibenske rercbratole (ako ga ima) ne ovisi u cijelosti o uporrcbi re noge. Fig. n
mnogo je ｳｬｩｮｪ｡＠ Hupschovu peridioliru. Unutrašnjost ovoga moga ljuskara
rakoder je jedinstveno ｧ ｲ ｡･ｮ＠ i zaslužuje da ､ｯ･＠ pod ｯｩ＠ prirodnjaka koji
vjerojatno nisu imali prilike da je ｰｲｯｵ･Ｎ＠ U njegovu prirodnom stanju nisam
·ga smatrao tako dostojnim pažnje kako mi sc ｩ ｮｩ＠ otk:ld je uginuo i osušio se.
Vidite ga na Fig. lli. Ali ne bisre vjerovali da u njemu ima toliko snage te može
sam od sebe stajati tako raširen; ne, on ima dobar potporanj; to je veoma
složen ljuskav i rašljasr dodatak koji izbija na stražnjem kraju poklopca, kako
je prikazan na Fig. !V. Valjalo bi istražiti da li mnogi fosili iz Donje ｎｪ･ｭ｡ｫ＠
odgovaraju primjcrcima koji žive u najdubljim bc-tdanihla našega mora. Tko
zna ne bi li se rako malo-pomalo ｰｯ･＠ smanjivati broj nepoznatih okamina
koje ｰｯ ｴ ｪ･ｵ＠ od ljuskara i djelovanja polipa? Sibenska terebrarola ｩｺｶｵ･ｮ｡＠ je
mo7Ala sa stOtinu i osamdeset, pa i više stopa dubine. Nalazi se i na ｶ･ｩｭ＠
dubinama u spiljama iz kojih se vade koralji; imao sam prilike vidjeti neke od
njih potpuno obložene tvarju koralja koji je na njima rastao.
5. Selo i draga Z/ose/a
Selo Zlosela prvo je mjesto šibenskoga ｰｯ､ｲｵ
28
ｪ｡＠ na koje se ｮ｡ｩ･＠ kada se
krene iz Zadra; ｳ｡ｧｲ ･ ｮ ｯ＠ je u drazi koja nosi njegovo ime i od kopna je
ｺ｡ｴｩ･ｮｯ＠ debelim bedemom. Stanovnici tvrde da su mu naziv Zlosela dali
• Nomlll!llts ｣ｬｴＡ･ｯｵｾｳ＠ d4 qmt.lques testads ｾｴｮＧｦｍｳ＠ rares, cl bt&onnus, ere. par J. G. C. A.
Baron de HUI'SOi, :1 Cologn• t nt . in 8.
•• T• su •N•• liuskara u pn•om ....doblju žwota pnljubli.nc ut odrasliji: ljuskaze s ｰｯｭｵ＠
jtodnc noge koja prol:ui knn rupicu što im J" J<' ost>v1!o sk<bflll pnroda kada ｾ＠ i21'F' i2 jajet>.
Medu ok>m<nj<nim ｾｫｴｩｮｭ｡＠ s brda kod 80fga San Oonnlna i!a1o "" ｓｴＧｏｕ＠
imaJu mla<k; osun 'OSO'> roje vrlo C.:Sra pojava u natim vocbm:t.
11 ｏ［ｴｲＮｾｊｮｪｬ＠ n:azav Pirovac.
102
Turci u vrijeme provala, jer su im se žitelji žestoko opirali; ali kakvo god bi lo
podrijetlo roga imena, pouzdano je da veoma dolikuje na.rodu što u njemu
živi. Ovdje sam se zadr7.ao mnogo dana ｫｯｲｩｳｴ･＠ se starim prijateljstvom s
grofom opatom Jeronimom ｄｲ｡ｧｮｩ･ｭ＠ ｖｲ｡ｮｩ･ｭＬＲＧｊ＠ jer njegova je ugledna
obitelj gospodarica sela; sroga sam imao ｭｯｧｵｮｳｴｩ＠ da iz njega ｩＱＮｶｵ･ｭ＠
obilje podataka i obavim zapažanja lakše nego u drugim dalmatinskim
mjestima.
Z loselsko rio ne pruža nikakvih osobitosti; mramorno je, ponegdje stalak-
ｬｩｲｮｯ＠ i ･ｳ ｴｯ＠ i7.jaruženo. Izgled je predjela užasan zbog golih brda šro ih je
opustošila nerazborita surovost stanovništva; nije pito'_llO ni ono malo polja
što leži uz more, jer njihova glupa z.emljoradnja ne zna, štoviše i ne žel i dobro
uzgajati loze, masline, usjeve. Zemlje što ih ｯ｢ ｲ｡ｵ ｪ･＠ moj prijatelj ｩ ｳ ｴｩ ｵ＠ se
izdaleka ved rim zelenilom koje ih pok riva, kao što se ｩｳｴｵ＠ i oskudne šume
nad kojima mu je osralo pravo raspolaganja koje je u roj pokrajini rijetko
kada povezano s vlasništvom u:mljišra. On nasroji da se ovdje ｰｯｴ･ｵｪ＠
mladi jasenovi; ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ ih želi osloboditi blizine kupina i novih mladica da bi
izrasli snažniji i ubrzo posroli sposobni podnositi zarezivanje i davati manu.
[ma mjesta nadi u dobar ishod ovog nasrojanja, jer je položaj toga mjesta
veoma zgodan za svaki plod roplih podneblja. Ovdje sam zarezivao trišlje; i
premda stablo na kojemu sam obavljao pokuse nije bilo dovoljno debelo, a sa
svih strana bijaše opasano trnjem i ｮ｡ｭ･ｩｫ＠ travama, dobio sam iz njega
smolu po kojoj sam ｵｮ ｡ｴｯ＠ njezinoj oskudnosti mogao ｺ｡ｫ ｬｪｵ ｩ ｴｩ＠ da je izvrsne
ｫ｡ｶｯ･ Ｎ＠ Na imanju Zlosela postoji golema ｫｯｬｩｮ｡＠ triša lja, ali barbarstvo
stanovništva, koje ｳｩｪ･＠ sve vrste ､ｲｶ･｡＠ i grmlja gdje god stigne, ne dopušta
im da narastu do visine koja je nul.na za dobivanje znamije si rovine.
Obilje izvora, koji izbijaju u podnožju brda i miješaju se sa slanom vodom
u zloselskoj drazi, primamljuje velik broj raznovrsnih riba. Nisam ondje
potanko isrraživao zalurole vrsre koje se ulove, pa ･ｴ＠ stoga biti nezadovoljni
mnome kao ihtiologom. Predmet mojih istraživanja bile su samo one vrste
koje prolaze u izobilju i srnino, pa dakle zaslužuju pažnju Vlade u pogledu
narodne privrede i trgovine. Volio bih da mogu objaviti rat ribi sa Sjevera,
koja nam preplavljuje našu Italiju, kao što su ljudi ｩｮ ｬ ｩ＠ u ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ barbar-
stva; i smatrao bih se sretnim da mogu ribare iz Jadrana naoružati protiv
stranih trgovaca.
•
Svako godišnje doba dovodi jata riba u zlosclsku dragu. U hladnim
111jesecima, osobiro u dane kada se zima ｮ｡ｪ ｬｪ ｵ･＠ ｯｳ ｪ ･｡Ｌ＠ onamo nagrnu glavati
cipli, primamljeni ｭｬ｡ｫｯ ｵ＠ slatke vode koja izbija iz urrobc brda i odmah sc
miješa s morem prije nego što sc u nju utisne sruden zrak. Stanovnici obližnjih
sela pohitaju na ta mjesta s nekom vrstom mreža koje sc na njihov\J ｮ｡ｲｪ･ｵ＠
zovu frttiate ili spaventi (plašila), a širina im je prikladna za te ｰｬｩｮ･Ｎ＠ Povici i
oni kOJI na lcdima " Jerolim ｄｲ｡ｧｮｩ＠ ＠ ｖｲ｡ｮ (1738-1821), živio j< ｰｯｶｵｭ＠ u Zlosdima (danos Pii'()Y•C),
ｯ､｢ｩｪ｡ｵ＠ ｯｮｵ･ｩ＠ｰ biskupski nnlov ' službu. Dopisivao ｾ＠ osim s Fortisom, s c..aroui r<m,
Dandolom i drugim uCmim i glilSO"i1im ljudinu svoga vmn<na.
103
 ---- lll
/ll

\ l
\

l\
f

J l l
/

\ •

Xl

/l\ .

\ll \ Ill
'
udaranje vesala, kolaca i kamenja po vodi preplaše ciple koji se daju u bijeg i ｫｬｯ｢ｵｩ｡Ｌ＠ • nego su tako vidljive da sam ih mogao bez ｰｯｭｩ＠ mikroskopa
udaraju u mreže, te ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ dijelom, ｶ･＠ prema naravi svoje vrste, ｩｭ＠ osjete razabirati, te otkriti da im boja nije srebrnasta nego da ｶｵ･＠ na ｳｶ ｩ ｪ･ ｴｬ ｯｳｭ･ｵＮ＠
prepreku, kliznu preko nje. Ribari sa sela pozorno ･ｫ｡ｪｵＬ＠ pa sabljama i Njihova pak duljina tako znatno premašuje obod ｫｬ ｯ｢ ｵ ｩ ｡＠ da sam ih mogao
handžarima ubiju vel ik broj bjegunaca. ｐｲｯｬｪ･＠ dovodi u te vode žutice, ribe dari naslikati izvan vode gdje su se sami od sebe skupljali u ｳｮｯ ｰｩ ･Ｌ＠ kako ･ｴ＠
iz roda raža, ali ｴｶｲ･ｧ｡＠ i vlaknastijega mesa. Kada poslije zrak otopli, tu stižu i.h vidjeti na Fig. Va (str. 104-105) na kojoj je prikazana jedna nepravilna
srdele i skuše u velikim jatima. Ali ｵｮ｡ｴｯ＠ tolikom obilju i raznovrsnosti riba androsace u obodu samoga ｫｬｯ｢ｵｩ｡Ｎ＠ Ill. Našao sam poneki primjerak na
selica, te ･ｳｴｯｭ＠ na ｶｲ｡ｮｪｵ＠ riba lutalica, lijeni Z loseljanin nimalo ne nastoji kojemu se više nisu vidjele niti nego se iz sredine ｫｬｯ｢ｵｩ｡＠ uzdizao nekakav
da to iskoristi. On se zadovoljava time da živi od dana do dana i da poždere, ｲｵ｡ｫ Ｎ＠ ｎ｡､ｪｵｩ＠ se da ｵ＠ ih ponovo ｰｲｯｵ｡ｶｴｩＬ＠ zanemario sam prve primjerke
･ｳｴｯ＠ bez kruha i ikakva ｺ｡ｩｮＬ＠ svu ribu šro je ulovi na spomenuti ｮ｡ｩ＠ ili s koji su mi došli pred ｯｩ＠ u mjesecu kolovozu; zatim sam se ｰｲ ｩｬ ｮ ｯ＠ udaljio od
ｰｯｭｵ＠ nekih drugih, jednako barbarskih sredstava. Sipe su ｯｰ｡＠ hrana tih Zlosela i više ih nisam imao prilike vidjeti. IV. Poneki pur androsace ima dva
nemarnih stanovn ika u ｰｲｯｬｪ･［＠ love ih rako da u vodu metnu mnogo lisnarih ｫｬｯ｢ｵｩ｡Ｌ＠ jedan povrh drugoga, kako ih prikazuje Fig. Vl; a nalazio sam ih
grana kakva god drveta i tu se one nahvaraju da ·odlože jaja. Kada bi se tražilo (ali mnogo ｲｪ･Ｉ＠ i dvodijelnil1, kao što to vidite na Fig. Vl!. Jedini primjerak
neki složeniji napor, vjerujem da bi oni radije postili nego ga izvršili. Toliko dvodijelne androsace, koji se mogao ｳ｡ｵｶ ｴｩ＠ na mom dugom putovanju,
mrze vlastito i ｲｵ･＠ dobro da su u sve ｰ ｬｩ ｩｮ ･＠ u drazi nabacali veliko kamenje, oštetio mi se poslije ovdje u Mlecima pošto sam ga s užitkom pokazao
samo da ｳｰｲ ｩ ｪ･＠ ｵｶｯ･ｮｪ＠ mreža ｰｯｴ･ｧ｡＠ na ko je im se spremao gospodar, nekolicini ljubitelja prirodnih ｮ･ｯ｢ｩｳｴ Ｎ＠ Od onih s dvama ｫ ｬ ｯ｢ｵ ｩ ｩｭ ｡ Ｌ＠ koje
premda bi od rukovanja tim mrežama mnogi ljudi iz sela ｩｺｶ ｬ ｡ｩｬ＠ svakidašnju su manje rijetke iako nisu ｯ｢ｩｮ･Ｌ＠ neke sam poslao da ｵ＠ u zbirku našega
korist. ｏｰ･ｮｩｴｯ＠ svi seoski stanovnici uz obalu jednako su lijeni i opaki, ｵ ･ ｮｯｧ＠ prijatelja, ｢ｯｴ｡ｮｩｲ＠ doktora Amonija Turre iz Vicenze.30 Budem li
možda zato što ih štite preblagi zakoni i što su ｩｺｪ･､ｮ｡＠ sa svojim gospoda· oper putovao u Dalmaciju, kako je vjecojatno, zavaravam se nadom da ｵ＠
rima. Izvan svake je sumnje da bi za ostvarenje ｳｲ･＠ toga primorskog ｭｯｩ＠ dati i ｲｯｮ ｩ ｪｵ＠ anatomiju androsace i bolje nacrtanu nego što je Donati-
ｰｵ｡ｮｳ ｴ ｶ｡＠ valjalo kao glavno ｯｲｵ･＠ upotrijebiti batinu, to jest ono sredstvo Jeva.
što bi slabo pristajala stanovnicima sredozemne zemlje koji su posve druge
ｵ､ｩ＠ i koji bi se umjerenom ｢ｬ｡ｧｯｹ＠ vlasti priveli kojoj god stvari na korist 7. O ｯｴｩｵ＠ Sustipancu
njima pojedincima i narodu u cjelini.
U ribnjacima šro su na podnožju ｯｴ ｩ ｡＠ Sustipanca i služe malobrojnim i
siromašnim fratrima koji na njemu stanuju namnožila se vrsta androsace, a
zajedno s njom su i razne vrste morskih kukaca dostojnih posebne pažnje, od
6. Zapažanja o vrsti androsace kojih neki tumaraju vodom, drugi su prilijepljeni za kamenje, ostal i se
napokon ｰｲ･ｯｵｪ＠ morskoj salati, virsoidima, morskoj mahovini i zelenim
ｍ･ｵ＠ mnogim podvodnim stvorovima u zloselskoj drazi osobitu pažnju algama. T u sam pokupio i neku simu vrs n• petokrake i hrapave ｺｶ ｪ ･ｺ､｡＠
zaslužuje vrsta androsace koju je Vitaliano Donati ubroj io medu biljke, a kojoj odgovara Linneova Asteria aculeata; zatim ba buru, ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ bukcinire i
Linne medu zoofite pod imenom tubu/aria acetabulum. ｎ･ｵ＠ vam ｲ･ｩ＠ na koju porporite, te mitule kojima se ljušture ne sljubljuju; kamenicu; dvije vrste
od tih dviju strana ja naginjem, jer još nisam dovoljno ｵｰ･ｮ＠ da bih se mogao hitona, jednu u snopovima, drugu bez njih i šarenu; ｳｩｵｮ･＠ nautilite i
ｯ､ ｬｵ ｩｴＬ＠ a vjerujem i da prije toga treba ｰｲｯｵ｡ｶｴｩ＠ androsace više od jednoga ｧｵｪ｡ｶｩｳｴ･＠ serpole, a bile su mi pred ｯｩｭ｡＠ i druge vrste koje su ｺ｡ｪ･､ｮｩｫ＠
• • • v

godišnjega doba. Do ovoga trenutka priznat ｵ＠ vam da mi ra vrsra, ni kada svtm m1esnma nasega mora.
sam je gledao živu, ni kada sam je suhu pozorno promatrao pod mikrosko· Na obalama roga ｯｴｩ｡＠ vidi se mnogo ulomaka rimskih crepova i vaza.
pom, nije pokaz.ala ｯｩｧｬ･､ｮ｡＠ obilježja zoofita. ｕｳｰｯｲ･ｵｪｩ＠ Oonarijeva T u su iskopani i mnogi natpisi, ali nj ih je fratarsko barbarstvo razbilo u
zapažanja s prirnjercima što sam ih izvukao na ｲ｡ｺｬ ｩ ｩｴｭ＠ mjestima u zloselskoj komade da njima ｰｯ ｬ ｯ ｩ＠ neko njihovo bijedno dvorište. I danas se vide,
､ｲｾｺｩＬ＠ osobito s onima s ｯｴ ｩ ｡＠ Sustipanca, dodao sam na rubu njegove knjige ｵｧｲ｡･ｮｩ＠ u jednu zidinu, ostaci nekog natpisa u bronci s kojega su, kako
ｳ ｬ ｪ･､＠ bilješke. l. Vrsta androsace, koja prema ovome autoru veoma rijetko možere i sami povjerovati, skinuta slova. Na ovoj hridi vjerojatno je bilo
izraste više od palca i pol u našem moru, nalazi se dulja od tri palca u blizini groblje, prema hvalevrijednu ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ starih koji su bili razboritiji od nas, te su
spomenutog ｯｴｩ｡＠ gdje raste gorovo na površini vode. ll. Niti koje izbijaju iz gnjilež lešina nosili daleko od naselja da bi barem mrtvi prestali škoditi živima.
udubljena glji vasta poklopca ne samo što nisu tako tanke i trošne te se ne
di Storia Naturale, etc. srr. 30. i 31.
• DoNATI , Saggio
mogu razabrati ni pod mikroskopom osim kada je androsace u vodi, gdje se V'
A ..
30
. ntontO Turra (1730- 1796), ｬｩｪ･ｮ ｩ ｫ＠ i ｢ｯｴ｡ｮ ｩ ｡ｲＬ＠ kasnije ｯｳｮｩｶ｡＠ i vlasnik riskate u
pojavljuju meke i srebrnaste, a toliko se pružaju da mogu. ､ｯｴ｡ｩ＠ obod tcenz.t. Muž Fonisove prijateljice Elizabete Camintr.

106 107
 8. O otoku Mrmen1 osobiro po ｰｬｩｮ｡ｭ＠ blizu seoceta Hramina gdje su nekad bile solane.
Najdraži 7..anar Berinjana, stanovnika zapadnoga kraja ovog otoka, jcsr skup-
Tri milje od ｯｲｩ［＠ Susupanca leži orok Murter; šibenski pisci iz XVI ljanje! ｭｯ･ｮｪｾＬ＠ predenje i tkanje bmisrre za kojom odlaze u porragu do obala
ｳｴｯｬｪ･｡＠ vjerovali su da je ro Plimjev ｃｯｬ･ｮｴｭｲｳ｡ｪｵｩ＠ se na dokaz njegove lsrre ｴｾ＠ oroctma Kvarnera. Od nje prave plamo ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ debljine, koje služi
udaljenosti od ｵ｡＠ Titim..r. t.clio sam posjetiti ro mjesro gdje je u starini ｾ＠ vrece, .a kark:rd za. ｳ･ｬｪ｡ｫ＠ ｫｾｵｬｪ･＠ i suknje; oema sumnje da bi od re biljke
ｪ｡ｭｮｯ＠ bilo neko ｧｲｫｯ＠ ili rimsko naselje; ali na njemu je ｳ｡ｵｶｮｯ＠ malo tztšle bolJe rukorvorrne kada bt JC se ｯ｢ｲ｡ｩｶｬ＠ s manje grubosti. More im
tragova znamijeg staništa. Jedini znaci starog prebivališta stari su crepovi i sluii t.a namakanje svežanja.
krhotine ｶｲ･｡Ｌ＠ te poneki ｯ｢ｲ｡･ｮｩ＠ kamenovi medu kojima sam zapazio
predivnih komada krovnoga vijenca što su pripadali nekoj ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｯｪ＠ i
dobro zasnovanoj gradevim. 1\'enJetko se u okohci ｮ｡ｵ＠ novci i narpisi, ali 9. O Tribunju, Vodicama, ｐｲｶｩｵＬ＠ Zlaritrrt i Žirju
zbog ｳｵｭｮｪｩ｡ｶ･＠ naravr stanovnrŠIVa veoma je tes1co njima se o korisriti.
Poitlio sam vidjeti nekr rskopam kamen na kojem je napisano ime grada Kada se nrde iz munerskoga rjesnaca, prvo naseljeno mJesto koje se
Colenruma. Ondje mr je re&no da su donedavna na vrhu brijega bili ostaci ｾ ｵｳｲ･ｭ＠ du7 kopnene obale jest T ribu nj ili T reboca:mi, osamljeno, ružno i
zidina, ali su razrušeni da sc od nj rh sagradi Gospina crkva zvana Gradina. To Jadno selo okruženo zidinama i kamenitim mostom spojeno s obalom. T u se
selo je u starini nosi lo nekakvo ime; i roje pouzdano, jer se na ljepšem i sladem porkraj prošlog ｳｴｯｬｪ･｡＠ rodio Papica, 31 nadareni seljak koji je za sobom i
položaju nije moglo smjestiti. Brežuljak se uzdiže u blagoj padini i vlada nad ｾｳｬｩｪ＠ ｾｭｲｴｩ＠ osravio glas zb?g mnogih pjesama što ih je wao izmišljati
mot"'lkim rukavom koji je prepun ｯｴｩ｡＠ i nova, n vidik se s njega pruža, pJeV3JUCt uz gusle. Ntsam uspro ｰｲｯｮ｡ｩ＠ nijedan zapis njegovih srihova.
preko dijela brda u okolici Zadra, sve do Velebita. Mali šumoviti ｯｴｩ＠ Veli Selo Vodice, koje je malo više od miJje udaljeno od Tribunja, dobilo je ime
Vinik, Tegina i Mali Vinik ｰｯｶ･｡ｪｵ＠ ljeporu roga mjesta. Zatim, cijeli orok po velikom tzobilju vode što se tu nalazr ｢ｵ､ｩ＠ da voda u wim sl 3 venskim
Murter, koji ima opseg od ｲｩｮ｡｣ｾｴ＠ milja, ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ je dijelom obradiv i morao ｮ｡ｲｪ･ｩｭ＠ ｭ｡ｩ＠ acqua. Ipak se ne moie ｲ･ｩ＠ da Vodice obiluju bunarima· ru
je davnri bogare plodove onim stanovnicima. Današnji Murterani ne uživaju posroji jedna podzemna rijeka, manja i manje potonula od rijeke sn ｾ､｣ｮｻｭ｡＠
osobiro dobar glas; kažu da u ｾｶ｡＠ kom ｡ｭ｣ｵ＠ lupe;ia na moru ima barem jedan u .Modani, ｾｬｩ＠ bre naravi. ｔ･＠ izmedu sloja i sloja !)baJnoga mramora, n za
od tih ｯ ｴ ｯ｡ｮ＠ koji služi kno peljar i vod i tO pošteno društvo po ｮ｡ ｪｺ｡｢ ｡･ｮ ｩﾭ pl une ne dnJC osobito zdravo ｰｩ ･Ｎ＠ Gdje god sc iskopa zdenac, ru sc bez velika
jim uvalama. Tjesnac što dijeli otok Murter od kopna prepun je manjih ｴｲｾｫ＠ ｮｾ＠ istoj dubin i nade željenu voda. Izgled naroda, skupljena u crkvi, nije
brodica koje se boje izložiri moru u pogibeljna godišnja doba. Zbog roga se ru ｾｮ｡ｊｶ＠ to bogursrvo. Ali tlo u Vodicama, kol iko sam mogao vidjcri oko ｫｵ｡Ｌ＠
diže ugledno selo s dobro ｮｾｩｪ･ｭ＠ ｫｵ｡ｭ Ｌ＠ i u njemu smruje dobar broj lilJe ｮ･ｨ｡ｾｯ［＠ a i strmina obale je binga, uzdiže se rek roliko koliko je potrebno
ｩｭｵｮｨ＠ trgovaca, premda su na rom mjcsru obližnje hridi i ｳｵ･ｬｮｯ＠ kopno, da sc zemlJa zakloni od ｮ｡ｾｲｪ＠ valova. Nekoliko dobro ｯ｢ｲ｡･ｮｩｨ＠ otoka i
kao i mr:unomi bregovi na samom otoku, zaista goli, re rasruiuju pokaziva· ｯｲｾ｡＠ daju ｲｯｾ･＠ selu veoma mio ｩｾＺｧｬ･､Ｎ＠ Jedan su od ｺｮ｡ｪｩｨ＠ ｮｪ･ｧｯＬｾｨ＠
njem neplodnosti koja iu7jva užas. Mramor roga i susjednih manjih otokii protzvoda, kao t u Tribunju, maraske kojima ospkrbljuju rvomice rozalija u
pun je morskih tjele!aca koja vjerojatno pripadaju rodu ortocerata; na nekim Zadru i Sibeniku.
mjestima izbušili su ga ｫｮｭｯｴ､Ｌ＠ a oni ovdje rasru do ｶ･ｬｩｮ＠ koja me ｐｲｶｩＬ＠ Zlarin i tirje najnaseljeniji su i najugledniji oroci pod šibenskom
iznenadila: neki dužinom premašuju ･ ｴｩｲ＠ pariska palca. ｵｰｲ｡ｾｭ［Ｎ＠ oni dnju moru velik broj ribara, a zemljištu neumorne ruke koje
Vlasnici zemljišta na oroku Murteru u grdnim su neprilikama. Kmerovi ｵｺｧｾｊＳｕ＠ ｴ ｺｶｾｮｯ＠ Ｎ ｳｲｯｾ･＠ i ponajbolje masline. ･ｲ､ｳ＠ mreža ｰｯｲ･ｧ｡＠ iz
misle da su im obavezni davati samo petinu vina što ga uberu i ništa više. Zbog godme u godmu rzlatt rz luka ovoga otoka i bogatim ulovom olakšava život
roga se lou vrlo malo goji, a podmukli seljaci radije se bave maslinom iako je mnogim obircljim?. Dao Bog da dodu ､ｯｫｲ｡ｪｩｴ＠ nakupoe usoljcnih srdela,
ona podložna ｶ･ｩｭ＠ štetama ili pak zemljište prepuštaju stadima. Neposluš· ｧ｡ｶｵｾＬ＠ ｳｾｵＱ＠ t opala u ｭｬ･ｴ｡ｫｯｪ＠ luci! Mogli bismo ｩｳｫｬｪｵｴ＠ velik dio re
nosr kmetova potpomognuta kobnim prilikama ､ｯｾＢｏｩ＠ u smrmu opasnost ｳｭｾＡｊｴ･＠ t nezdrave ribe šro nam je od ｰｯ･ｴｫ｡＠ ovoga ｳｴｯｬｪ･｡＠ u sve v«oj
vlasnike zemljišta kada ždc uzeti ono malo što im pripada i osrvariri najmanji ｫｯＡｲｩｮｴ＠ ､ｯｶＺｾ･＠ Nrzozemci, te truje uboge trpeze na5rh seljaka. Na jednom od
dio svojih prava. l poljoprivreda trpi posljedice roga opaka sustava koji je Ovth otoka zaustavio sam se mnogo dana; zbog nade da bih mogao korisriri
potekao u zlosretno doba po3asti ili provala barbarskih plemena, a valjalo bi ｳｶｯｾ･＠ ..ｮ｡ｲｾｵＬ＠ mnogo više sam se bavio tim predmetom nego prirodnim
poželjeti da se bolje uredi u ovom sremom ｳｴｯ ｬ ｪ･ｵ＠ mira i promicanja zammiJrvosttmn kojima možda obi luje obližnje more. ｎ･ｵ＠ vas zadriavati na
narodnoga dobra.
Murterani se ne bave mnogo ribolovom iako kroz rjesnac:e oko oroka T ｾ＠ Ctnt St d• St "/' ｰｵｾｫｴ＠ pjesnik ZV110 Grgo P>pda, t< J• spjcY;w nd<u pj<smu ronv Am<
prolaze velika jara mnn, a poneke se ru izgube, pa ostanu i zimi ｲｵｭ｡ｪｩ＠
ｾｮｯｶＶｴＬ＠ •••nos ll• '• vodotkos Strdara. Vido o tc>rn<; K. ｓｴｯｩＬ＠ Sela ｩｬ＾＼ｮｾｯｧ＠ ltot:ra, Sibmik
,itr.l 41.

108
109
ovom piranju, jer njegove pojedinosti mogu više zanimari ｰｲｩｶ･､ｮｯＭｬｴｫ＠ na površinu? Koliki bi :livi uzorci okamina, za koje vjerujemo da su izgubljene
naume vlade nego ｵ･ｮ＠ strana!. ili istrijebljene vrs1e, dopali u naše ruke? U meni se žarko ｺＮＺｾ･ｬ｡＠ ta želja, ali mi
Sva tri ova moka naseljavali su smri Rimljani; i na svakom od njih nalaze prilike i posljedict! nisu dopustile da je zadovoljim. Umjesto da se predam
se spomenici toga naroda što je poplavio sav ondašnji poznari svijet. Na vodstvu svoga duha, povjerovao sam da je bolje po1ražiti u kopnenim
Zlarinu je u XVI ｳ ｴ ｯ ｬｪ ･ｵ＠ iskopan nadgrobni spomenik neke žene koLa se zvala zatonima ｩｳｴｲ｡ｶｫｯ＠ polje prostranijc u duiinu i bogatije raznovrsnijim
Pansiana i nosila naslov kraljict!. ｔ｡､ｾｮｪｩ＠ ｵ･ｮｪ｡｣ｩＬ＠ kojih je velik broj živio u pojedinostima.
obližnjem gradu, uLalud su istraživali iz koje je zemlje mogla ､ｯｩ＠ jedna takva U nakm se mon• lovom na koralje bave podanici napuljskoga kralja, koji
gospa da osra,·i kosu na tom otoku; 1 ne našavši joj rraga u ｰｯｾＭｩｪ･ｳｲｭ｡Ｌ＠ s su u sluibi vršitelja loga prava. Naši ＰＱｯ｡ｮｩＬ＠ koliko god se ･ｳｴｯ＠ ｺＮＺｾｰｯｬｪ｡ｶｵ＠
vc:likom su ｶｪ･ｲｯｊ｡ｬｾ＠ ｺ｡ｫｬｪｵｩ＠ da Je posrijedi bila neka barbarska lcraljica, na koraljarskim brodicnma, još nisu ｮ｡ｵｩｬ＠ to ｵ､･ｳｮｯ＠ ｵｭｩｪ･＠ kojim se
poslana ovamo pošto je poslužila kno ures u slavlju njezina pobjednika. koralji vade iz naj1ješnjih i ｮ｡ｪｾｶｵ･ｩｨ＠ podvodnih spilja. Ipak bi to ｵｭｩｪ･＠
Nisam mogao ponovo iskopati taj na1pis niti sam mu našao ikakva drugoga bilo dostojno da se ｰｯｴｩ･＠ i ｵｮ｡ｰｲ･ｪＮ＠ Kornlji su veoma skupa roba ｡ｫ＠ kada
rraga osim onoga što mi ga dadoše rukopisi iz tih vremena. se prodaju u prirodnom stanju; stoga je veoma ｵ､ｮｯ＠ što se Dalmatinci ne
ｐｲｶｩ＠ je malena opsega, ali jednako tako visoke plodnosti. Ovdje svi rn7Umiju u ｵｭｩｪ･＠ njihova ｶ｡･ｮｪＬ＠ kad je trgovina šibenskim koraljima
plodovi savrleno uspijevaju; velim, plodovi što ih to pli1ko zemljišre može 1ohko srara.
donositi, to jest vino, ulje, mur\·e i ｶｯ･Ｎ＠ Izgled ovoga ｯＱｩ｡＠ divan je i
izdaleka dok izgled drugih susjedmh otoka ne ｵｧ｡＠ oku zbog previsokih, lO. jezera ｚ｡｢ｬ･＠ i Morinje
krševitih i golih brda. Ime ｐｲｶｩ＠ ｩｮ＠ se da je došlo zbog roga šro se taj otok
prvi susretne kada se ｩｺＮＺｾ･＠ iz šibenske luke; ilirska ｲｩｪ･＠ prvi odgovara našoj Kada se nastavi plovidba duž šibenske obale, dalje od ulaza u luku, dolazi
. . ...
nJca pnmo.
. se do rnvna, ali kamen ira ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ ｚ｡｢ｬＺＬ＠ na kojem je i je1.ero isroga imena
Otok Žirje ｾｰｯｭｩｮｪ｣＠ Plinije pod imenom ｓｵｲｩ ｭ＾ｾ＠ dok ｐｲｶｩ＠ i Zlarin s I10 s ｰｯｭｵ＠ uskoga u mjernoga ｫ｡ｮｬｩ＠ održava vezu s morem. Tｵｭ｡ｲｪｩ＠
mnogima drugima manjima, kojih ima više od pedeset, ｩｮ＠ se, ｺ｡ｪ･､ｮｩｫ＠ tim mjestima, nala1.io sam kapi smole što ｾＬｭ｣＠ cure sa stabala triš.'llja koja su
naziva Celadussac, ｯｩｴ＠ preokrenuv§i ｧｲｫ ｵ＠ ｲｩｪ･＠ liooKtAal>o•• što ｺｮ｡ｩ＠ pus1ili rasti ｴ｡ｭｯｾｮｪｩ＠ pastiri da im pružaju hladovinu sroci za ljetne žege.
Ｚ｣ ｬｯ ｺｶ ｵ ｴｩ＠ ili ｢ｵ ｮｩＮ＠ Plinijcv tekst, ako se sl ij edi ｵｯ｢ｩ ｡ｪ･ ｮｯ＠ ｩｴ｡ｮｪ･Ｌ＠ sadrži j c?.cro je do ｰｯ･ｲｫ｡＠ ovoga ｳｴｯ ｬｪ ･｡＠ obilovalo solanama, kao i nekoliko drugih
golemu horografsku grešku. Da bi sc to popravi lo, dovoljnQ je neznamo oblii njih ｺ｣ｭｬｪｩｾｴ＠ podložni h morskom poplavljivanju. Sada je ru ｲ ｩ ｢ｮｪｾｫ＠
promijeniti interpunkciju i ｩ ｴｮｩ＠ ov;tko: Nec pauciores Tn1cottes (ittsulae) zanemarive vrijednosti, jer se ne ｰｯｳｶ･ｵｪ＠ nikakva pažnja kako bi se u njemu
Ubumicae. Ce/adussa e COtltra S11rium. Bubus, et capris laudata Brattia. • • ｾｲｴ｡ｬ｣＠ ili namno1ile Vt1ite. jedina njegova pojedinost vrijedm spomena jes1
Zai>ra, Žirje je od svih ｮ｡ｪｩｾｬｯ･＠ moru; a ｳｵ･ｬｩ｣＠ ima, ｩｺｭ･ｵ＠ sebe i P•Jesak prepun sim ih ｾｫｯｬｪ｡＠ fine grade, koje su savršeno ｯｵｶ｡ｮ･＠ i katkad
kopna, Kakan, Kaprije i Zmaja n ｩｪ･＠ imc može ｺｮ｡ｩｴ＠ da se na njemu nekad ｮｾｰｵ Ｎ ｣ｮ＠ živim kukcima, a neke od njih još nisu ni opisane. Takva je, na
dobivala smola; Tijat koji su ｯｰｵｳｴｾｩｬ＠ pastiri; Sestrict!, ｯｴｩ･＠ poznare po pr.llnJer, školjka ｾｴｯ＠ je najprije vidite u prirodnoj ｶ･ｬｩｮＬﾷ＠ a poslije pod
izvrsnom nalazištu rvrcla bijela kamena koji bi bio mnogo jeftiniji i trajniji rn1kroskopom, na slici (str. 104-105), Fig. VITI i IX, koja bi nalikovala
nego kamen iz okoli L-e Vict!nze; ｐｲｶｩ＠ i Zlarin koji su obrndeni i naseljeni, te z:uubljcnu jajetu kada ne bi bila spiralno nailijebljena od dna do ruba usta.
mnoge druge ｵｰｾＱ｣ｮ･Ｎ＠ ženska nošnja stanovnici što ｮ｡ｰｵｪ＠ ove Cela d us· Kukac koji u njoj živi nije poklopac nikakve vrste; sav je cm kao ugljen, pa mu je
sae razli ｩｲ｡＠ je od ｮｯＡｾＢ＠ je ｯｴ｡ｮｫｩ＠ s T ruconida ili iz zadarskoga tjesnaca. :tbog te osobine veoma 1dko razabrati ｳｩｵｮ･＠ dijelove. T ako se ovdje nalazi i iiva
Mnogo više nego ostaci rimskoga naselja, koji se još ovdje prepoznaju, m•kroskopska ladica, posve bijela., koju je narisao Ot. Bia.nchi u svom
otok Žirje oplemenjuje lov na korni je koji nikad nije zaludan u vodama oko ｾＡ｡ｶｮｯＢＮＧ＠ djelu• o malo po:tnatim školjkama. ｏ｢ｲ｡･ｮ＠ zemlje u okolici ovoga
njega i koji je prije trideset godina donio golemo bogat>rvo tc dragocjene vrste, Jezera s1ve su i ｲ｡ｪｵ＠ obilnim usjevima.
kada se iznova ot krila jedna izvanredno plodna sika. Ljubitelj prirodopisa, . ｎ･ｾｵｮ＠ Iri milje od ｚ｡｢ｬ＠ slano je jezero Morinje, spojeno s morem
ｰｯｵ･ｮ＠ primjerom vaštga preslavnoga grofa Marsiglija o rome do koliko se ｾｮｲｯ､Ｑ＠ ｾ｡ｮｯｭ＠ što se ｺＮＺｾｶｬ｡ｩ＠ u kopno nasuprot o1oku Krapnju. Opseg
lijepa plijena i ｮ･ｯ｢ｩｨ＠ ｯｲｫｩＺｬ＠ moie ､ｯｩ＠ kada se lovi u dubini koja je Je7cra .JC ｾ Ｎ＠ mliJe, a vrata su mu široka stotinu i pedeset StOpa; dno mu je
pogodna za rnzmnot.avanje kornlja, morao bi poželjeti da nekoliko mjeseci ｮ｡ｊｖ･ｩｭ＠ d•Jelom poknveno a.lgama i muljem, a tako je plitko da u oseke voo
proživi na jednoj koraljarskoj brodici. Koliki bi još nepoznati ljuskari izronili alga 0Sr3JU na ｰｯｶｲｾｩｭ＠ vode na mnogo mjesra. Nepresušni i:tvor Ribnik koji
se tu ulijeva, dom:11nljuje ribe i ru ih zadržava bogatim pašnjacima. vC:Oma
• dysklladoi
• • PuN. Hill. Nat. /.1b. 111. Cllp. u/t.

IlO lli
Iako bi se od roga jezera mogao ｮ｡ｩｴ＠ zatvoreni ribnjak iz kojega bi se sastavljenoga od veoma blistave kristalizacije lisnika i vapnenca; kada se
ｩ ｺｶｬ｡ｩｯ＠ bogat urod svakovrsne r ibe, mnogo ｶ･ｩ＠ nego što su zahtjevi roga jezgre razbiju, ･ｳ ｴ ｯ＠ se ｮ｡ｵ＠ tragovi šupljina podijelje1.1ih pregradom nadvoje.
mjesta. Prema zapadnom kraju Morinja uzdižu se dva ｯｴ ｩ ｡＠ na kojima su l kora b,b uzdužno je izbrazdana poput neaela azbesta; to je drevna koža
morale biti neke ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ u staro doba, jer se vide mnogi klesani kamenovi i životinje koja se prervod la u manje bijelu, manje blistavu i veoma sjedinjenu
temelji zidina. Možda je od tih ostataka potekla narodna predaja da je na tvar lisnika. Tvar c,c koja zatvara tu okaminu i skriva joj vanjske obrise
mjesru što ga sada zauzimaju vode u davnim vremenima ležao grad koji je ｯ｢ ｩ ｮ｡＠ je bjelkasta rvrda stijena. Predugo bi trajalo ()pisivanje svih ｲ｡ｺｬｩｴ ｨ＠
iznenada propao u zemlju. Ribolov kojim se ovdje bave stanovnici obližnjih oblika ove vrste što se ｳｵｲ･＠ okamenjeni na dalmatinskim obalama, gdje
sela ｳｬｩ｡ｮ＠ je ribolovu u ｰｬｩｮ｡ｭ＠ Zlosela. Ljuskari iz jezera Morin je gotovo Donati nije našao gotovo nijednu prepoznatljivu okaminu. Ipak vam želim
su posvema jednaki dobro poznatim ljuskarima u ｭｬ･ｴ｡ｫｯｪ＠ laguni i Comacc- dodati još jednu (Fig. XIV) da vam pokaže komad kamenita ortocerata
hiju ; ako more i donese sjeme drugih vrsta ko je vole dubine, one se ovdje ne kojemu je vanjska površina prugasta i ižlijebljena poput ｳｲｩｫ｡ Ｎ＠
šire nego se ｶｲ｡ｪｵ＠ u prostranije vode. Od mikroskopskih lj tiskara u Morinju, Plitak i uzak tjesnac, koji za oseke ne dopušta prolaz ｡ｭ｣ ｩ ｭ｡Ｌ＠ dijeli ovaj
osim raznolikih Amonovih rogova i drugih tjelešaca ｺ｡ ｪ ･､ｮｩｫｨ＠ gotovo svim ｯｴｩ＠ od kopna; a kada se dobro ｰｲｯｵ･＠ suprorne obale, ｯｩｴ＠ se prepoznaje
ｰ ｪ ･｡ ｮｩｭ＠ i muljevitim dnima u Jadranu, ovdje se vide mnogi porpiri ｳ ｬｩ ｮｩ＠ da ova razdvojenost nije jako stara. Rt Šimun-školja što se pruža prema
onima što ih vaši brLaci oko Bologne znaju katkad donijeti pošto ih odvoje od susjednom žalu ｧｲ｡･ｮ＠ je od bijeloga slanog mramora•, a takav je i raj žal koji
morske zemlje s viših bregova. l Botro pokraj Brendole u qkolici Vicenze mu odgovara. Možda je prostor ｭ･ｵ＠ njima u starini iskopan da se iz njega
mnogo ih donese. Njihova prirodna ｶ･ｬｩｮ｡＠ ne premašuje polovicu gola zrna ｩｺｶｵ･＠ sirovina za gradnju; ovo mi se ｮ｡ｧｪ･＠ ｩｮ＠ to vjerojatnijim što je
prosa. Kada ih se ｰｲｯｵｩ＠ pod mikroskopom, vidi se da su svi sastavljen i od bijel i slani mramor sa Šimun-školja ｳ ｬｩ ｡ｮ＠ starome kiparskom mramoru koji
tankih stijenki koje su veoma nepravilno isprepletene ｴｶｯｲ･ｩ＠ tako velik broj se upotrebljavao za rimske kipove. Korozija zbog morske soli na onom dijelu
･ｬｩｪ｡＠ za poli pe koji ｩｺｧｮＱ ｵ ｪｵ＠ taj maleni grad i u njemu stanuju (str. 104-105, ovoga sloja što ｮ｡ｩｺｭｪ･ｯ＠ ostaje otkriven i pod vodom, ovisno o izmjeni
Fig. X i Xl) . oseke i pl ime, brazda površinu mramora i ogoljuje mnoštvo krhotina kristali-
Zemljište oko ovoga jezera jednako je po ｫ ｡ ｫ ｶｯｩ＠ zemljištu oko ｚ｡｢ ｬ ｡＠ i zirani h morskih tjelešaca koja ga tvore. Prirodnjaci, ｭ･ｵ＠ njima i neki
s njime rvori predio Donjega polja koje je jezgra šibenskoga ｰ ｯ､ｲｵｪ｡Ｎ＠ ｏ｢ｩｮ＠ najslavniji kao što su Swab i Raspe, vjerovali su da je smjesa slanih mramora
dalmatinski mramor i jedna vrsta meka ｬ ･｡ｳｴ＠ kamena prevladavaju u lišena stranih tijela; i zaista, ni ja se ne bih usudio rvrditi da svi oni sadrže
najvišim dijelovima ovoga komada zemlje uz more. Kada sam se primakao njihove raspoznatljive ostatke. Ipak bih želio, prije nego što to poreknem,
podnožju viših bregova, vidio sam da je sastavljeno od otvrdle gline, poput posjetiti nj ihove kamenolome i vidjeti u njima komade koji su dugo bili
žala u blizini Zadra. izloženi morskom zapljuskivanju i d jelovanju zraka i sunca. ｩｮ ｩ＠ se da
mramor iz Carrare, barem na prvi pogled, može potpasti pod ｵ･ｮｯ＠ i mudro
objašnjenje slavnoga gospodina Raspea. l3ilo što mu drago, ne može se dovesti
11. O Šimun-školju i Rogoz.nici u piranje da bijeli mramor sa Šimun-školja nije ｴｯｮ＠ od iste smjese kao
starorimski kiparski mramor; stoga bi bilo veoma važno pomno ｰｲｯｵｩｴ＠ to
More koje zapovijeda putnicima nije mi dopustilo iskrcati se u mjestu koje mjesto da se vidi mogu li se iz njega lomiti komadi ｶ･ｩｨ＠ razmjera. Smiješna je
nosi ime Staroga Šibenika, gdje bih možda bio našao kakav spomenik iz dobre s rv ar pomisliti da se uzme mramor što se vidi gdje viri iz zem lje i da se o njemu
starine. Peutingerova karta ipak ne stavlja u tu okolicu nikakvo staro naselje. stvara sud prema stanju u kojemu je površina njegova vanjskog sloja. Ako
Posljednja primorska mjesta što sam ih posjetio u oblasti Šibenika jesu dva kamenolom na Šimun-školju nije služio u kiparsrvu, uvijek se može oprav-
ｯｴ ｩ ｡ Ｌ＠ Šimun-školj i Rogoznica. Šimun-školj ima vrh od ｯ｢ｩｮ｡＠ dalmatin- dano tražiti neki drugi kamenolom u okolici gdje je gotovo pouzdano da mora
skog mramora; prema podnožju sastavljen je od mekšega kamena koji je pun- biti.
·puncat ｮ･ｯ｢ｩｨ＠ morskih srvorenja što se mogu svesti na rod ortocerara, ali Na ovom sc ｯｴｩｵ＠ nalazi veoma malo okamcnjcni.h kostiju; ali mnogo ih
se ｩｳｴｵ＠ posebnim udovima. Neka od tih tjelešaca imaju nadasve šuplji kastu je više nagomilanih na Rogoznici, te na hridima Mulu i Planci koje n.isu od nje
rvar, ｵｮ｡ｴｯ＠ promjeni što su je pretrpjela; na njima se ｶ･＠ pod osrednjim mnogo udaljene. Položaj Rogoznice tako je izvan ruke da samo silina nepo-
ｰｯｶ･｡ｬｭ＠ razabiru bezbrojne stanice. Pogledajte na Fig. XII jedan od najneo-
｢ｩｮｪｨ＠ primjeraka što ga poslah u Englesku u bogatu zbirku grofa Butea, • MARMOR (Micans} particuH.s spatboso, squamosis. LLNN. Hoc petrificatis destituitur.
slavnog pokrovitelja prirodopisa u tom kraljevsrvu. ｓ ｬｪ ･､ ｵ＠ Fig. X!Jl revno je SWAB.
Za ovaj mramor sa Simun-školja rreba ｮ｡ｩｴ ｩ＠ razliku, tO jest da petrificatis scatet, a istO
narisao grof Faust ｄｲ｡ｧｮｩ＠ ｖｲ｡ｮｩ＠ prema uzorku s Kornatskil1 otoka, što tako i za srarorimski kiparski mramor koji sc veoma ratHkov-ao od slanog mramora s ｧ ｲｫｩｨ＠
sam ga ｳ｡ｵｶｯＮ＠ Unutrašnji dio a,a, simo izbrazdan, jezgra je orrocerata otoka, od kojega su se ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ pravili kipovi.

8 1\u po ｄＺｾ ｬ ｭ ｸｩｪ＠ 113

112
 voljna vjetra može nagnati pomorce da u nJOJ pristanu. Smještena je u
prostranoj morskoj drazi koja može poslužiti kao luka manjim brodovima.
Stanovn ici su joj siromašni i prljavi. U najnižem sloju ovoga ｯｴｩ｡＠ prevlada-
vaju ortocerati u mramoru; u pukotinama su skupine bujna alabastra ili, da
reknemo, prugasta crvena stalaktita. Okamenjene kosti vidio sam daleko od
njihova mjesta nastanka, zarobljene u velikim ｰｬｯ｡ｭ＠ miješana kamena i
ｳ ｬｵ ｡ｪｮｯ＠ postavljene ispred ｫｵ｡＠ tamošnjih seljaka. ｓ･ｴ｡ ｪｵ ｩ＠ se okolicom
prebivališta ｒｯｧｺｮｩ｡Ｌ＠ dogodilo mi se da sam u stancu mramornoga
brežuljka vidio ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ okaminu veoma ｳｬｩｮｵ＠ rogovima, pa mi je palo na
pamet da sam u Javnom prirodopisnom muzeju u Padovi vidio komad od iste
vrste obilježen kao Cornu vaccinum. Vjerujem da su, kako, ceratomorfna
okamina iz Rogoznice, tako i ona druga iz Padove, ortocerati koj ima su ｩ･ｺｬ＠
vrste ili pak žive skrivene u dalekim morima. Vi ･ｴ＠ mi vjerojatno ｲ･ｩ＠ da PUTOVANJE IZ BUDIMA
jednoj svijenoj okamini slabo pristaje ime orrocerata; složit ｵ＠ se da imate
pravo. Stoga ･ｴ＠ ｭｯｩＬ＠ kad god tO poželite, nazvati je kampiloceratom. U DRINOPOLJE
Neka vam ova moja ､ｵｧ｡ｫ＠ pri povi jest posluži kao poticaj da mi
•
uzvratite ｳ ｬ ｩｮｯｭ＠ mjerom; a ako vam se ｩｮ＠ da sam vas zadržavao nezan imlji-
vim srva rima, pokažite svoju velikodušnost ､｡ｪｵｩ＠ mi stotinu za jedan, jer to SASTAVIO 1553. GODINE
zaista možete bez straha da ･ｴ＠ osiromašiti.
ANTUN ｖｒａｎｉ＠
TADA ｐｅｕｊｓｋｉＬ＠ USKORO JEGARSKI BISKUP,
NA KRAJU I NADBISKUP OSTROGONSKJ,
KRAL]EVSKJ NAMJESNfK U UGARSKOJ,
VEUKI KANCELAR KRALJEVSTVA
l IZABRANI KARDINAL SVETE RIMSKE CRKVE

114
 Naslov iz"ornika
ITER BUDA HADRJANOPOU.M
Anno MOLili exanrum
ab Anronio Vtr.mno

FRANI ｄｒａ ｇａｎ ｉ ｕ＠ ｖ ｒａ ｎ ｉ ｕＬ＠

SIBENSKOM PATRICIJU,
DOKTORU OBAJU PRAVA,
IZUZETNOM NJEGOVATELJU
STAROGA PRIJATELJSTVA l ZNANOSTI,
OVAJ VRANCICEV ODLOMAK,
KOJI ZASI.UU.'IO IZLAZI NA VIDjELO,
U ZNAK ZAHVALNOSTI l PRIVRŽENOSTI
PREDAJE, POKLANJA l ｐｏｓｖｅｕｊ＠
ALBERTO FORTIS

•
 ANTUN ｖｒａｎｉ＠ ｓｉｂｅｎａｔ＠

PUTOVANJE IZ BUDIMA U
DRINOPOLJE

O samnaestoga i dvadeset prvoga srpnja 1553. * primio nas je budimski

paša, koji se prema nama pokazao vrlo ljubaznim i razgovarao s nama
ne samo prisno nego i uljudno, mimo svakoga ｯ｢ｩ｡ｪ＠ svojega naroda.
Doduše, to i nije ｵ､ｮｯＬ＠ jer se za nj govorilo da je obrazovan. Sto god smo od
njega htjeli, obavili smo kako smo priželjkivali. Imali smo samo nešto muka s
ｐ･ｴｲｯｶｩ ･ｶｩ ｭ＠ pobunjenicima, jer je nekima od njih u korist kraljice lzabele
slao ｰｯｭ ｯ ＠ iz Temišvar(}, Segedina i Szolnoka, ｩｭ･＠ je ｩｺｲｴｯ＠ kršio primirje.
Na ｲ｡ｩｬｴ･＠ smo ga ｮ Ｎ ｡ｩｮ･＠ ipak odgovorili od takvih rovarenja i na kraju ga
naveli da ｯ｢･｡＠ kako ｮ･＠ ništa na brzu ruku napraviti prije nego stignemo u
Ca6grad. Rekao je, štoviše, da ･＠ ｐｴｲｯｶｩｵＬ za kojega se govorilo da se s
neki m ･ｴ｡ ｭ｡＠ ｶ･＠ pribtižava iz Munkacsa Varadinu, poslati pismo neka se u
ｭ･ｵｶｲｮ＠ primid i ･ｫ｡＠ odluku njegova vladara. Trudio se i uporno
pokušavao da naš kralj ne bi u T ransilvaniju kao novog vojvodu s vojskom
poslao Istvana Dob6a nego potvrdio Andrasa Barhoryja koji je ｶ･＠ jednu
godinu obnašao vojvodsku ｡ｳｴ Ｎ＠ Ipak, govorio je, neka naš kralj sva kako
odustane od skupljanja vojske protiv ｐ ･ｴｲｯｶｩ｡＠ i njegovih pobunjen ika (o
skupljanj u vojske naveliko se ｰｲｩ｡ｬｯ Ｉ［＠ naime, ako ustraje u tom pokušaju, ni
on kao paša ｮ･＠ asta viti na cjedilu prijatelje svojega vladara. 1

. ｾ＠ Ｎｙｲ｡ｮｩ｣ｶ＠ je puropis1 kako najavljuje ｶ｣ ｾ＠ Fortisova posveta, ostao nedovrštn. Nedostatak

ozbllJmJe redakcije lako je ｵ ｯｩｴ＠ i u njegovu sadriaju i u njegovu izrazu: neki sc podaci
nepotrebno pdnavljaju, ekskuni su katkad u izrazitu neskladu s cjelinom teksra 1 )arinske su
fonnulacije ｭｪ･ｳｴｩｮｯ＠ nepreciznije, i nekorekmije, nego šro je ro ｵ ｯ｢ｩ｡ｪ･ｮ＠ u ｖ ｲ ｡ｮ ｩ｡ Ｎ＠
ｾ｡ｧｯ｣ｪ･ｮ＠ pomagalo za razumijevar1je rc-al.ija u ｖｲ｡ｮｩ･ ｶｵ＠ putopisu jest studija Petra Marko-
vaca Putovan;a po balkatJskom poluotoku XVI. vieka. Putovanje A. ｖｲ｡ｮｩ＠ g. 1553 u Carigrad.
Rad JAZU 71, Zagreb 1884, str. 1-60. Valja, ｭ･ｵｲ ｩｭＬ＠ upo1.0riri da je ｍ｡ｲｫｯｶｩ＠ ponekad
ｮ ･ｯｫ Ｑ ｶ｡ｮｯ＠ slobodan u ｰｲ･ｩ｡ｶｮｪｵ＠ onih sekvencija puropisa koje za nj nisu neposredno važne.
Tekst je poslije Forrisa izdao i Uszl6 Szalay Ｈ ｍｯｮｷｴｾ｡＠ Hungariae historica II/2, Pešta
1857, str. 288-334). Tim sam se i1.danjem posluuo ｩｳｰｲ｡ ｶｬｪ｡ｵ ｩ＠ neke banalne- ｮ｡ｪ･＠ tiskarske
- P,Ogreške u Fortisa (npr, kada je ｲ ｩｪ･ ＠ o darwn.ima ili pisanju ma<.1a.rskih imena). Kurzivom su u
PnJevodu orisnuta imena koja su preuzera u grafiji izvornika. Okrugle su z.agrade Ｌ ＬＳ･ｬｮｯ＠ ｫｯ ｲ ｩｾｲ･ ｮ ･＠
za Ｎ ｮ｡ｾｯ･ ｪ ･＠ latinskih ekvivalenata vai11ijih geografskih naziv-a ili za ｯｺｮ｡ｩｶ ｪ ･＠ mjesta iz
｡ｮ Ｎｫ ｊｨ＠ ｡ｾｯｲ＠ na koja se poziva ｖｲ｡ｮｩＮ＠ Osim rijerkih, tradicijom uvjetovanih izuzetaka,
vlastna su une-na u hrvatskom prijevodu redovno ｮ｡ｶｯ･＠ u onakvu obliku kakav je ｵｯ｢ｩ｡ ｪ･ ｮ＠ u
suvrel'henoj onografiji jezika ｩｾ＠ kojl!'ga su porekla. (Prim. prev.)'..
n sve bilješke uz ｖｲ｡ｮ ｩ ･ｶ＠ putopis sasmvio je prevodilac, dr Darko ｎｯｶ｡ｫｩ Ｎ＠ (Pdm. ur.)
1
S ａｈ ﾷｰｾ Ｍｴｯｭ＠ Budimskim bio sc ｖ ｲ｡ｮ ｩ ＠ susreo u travnju 155'3. kada je za hrvatsko-
ugarskoga ｫｲ ｡Ａ ｪｾ＠ ｆ･ｲ､ｩｾＺＧ ﾷ ｮ､｡＠ 1. usp!o ishoditi ･ｳｴｯＧ＿ ｪ ｣ｳ･ｮｾ＠ ｰ､ｭ ｩ ｾＺＢ ｪ ｣＠ .s Turcima. Petar ｐ ･ｴｲｯｶｩ＠
{+1557) srpsk1 JC plcmlc, rodb1nSk1 povezan s Ft:rdtnanclovtm supanukom u hrvatsko-ugarsku

119
 Dvadeset petoga dana istoga mjeseca ro je poštom bilo javljeno Kralju. Dobri Bože, kako je tužno posvuda ilglcdala ｯ､ｬｩｮ｡＠ i prcbogata zemlja, kako
Pošto nas je paša više nego ljubazno pozdravio, ukrcali smo se na ･ｴｩｲ＠ ｶ･＠ je sve bilo ｮ･ｯ｢ｲ｡ ･ｮｯＬ＠ kako su polja i vinogradi zarasli bodljika vim ､ｲ｡･ｭＬ＠
ｬ｡･＠ i u pratnji šest naszada, na kojima su radi zaštite bili mornari-vojnici, kako su se posvuda rijetko mogli vidjeri seljak ili stoka, a kako se ｣ｳ ｲ ｯ＠ vidjela
krenuli iz Staroga Budima.2 Dok smo plovili mimo Budima i Pešte, u znak pustoš! Naš ｬ｡ ｲ Ｌ＠ podrijetlom Srbin, pripovijedao je da se onoliko kmetova
ｰｯ｡ｳｴｩ＠ iz obaju su nas gradova ispratili snažnom topovskom paljbom. Isti taj koliko ih je za naše vladavine bilo u jednom selu, sada jedva može ｰｲｯｮ｡ｩ＠ u
dan srigosmo u grad Rlickeve (Rilzkevi), per panonskih milja od Budima, re rrideser. Sro bi se rek moglo ｲ ･ｩ＠ o ra.zorenlm seoskim naseljima, kojima su ｶ･＠
ondje provedosmo ｳｬｪ･､ｵ＠ ｮｯＮ＠ i imena propala? No dok smo gledali i promatrali ｵ･＠ Drave, opazi li smo u
Dvadeset šcsroga srpnja ukrcali ｾｭｯ＠ se na ｬ｡･＠ tri sara prije sviranja i u smjeru ｐ･ｵｨ｡＠ neko visoko i šiljaro brdo. Kada smo se raspitali koje je to
prvi sumrak stigli u Tolnu (To/na), grad koji je dvanaes t milja od Rackevea. U brdo, doznali smo da ga tamošnji narod zove Harsan.4 ｵ､ｮｯｶ｡ｴ･＠ je srvari o
rom predjelu nismo na obalama Dunava vidjeli nikakvo znamenito ili spo- njemu ｰｲｩ｡ｯ＠ moj kolega Zay, koje se, preuzete od srarih, do dana današnjega
mena vrijedno mjesro osim grada Paksa (Pacchos), koji je okružen samo iznose poput ｵ､｡Ｎ＠ Navodno na vrhu brda postoji vrlo stara i ｶ･＠ napuštena
vinogradima i rri je naše milje udaljen od Tolne. Prema tom gradu naziva se i ｴｶｲ｡Ｌ＠ a u njoj dubok šupalj zdenac: šro god ll nj baciš, a što ｩｮ ｡･＠ prirodno
obitelj Pakosi (Paksy; Paxii), koja je i stara i slavna, rc se ｶ･＠ dug niz godina pluta i ne tone ｡＠ dno, ｯｴｪ･＠ u Dravu, koja ｲ･＠ pod njim per naših milja
ubraja u ｰｬ･ｭｩｫ＠ stalež. sjeverno. Govori se da je ta pojava provjerena s ｰｯｭｵ＠ parke ko joj su
Tu smo ｮｯ＠ proveli u Tolni. Otputovali smo odanle dvadeset sedmoga ｰｲｩｶｳｴ＠ li oznaku i potom je bacili u spomenuti zdenac; nekoliko dana poslije
srpnja, kad je ｶ･＠ sunce bilo visoko, re smo ｳｬｪ･､ｵ＠ ｮｯ＠ i dvadeset osmoga roga ｶｩ･ｮ｡＠ je kako s istom oznakom pliva Dravom.
[srpnja) danju stalno plovili dok o zalazu sunca nismo pristali uz ｴｶｲ｡ｵ＠ Kod Erduta smo jedva uspjeli ｶ･ｲ｡ｴｩＬ＠ jer smo, ｩｭ＠ je zasjao mjesec,
Erdut (Erdevod), koja je ｮ･ｫｯ＠ pripadala rireljskoj prcpoziruri. Ni u ovom krenuli dalje i preplovili dvije milje. Zbog ｮｯｩ＠ nismo mogli vidjcri ｴｶｲ｡･＠
predjelu, za koji se tvrdi da zemljištem obasiže gorovo dvadeset ･ ｲ ｩｲ＠ milje, u Borovo (Boroh) i Vukovar (Va/co), koje su ondje.
vodenim tokovima nešto manje nego dvostruko, nismo vidjeli mnogo mjesta, ｓ ｬ ｪ･､ｧ｡＠ dana, dvadeset deveroga, u osvir dana ukazala nam se tvrda va
jer smo tražili ｲｩｪ･ｮ＠ ｰｲ｣ｩ･＠ i držali pravac ｩＷ Ｌ ｭ･ｵ＠ oroka koji su obrasli samo Sorin (Zatha), koju su Tltrci ne baš rako davno sravniti sa zemljom. Odanle
šumom i odbojno pusti. ｄ｡ｰ･Ｌ＠ ･ｳｴｯ＠ smo bili izvrgnuti opasnosti dok smo se smo se zaputili prema ｶ ･＠ ｰｲ ｩｶｬ｡ ｮｩｪｭ＠ mjestima, stalno u pravom koritu
trudi li ｰｲｯ ｩ＠ neka uža mjesta na rijeci, gadna zbog virovitih zavijutaka, ili Dunava, i naišli na ｴｶｲ｡ｵ＠ Sarengrad (.Atthya), koja je ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ razrušena, a
ｩｺ｢ｪ ･ ｩ＠ debln ｫ ｯｪ［Ｚｾ＠ su tll i tamo izvirivala usred vode, kao hridi vrlo opasne po predsravlja krajnju ｴｯｫｵ＠ ｶｵｫ｣＠ županije i prvu srijemske. U neposred noj je
mornare. Nije ipak dan donio toliko straha i opasnosti koliko ｮｯＬ＠ no uz blizini Sarengrada Vylacchum, koji Srbi zovu Ilok (Uiok), ｮ･ｫｯ＠ vrlo slavan, a
Božju ｰｯｭ ｯ＠ izvukl i smo se ｮ･ｯｺｬｩｪ ･ ｮｩ＠ iako ｵｯｰ･＠ nismo vidjeli Baru ni danas nije bez ｺｮ｡ ･ ｮｪ｡Ｎ＠ Turci ga brižno i pomno ｵｶ｡ｪＮ＠ Pripadao je ｮ･ｫｯ＠
(&tha), znamenitu po svetoj krvi, ni ｍ ｯ ｨ ｡Ｌ＠ znamenit po pOrazu kralja vojvodi Lovri, koji je po njemu nosio nadimak, jer ga je imao u nasljednu
Ludovika. Evo mjesrii koja smo uspjeli vidjeri kada bi se kormilarima ｬ｡＠ vlasništvu.5 Golemi su prihodi dotjecati od ｬｯｫ｡ＮＧｎ･ｵ＠ ipak propusriri da ne
svidjelo vratiti se u pravo korito. T vｲ ｡ｶ＠ Kewzeg, na desnoj obali Dunava, spomenem jedan porez koji se smatrao najnesnosnijim, a zvao se •porez od
posjed obitelji Orbassini, potpuno razrušena i napuštena, ｮ･ｫｯ＠ smještena na ｮｯｶｩ｡Ｌ＠ po rome što se davao jedan ｮｯｶｩＮ＠ Ne znam na temelju ･ｧ ｡＠ se
lijepu mjestu; uz nju je ležao pavlinski samostan. Potom su slijedili manji prikupljao, ali ukupao je iznos roga novca dosezao do šest ｲｩ Ｎ ｳｵ｡＠ zlatnika.
gradovi po imenu Veresmarth i l.Azko, a uskoro i ｵ･＠ rijeke Drave, od kojega Pripovijeda se da je ta daibina podanicima uvijek bila neugodna, teška više
ｰｯｩｮｪ･＠ ｶｵ ｫ ｡＠ županija, a prestaje baranjska. [za ｴｶｲ｡･＠ Erdut, o porpunoj nego što se može iskazati. Zbog roga su ･ｳ ｴｯ＠ svojem vojvodi nudili ｰｬ｡ｴｩ＠
neuglcdnosri koje je gore bila ｲｩｪ ･Ｌ＠ slijeva su manji grad Pathay, utvrda Baian, dvadeser ｲｩｳｵ｡＠ zlatnika godišnje, ako ih oslobodi toga poreza. Nisu ga ipak
koju je nedavno s palila jegarska posada, i selo Zcremltmium, koje u davna nikako mogli un1oliti, ｡ ｫ＠ je izjavio da to ｮ･＠ ｵｩｮｴ＠ ni ako mu stostruko
vremena nije bilo nepoznato, no koje sada ｮ｡ｰｵ ｵ ｪ･＠ jedva nekoliko ljudi.3 plate, da ne bi time povrijedio one koji su ga uveli. S tim u vezi pripovijeda sc o
｣ｴｩ ｮ｡＠ duhovitim izrekama ･ ｴｶｯｲｩ ｣･＠ prvih velmoža Ugarske, ostrogonskoga
krunu IV11.nom Z.poljom. Poslije Zapoljine smrti, kao smratelj njegova maloljetnog sina Ivana
Sigismunda, oštro se opirno Ferdinandovim poku§a/'imn da preutrne vlasr u Erdelju.lstvan OobO i mzdaljina -ovakav: Tolna (5 milja) Baja ( t ) Z<!rtmllyen (6) Wnesmarlh (8) ｵﾧ･＠ rijek< Omve (2)
And ms B.ithory po>nati su onovremeni ug;uslci vc ikali, ｰｲｩ＾Ｑ｡ｾ･＠ Ferdinondovi; prvi se (+ 1572) ｴｶｲ｡＠ Erdewd (4) Walko"""r ttd. (usp. ｍｯｭｾ＼ｮｬ＠ lfu>rgaritu histori(D 1116, Pd1o 1860,
pt0$lavio, rn<du osmi im, i ｪｵｮ｡ ｫｯｭ＠ obrnnom Jegrn, ｖｲｮｯｾ｣＠ ｢ｵ､･＠ biskupije (1552). S',<. 78-79). TeksrološkaJ'• teško6J i to ko se n• Erdut aludira na naein z;, koji u prethodtlOm
l Nan6d je ｭ｡ｮｫｩ＠ naziv za ｾ｢ｮｵ＠ vmu ｲｩｪ･ｮ＠ brodi<:<. dtjelu tWin nema opr.v anja. Tvrdavo Kew:eg (u Fonisa ｯｩｴ＠ greškom K..",.eg) mogla bi biti
J Poslj<dnja ｾｩ｣｡Ｌ＠ onako kako j<o orisnut11 u Fortir.l, ｧｭ｡ｴｩｫ＠ j<o nrodriiva (umjesro porukni castnm1 Ku:togb pokr.oj d;m.Jnje B•ri•J<.
urua, ispr«! rije6 • .•. slijnn je gmd Pathay- stoji ｴｯｫ｡ ＩＮ＠ ｏＮＧ､ｾ＠ j< prev.dmo pmna tekstu u • Upadljiva j<o ｳｬｩｮｯｴ＠ 0\'og:l n:wv> s nntnom brda i utvrde ｬｦ｡ｲｳｮｹ＠ u t....S.rskom ､ｴｾｬｵ＠
Szaby<"'U ...tanju, ali rime problemi nisu rij&IL Ozbiljne ropostof<ke n<downice javljaju se ako lloranj<. u okolici ｓＧｴｫｬｳ｡Ｎ＠ No ｾｫｯ＠ je o njlflr.l ｲｩｪ･Ｌ＠ ｖｲｯ＠ krupno grijdi u procjeni njihov•
podatke ix 0''08> dijtla putopiS3 USj>C>®mo s podacima it ｖｲｯｮ｡＼ｶＮｬ＠ dnevnika s drugoga položaja.
poslani&og purovanja u Carigrad 1567. Ondje j< slij<d mj,.•• - u ilvomoj grafiji i s naznakama S Posljednji odvjetak gla50vi1c obitelJi ｉ ｬｯｫｩｨＨＫ＠ 1524).

120 121
 nadbiskupa Tome, Istvana Bathoryja, M. Orszaga i vojvode Lovre.6 Prva Karlovce (Karon), gdje je ｮ ･ｫｯ＠ stajala i ｴｶｲ｡Ｌ＠ ali su je Turci ｶ･＠ razvalili.
trojica imali su tri grada. Prvi Kemence (Kemena;e), što ｺｮ｡ ｩ＠ ｰ･［＠ drugi Iako je ovom gradu oduzet prijašnji sjaj, smanjena ｧｵｳｴｯ｡＠ domova i stanov-
Karon, što ｺｮ｡ｩ＠ •Šteta<< (= kar); ｴｲ ･ｩ＠ Gyongyos (Gengies), što ｺｮ｡ｩ＠ ·bi- nika, ｩ ｮｩ＠ nam se da od Tolne nismo vidjeli bolje ｯｵｶ｡ｮ＠ i bolje naseljena
serje<•. ･ｴｶｲｩ＠ je imao dohodak od ｮｯｶ ｩ ｡＠ koji se zove filir. Jednom je grada, s brižnije ｯ｢ ｲ ｡･ｮｩｭ＠ poljima i vinogradima, nego što su to Karlovci.
zgodom ostrogonski nadbiskup pozvao ostalu trojicu na gozbu. Kada su se Jedino u njemu srijemsko vino u ovom trenu zadržava neki glas o svojoj
ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ prijateljski ｰｯ･ ｬｩ＠ nadmetati o ｶ･ｬ ｩ ｩｮ＠ imetka, ｳｬｵ｡ｪｮｯ＠ je prvi negdašnjoj vrijednosti - roli ko je na ostalim mjestima ｯ｢ｲ｡ｩｶｮ ｪ ･＠ vinograda
Bathory, ｵｭ｡ｮｪｩ＠ »Štetnost« imena, izjavio kako posjeduje tolik imetak da zanemareno! Pokraj tog je grada gora Aim (Almus), koju su naši stari nazvali
mu i iz »Štete« ｰ ｲｩｴｪ･ｵ＠ vrlo veliki prihodi. Na to je M . Orsziig dodao da je Fruška gora (Frusca). ｐｯ ｩ ｮｪ･＠ od ｭ･＠ koja razdvaja Sarengrad i Ilok, poznata
njegov imetak tolik da u njega i psi hodaju po biserju. Vojvoda Lovro je po jedinstvenu vinu za ｩ ｪｵ＠ se lozu govori da ju je prvi iz Italije donio i
podsjetio je na prihod od ｮｯｶｩ｡Ｎ＠ Napokon i Toma, kad se ｶ･＠ uz takav posadio car Prob. 8 Ta se gora pruža oko dvanaest milja u dužinu, tri u širinu
povod zapodjenuo taj razgovor, u želji da i sam nešto ｳ ｬｩ ｮｯ＠ pridoda, preleti na mjestu na kojem je najšira, a po cijeloj su - i to sa svih strana, po
brzo u mislima svoj posjed i ｲ･Ｚ＠ »Gospodo, i ja imam ｰ･＠ ili, ako vam se više obroncima i u podnožju- ｺ｡ｳ･ｮｩ＠ vinogradi. Na vrhovima se zelene prijatne
ｳｶｩ｡Ｌ＠ gostinjac, tako prostran da može pružiti ｫ ｯ ｮ｡ｩｴ ･＠ za nekoliko ｴｩｳｵ｡＠ šume, guste, ali. ne i zagušene. Sada, na ｮ｡ｪｶ･ｵ＠ žalost, gora s dunavske strane
ljudi.« - na koju gleda blagim prisojnim padinama, ｳｰ ｵ ｴ ｡ｪｵｩ＠ se sa ši roka vrha
Poslije Iloka je utvrda Corosca, a uskoro i Banoštor (Banmonostra), u dovoljno prostrano i posntpno - ne pokazuje putniku sveukupno ni dvadeset
svoje vrijeme sjedište srijemske biskupije, nekad poznata ｴｶｲ｡＠ i grad, na vinograda! A ｮ･ｫｯ＠ nije bilo mjesta slobodna od šume na kojem nije bila
povišenu i zgodnu mjestu. Sada se prepoznaje samo po položaju i neznatnim ｺ｡ｳ･ｮ＠ loza, pogotovu na izdignutijim brežuljcima koji su bili više izloženi
tragovima ruševina. Za razliku od prije, u njemu živi malo kmetova, a južnomu suncu!
bezbrojni vinogradi, koji su ga s unutrašnje strane nadaleko okruživali poput Ta gora, kako sam rekao, svršava kod Karlovaca i mmo se cijepa na dva
vijenca, zapušteni su i pretvoreni u pustoš .. kraka. Onaj dio koji je okrenut nalijevo, prema unutrašnjosti, zove se Bijela
ｎ･ｵ＠ propustiti da spomenem i ｴｶｲ｡ｵ＠ ･ｲｶｩ＠ (Cierevogii), nekadašnji gora, a drugi dio, koji se ne odvaja od dunavske obale, dobio je više naziva,
posjed Balin ta Toroka, kojemu je pripadao i gore spomenuti Šarengrad? Obje prema mjestima iznad kojih se izdiže; tako, na primjer, Karon heggye, to ･＠
su se ｴ ｶｲ｡･＠ odlikovale istim prednostima i bile na istom položaju, ali ih je ｲ･ｩ＠ ｋ｡ｲｬｯｶｫ＠ gom, i tomu ｳｬｩｮｯＮ＠
zadesila ｳｬｩｮ｡＠ sudbina kao druge: sravnjene su s tlom. Iza Kadovaca slijede ｴｶｲ｡･＠ Slankamen (Zalonkemen) i Titel (Titulium),
Poslije smo dospjeli do grada Kamenice (Kamoncz), u kojem je nekad bilo zajedno s gradovima. Smještene su na suprotnim obalama, a ｭ･ｵ＠ njima u
mnogo stanovnika i ｳｶ･ ｮ ｳｴｶ｡ Ｌ＠ a bio je poznat i po školama. Bio je to jedan vrlo široku koritu ｴ･＠ Dunav. Prva je bila kraljevski posjed, druga je imala
od onih gradova koji su u Srijemu uživali vel ik ugled, kako s obzirom na prepošta. Za Titel smo doznali da je toliko ｵｶ｡ｮｩｪ＠ i naseljeniji od Stanka-
bogatstvo i p lodnost mjesta, tako i s obzirom na odlike i marljivost ｧｲ｡ｮＮ＠ mena koliko smo prethodno rekli za Kadovce. No i ro smo samo ｵ ｬｩ Ｌ＠ jer smo
Moglo se u njemu vidjeti sto pedeset ｫｵ｡＠ ｳ｡ｧ ｲ｡･ｮｩｨ＠ od kamena, u pristalu se uz Slankamen provezli, tik ispod zidina, a Titel smo razgledali izdaleka.
redu položenih, da ne nabrajam one od blata niti mnogobrojne kol ibe Mislim da nema smisla govoriti o ruševinama i rasapu, jer sve je ruševina,
preostaloga puka. Sada se vidi ukupno jedva petnaest slamnatih ｫｵ｡Ｎ＠ Mje- zapuštenost· i pustoš. Mislim da bi jedino trebalo dodati da rijeka Tisa
štan i ｰｲｩ｡ｪｵ＠ da je u gradu razliveno sedam ｴｩｳｵ｡＠ ｢｡ｶ＠ vina kada su ga (Tibiscus)9 ｴ･＠ iz Karpata prvo kroz marmarošku županiju, a potom kroz
Turci prvobitno bili razorili, a vino je poput ｯｶ･ｧ｡Ｌ＠ do koljena duboka I<.umansku ravnicu u Gornjoj Panoniji stiže do tirelskog rta, koji joj je s desne
potoka teklo prostorom trga, koji je na nešto nižem mjestu dijelio grad. strane. Poslije toga mjesra, nakon kratkotrajna toka i gubljenja u ｭｯｶ｡ｲＬ＠
Iz Kamenice smo o zalazu sunca stigli u Petrovaradin Ｈｙ｡ｲ､ｩｴｾｵｭ＠ Petri) i ｵｴｪ･＠ napokon u Dunav jednim jedinim ｵ･ｭＬ＠ nasuprot Slankamenu. Na
ondje proveli cijelu ｮｯＬ＠ jer se nismo usudili ploviti po mraku zbog vodenica torn se mjestu uz Titel prostire neka ｭｯ ｶ｡ｲｮ＠ ravnica, ｶ･＠ duljine nego
širine, koja leži tako nisko i tako je uleknum da se cijela ｮ｡･＠ pod vodom kad
grada Karlovadi: ｶ･ｩ＠ ih je broj bio smješn!n na tom dijelu Dunava, pa su bile
god Dunav ili Tisa nabujaju. ｎ･ｭｯｧｵ＠ je da je pogodna u ratne svrhe, ｾＧＡｏ＠ se
smetnja pravijoj plovidbi.
ｳｪ･｡ｭ＠ da sam jednom prilikom ｵｯ Ｎ＠
ｓ ｬ ｪ･､ｧ ｡＠ dana, rddesetoga, orplovili smo u cik zore i prvo ugledali grad
..
8
Marko A1.uelije Prob, ｲｯ･ｮ＠ 232. n. e, rimski car 276-282. ｖｲ｡ｮｩ ＠ se ｯ ｩ ｧｬ･､ｮｯ＠ poziva na
6
Osim o spomenutom Lovri ｉｬｯｫｭ･Ｌ＠ u anegdoti je ｲｩｪ･＠ o Tomi ｂ｡ｫｵ＠ (Tamas Bak6cz Ｚｖｴｾ｣ｳ＠ iz najpopularnije zbirke rimskih carskih biografija (tzv. Scriptores hi.storiae Augltftae). Usp.
e rdOdi, 1442-1521, ostrogonski nadbiskup od 1497), o ugarskom velikašu, Ferdinandovu •b•d. 28, 18, 8.
pristaši lstv<inu B<ithoryju ( + 1530) i - vjerojarno - o MihoiJyu Orsz.iguJ ugarskom pala tinu .
9
Tibiscus je zapravo ｡ｭｩｫｯ＠ ime za T｡ｭｩｾ＠ ali ｖｲ｡ｮｩ＠ sustavno tako naziva Tisu (usp. npr,
1458- 1484. ｏｊ･ｾｯｶ＠ monografski spis De situ Tran.s.sylvaniae, Moldaviae et Transalpinae cc. 32, 34 itd).
7 ｒｯ､ｮ｡･ｬｩｫ＠ poznate onovremene ｰｬ･ｭｩｫ＠ ｯ｢ｩｴ･ ｬｪ ｩｾ＠ zagJavio u mrskom zarobljeništvu. ａｭＬｫｯ＠ je ime za Tisu Tisia ili Pathissus.

122 123
 hri smo dan stigli do Sbnkamena i potom do Zemuna (Zemlinium), koji je tvrdave. J ovo je naselje smješteno prema sjeveru, nasuprot Dunavu i Savi.
smješten nešto malo prije Beograda. Nek<X su to bili rvrdava i grad, koji su u ｉｳｴｯｮ･＠ obronke uzvisine, gdje su vrara gornjega grada, i južnu, unuiTllšnju
davna vremena naši Ugri napravili da bi opsjedali Bcogrnd. Sada je ｲｶ｡＠ stranu zauzimaju vrlo prostrana i gusto naseljena ｰｲ･､ｧ｡ Ｌ＠ ispremiješana s
srnvnjena sa zemljom, a grad prervoren u selo. Slankamen je, ｭ･ｵｴｩＬ＠ vrtovima. Na zapadu, gdje je smještena ｲｶ｡Ｌ＠ golemo je i prostrano
podjednako 1 rvrdava i grnd. T vrdava je na uulignurijem dije.)u obale dok se ｳｫｬ ｡､ｾｴ･＠ žjveža za rat, koje se uvijek drži punim za porrebe kakva ｾ＠
grad smJestio u nizini; okružen je, doduše, kamenim zidom, ali je on ranak i pohoda. U blizini nema drugoga ｰｲ･､ｧ｡＠ nego jedino upravitcljsko i stražar·
velikim diJelOm, zbog starine i visoke umske vode, porušen ili probijen. sko skladište, nekoliko nastambi i kolibe robova.
jednako se rako na slabim zidovima, ruševnim zbog srarine, diže i ｲｶ｡［＠ ｎ･ｵ＠ propustiti da nešto kažem o nazivima za Beograd. Stari su ga nazvali
strmo sc ｳｰｵｾｴ｡＠ prema rijeci ·i nema ｺｮ｡ｪｩ･＠ ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ zbog koje bi Alba Craeca, vjerojatno po ｧｲｫｩｭ＠ ｯｳｮｩｶ｡ｭ＠ koji su prvobitno držali te
zasluživala spomen. predjele. To se moie vidjeti u sedmoj knjizi kod Strabona, koji rvrdi da su ovi
U Beogradu smo mogli pristati još toga dana, jer je od Slankamena udaljen krajevi, koji su se ｮ･ｫｯ＠ nazivali Mczijam5, bili blizu ｄ｡ｮ＠ (7, 3, 10-12). 11
samo ･ｴｩｲ＠ naše milje, no kako su naši ｶｯ､ｩ＠ ｯ､ｬｵｩ＠ da onamo stignemo Ne moram ni spominjati nadošli narod - srpski, dakako - privri.en ｧｲｫｩｭ＠
ujutro, te smo ｮｯｩＬ＠ uz lagano veslanje i nošeni gotovo ｩｳｫｬｪｵｶｯ＠ ｲｩｪ･ｮｯｭ＠ ｯ｢ｩ｡ｪ ｭ｡＠ i vjeri, niti b1l0 što drugo o ｇｲｫｯｭ＠ Carstvu koje je nek<X bilo
strujom, oko ｰｯｮｩ＠ stigli u Zemun i ondje proveli osrarak ｮｯｩＮ＠ prot eglo granice vrlo daleko. Rimljani su ga poslije nazvali Taunmum, 12 kako
PoslJednJega dana srpnja usrali smo sa suncem i došli pred Beograd se može vidjeti kod Ptolemeja i drugih geografa. Objašnjenje za to ni iulaleka
ｧｬ･､｡ｪｵｉ＠ unaokolo i ､ｩｶ･＠ se vjekovna prekrasnu položaju mjesta. Stara i nije lako ｮ｡ｩＮ＠ Ugri ga zovu Nandor Alba, po obližnjem brežuljku '-e« širine
dugoiTlljna želja da vidim grad potakla me da g3 opišem što je ｭｯｧｵ･＠ nego visine, na kojem je zasadena loz.1, a narod ga još i sad zove Nandorov
pnmJerenijc. brežuljak (Ntindor lleggye). ｄｯｭ｡･＠ stanovnišrvo, koje govori ilirskim jezi·
Kada se provcze pokraj Slankamena 1 Zemuna, nizvodno rijekom koja kom, zove ga Slatmi Biograd, to ･＠ ｲ･ｩ＠ ､ｩｮﾷ＠ ili •glasoviti•, zbog hrabrosti
ｴ･＠ od sjevera prema jugu, dolazi se do Beograda. Dunav ondje ubrzo ｳｫｲ･＠ vojnika i ｶｯｪｳｫ｡＠ koji su poslije pada Smedereva i srpske države preostalo
prema zapadu, 10 a pod samim zidinama s ｬ･｡＠ mu, sa zapada, ｰｲ ｩ ｴｪ･＠ Sava, vrijeme proveli u njegovoj obrnni. ｎ｡ｪｭｬｩ＠ pisci ｶ･＠ ga zovu Belgradum,
širokim ｵ･ｭＬ＠ ali ne si lovitim ni Mglim: povezuju se ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ bez zbog bliskosti s ｩｬｾｫｯｲｮ＠ ｲｩｪ ･ｪ ｵ＠ Biograd. Potrebno je na ovom mjestu primijc·
ｵｳｫｬｪ｡ｯｴ ｩ Ｌ＠ kao u kakvu prijateljstvu ili srodstvu. ｖ･＠ se tu obala nešto riti dn su ra ilirska plemena ｮ･ｫｯ ＠ ｯ｢ ｩ ｡ｶｬ＠ tim imenom ｡ｳｴｩ＠ ｮ｡ｪ･＠
ｵｺ､ｩｾ Ｎ｣＠ i nm.lvisujc vodu, ｮ｡､ｶ ｩ ｪ｡ ｪ ｵｩ＠ sc nad njom sa sjevera, istoka i zapada (s sjedišta svojih vlada ra, kako vidimo po ov<;>m Beogradu, po Stolnom Biogradu
južne je Str:lnc prema unutrašnjosti ravnica koja sc prostire nadaleko, bez (Alba Rega/is), po Erdeljskom Biogradu (Alba /ulio) i po ｴｶｲ｡ｩ＠ Belgorodu
uzvisinu, osim humaka i osrednj ih brežuljaka). Ondje, ｭ･ｵｲｩＬ＠ gdje se (Alba Nezter), smještenoj uz rijeku Dnjestar. Za sve se njih govori da su ｮ･ｫｯ＠
smjestio Beograd, diie se ispružena, ravna uzvisina, koja nosi istodobno i bili ｾｪ･､ｩｴ｡＠ vladara. ｓｵ･ｬｩ｣＠ 13eogr(ldu ｰｲｩｬｮｯ＠ je lijep orok, vrlo pogodan za
ｲｶ｡ｵ＠ i grad. Sam grad, ･ｲｶｯｫｵｭ｡＠ oblika, smješten je na istoku, a poduzimanje akcijii.
rrokurasta rvrdava, koja se šiljastim vrhom ｵｶｬ｡ｩ＠ u grad, na zapadu. [u grad i U beogradskoj smo luci ostavili ｬ｡･ Ｌ＠ pa smo se prvoga kolovoza, na
u ｲｶ｡ｵ＠ ugradeno je po srarinskom ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ mnogo gustih kula. 1ema mjesru gdje p<Xinje Gornja Mizija, kopnom zaputili prema Smederevu. Gleda-
sumnje da JC Bcogrnd utemeljen na tragovima starih Grka i Rimljana. Sama ｪｵｩ＠ stalno ｲｶ｡ｵ＠ koja je kod :lmova (Avale; Samovo} smještena zdesna, na
rvrdava nin je vel1ka niti je kao gradnja inllema. ｩｮ＠ se, uosralom, da je ,.;še vrhu brda, dospjeli smo do sela Grocke (Grocka), u kojem je i urvrda koju su
okrenuta prema vod1: zidom je i dvjema kulama odvojena od grada, pa se zato Turci prije nešto ｶｩｾ＠ od tri godme sagradili protiv upada Temišvamna.
i naziva dvostrukom. Na rom je prosroru smještena i ona kula koju je narod Proveli smo ondje n<X i drugoga kolovoza u prvim jutarnjim satima prispjeli u
uvijek najvik volio, a zove se Nebojša (Neboyte). Nije ni osobito lijepa niri se Smederevo (Zmiderovium), mjesto koje svakako zaslužuje spomen, i zbog
odlikuje ｵｲｶ､｣ｮｯＬ＠ ali je masivnija od drugih. U njoj su se držala zvona rvrdave, i zbog grada i ｰｲ･､ｧ｡Ｎ＠ Uzvisina koja je uz Smederevo sprijeda je,
kojima se vojnicima davao znak da pograbe oružje kada je trebalo navaliti na na onom dijelu koji gleda prema Dunavu, ｯ､ｳｪ･ｮ｡＠ i polako se uzdiže od
neprijatelja. ｏｾｩｭ＠ toga naselja, za koje smo rekli da je smješteno na uzvisini i podnožja. ｉｮ｡ ･＠ se pruža nadaleko, na sljemenu i stražnjem dijelu potpuno je
povezano s ｴｶｲ｡ｯｭＬ＠ od uzvisine pa sve do Dunava prostire se i drugo
naselje, okntieno :udovima koji se prui..1ju od gornjeg naselja i ｴｶｲ｡･Ｌ＠ a
imaju oblik ｶｩｾｫｵｲ｡Ｌ＠ JCr je tako zahtijevala 730bljenosr obale. Na dvama
krajnjim kutovima uz vodu nalazi se obalna obrambena ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ u obliku

oo OtosJ<dan bl""': prrma osroku.

124 125
 ravna i prostire se naširoko, a na golemim okolnim površinama ｺ｡ｳ･ｮｩ＠ su trokurasru, odnosno rroroinu obliku, kako smo o Smederevu ｶ･＠ kazali. Ne
ｩｳｫｬｪｵｶｯ＠ vinogradi i ｶｯｫ･Ｎ＠ Od njena podnožja, nalik na donju usnu kakve bih tvrdio da su sadašnje zidine isre one koje je ｮ･ｫｯ＠ imao Tricornium, ali ni
i 1votinje, uzdui obale stere ｾ＠ ravnica, duga otprilike dvije ｴｩｳｵ･＠ koraka, izdaleka ne odbijam pomisao da su ih na njihovim temeljima podigli vladari
široka Jedva upola toliko. Pru7a se sasvim do rijeke, vrlo je niska i uleknura, Mizije; ､｡ｰ･Ｌ＠ lako se ｵｳｪ･ｭ＠ ustvrditi da je romu upravo tako.,.
tako da se i pri najmanjem narastanju Dunava potapa. Grad Smederevo Promotrimo li na kojem su ｰｯｬｩＺｾｪｵ＠ Tetltoburgium, ｵ･＠ Drave, Coma-
smjestio se n; najvišem dijelu tamošnje obale. Grad ima oblik rrokura, ｶ･ｩ＠ je cum, Actmtincrmr, Rittium i Tatmmum - a urok Save u Dunav to nam vrlo
u duljinu nego u širinu, ima visoke zidove i oko rridesct okomitih, ･ｴｶｲｯｫｵﾭ lako ｰｯｾ｡ｺｵｪ｣ Ｍ bez dvojbe bih rekao da je ｔ･ｴｾｯ｢ｵｲｧｩＱｭ＠ ｐ･ｵｨＬ＠ Comacrtm
nih, jednakih kula koje napola iLviruju van, a s unutrašnje su strane po srarom Karlovcr, Acrmtinetmt Kamenica, Rittium Slankamen, baš kao što je U/pia-
ｯ｢ｩＳｊｕ＠ otvorene, dostupne i rndijeljene na nekoliko katova. Osrednje je num Sofija, ｮ･ｫｯ＠ slavno trgovište Dardanaca, a sada Tribala, odnosno
ｶ｣ｬｴｩｮ･Ｌ＠ ipak nešto prostram)i od našega Sopronja. ｉ ｮ｡･Ｌ＠ ｴｲ･ｩｭ＠ je vmom ｓｵｧ｡ｲｾＬ＠ 5mjcltena osamnaest milj:t od grada N"!Ša- 15 Takva mjesta nisu bez
trokuta smješten ｳｵ･ｬｩ｣＠ rijeci dok na drugom, do kojega ､ｯｴｪ･＠ voda, irna lragova stan ne, Jer se posvuda vide razvaline i ruševine z.idina. ｉｮ｡･Ｌ＠ ojelu su
tvnLI\'u goto,·o ｭＧｕ･ｮｵ＠ u grad, ｭｲｩ･ｮｵ＠ trima nešto ｪ｡ｩｭ＠ i ＧＭ･ｩｭ＠ kulama. tu desnu ｯ｢［ｾｬｵ＠ Dunava Rimljani ｮ･ｫｯ＠ zaštitili gradovima i utvrdama u
Vani, ondje gdje gleda prema brdu, cio je okružen podzidcm koje na svakoj kojima su drialr ｶｯｪｮｩｫ･＠ posade prorrv upada ｄ｡ｮＬ＠ kako se može vidjeri
srrani pokazuje rri obrambene ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠ Opasan je jarkom koji je obložen kod Srrabona u Sedmoj knjizi kada kaže da se Dunav dok ｴ･＠ krajevima
zidom i mnogo dublji nego rijeka, pa se voda, kada porreba zahtijeva da ga se ｄ｡Ｓｮ＠ zove Dunav, poslije lstar, a u Crno se more ulijeva kroz zemlju Gera
napuni, ne pušta u nj nego ulijeva. Zbog roga je i iz smjera rijeke jarak (7, 3, 13). Prema granicama starih, predio Ｐ｡Ｓｮ＠ prorczao se od ｵ｡＠ rijeke
okružen nasipom, bolje ｲ･ｮｯ＠ nekim umjetnim gromadama, koje malo Tise do dunav5kih kataraktii. ｐｯ､ｲｵｪ･＠ od njih do Crnoga mora smatralo se
nadvisuju površinu vode z.11o da se zidovi ｺＮｾｴｩｲ･＠ od santi pri zimskom zemljom Gera. Sada su to rransalpinski Vlasi i Moldavci. A to da su Petrovara-
vodostaju i da se udubina Jarka osigura od naplavina pijeska koje goropadna din i Smederevo smješreni na mjestu pogodnu za odbijanje ｄ｡ＳｮＬ＠ vidljivo je
rijeka zna nanijeti. još i snda, jer se ciJela nizina koJa se naziva Temišvarska pUsta 7 to ･＠ ｲ･ｩ＠
Ovdje bih, prema Klaudiju Ptolemeju, iznio na vidjelo neka mjesta za koja pustara; u njoj c;e izdižu i dva ｺｮ｡ｪ＠ i ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ bliza brežuljka zvana
moida dosad mnogi nisu znali. lako i sam mogu biti u krivu, pokazat ｵ＠ da sc Mez0-Somly6 (Mezeu1 Somlio) i Er(d)-Somly6 (Er Somlio)- jer se, dakle, sve
nisam poveo za kakvim dvojbenim' 11agadanjem. ' 3 to iz Petrovaradina i Smedereva pruža kao pred ｯｩｭ ｡＠ ili u kakvu ogleda lu, pa
U Scsnaestom poghlvlju Jedanaeste knj ige Petog zemljovida Evrope, u se svakom ncprijnrclju može lako ｩｺ＠ u susrcl. Sroga Turci, kad god ｵｬｩｪ･ ｵ＠ u
popisu gradova Donje Panonije navedeni su ｔ･ｵｴｯ｢ｲｧｩｾｭＮ＠ Cornacum, Acu- krajeve s lijeve obale Dunava ili izvode vojsku, uvijek ga?.c rijeku kod
mincum, Rittium i Tarmmr1111. Molo porom u Gornjoj Miziji -koja se sada Petrovaradina, jer im ni na kojem drugom mjestu nije zgodnije.
dvojako zove: Srbija i Ra;ka, n ｲｩｪ･＠ je o jednoj rc isroj pokrajini- u Deverom Tu smo se ｴｲ･ｧ｡＠ ｫｯｬｶｺＮｾ＠ zauvijek rastali od Dunava: on je nasravio
poglavlju ｔｲ･＠ knjige Devetog 1cmljovida Evrope upisani su Tricornium, isra pravo na •srok, a mi smo se uputili u unurrašnjosr Mizije, ｩ､ｵ＠ desnom''
tako kao ime grada, rijeka Moschius, re takoder gradovi Nys i, napokon, obalom.rijeke Momve, po zemlji izu1.emo bogatoj, plodnoj i ne m:1nje lijepoj i
Ulpianum. Premda sam o ｴｯｭｾ＠ i ･ｳｴｯ＠ ｩｮ｡ ｩｴｮｯ＠ i sam dublje razmišljao, ｵｧｾｮｯｊＬ＠ ｫｾｪｵ＠ su s obiju strana pratile gore; šumovita su im sljemena vrvjela
premda sam, u želji da ｩｵｰ｡ｭ＠ nešto istine, savjet potražio i u drugih pisaca, u ｰｯｩｊｲｾ｡Ｎ＠ ls11 smo dan ､ｯｾｬｩ＠ u selo Livadu (Livada), koje je smješteno uz potok
mnogih ljudi koji poznaju te krajeve, pa ｡ｫ＠ u onih koji ondje žive, ipak mi se Jesemcu Uessetrita) i ｾｵｭ ｵ＠ Lomnicu (Lomtrita). Dok smo išli kroz tO mjesto i
nikad nije ｵｩｮｬｯ＠ da sam u ｾｴｶ｡ｲ＠ dublje pronikao - ako sam ｵｯｰ･＠ pronikao- prelazili potok koji nam se našao na putu, doznali smo da je nedaleko ｫｵ｡＠
nego onda kada sam te iste krajeve vidio i njima proputovao. Kako od Pavla ｂ｡ｫｩｾ＠ zvana ｖ･ｮ｡｣＠ (Venciaz), u kojoj je on sranovao prije nego što je
Beograda do grada zvana Nys - a ta 1e razdaljina, onim putem kojim smo nu od ｔｵｾ｡＠ prešao k nama. Taj je Pavle, kako znaš, 17 bio srpskoga podrijetla i
isli, cjelokupna širina Mizije - nrJednu drugu rijeku nismo vidjeli osim one ｮ･ｳｾＱｲｶｯ＠ Je zaslužio, kako zbog svojega ratnog junaštva, kojim se osobito
koJu ､ｯｭ｡･＠ ｳｲ｡ｮｯｶｩｾ＠ zove Morava, i kako smo je vidjeli gdje kod odlrkovao, rako i zbog nesvakodnevne vjernosti prema našem kralju, da
Smedereva iz smjera ｩｳｲｯｫ［ｾ＠ ｵｲｪ･＠ u Dunav gorovo pod samim zidinama, na ••
u 7in<0n111mr JC mof.d• cbnašnJ• Rnoptk.
mjestu na kojem PtolemeJ smješta Tricornirmt, došao sam do nedvojbena S d k T<Uut"'-g.um JC upr.n-o Dalj, Contaa"" Sot:tn, Acumma.m Sun Slankamcn, Rottiwn
uvjerenja da je ta Morava Moschius, a Smederevo Triconrium. Uostalom, ur ｾ＠ , a 1pumum ｇｲ｡ｮｩ｣Ｎ＠
tomu gradu ime Tricom/um nije bezrazložno nadjenuta, jer je poloien u t: Ovdje i nodolre ｖｭｮｩ＠
Kao i netom poslijt". ｰｲｩｾ＠
obale Mom vc odrt'duje ,. smjera iz kojega dolazi a ne obr.uno.
navode:nja rimskih nacpis.a i% okOiio: ｎｩｾ＠ ｖｲ｡ｮｵｾ＠ rabi
d:'trof?: koja Ｇ｜Ｂｪｾｬｯ＠ nije upmvljena tek nekc;>.m bezimtnom ｢ｵ､ｭｬ＠ ｩｭｯ｣ｵＺ＠ Da l" putOpis
" Klaudtj< Prolernq (0. 127- 148) ｢ｮｾｩ＠ je ｡ｮｲｩｬ｣＠ :mronom, ｭＺｵ･｡ｲｩｾ＠ i geograf. ｾｯｮ＠ 1 ﾷｾ＠ •tcroJarno bt ta ＷＮ｡ｩＡＢｃｫｾ＠ b• l• nJ<kna u posveti. Nije naodmet podsjniri da je u
ｶＬＮｮ｡ｾ＠ se "'·dje i na<blj< oslanr• na n<lu su•r<rnmi pnj.-"Od l'tol..",.,a koj<mu se nije uspjdo u6 .k t>!<' ｮ｡ＬｳｨｯＮｴ＠ ｖｭｮｩ｡ｶｵ＠ djelu, dot• logu o c:ongradskom putovanju znauf.dr"' StljiO\'Or·
u '"'ll (u$J>. ｍ｡ｴｫｯｶｩＬ＠ o.c. str. IS). Ill kOJCga uoum.aJU najradi6nje ,;;.sn uprovo nj<s<"' brat Mlbo-.-il '

126 127
 uspomena na nj živi. Onako kako je živio, izvan sjene, i kako je s razlogom bio ili ih šalje drugamo dok ne ｰｲｯ･＠ ta pošast. Takvu okrumosr ne pokazuju
uvršten ｭ･ｵ＠ rame ｶｯ･Ｌ＠ rako je i poginuo, slavnom i znamenitom ｳｭｲｵＬ＠ u neposredno nakon pobjeda nego poslije, kada dalje proregnu granice posjeda i
porazu Ivana Kacijanera u ｶｵｫｯｪ＠ županiji, kod rvrdave Ivanke, koja je prije ono šro su srekli dobro urede. Neka razmisle o rome oni koji ･ｺｮｵ＠ za mrskim
no što su je Turci zauzeli pripadala mojemu kolegi Feren cu Za yu. 18 Dogodilo žezlom i vjeruju da oni prema nama goje blagost! Na raj su se lijepak uhvatiti i
se to dok se, kao jedini od ｶｯ｡Ｌ＠ ｴｩ･＠ silnom ｳｲ｡ｮｯｴＱ＠ i uz vlastim opasnost Grci i Srbi i Bugari i svi ostali koji su prije pokoreni. Sada su i do nas proširili
što ･ｬｯＬ＠ što bokove, a napokon i sve dijelove naše vojske koja se dala u bijeg, svoju vlasr, pošto su sve druge ｶ･＠ podjarmili.
uzastopno zalijerao u klinove neprijatelja koji su ｰｯ･ ｬｩ＠ nadirati. Ali da sc vratim na srvar. Pregazivši rijeku Moravu i odmakavši malo,
ｋ ｲ･ｵｩ＠ se tim predjelom, dostigli smo neke Turke koji su gon ili konje i ｰｯ･ｬｩ＠ smo sc uspinjati uz goru Lukavicu (Lukaviza), za koju smatram da se
mazge natovarene košarama punim ljudi. Dio onih koji su se tako prevozili od gore Skarda (Scardus) u lli rij i proteže sve do Mizije. Za nju ne tvrde da je
imao je lice prekriveno krinkom od plama krpe dok je drugima lice bilo na lošu glasu zbog visine, smnine i rcške prohodnosti nego zbog roga jer se po
otkriveno. Ta mi je ｩｮｪ･｣｡＠ pružila povod da se raspitam, jer je takva novost, njoj stalno vrzmaju razbojnici. U rom smo predjelu, na lijevoj obali Morave,
na tlu tako ｴｵ･ｭ＠ našemu, djelovala nekako ｵ､ｯｶｩｮＮ＠ ·Sro imaju ｺｮ｡ｩｴＬ＠ prema Dunavu, vidjeli dvije nekad znamenite župe, ｂｲ｡ｮｩ ｣ｶｯ＠ (Branieievo),
rekoh, •te krinke s Dionizovih ｳｶ･｡ｮｯｴｩ＿＠ Kakvo je ro blago natovareno koje Ugri zovu Brancio, i ｋｵ･ｶｯ＠ (Cuciaeuo), koje se ｩｳｴ･＠ visokom gorom
ljudima? Jesu li to rrgovci ili neki kradljivci?« Odgovoreno mi je da su tovar koju smo dijelom prevalili. Pošto smo, kako rekosmo, zašli na sljeme gore
zaroblj enici, da su krinkom pokriveni mladi i plemenitijcga podrijetla, i to Lukavice dugo gotovo tri milje i srcrno ga svladali, spustili smo sc u grad
zato da im se lica ne ozl ijede od ｳ ｵｮ｡･＠ žege i škodlj ive prašine, a i zato da ne Jagodinu (jagodna), koji se stere na okruglu, prostranu polju, okružen
budu prepoznati ako su koji ukradeni iz obližnjih mjesta. Ostali su trgovci; vijencem niskih gora, s izuzetkom Lukavice. Grad uživa u pogodnostima
jedni su došli iz najudaljenijih dijelova T rakije, drugi iz Azije, a ｮ｡ｵｩｬ＠ su se ｩ＠ izvrsna tl ::t i prelijepa položaja, re u rijeci Moravi, .kojoj leži s desne strane. U
rako daleko, sve do granice, zbog roga jer poradi obilja 1.arobljenika ovdje tom je gradu bio dom Bali-bega zvana ｋｩｾｫＬ＠ koji je lopovlukom moldavskog
kupuju jeftinije, a u domovini ih prodaju skuplje. Bio je, nema sumnje, grozan vojvode Petra uhvatio !srvana Mayltida i odveo ga kao zarobljenika u T ur-
i jadan prizor vidjeti da je ｯｶｪ･ｫ＠ na prodaju kao stoka i da se s njime rako sku. 19 U tim smo ｫｵ｡ｭＬ＠ koje su ｶ･＠ ｰｲｩｬｮｯ＠ razmšene i napuštene, bili
bijedno postupa. ugošteni te ｮｯｩＮ＠
Iz sela Livade otputi li smo sc ･ ｴｶｲｯｧ｡＠ dana spomenutoga mjeseca i, pošto Petoga kolovoza krenuli smo iz Jagodine i uz lagan pur, na koji smo se
smo uskoro prošli ne preveli kom šumom, za koju sam prethodno rekao da se roga dana namjerili, ali i uz više nego nesnosnu ｶｲｵｩｮ Ｌ＠ dospjesmo u selo
naziva Lomnica, oko ｴｲ ･＠ smo milje naišli na moravski gaz koji se po gori pod Ražnji (Rasgni). To je seJo smješteno ｣ｾＭｲ＠ milja od jagodine, pod šumovitim
kojom lei.i naziva Derventa (Derventh); isto imc ima i qbliinje selo. Ona brežu ljkom, a ､ｯｭ｡･＠ ga stanovništvo zove Ražnji, što ･＠ ｲ ･ｩ＠ »ražnjevi•. Na
šuma, medutim, premda je uska i ne rako gusta, ipak je na zlu glasu zbog rom mjestu, naime, gdje se ｳｾ･ｵ＠ dvije gore i osravljaju samo tijesan prolaz,
ｲ｡ｺ｢ｯｪｮｩｫｨ＠ zasjeda. posljednji su srpski vladari, kada su ih turski prodori u najdublju unutraš-
Kada smo ｰｯ･ｬｩ＠ prelaziti rijeku, ､ｯｵ＠ nam u susret drugi Turci, medu njost, pred sama vrata Smedereva, posljednjega ｵｴｯｩｲ｡＠ njihove vlasti, ･＠
kojima se jedan isticao držanjem i ｯ､ｪ･ｭＮ＠ Za njima su slijedili petorica ｰｯ･ｬｩ＠ pritiskati, kao prepreku postavili ｰｯｳｪ･ｮ｡＠ srabla zašiljenih grana koje
ｅｧｩｰ｡ｮＬ＠ koje danas nazivamo Ciganima, odnosno Cinganima. Jedan lanac su medusobno povezali i poput ražnjeva okrenuli u smje.cu odakle su dolazili
povezivao im je vratove, a išli su jedan za drugim u redu ｩｳｰｵｲ｡ｪ＠ žalosne neprijatelji. Stari su rakvu napravu zvali ｲ｡ｶｭＮ＠ Pripovijedaju da se ro
jauke, ｪ｡､ｵｩ＠ se zbog svoje neimaštine. Upitao sam ih tko su i zašto su ovi u dogodilo u vrijeme Lazara kojega je, kako sc zna, veliki ｔｵｲＮｩｮ＠ Murat ubio
lancima. Odvratili su da su ｵｲｪ｣ ｩ ｶ｡ｩ＠ danka koji se sastoji kako iz novca, tako isroga dana kada i Miloša ｋｯ｢ｩｬ ｡Ｎ＠ To je selo, iako je prije toga imalo drugo
iz djece. Zgrozio sam sc nad rom bezbožnom ､｡ｯｭ＠ i sramotom. Doznao sam ime, poslije ･ｳｴｩｭ＠ neprijateljskim napadima poharano i razoreno da bi ga
na to da je ｮ･ｫｯ＠ bio ｯ｢ｩ｡ｪ＠ da se raj porez u djeci ubire svake pere godine. poslije nekog vremena, kada je ｶ･＠ ｩｴ｡ｶ＠ onaj kraj bio podjnrrnljen i pod
Sada je druge ili ｲ･＠ godine, i to strože nego šro je prema zakonu ｵｯ｢ｩ｡ｪ･ｮＺ＠ mrskom vlaUu, prijašnji stanovnici obnovili. Kako je bilo promijenilo gospo-
otimlju ｡ｫ＠ i one koje ne smiju i zbog lakomosri se ｰｯｧ｡ｪｵ＠ o njihovoj cijeni, dara, rako je promijenilo i ime, i po rim je ｲ｡ｶｭＬ＠ zašiljenima poput
pa kada je ishode, ponovo ih ｶｲ｡ｪｵ Ｎ＠ Tako se ､ｯｧ｡＠ da siror puk, ｩｭ＠ ､ｯｵｪ･＠ mžnjeva, nazvano Ražnji, a roje ilirska ｲｩｪ･Ｎ＠
d::t su takvi ｵｴｪ･ｲｩｶ｡＠ danka izaslani i osjeti da su u blizini, skriva djecu u šumu Na rom smo mjesm iz kazivanja našega ､ｯｭ｡ｩｮ＠ prvi put doznali da je
cesta kojom smo kretali ｧｲ｡･ｮ＠ na rimski ｮ｡ｩＬ＠ da se zove Trajanova cesta,
18
Pavle ｂ｡ｫｩＨＫ＠ 1537) posljednji je srpski despot. Na ugllrsku stmnu prešao je 1525, na
f'Crdinandovu 1527. Ivan Kllcijaner ( 149112-1538) bio je ｶ ｯｪｮｩｬ＼ｭ､ｾｲＬ＠ vrhovui zapovjednik " Moldavski vojvoda kojega spominje ｖｭｮｩｾ＠ jestl'e<nr ｒ｡ｾ＠ (1527- 1538 i 1$4 1- 1546),
Ferdinandove vojske u ratu protiv Z. polje (1527-1528). Smaknut po ｲｾ＾･､｢ｩ＠ Nikole Zrinskog;t ｾ･ｵｫｯｮｩｴ＠ sin vojvode Srefana Velikoga. l srvan ｍ｡ｹｬｾＱｨ＠ (Mayl:id) poznati je erde ljski plemit koji
Was re:\1<2 poraza koji spominje VrontU. t< zaJ:)avio u turskom ropsrvu 1550. ｄｯｧ｡ｪ＠ koji ｖｲ｡ｮｩ＠ spominje zbio sc u orpnju 1541.

128 129
da ｰｯｩｮｪ･＠ od Beograda a završava kod Carigrada. ｚ｡ｵ ､ｩｬｯ＠ me da se spomen SVOJEMU DOBROCINITELJU (VII}
na tako velika cara održao kod toliko neukih barbara. No iako od Beograda DALI NAPRAVITI:
do roga sela nisam bio opazio tu cestu, bilo zaro što je drugamo premještena, HERMAGORA, NIKlJA, FLOR, NAJBOLJEM l ｎａｊｖｅｍ＠
bilo zato što ju je zemlja zatrpala, odatle sam pomnije pazio i uvjerio se da je MESTRIJE l CICIS, J UPITERU,
tomu rako. 20 Ta je cesta dalje ｰｯ ｬｯ｡ ｮ｡＠ kamenjem koje nije ni ･ ｴｶｯｲｩｮ｡ ｳ ｴ ｯ＠ ni ｏｓｌｂｅｎｉｃ＠ GAJA JULIJA, ｏ ｄｂｉｊａｕＮ＠
veliko nego osrednje, onakvo kakvo se ｺ｡ｴｪ･＠ posvuda. Sirina joj je dever J ELIJE FEKUND KOZMO.
onakvih koraka kakvi su u ｯｳ ｰｲ ｪ ･ｮ ｵ＠ ljudskom hodu, a nigdje nismo vidjeli
nijedna njezina dijela ili ｫｯｭ｡､ｩ ｡＠ koji bi bio ｵｶ ｡ｮ ｩｪ＠ i potpuniji od onoga (VIli)
na izlazu iz grada Niša, koji je dug otprilike sto ･ｴｲ､ｳ ｴ＠ koraka. Na drugim
se mjestima, sad slijeva sad zdesna, javlja u ｫｯｭ ｡ ､ｩｭ｡＠ i pomalja u razma- NAJBOLJEM l ｎａｊｖｅｍ＠
(IV)
cima: dijelom je zam a i razvaljena, dijelom prekrivena blatom i grmljem. To JUPITERU.
tako plemenito i ､ｵｧｯｶ ｪ･ ｮｯ＠ djelo toliko se slabo razabire da ga suvremeni ZA ZDRAVLJE NASIH
NAJBOLJEM l ｎａｊｖｅｍ＠
pumici izbjegavaju, pa njime ne ｫｲｯｩ＠ nitko osim pješaka i ro jedino u kišno GOSPODARA AUGUSTA.
JUPITERU.
doba. PODIŽE MARKO AURELIJE
ZA ZDRA VLJE NASIH
Sesroga kolovoza, pošto smo pregazili i dvaput za ｬ ･ ｩｭ｡＠ ostavili rijeku ·vALENS,
GOSPODARA AUGUSTA.
Moravu, došli smo do grada Niša, koji se ｮ･ｫｯ＠ zvao Nessus i bio važno VOJNIK ｅｔｖ ｒｔｅ＠ LEGIJE,
PODIŽE AURELIJE GAJ,
naselje. Sada je vrijedan spomena samo zbog mnoštva trgovaca, gomila KONZULARSKJ KONJUSAR.
VOJNIK SEDME LEGIJE,
ruševina i lešine satrvena i nadaleko uništena grada. Natpise sta rih Rimljana,
KONZULARSKI KONJU$AR.
urezane u kamen, koje sam našao u tom gradu, pomno sam istražio i ovdje ih
prilažem u prijepisu - za spomen, a i zbog tvoje dobrohornosti. 21 (IX)

(l) •\1ARKO ULPIJE MARTIN, (V) (Natpis je okrnjen i kao cjelina nera-
KONZULARSKJ KONJUSAR zumljiv.)
NAJBOLJEM l ｎａｊｖｅｍ＠ SEDME LEGIJE.
JUPITERU, BOGOVIMA PODZEMNOGA
ZA KONZULOVANJA
KAPITOLSKOM MUNJOBI]l. KLAUDIJA SEVERA FUSKA l SVIJETA.
(X)
PO ZAVJETU PODižE D EKSTRA. ULPIJE ELIJAN.
NIKAHERMO, ŽIVIO 35 GODINA.
BOGOVIMA PODZEMNOG
ZA ZDRAVLJE NA$EGA (liJ) SUPRUGU ｄｏｂｒｉｎｔｅｌｊｕ＠
SVIJETA.
GOSPODARA. PODIŽE ATILIJA,
BOGOVL\1AP0DZEMNOGA AURELIJA RUFfNA.
SLOBODNA ｇｒａｎ ｋ ａＮ＠
SVIJETA. ŽIVJElA 30 GODINA.
(Il)
GAJU JULIJU VINDEKSU, PREBLAGOJ ŽENI DAO
NAJBOLJEM I ｎａ ｊｖ ｅｍ＠ VETERANU, KOJI JE ŽIVIO 60 NAPRAVITI
JUPITERU. GODINA, TIT KLAUDIJE VALERIJAN,
(Vl)
ZA ZDRA VLJE NASEGA I NJEGOVOJ ｐｏｍｎｉｋ＠ TRIBUNJ\.
GOSPODARA ELI]l SERENI,
AUGUSTA. KOJA JE ŽIVJELA 30 GODINA. NAJBOLJEM I ｎａｊｖｅｍ＠
JUPITERU MUNJOBIJI (Xl)
10
ｖｲ｡ｮ ｩ＠ nije ni mogao opaziti tragove stare rimske ceste Singidunum- Carigrad, jer je tek I KRALJICI JUNONI,
kod Cuprije, izmedu jagodine i Ražnja, srupio 11a nju.
11
Natpise koji slijede objavio je s ispravkama Theodor Mommseo u poznatoj kolekciji
BOGU LIBERU NAJBOLJEM I ｎａｊｖｅｍ＠
Corpus Tnscriptionum Latinarmn (Berlin 1863 i d; usp. CIL IU/1, str. 267). Taj je dotjerani tekst I HILARI. JUPITERU,
poslužio ovdje za pdjevod. ｖ ｲ｡ｮｩ･ｶ＠ natpisi odgovaraju ｳｬ ｪ ･､ ｩｭ＠ numeracijama: l = CJL Il[ KAPITOLSKOM BOGU.
1677; O= CIL m 1676; Ill= CIL m 1682; IV= CIL Ill 1674; V= CIL lll1683; ｖｉ ｾ＠ CIL Jll
GAJ JULIJE SERVAND,
1680; VII= CIL III 1679; vm = CIL m 1675; IX = CIL lU 1673; X= CIL III 1681; Xl • CIL VETERAN, PO ZAVJETU PODIŽE
m t678. l FLAVIJE NUMIZIJE. ULPIJE RUF.
130 •• 131
 Da nam se bila pruiila prilika ostati dulje u gradu i slobodnije ga povež.e s Hemom. 23 Ali ｶｲ｡ｭ＠ se na Niš. ｎ･ｫｯ＠ je to bio znamenit grad, ako
pregledati, mogli smo ｰｲｯｮ｡ｩ＠ više takvih natpisa, a i dn•gih spomenika je suditi po njegovu položaju i gomilama ruševina. Po Ptolemeju zvao se
drevne prošlosti ovoga grada koje bi vrijedilo upowati. Naime, na sve se Nessus, prema rijeci Nišavi (Nessus), koja ima isti smjer, odnosno rok kao i
srrane vidi kako iz zemlje vire temelji starih zidina, a vrlo je rijetka gradska Morava. Izvire na gori Orbelu, na strani koja je okrenuta prema jugu, pa
ｫｵ｡＠ bez kamena koji ne bi ukazivao na rimske ruke. Nismo se, ｭ･ｵｴｩＬ＠ potom zavija na istok, usjekom koji razdvaja Hem i Orbel ｰｲｯｴｪ･＠ kroz grad
ondje zadržavali više nego rri posljednja sata onoga dana kada smo stigli, re Niš i nakon nešto više od jedne milje toka poslije roga mjesta upada u
ｳｬｪ･､ｵ＠ ｮｯ Ｎ＠ Kako su nas u ｭ･ｵｶｲｮ＠ i pra1ioci ｳｰ ｲ ･｡ｶｬｩ＠ da po vlastitoj Moravu, nedaleko od onoga klanca koji Skardu ne dopušta da se približi
volji ･ｭｯＬ＠ i ovo malo smo na jadvire jade više pograbili nego prikupili. Orbelu. Niš je, dakle, smješten pod rim ｰｯ･ｴｫｭ＠ Orbela, na ravnu i ｰｲｩｬｮｯ＠
No ostavljam sve to po strani i ｶｲ｡ｭ＠ se na Niš, koj i ｵ＠ od sada zajedno zgodnu mjestu. Ne ｩｳｴ･＠ se, medutim, u njemu nikakav prisrojan raspored
sa starima zvati Nessus, re pokušati, koliko mi to sile dopuštaju, opisati njegov ulica i da ne obiluje trgovcima i nema tolikih tragova drevnoga grada,
smještaj. Ipak, o rome malo poslije; prethodno ｵ＠ razložiti položaj cijeloga nal ikovao bi selu.
ovoga predjela kojim smo od Beograda bili krenu li, ｵｺｩｭ｡ｪ＠ u obzir gore, One gore, za koje sam rekao da se dižu od ｫｵ･ｶｳ＠ župe, na našem su nas
ravn ice, rijeke i drugo šro ･＠ se u rom pogledu ｩｮｴ＠ vai.nim. 22 puru u Carigrad pratile slijeva, na ｶ･ ｭ＠ razmaku nego one koje su bile
Za ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ roga razmatranja uzet ･ｭｯ＠ goru Skard, koja je, prema zdesna. Imena im nismo mogli ustanoviti, dijelom zbog brzine putovanja,
Ptolcmejevu Perom zemljovidu Evrope, na zapadu povezana s Bebijskim dijelom zbog neukosti ､ｯｭ｡･ｧ＠ stanovništva i zbog roga jer se ne zovu jednim
gomma, a na jugu s Orbelom (Orbei111S) - da ne spominjem i dalje, sve do imenom. ｎ｡ｳｴｶｬｪｵｩ＠ istim smjerom, daleko iza sofijskoga polja spajaju se s
samih Pireneja. Od njih ｰｯｩｮｪｵ＠ sve gore koje se nazivaju •lanac svijeta« iro Hemom, pa preuzimaju i njegovo ime, što ｵ＠ opširnije obrazložiti kada dodem
zato što se neprekinuto nastavljaju od zapada prema istOku sve dok ne dopru do Hema. ｉｮ｡･＠ - a to se još ｴｩ･＠ položaja Niša i mislim da to ne smijem
do Skarda, a potom od Skarda ｳ ｫｲ ･ｵ＠ na jug i završavaju na Crnom moru, propustiti - spomenure gore, za koje smo rekli da su nam se dizale s lijeve i s
poviše grada Misivrija. Kada se Skard odvoji od Bcbijskih gora, šro je god desne strane, upravo se na tom mjesru zaokružuju u oblik teatra opsega dviju
gorja na ｰｯ､ｲｵｪ＠ Dalmacije, u Bosni, Hercegovini, u osta lom dijelu Uirije sve naših milja, te nemalo pridonose ljepoti grada.
do Beograda i srednjega roka Morave, sve to pripada Skardu, kako ｳｶｪ･､ｯｩ＠ Zbog izmorenosri konja i sedmi smo kolovoza proveli u Nišu, pa smo
isti mj Prolemej u Dvadesetom zemljovidu. Pošto je dosegao do toga mjesta, odanle otputovali osmoga. Pošto smo prevalili razdaljinu od jedva ･ ｴｩｲ＠ ｴｩ ｳ ｵ ･＠
ispruživši, kako sam prethodno rekao, ogran ke kroz to like krajeve i krenuvši koraka, dospjeli smo do klanca koji se danas zove Kunovica (Cimouiua), koj i
za Dunavom na istok, ｯ ｫｲ ･＠ se na jug, možda prestrašen od utrkivanja s oe samo da je strm i ､ｵｧ｡ ｡ ｫ＠ nego i ｭｵ ｡ ｮ Ｌ＠ osobito za kola, zbog rnnošrva
Dunavom. Prevalivši potom u ravnoj crti gotovo dvadeset i dvije naše milje, kamenja i tijesna puta koj i ･ｳ ｴ ｯＬ＠ i vrlo nenadano, prekidaju okuke. Kao i
stiže do Orbcla, ali se nipošto ne spaja s njime, jer ga ｳ ｰｲ･｡ｶ＠ rijeka Morava Morava uz Lukavicu, rako i Nišava ｴ･＠ pokraj grada Pirota i napuštene
za koju smo rekli da su je stari zvali Moschii4S. Ta Morava izvire na zapadnom istoimene ｴｶｲ｡･＠ podalje s lijeve srrane našega puta, i ru, pritisnuta, završava
podnožju Skarda i prvo ｫｲ･＠ na istok i razdvaja ondje svoj Skard u onom Ku novica. Niša va, ｭ･ｵｴｩＬ＠ ｲ･＠ dalje i daje ime gradu i potom, kako smo ｶ･＠
smjeru kojim idu purnici u Kotor ili Dubrovnik. Ubrzo se ｯｫｲ･＠ prema rekli, ulazi u Moravu.
sjeveru, ｰｲｯｴｪ･＠ kroz polje grada jagodine, odakle ponovno zavija na istok, Taj smo dan prevalili samo ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ klanca Kunovice i došli do sela Suhe
obilazi tjesnac Luka vice, (koja se pruža pop ur rta da bi se ponovo zaputila Klisure (Zuha Clyssura), koje Bugari i Srbi s pravom zovu Suha Klisura, što ･＠
prema Dunavu), zatim na prijašnji smjer i malo ispod Smedereva miješa se s ｲ･ｩ＠ •suha ｰ･ｩｮ｡Ｎ＠ To je jadno, siromašno mjesto. ｉｮ｡ ･Ｌ＠ tu smo prvi pur
Dunavom. Skard se, dakle, tako prisilno završava; zajedno s rijekom Mora- vidjeli nakit kojim se ukrašuju bugarske žene i on nam sc ｵ ｩｮ ｯ＠ s jedne strane
vom i gorama koje se lijevo od ｋｵ･ｶ｡＠ dižu s one strane Morave, unekoliko je ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ jednostavan, a s druge neugledan i gorovo smiješan - ako upravo
u neprekinutoj vezi s Orbelom i Hemom, sve dok one u Donjoj Mizij i ne tom ｪ ･､ｮｯｳ ｴ｡ ｶｮｯｵ＠ ne ｩ ｳ ｰｲｩ ｡ ｭ ｯ＠ narod koji su Turci podjarmili, vrlo pri-
završe u potonjemu: unutar njih prosti m se velika, plodna polja posred kojih prost, što jedva razaznaje vlastitu ljudskosr. O njihovoj ｯ､ｪ･ｩ＠ ne treba
je poto;;.ena Ttajanova cesta. govoriti - sva je dlakava, gruba i prosta, možda poput one ｯ ｨ｡ｮ ･＠ kakvu su
Dobi li smo 1·ako razlog da malo opširnije govorimo o Orbelu i gradu Nišu. imali srari, jedino im sc rukavi i prsni dio košulje šarene grubljom višebojnom
Orbel se zapravo u ravnoj crti ne pruža više od osamnaest milja prema istoj svilom. Pomnije rrcba promorriti ｬ｡ｮ ｩ･＠ na glavi, vratu i ušima. Kosu razdijele
Strani, a rijeka lskar (hcaris), koju Ptolemej zove Ciabrns, ｳｰ ｲ ･｡ｶ＠ ga da se na ･ｬｵ＠ i skupljaju u [anke i guste plerenice, pa tako redom skupljene pletenice

u Clrosr.olslci ckskurt koji slij<di i$apno analidr• ｍ｡ｲｫ

ｾＬ＠ｯ o.<, str. 27-29. ｖｲ｡ｮｾ＠ lJCiabm. (gr&j Kiamf l>f ros) danaJnJo J• Cibria, nekadašnja grama izmedu Gom,e i
Skard je ｓＮｮｾＬ＠ ＰｾＱ＠ odgovar.> najviSun *'-mnapadnun vi<OYin•• Rodopa s Rilom, a Hcrn je Donje Mwjc. Ovdje i nadalje VrancSt JC pogrdno ｩｺｪ･､ｮ｡ｵ＠ s lsl<arom, kojemu je anri<!ko une
Bol kan. Ouau.

l32 133
 polažu ravno preko ｳｬｪ･ｰｯｩ｣｡＠ i iznad ušiju ､ｯ｡ｪｵｩ＠ im, poput kakve se protežu s boka, sad odavle, sad odanle. ｎ｡ｪｶ･ｩｭ＠ su dijelom kameniti, goli i
dopune, vunenu ｰｲ･ｵ＠ u boji kose da bi se kosa doimala bujnijom. Zabacuju nepošumljeni, nemaju ni osobito prikladnih njiva, a ni ·sela nisu ･ｳ ｴ ｡ Ｎ＠ Premda
je na ｬ･｡Ｌ＠ stežu je u nešto poput mreže i puštaju podno pojasa. Tako ｩｮ･＠ tamošnji svijet živi samo od stoke i usjeva, turski ga pumici strašno ugnjeta-
djevojke. Udarima je kosa ｰｯ･ｬｪ｡ｮ＠ naviše, a umjesto kose, sa zatiljka vaju i ｰｬｪ｡ｫｵＬ＠ pa se zato smjestio podalje od puta. To je bio razlog da smo
spuštaju šarene, svilene krajeve vrpci. taj dan prekrasno postili sve dok nismo došli u selo Belicu (Be/liza).
Ostalo o ･ｭｵ＠ ･＠ biti ｲｩｪ･ ﾷ＠ ｺ｡ ｪ ･､ｮｩｫｯ＠ je i jednima i drugima. Kape su im u Odanle smo jedanaestoga kolovoza došli u Sofiju (Zophia), gdje smo
obliku zdjela, napravljene od vrlo tanka šiblja i to tako da je onaj dio koji kod proveli samo raj dan i ｳ ｬｪ ･､ｵ＠ ｮ ｯＮ＠ Sofija je grad u nizini, bez zidova, pruža se
nas pokriva glavu i zatvoren je odozgo kod njih otvoren, a sravlja se na vrh nadaleko i naširoko. Gusto je ｮ｡ｰｵ ･ｮ＠ i stanovnicima i mnoštvom ｫｵ｡ Ｌ＠
glave tako da šira strana gleda u nebo. To je tako kao da digneš skute haljine veliko je bugarsko trgovište, na glasu po tome što se u njoj ｳｴｪ･＠ mnoštvo
iznad ｰｬ･｡Ｌ＠ pa ｯｰｬ･｡ｫ＠ ostane najdonji: iznurra proviruje posve nepokrivena trgovaca. Smještena je u ravnici, ali na malo povišenijem mjestu, pod gorom
kosa tako da je ponešto nalik egipatskom dijademu koji je ravan poput diska. koju tamošnji stanovnici zovu Vitoša; njome se završava Orhel koji se nakon
Ta se kapa ｳｾ＠ svih strana omata bijelom plamenom krpom i odasvud se izvana pet ｴｩｳｵ｡＠ koraka približava Hemu i rijeci Cijabru. .
ukrašava nekim kao ｮｯｶｩｭ｡Ｌ＠ što prišivenima što stavljenima, i to olovnima, U Sofiji nema nijedne bolje ｫｵ･Ｎ＠ Gotovo nijedna nije od kamena: sve su
mjedenima i staklenima, re mnogim ｳｬｩ ｮｩｭ＠ drugim svjetlucavim ｳｴｶ｡ｲｩ｣ｭ＠ niske, do zemlje natkrivene i drvene. Ako su neke bolje ｧｲ｡･ｮＬ＠ napravljene
koje ｩｮ｡･＠ ništa ne vrijede, ali zvone na svaki pokret. Uz to stavlj aju na glavu su iz oblikovane, ali ｮ ･ ｰ ･ｮ＠ opeke, samo su natkrite ｰ･ｮｩｭ＠ crepovima.
svaku vrstu i ｣ｶｩｪ･｡＠ i trava, koje imaju bilo kakvu ｰｲ ｩ ｶ ｬ｡ ｮｯｳｴＮ＠ Osim toga Ipak, grad krase barem turski hramovi sa svojim minaretima koji, nešto
stavljaju uokolo i zrna grožda, žireve, bobice i tomu ｳｬ ｩ ｮｯ Ｎ＠ Uši buše na ･ｴｩｲ ﾭ uzdignutiji poput naših zvonika, daju gradovima izgled koji nije bez draži. S
·per ·mjesta i o njih vješaju olovne naušnice koje su kao teret mnogo reže nego njih njihovi ｳｶ･ｮｩ｣＠ vrlo snažnim glasom objavljuju doba dana i vrijeme za
što vrijede. Od ｳ ｬ ｩｮ｡＠ materijala imaju grivne i narukvice, ali to starije žene; i molitvu i to kako ｮｯｵＬ＠ tako i danju. Ni za koje ｧｲ｡ ･ｶ ｩｮ ･＠ ne brinu se rako
djevojke i starice, bez razl ike, imaju po više mjedenih prstenova koje stavljaju i pomno kao za hramove, kupatila, mostove i javne gostinjce, koje zovu
na krajnje ｬ｡ｮｫ･Ｎ＠ Nose i ogrlice, ali ne zlatne ili srebrne. U njima se posebno karavansaraji - otprilike: • karavanske ｰ｡ｬ･ﾫ＠ - i kojima su, uostalom,
ｩｳｴｵ＠ neke morske školjke ｲ｡ｺｬｩｴ ･＠ vrste, a potom zrnca poput naših molitve- zadovoljni ako su im samo zaklon pred nevremenom. Hramove, kupatila i
nih, napravljena od stakla. Nakon toga dolaze ｺｶｯｮｩ ｩ＠ koje mi vezujemo mostove grade ･ｴｶｲｯｫｵｮＬ＠ od ･ｴｶｲｯ ｫｵｴｮ｡＠ kamena, brižno i za ｶｪ･ｮｯｳｴＬ＠ te
sokolovima, slijede mjedeni rajnski ｮｯｶｩ＠ za ｲ｡ｵｮｪ･Ｌ＠ ｫｯｭ｡､ｩ＠ zakrivljena ih pokrivaju okruglim olovnim kubetima, preuzevši taj oblik od Grka i
･ｬｩｮ｡＠ oklopa, a na kraju nižu u ogrlice svaku svjetluca vu stvar na koju ｮ｡ｩｵＬ＠ Rimljana. ｐｲｯ･ｬｪ｡＠ hrama, to ･＠ ｲ･ｩ＠ sveril išta, ne ｯｫｲ･ｵ＠ prema istoku, nego
re stavljaju oko vrata u nekoliko niski. One koje su u selu uglednije nisu prema jugu, a minarete u smjeru ｡ｦｲｩｫｯｧ＠ vjetra (to je ｩｺｭ･ｵ＠ juga i zapada).
zadovoljne jednom takvom ogrlicom, pa ｭ･ｵ＠ dvije, tri, ･ｴｩｲ Ｎ＠ Bilo ih je tako Nj ih smo tamo nabrojili dvanaest.
vrlo mnogo koje su izlazile pred nas i ｵ､ｩｬ･＠ se- one nama, a i mi njima i rakvu Da je taj grad star i da se ｮ･ｫｯ＠ nazivao Ulpianum, ｺ｡ｫｬ ｪｵ ｵｪ ･ｭ＠ ｶ･＠ po
njihovu nakitu. Jedna je upitala da li se i naše žene tako lijepo kite. Blago položaju u Ptolemeja, ko ji ga posravlja u Dardanij u, od koje danas nema ni
njima kad ne znaju za našu raskoš, a vlastim vide u stvarima 'bez ikakve spomena.24 Tragovi starine Sofije vide se u mnoštvu razvalina, u iskopinama
vrijednosti! Isto su tako zadovoljne svoj im siromaštvom kao naše svojim rimskog novca i u rome što pokazuje mnogobrojne ､ｪ･ｬｩ＠ zidina. U njoj je,
bogatstvom! osim roga, sveto zdanje ｧｲｫｯ｡＠ tipa, izuzetne ｶ･ｬｩｮＬ＠ koje se sada ne koristi.
Devetoga kolovoza, pošto smo mimoišli grad Pirot (Pyroth)- samo smo Prisiljen sam o njemu govoriti malo, jer ga nisam mogao vidjeti. Evo samo
ga vidjeli slijeva pod brdima ispod kojih ｴ･＠ Nišava - i istoimenu staru i onoga što su ｩｳｰｲ｡ｬ＠ tamošnji stanovnici. Bio jednom ｧｲｫｩ＠ car koji je zajedno
napuštenu ｴｶｲ｡ｵＬ＠ za koju tamošnji stanovnici nisu znali komu je od starine sa ženom za zaštitnicu držao svem Sofiju. Muž joj je sagrad io hram u
pripadala, došli smo do sela Careva Broda (Czarevo Brod), o kojemu se nema Carigradu, a žena u Ulpijanu; od toga vremena potisnuto je imc Ulpianum, a
'
sto rec1. .. zamijenilo ga je ime Sofija. Rijeka joj je razdijeljena nadvoje zbog m.linova koji
Desetoga kolovoza, pošto smo napusti li selo Carev Brod, naišli smo na su smješteni unutar grada. Dobila je ime po gradu, nije velika, osim kada
pun. na iste ｴ･ｫｯ＠ kao i u klancu, jedino što nismo imali uspona. Naime, nabuja od kiša. Jedan smo njezin odvojak, na samom ulazu u grad, prešli tako
pošto smo se popeli nekoliko koraka, zašli smo u tjesnac dviju gora koj i je da gotovo ｫｯｴ｡＠ nismo ｳｭｯｩ ｬｩ Ｌ＠ a drugi preko malena mosta. Izvire na
poput vrara dometnut svršetku klanca. Ništa ondje nismo vidjeli osim grozna obroncima gore Viroše i ｵｴｪ･＠ u Cijabar malo poslije grada.
kamenja odozdo, voda s obronaka gora i posvudašnje šumovite divljine
neprijama izgleda. Pošto smo šest sari putovali rim tjesnacem, izišli smo ｖｲ｡ｮｬｩ＠
24 griješi: ｡ｮｴｩｫｯ＠ je ime Sofije Serdica, odnosno Ulpia Serdica (Sardica) . Ovo-
napokon na otvoreno polje koje nadaleko okružuju mnoge gore i brežuljci što posljednje vjerojatno je i ｰｲｯｵｺｩｬ＠ njegovu gr<.iku .
.
134 135
 Dvanaestoga kolovoza nastavili smo odavle put i. nakon otprilike jedne ｮ｡ｭ ｩ･＠ se ｺ｡ｪ･､ｮｩ ｫｩＮ＠ Ta sc srražn obavlja na ｳ ｬ ｪ･､ｩ＠ ｮ｡ｩＮ＠ Na brdskom dijelu
panonske milje naišli na rijeku koju su Sta ri zvali Cijabar, a mi lskar; na rom puta odaberu povišenije mjesto s kojega se cesta može u sva kom smjeru
smo mjestu dotakli ｰｯ･ｴ｡ ｫ＠ gore Hema. Cijabar izvire na juroom podnožju nadzirati i lako motriti u ｮ｡ｪｶ･ｵ＠ daljinu. Ondje naprave slamnatu kolibicu u
Orbela, ｲ･＠ isprva na istok, uskoro zavija na sjever ､ｩｪ･ｬ＠ Orbel od Hema, kojoj stražari barem jedan ｯｶｪ･ ｫ Ｌ＠ koji nema drugoga zadatka nego da udari u
prodire u sofijsko polje, ｴ ･＠ tik pod gradom i ne donosi mu nikakve druge bubanj ｩｭ＠ na puru ili u šumi opazi ljude. Tim znakom upozorava spomenute
pogodnosti osim ribe, a ni to u veliku izobilju. Malo porom ulazi u Dunav, ljude da ih je straža opazila. Ako sc ｳｬｵ ｡ｪｮｯ＠ na nekom mjesru dogodi
niže od ｵ｡＠ Olta koji preko Vlaške stiže iz Erdelja. razbojstvo, Stanovnici toga mjesta podvrgavaju se istrazi, pa ako ne prizn:1ju
Da je lskar Cijabar, nije mi bilo teško ｺ｡ｫ ｬｪｵ ｩｴＮ＠ zs Ponajprije zaro šro blizu da su razbojsrvo ｵ ｩｮｬ＠ njihovi ljudi ili ne prokažu ｰｯｩｮｴ ･ ｬ ｪ｡Ｌ＠ bivaju kažnjeni
položaja ove rijeke u Ptolemeja nema nijedne druge rijeke, a potom i zbog toga jednako kao da su sami bi li ｰｯｩｮｴ･ｬｪＮ＠ To je razlog da se u ovo vrijeme ro
jer današnji stanovnici smatraju ru rijeku i grad Sofiju granicom Gornje i gorje i uz vrlo malu prarnju bezbrižno prelazi, jer svako selo u strahu od kazne
Donje Mizije s jedne i T rakije s dcuge wane, baš kao i Ptolemej kada u ｔｲ･ｯｪ＠ ｵｶ｡＠ svoje ｰｯ､ｲｵｪ･ Ｌ＠ a prije je onamo samo slalo razbojnike. No, ｰｲｩｪ ･ ｩｭｯ＠ na
knjizi piše o položaju ovih pokrajina. Rijeku, kako smo ｶ･＠ rekli, zovu Iskar. drugo.
Jednake je ｶ･ｬｩｮＬ＠ osim za nailaska kiša i topljenja snjegova, kao i naš T rinaesroga kolovoza krenuli smo iz sela Vakarela i p.rošli spomenutom
erdeljski Kriš, kojega od Sebesa zovu Sebeškim Krišom (Scbes Koros).26 ｉｮ｡･＠ ravnicom. Potom smo polako prešli na brežuljke, uskoro na gore, jednu više
ju je posvuda lako ｰｲｩｪ･Ｌ＠ bez mosta i ｬ ｡･Ｌ＠ ali kada iznenada nabuja, od druge, preko kojih smo se penjali uz ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ napor, dovinuli sc napok6n do
pomahnita, pa ｰｲｩ｡ｪｵ＠ da je tako brza da ne trpi ni kameni luk mosta. Zbog smnih, vrlemih i silno šumovirih predjcla i jedva uzašli na vrh i najviše sljeme.
roga stanovnici Sofije povezuju obale drvenim: svake ga godine sruši, a oni ga Tamo su dva sela, ｭ･ｵ＠ kojima je razdaljina od jedne naše milje. Prvomu je
obnove. ime Suha Klisura (ZI1ba Clyssura), a drugomu Vetren (Vetren). lu jednome i u
Od lskara.smo napredovali do sela T mova (farnavo), koje je u podnožju drugome ima nekih spomenika starine. Ponajprije, u Suhoj se Kl isuri u samom
Hema, ondje gdje se gora ｰｯｩｮｪ･＠ dizari. Ima malen i ｢･ｺｮ｡ｪ＠ potok, selu ｩｳｴｵ＠ jednostavna vrata od opeke, ｳ｡ ｧｲ｡･ｮ＠ na ･ｲｶｴ｡ｓｵ＠ kamenu,
nevrijedan da ga sc zabilježi, no ipak je upisan kod Ptolemeja na Novom ｶ･ｬｩｮ＠ koja obilno nadmašuje suvremene potrebe. Na dva srrelomera od sela
zemljovidu i nacrtao kako ｲ･＠ u Dunav iako se ulijeva u Iskar. ｡ｫ＠ mu je u bila je ｴｶｲ｡Ｌ＠ smještena na šiljatu brežu ljku koj i je u dnu doline, :1 diže se
sredini dodano jezero, a ni njega nismo vidjeli, toli ko je na žezi presahlo! ｩｺｭ･ｵ＠ dviju gora šro su se vdo visoko nadvile postrance od pura. j asno se
Uostalom, kada smo se uspeli na brdo koje je bilo u neposrednoj blizini, vidi da je ondje zbog zaštite bila napravljena utvrda, i zbog roga jer je taj
pomno smo ispitali tamošnje stanovni ke o tom jezeru, ali ga nismo mogli tjesnac prirodno jak, i zato što se put ni na kojem drugom rnjesru nije mogao
ｰｲｯｮ｡ｩ＠ ni onda kada srno gledali u ｮ｡ ｪｶ･ ｵ＠ daljinu; stanovnici su nam zgodnije ｰｯｶｵｩＮ＠ To su još sta ri mislili, a oni bi se zacijelo bili pobrinu li za
ｩｳｰｲ｡ｬ＠ da ondje nema nikakva jezera. udobnost pumika da su negdje drugdje pronašli blaže uzvisine. l u selu
lz Trnova smo došli do prvih brežuljaka Hcma, koji su bili tako ｭｵｮｩ＠ i Vetrenu, na ｳｬｩｮｯｪ＠ uzvisini umetnutoj medu iste gore, vide se iznad zemlje •
nczgodni, premda nisu bili ni strmi piri visoki, da smo se, dok smo ih prelazili, ostaci ･ｲｶｯｫｵｭ＠ ｲｶ｡｣＠ koja je u duljinu imala ･ｴｲ､ｳ＠ koraka i isro
dvije milje znojili, ne bez opasnosti po ｴｯｫｶ･Ｎ＠ Napokon smo sa zalazom roliko u širinu, a zidovi su joj bili tri koraka debeli. Po selima, koja su daleko
sunca stigli u selo Vakarel (Vaccharel). Ondje je ｭ･ｵ＠ gorama prostrana uokolo obasuta razvalinama, nismo vidjeli drugih tragova ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠ Vjero-
ravnica, a ｯｶｪ･ｮ｡＠ vaju je mnogobrojna sela n:J podnožju. Ta se ravnica stere jatno je da je ru bilo ždrijelo Hema koje je bilo ｵｴｶｲ･ｮｯ＠ da bi odbijalo upade
upravo kao kakvo ｮ･ｩｺｧｲ｡ｯ＠ mjesto u gradu, tako je ugodna za oko. neprijatelja, kako se kod geografa ｩｴ｡ｬｯ＠ o Termopilima, o Kaspijskim,
Tamošnji su seljaci ｰｲｩ｡ｬ＠ da u stara vremena zbog mnoštva razbojnika ondje Albanskim ili Zagarskim vrarima. 21 Ali današnji stanovnici, koji ne znaju za
ｵｯｰ ･＠ nije bilo stanovnika, pa su se ｡ｫ＠ putnici, kada su onuda namjeravali srare ratove što su u onom dijelu Evrope uzastopce bješnjeli ｩｺｭ･ｵ＠ Grka i
ｰｲｯ ｩＬ＠ morali skupljati u ･ｴｵＮ＠ Otkako nam je oduzet Beograd, sultan je ｔｲ｡ｮＬ＠ Makedonaca i Rimljana, sve ｰｲｩｬ｡ｧｯｵｪ＠ svojem vremenu i rakve
Sulejman zauzimanjem nekoga paše naselio ovdje stanovnike, i to ne samo na starine svode na nj. Zato i selo Klisuru jedni zovu Klisurom Novaka Debe·
ovom mjestu nego po cijelom puru kojim se prelazi preko visova Hema. Povrh ljaka, a drugi Marka ｋｲ｡ｬｪ ･ｶｩ｡Ｌ＠ ｧｲｫｩｨ＠ ｫｲ｡ ｬｪ･ｶｩ ｡Ｌ＠ pa im u barbarskom sljepilu
roga, naredio je da posvuda po ozloglašenijim mjestima okolna sela postave pred starinom pripisuju i podrijetlo tih mjcsra, samo zaro što su ih u roliku
radi zašrire stražu koju po rasporedu drže pojedini seljaci, a novac za ro slijedu vlasti u tim krajevima i oni dr.iali kao utvrde. Ali griješe, jer su oba

u Za ｖｲ｡ｮｩｾ＠ poisu,.j..Svanje lskarn i Qbrico U$J>. bilj. 23. O ｾｫｩｭ＠ implilcaci· 11

ｒｩｪ･＠ je o trima planinskom prol•>imo koji su ｖｲＮｭｩｵ＠ ｯｩｧｬ･､ｮ＠ pcnn•ti ｾ＠ t.kurc
jama r.tkve ｾ＠ idmrifikacije ｲＮ｡ｳｾｶｬｰ＠ ｍｯｴｫｶｩ Ｌ＠ o.c, m. 36-.37. •nti&ib g<ografa, ponajprije ｓｴｲ｡｢ｯＮｾ＠ Prvo vmt• ,.ode iz Medije u Paniju, drup iz ａｉｎｮｩｪｾ＠
" Sd>cs Kllros ma<Larsko j• ime njeke koju Rumunji xovu Cri$1<1ｒｴｯｰ､Ｔ Ｈ ｭ｡ｲＮ＠ se!>es, rum. rtSto<ni dio Kavkau) u lberiju (sr<dig,ji doo Kavka.t3), ｴｔ＼｡＠ iz Medije u Baboloniju (tzv. Medojska
rep<da • bn). S..l>es jt in•tt ｭ｡ｲｳｫｯ＠ ime jedne male prhoke sporomu te rijek<. vrata; usp, np:r, ll, 3, 5; ll, IJt 8).

136 137
djelo sradh iako je teško prosuditi da li su ｧｲｫ｡Ｌ＠ ｴｲ｡ｫ Ｌ＠ makedonska ili Egejskoga mora. Ostavili smo za ｬ ･ｩｭ｡＠ najviši vrhunac, za koj i su neki
rimska, jer nije bilo nikakva dokaza iz kojega bi se to dalo razabrati. Možda bi geografi zabilježili da se toliko vinuo uvis da se s njega vide Crno i Jadransko
se mogla pripisati Filipu, ocu Aleksandra Velikoga, koji je u neposrednoj more, Dunav i sve što je ｭ･ｵ＠ njima. Istu takvu tvrdnju iznosi i ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲ＠
blizini osnovao grad Filipe, odnosno Filipopol, odnosno T rimoncij (ima, Polibije, no Strabon u Sedmoj knjizi tvrdi da on nipošto ne govori istinu i kaže
naime, tri imena), i tO dijelom protiv neprijatelja, a dijelom zbog koristi od da je to ｮ･ｭｯｧｵ＠ kako zbog zgusnutosri zraka koja nam otupljuje oštrinu
carine; ona se ubirala od trgovaca što su se bezbrižno služili rom cestom na vida, tako i zbog prevelike udaljenosti (7, 5, 1). Ipak, mnogi su uvjereni da je
putu iz Trakije u Miziju i na povratku odanle u Trakiju, sigurni u takvu romu tako, pa se i Filip, Demetrijev i l'erzejev orac, ｶｯ･ｮ＠ tom mišlju popeo na
zašritu.28 Mislim da nas takvo ｮ｡ｧｪ･＠ ne vara, jer Strabon u Sedmoj knjizi Hem u želji da pregleda krajeve i mjesta s kojih bi se najlakše upustio u
upravo to spominje kada govori o rijeci Srrum i uz koju je Filip osnovao taj ratovanje protiv Rim ljana. To nije prošlo bez podsmijeha, premda je vrsni
grad. Evo njegovih ｲｩｪ･ Ｚ＠ ﾻｂｵ､ｩ＠ da je Filipa spopala silna želja da taj predio vladar htio ｩｺ｢ｪ･＠ da raširenu mnijenju doda i svoje ｳｶｪ･､ｯ｡ｮ ｴ ｶｯＮ＠ ｩ ｴ ｡ｪ＠ o
pripoji sebi, ustanovio je vrlo velike poreze od rudnika i ostalih mjesn ih tome kod Livija u Desetoj knjizi ･ｴｶｲ＠ dekade (40, 22) ..w
bogatstava« (7, 7, 4). Moje je mišljenje da je tu bio municipij Pantalia; koliko ･ｴｲｮ｡ｳｯｧ＠ kolovoza odvoji li smo se od Hema i sn1pili na filipsko polje.
mogu ｺ｡ｫｬｪｵｩ ｴｩ＠ iz položaja kod Ptolemeja, usudio bih se to i rvrditi. 29 Ipak, S desne nam je mane rekla Snuma. Prevalili smo jedva dvije mi lje i naišli na
neka presude drugi koj i su se sa srvari pobliže upoznali: mi ｰｲｩｪ･ｭｯ＠ na most položen preko plitke rijeke (bi li su tada pasji dan i!), koji sam pomno i
drugo. brižno razgledao i prosudio da zaslužuje opis.
Dok smo na roj uzvisini razgledal i ova mjesta, s naše smo desne strane ｓ｡ｧｲ･ｮ＠ je od ･ｴｶｲｯｫｵｮ｡＠ kamena, ､ｵｧ｡ｫ＠ sro osamnaest koraka,
vidjeli vrlo visoke vrhove Hema; naokolo su posvuda ležale druge goleme širok manje od devet. Ima pet lukova: u sredini tri velika i visoka, a na kraju,
gore, koje kao da su toliku visinu držale i izdizale na ramenima, dok je okolinu na objema stranama, osrednje i niske. Od ｶ･ｩｨ＠ su se dva bila srušila re bila
obavijala vrlo gusta magla. Stekao sam dojam da su ondje najviši vrhunci popravljena gredama, a gdje je god ostao ｩｴ｡ｶＬ＠ posut je ｯ｢ｩｮｭ＠ kamenom. Sa
spomenutoga Hema, jer s one uzvisine koju smo ｶ･＠ bili prešli nismo ni kojih strane ima ogradu od ･ ｴｶ･ｲｯｫｵｮ｡＠ kamena do visine ｯｶｪ･ｫ｡＠ pupka, koja
viših vidjeli. Upitao sam seljake kako se zovu one gore koje prema nebu streme prolaznike ｵｶ｡＠ od pada kada se zbijeni u žurbi ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ guraju, a služi i za
istim ｯｮ｡ｾｶｩｭ＠ užasnim vrletima kao i ona na kojoj smo tada bili. Odgovorili to da se oni koji promatraju rijeku i drugo što se ispod i uokolo prostire imaju
su da se potonja zove Knišava (Knissava), a od onih neke Tekija (Thecchya), a o što osloniti.. Ne vidi se na njemu nikakav natpis. Djelo je tursko, a rijeka nad
neke Vasilica (Vasilizza). No to je i jedno i dwgo bil.o dvojbeno: koliko smo kojom je smješten zove se Topolnica (Topolniza); ｲ･＠ s onih Hemovih gora za
po ovima i po drugima koje smo pitali za imena mjesta mogli ｺ｡ｫ ｬ ｪｵｩｴＬ＠ svijet koje sam rekao da su slijeva upravljene prema Crnome moru i nedugo iza
je ondje do te mjere priprost da ne poznaje ni zemlju na kojoj prebiva. K.ako mosta, poslije jedva dvije ｴｩｳｵ･＠ koraka, izlijeva se u Strumu.
nije bilo vremena da se propitam za vjerodostojnija imena, odustao sam od Potom se dolazi u grad koji barbari zovu Tatarpazardžik (Tatar-pazarciz),
toga gnjaveža i otpustio seljake, Potom sam se, uz ono što sam prije vidio na što ｺｮ｡ｩ＠ »malo trgovište«, mjesto ｰｲｩｬｮｯ＠ prljavo, ｮ｡ｧｲ･ｯ＠ u svojem
Ptolemejevim zemljovidima i ｰｲｯｩｴ｡＠ u drugih geografa, okrenuo da sam ｮ｡ｰｵ･ｩｪｭ＠ dijelu štalama i ｫｯｶ｡ｩｭ＠ radionicama. Pošto smo prošli kroza
promotrim cijelu tu planinu i ustanovio da ima mnogo istine u onome što su nj, napredovali smo do sela Govedara (Govedar), koje je povezano s obalom
stari o njoj napisali. ｎ･ｵＬ＠ ｭ･ｵｴｩＬ＠ propustiti da i sam o njoj nešto napišem, Srrume, i ondje proveli ｮｯＮ＠
.
0p1sa nasega puta.
.
i to ne ponajprije zbog same planine nego i zbog drugih stvari koje se ｴｩｵ＠ Iz sela Govedara prošli smo petnaestoga kolovoza kroz Filipe (Phi/ippi),
koji se po ｯｳｮｩｶ｡ｵ＠ Filipu zovu i Filipopol (Philippopolis), i napredovali do
Kada se, dakle, ｰｲｩｪ･＠ ta uzvisina Knišave, dolazi se do sela Vetrena, a to sela nazvana Konjus (Cognuus), i to zaro šro nam zla narav ｶｯ､ｩ｡＠ nije
je posljednje mjesto na ovom prijelazu, i iz njega se niz kratku i blagu kosinu dopustila da raj dan i ｮｯ＠ ｫｯｮ｡ｩｭ＠ ondje. Tako smo gradom samo pwšli.
silazi u filipsko polje i dolazi do rijeke Strume. Na ovom se mjestu brdo od No, koliko smo ga u kratku vremenskom razmaku mogli razgledati, po
najvišega vrhunca, koji smo gore spomenuli, širi u dva kraka: lijevi, položen onome što smo izvabili pod izlikom nabave namirnica za ｶ･ｷ＠ kada smo
prema istoku, ｫｲ･＠ prema Crnom moru, a desn i se usmjerava sve do obala malo u drugom dijelu grada ｯ､ｵｧｶｬ｡ｩ ｬｩ＠ pri izlasku, grad je smješten na
prelijepu mjestu, u vrlo širokoj i vrlo plodnoj ravnici. Turci ga zovu Filibe
.28 ｖｲ｡ｮｩ＠ ｰｯｩｳｴｶｪ･ｵ＠ Filipopol (Plovdiv) s Filipima, n: rijeku Srrumu s Maricom i rime se (Philibe); ｔｲ｡ｮ ｩＬ＠ Bugari i ostali koji govore ilirski jezik, a kojih ondje ima
ｵｰｬｾ ･＠ u ni:t krupnih geografskih grešaka kojih se ne ｯｳｬ｢｡＠ do kraja putopisa. Filipi su južnije,
na poznatoj Via Egnatia1 blizu obala Egeja, ｩｺｭ･ｵ＠ ｵ｡＠ Stname i Meste. Ovdje i nadalje prijevod najviše, zovu ga Plovdiv (Pioudin). Rimljani su ga još zvali Trimontium
vjerno registrira ｖｲ｡ｮｩ･ｶ＠ zablude, ce stoga fiUpski ｺｮ｡ｩ＠ plovdivski, a Struma posvuda
ｯｺｮ｡ｶ＠ Maricu.
29
Pantalia (ili PauMlia) današnji je Kjustendilt srednjovjekovni Velbužd. ｖｲ｡ｮｩ＠ je i ovdje u JO ｒｩｪ･＠ je o m:}kedonskom kralju Filipu V (221-179) i njegovim sinovima Perzeju
krivu. (179-168) i Ocntcrriju, kojega je otac nakon brnrovih spletki dao ubiti 181. godine.

138 139
 (Trobrdac), po trima br<!ašcima koja ondje, gotovo zaobljena, uzdignuta u posao. I u jednom i u drugom ､ｯｧ｡ ｪｵ＠ ｫｲ｡ｮｩ＠ su vidjeli ｵ､ｯ＠ i zadržali
šiljak i vezana u nizu jedno uz drugoga, strše u otvorenoj ravnici upravo kao spomen na njih koji ｮ･＠ propasti dokle god bude onoga naroda. Da smo se
kakve hridi u moru. Do njih leži i ･ ｴｶｲ ｯＬ＠ na kojemu je grad. N ije jednako zadrža li u gradu, nesumnjivo bismo bili mogli više doznati iako Turci sve što
u1dignuto; ispruženo je poput jezika, zavinuto na onom dijelu na kojem gleda su ikad ondje od starih zgrada pronašli, ili što dan današnji pronalaze,
Strumu i stoji zajedno s osralima na desnoj obali Srrume. Sam grad zauzima pretvaraju u hramove, kupatila i javne gostinjce.
velik prostor, a ｫｵ･＠ mu nisu raštrkane kao u ｶ･ｩｮ＠ drugih, premda su U ulici kojom smo prošli bili su s obje strane ､ｵ ｡ｮ ｩ Ｌ＠ jedne uz drugu
ispremiješane s vrtovima i, po tamošnjem ｯ ｢ｩ ｡ ｪｵＬ＠ ｶ･＠ u širinu nego u visinu. svakojake ｯ｢ｲｴｮｩｫ･＠ radionice, gostionice, mesnice, hrpe povrtlarskih proiz-
Sto je u njem ｺｮ｡ｪ ｩｪ ｩｨ＠ ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ - a to treba ｲ･ ｩ＠ za sve turske gradove- ili voda. ｐｬ ｯｮｩｫ＠ je povrh roga bio zasut blatom više nego šro bi odgovaralo
su hramovi, ili kuparila, ili ｳｶ･ｮ ｩ ｫｩ＠ domovi, ili javni gosrinjci koji se zovu gradskom redu i vremenskim prilikama, i ｺ｡ｧ･ ｮ Ｌ＠ a sve uokolo bilo je
karavansaraji. Sve je ostalo nisko, od blata\ napravljeno iz drveta, ali ne i zacrnjeno od ｡ｩ＠ i dima, rako da smo dobar dio prošli ｺ｡･ｰ ｬ ｪ･ｮｩｨ＠ noseva.
svijetlo; ､｡ｰ ｡･Ｌ＠ nastambe su upravo zato još ramnije i nepodesne za ljudsko Filipopol ｰ ｬ ｡･＠ rijeka Struma koja izvire na visovima Hema, na mjestu
stanovanje, jer su slijepe ondje gdje bi trebalo da imaju najviše ｯ ｩｪｵＮ＠ Takve su gdje se on odvaja od Orbela (za re sam visove ｶ･＠ rekao da se drže najvišima),
i ulice koje ne osvjetljava nijedan prozor nego su s obje strane pririsnure ｲ ･＠ kroz filipsko polje u široku koritu, bistra i puna riba, i prvo ､ｯｴｩ･＠ grad
letvenim ｫｵｮｩｭ ﾷ＠ ogradama koje se dižu do krovova. Da ti za vrijeme šetnje Filipe, odnosno Filipopol, desnom obalom. Njegova ｰｲ･､ｧ｡＠ osravlja na
netko ne ､ｯ･＠ u susret, rekao bi da je to pustoš: s prozora ne gleda doslovce lijevoj obali, kamo se prelazi preko duga drvena mosta. Zarim se nešto više
nitko. odvaja od ceste na lijevu stranu, poslije triju naših milja ｶｲ｡＠ se do nje, da bi
U Filipopolu, osim Turaka, žive Bugari i Srbi, ali su u ropskom položaju, joj prekrasan kameni Mustafin most povezao obale upravo na njoj. Potom
premda im se ｫｲ ｡ｮｳ ｫ｡＠ vjera ne zabranjuje. Kada smo ｶ･＠ prošli grad i malo zaobilazi bregovi t predio, ｳｫ ｲ ･＠ nadesno prema makedonskim gorama, prati
zastali u prigradskim vrtovima, pod izlikom, kako je prethodno ｲ･ｮｯＬ＠ ih sve dok ne ､ｯ ｵ＠ pred Drinopolje i ne zavinu prema jugu, k Egejskome
nabave namirnica (govorilo se, naime, da selo u koje idemo gladuje), nabasali moru. ｄｯｴｪ･＠ do neposredne blizine grada Drinopolja, ondje prima rijeku
smo na nekog Srbin.a i upitali ga kako tamošnji narod zove obližnju goru; to je Tundžu (za koju bih rekao da je Nessus i da je Prolemej zove Tonzos), koja se
ona za koju sam rekao da se odvaja od vrha Hema i s naše desne strane pruža spušra sa sjevera, s gore Hema, ｳ ｩｪ ･＠ krajnji dio grada na mjestu gdje se spaja
prema Egejskome moru. Odgovorio nam je da se zove ｒｵｰ｡＠ (Rupzca). Kada s ｰｲ･､ｧ｡ｭＬ＠ ｴ･＠ na jug dok ne stigne do obala Egejskoga mora i ne
smo ga porom pitali da li zna za kakve druge ｧｲ｡ ･ｶｩｮ＠ u okol ini, ispružio je pomiješa se s morem malo više od grada Areruze.3 1 No o tome poslije.
ruku i pokazao na ostatke lukova akvedukta, vrlo duga, koj i je s re iste gore Da ne bi štogod promaklo što je važno za ｰｯ･ｲｩ＠ posao, opisat ｵ＠
ｒｵｰ･＠ ispod onih triju brdašaca bio doveden do brežuljka na kojem leži grad. spomenuti most. Dug je trista dvadeset pet koraka, širok osam, a na sredini,
ｚ｡ｵ､ ｩ ｯ＠ sam se romu i upitao zaštO je trebala voda izvana kada kroz grad i gdje je najviši, visok je koplje i pol. Od sredine je prema oba kraja nakošen,
ｰ ｲ･､ｧ ｡＠ ｰ ｲｯｴｪ･＠ Struma. Odgovorio je kako je od starih ｵｯ＠ da Srruma radi lakšega uzlaženja na nj i otjecanja kiše. Ima dvadeset jedan luk, ｮ｡ ｪ ｶ･ｩ＠ u
nikad nije bila dobra za ｰｩ ･Ｌ＠ a ako onda nije bila dobra, ne može biti ni sada. sredini, prema kraju sve manje. Nali k je ｩｮ｡･＠ onomu preko rijeke Topolnice,
Kada smo ga posl.ije pitali o vjeri, odvratio je da im ona ni u ･ｭｵ＠ nije prije Fil ipopola, jedino što su s obiju strana, i slijeva i zdesna, obale koje drže
okrnjena, jedino što oni koji bi je morali održavati i rasprostranjivari polako krajeve mosta ｵｴｶｲ･ｮ＠ donekle zidom visokim ･ ｴｩｲ＠ lakta da ih vodena silina
prelaze na tursku vjeru: starci umiru, a mladež mame prilike za slobodniji ne bi podlokala i tako ｰｲｯｵｺｩｬ｡＠ rušenje mosra. Pazilo se i na jakost i
položaj. Istodobno je prstom pokazao na tri brežulj ka, i ･ｴｶ ｲｴ ｩＬ＠ na kojem leži ､ｵｧｯｶｪ･ｮｳｴ＠ stupova. Pod lukovima je i s gornje i s donje strane, u cijeloj
grad i na kojem je Fil ip smjestio ｴｶｲ｡ ｶ ｵ＠ kojoj su tragovi još vidljivi. Rekao je dulj ini mosta, pobodeno vrlo gusto kolje i nasut šlj unak, ne prekomjerno
da je na oba ona vrha (pokazivao je pri torne na dva od triju) ｮ･ｫｯ＠ bio po visoko nego toliko da iznenadna navala nabujale rijeke ne može ogoliti i
jedan vrlo velik samostan; tako su njegovi roditelji ｵ ｬｩ＠ od svojih srarijih. ｩｭ＠ potkopati rernelje stupova. S obje strane ima naselje, povezan je s Trajanovom
je Filipopol došao pod tursku vlast, onaj samostan koji je bio na prvom cestom koja se vrlo brižno održava i stalno popravlja.
brdašcu progurala je zemlja koja se na samom vrhu razjapila bez ikakva Zove se Mustafin mosr po svojem ｺ｡･ｭｩｫｵ＠ Mustafi. On je, u vrijeme
nevremena ili potresa. Navodno ondje i sada postoji jama i vide sc vrhovi sultana Bajazita, bogat a iznuren dubokom ｳ ｴ ｡ｲｯｵＬ＠ po ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ svojega
uronulih zidova. Samostan je bio ｰｯｳｶ･ｮ＠ Blaženoj Djevici Marij i, a redovnici naroda htio radi okajanja grijeha napraviti neko djelo od ｯｰ･＠ koristi, pa je
koji su u njemu boravili prošl i su bez opasnosti. Drugi je samostan bio na ｯ､ ｬ ｵｩｯ＠ da mostom poveže obale Strume i to na onom mjest u puta gdje je
mjesru ｴｶｲ｡･Ｎ＠ Turci su naredili da se razori kako bi od njcgovi.h ruševina
31
Doslj'eda.n u svojoj pOgrclnoj hidrografskoj procjeni, ｖｲ｡ｯｩ＠ ｰｯｩｳｴｶｪ･ｵ＠ ｎ･ｳｵ Ｈ ｧ ｲ ｫｩ Ｎ＠
mogli sazidati neku drugu zgradu. Sedamdesetoricu od onih koji su sverogr- ｎＮｳｴｯ｟Ｌ＠ bugarski Mltsta) i Ptolemejev T6nzos, iako je ｳｬｩｮｯｴ＠ pOtonjega naziva sa su\•reme1lim
dnim rukama razbijali ｫｵ＠ Božju pokosila je iznenadna smrt dok su radili taj ｔｵ ｾｲ ､Ｚｩ｡＠ vii e nego ｯｩ｣｡ Ｎ＠ Areruza je vjerojatno današnja Reorina.

140 141
 Ptolemeju, u ｔｲ･ｯｪ＠ knjizi Desetoga umljovida Evrope, rijeka Struma izvire u
umicim:l ｯｲ･Ｍｬ｡ｶＺｾ＠ i ugrožavala prijelaz. Latio se rako mukotrpna i skupa
gorama koje dijele T rakij u od Makedonije. Cini se da je ｳ ｬ ｩｮ｡＠
posla odvažno ga dovršio i lako sc moie ｲ ｡ｫｭｩｴ＠
mišljenja u
sa starima.
svojoj Sedmoj knjizi Strabon, koji je stariji od Ptolemeja: kaže da su s onu
p s:anovnici ｯｶｧＺｾ＠ grad n su Filipljani kojima piše sveti. Pavao ａｾｳ ｲ ｯｬＮ＠ Na
stranu rijeke Strume do ulaza ll Crno more i gore Hema ｴ｡ｫ･＠ zemlje, s
njegovim su se poljima borili najprije ｊｵｬｩｪ･ｾＺＢ＠ s PompeJem, a ｺ｡ｯｾ＠ August
izuzetkom obale kOJU drie Grci (7, 7, 4). Nije ､ｲｯｧ｡ｩｪ･＠ mišljenja ni Solin,
i Bror s Kasijem..u Doista, posvuda se po polJima, kamo ｧｾ＠ ｳｶｾ･Ｎ＠ pogled,
koji kaže da je Srroma granica ｩＷＮｭ･ｵ＠ Makedonije i T rakije i da sc rc zemlje
nadaleko vidi tolika gomila humaka d:1 ih ne možeš lako IzbroJaO. ｎ･ｾ｡＠
natapaju s Hcma (pag. 63, 3 Momms).34 Uz ro mišljenje pristaje i naš
· _ ｳｶ ｪ Ｂ｣､ｯ･＠ romu u prilog i ｳＺｾ ､｡ｮｪｩ＠ mjdrani - da su ro grobmce
sumnJe . k b·- . d evandelist Luka u šesnaestom poglavlju Djela apostolskih kada kaže: ·Zaplo-
vojskovoda i ｯ､ｬｩｮｫ｡Ｎ＠ e pada mi ｳ［ｾ､｡＠ na pamet odak!e JC: porc ｡ｾ＠ o IC:J a
viv;i 12 Troade krenusmo pra,•o u Samotraku, a sutradan u Neapol, a odande
se najistaknutiji ljudi tako pokapaju, no da su to Z31SI3 grobovi, moze se
u Fihpe, rimsku koloniju i prvi grad onoga dijela Makedonijc.• 15 Ptolerm-j,
doznati i iz Vergilija. U ｔｲ･ｭ＠ pjevanju veli o Polidorovu sprovodu:
medutim, ｶｲｳｯ＠ MOji na svojemu, pa mu se u istoj roj Sedmoj knjizi priklanja i
Strabon kada kaže da ｶ･ｩｮ｡＠ cio predio od Strume do Meste pripisuje
•Tada Polidoro jadnom priredismo sahranu novu,
31 Makedoniji; pri torm- rnoida pod Mestom podrazumijeva rijeku T undiu (7, 7,
nasusrno viSOki humak i za dušu prinijesmo irtve.•
(Aen. 3, 62-63) 4)•.16 Solin s nadimkom Polihistor naziva Rodope rrugdonijskim, jer je Migdo-
nija makedonska pokrajina koja ｧｲ｡ｮｩ＠ s T rakijom (pag. 63, 10 Momms.).
U Sedmome o K*ri, Enejinoj dndilji: Ovamo se svrstava i Aristotel kada kaie da na rilipskim poljima u Makedoniji
postoje mnogi rodni ci zlata (de mir. ausc. 833a). Pomponije Mela napisao je
- Kada pak vrli Eneja po obredu sahranu ｳｶｾ＠ i, pak da se u T rakiji dižu gore Hem, Rodop i Orhel, a cio Orhel smje;ren je u
grobni bd podil.e ｨｵｭＺｾｫＬ＠ i kada se more uriša, Miziji! (2, 2, 2).37 Ne vidim doista kako bi se to i jedno i drugo moglo braniti,
razvije ｬ｡ ｭ ｡＠ jedra ... •
(Aen. 7, 5-7) pogotovu s obzirom na ovaj smjer purovanja i na toliku raznolikost mišljenja,
ne ｾ｡ｭｯ＠ medu mladim nego i ｭ･ｵ＠ starim autorima. Jasno je - nema u to
ｓｬｩｮｯ＠ je i o Palinuro, ll šestom pjevanju, takoder u vezi s ovim: nikakve sumnje - da su srari mnogo štošta napisali prema vijestima prctho·
dnika i onome što su u njih ｰｲｯｩｴ｡ｬＬ＠ a ne prema v.lasriru iskustvu. ｎ ･ｵ＠ ni ja
(»Tako sad po moru pluta m, od nemila k nedragom lutam oko rogn znoj•• prolijevati, jer tamošnji stanovnici i sada ｲ ｡ｺ ｬｩ ｩ ｴ ｯ＠ sude o rome,
ili me vjetrova snaga na obalu izbaci naga.) pa jedni taj predio pripisuju Makedoniji, a drugi T rakiji. Mislim da ･＠ se lako
Kunem te nebom i zrakom, i ocem, i sinom ti Julom dogoditi, ako se ovo carstvo ｪｯｾ＠ ｵｶ･｡Ｌ＠ da se nazivi starih za ove pokrajine
što ti je velika nada, od zala mc izbavi sada, ｰｯｭｩｪ｣ｾ｡ｵ＠ i padnu u zaborav.
ili me zemljom prevuci ... • (Aen. 6, 363-366) No, ｰｲｩｪ･ｭｯ＠ nn Strumu, poslije koje ･ｭｯ＠ na primjerenumjesru, u vezi s
drugim rijekama ovoga dije.la T rakije- Tundžom, Mestom, Hebrom, Melani·
Kada su se takvi humci ｰｯ･ｬｩ＠ podizati, prvi je na leš bacao zemlju onaj som, Anom, Atirom i Batini jom - ､ｯｴ｡ｩ＠ neke stvari koje · rusu nevrijedne
koji je bio u najbližem srodstvu: iena muiu ili muž ženi. Ako njih ruje.｢ｩｬｾ Ｎ＠ i.li razmatranja i koje su mnogi i srari i ｭｬ｡ｩ＠ mimoišli.31 Te rijeke, redom kojim
ako se to zbivalo u vojsci, ruje svem duinosr obavljao vojskovoda, onaJ kOJI Je smo ih naveli, slijede Strunlll sve do rta zvana Zlatni rog, na kojem je smjdten
najugledniji ili ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ prijatelj. Zbog toga i ｐ｡ｬｩｾｵｲ＠ ｴｾ＠ ｺ｡ｾｴｩｪｶ Ｎ＠ od Encje, i Biz.mtij, i ulijevaju se u more, osim T undie, koja se miješa. sa Stru mom.
kod Ovidija Penelopa zahtijeva od muža da 1m ｺ｡ｊ･､ｮｩｫ＠ sm Telemah Strom a izvire na podnožju gore Hmta, gotovo na samom onom mjesru gdje sc
obojima ISkaže poslJednJU ljubav. Ka.te:
}O Gaj JuloJ< Sohn (fl. 200. n.o), kotr je najVJ<<Of>lmje ｩ､･ｮｴ｡＠ A Solinom Pol>hosrorom
(Her. 1, 102) (u'P. nit< u prijrwdu), ou1or J< komp1lodjsk< zbirk< kuriozitet:> Ｈｃｯｬｫ｡ ｮ･Ｚｾ＠ "'""" mtmorabi·
• Neka on sklopi i moje i rvojc ｯｩＮ＠ • ｢ＢＧ ｾﾷ＠ u osnovi S3i<t• ｬｾ＠ !skog prlrumilu s d......,.amim """'S<'Sfslam pocbc:iJm.
' un rano prema &bh!•· Sun • NOf/l "''*'·
Vr•obt bo d.a J< •-"bon• oo d.a te ｮｏｭ＠
Zasrd> t969, str. 1050.
pnte - uosulom, U>Vrm ospr2VOO - Srr.tbom
Medutim, prije nego izidem iz. fihpskoga polja, morao bih još nešto re.5 o ｾＢ［｡ｮｴｵ＠ od Plolnnep. p.,. rio ｾＮ＠ iz njq;on b. tt na•·od.a mosJo pomislaa d.a Plolemq
ovom dijelu ｓ｜ｾｪ｣ｴ｡＠ - da li ga treba pripisivati Trakiji ili Makedoniji. Po sam «bi ｰｲｯｵｦＩ＼Ｎ＠ C.no sc apak da te ｮｪ＼＠ o ｰｯｧｾｲｩｮｵ＠ razumijevanju dvo)U Ploiemq<v•h rvrdn1•
koje nisu ｮ｣ｵｾｫｬ［Ｎ､ｩｶ＠ ｾ＠ S\-odc R na 10 ､ｾ＠ Je granica tr.medu Makedoruje i Trakije sonrJi tok
Sr rume 1 doni/rok M<n< (usp. Geogr. J, l J, B; 3, JJ, 18).
u oc, !<dan t.psus: prvo bnka koru ｖｲｮｯ＠ spommJ< doj;odila ｾｫｯ､＠ F•r$31• (48. ＡＧﾷＢｾ［＠ " Pornporute Mola ( l. sr.n.<) auror je kr:ub g<'Ogt:lfskog ttakura o nascanjenu do..,lu ,.,,.,.
drug;a j< eJ<!.,.
bit. kod Ft ｨｾ＠ ('co, dabko, n< >nXi i 1'10\-dovll), • 10 42. pr.n.<, •h su BrurriUsite u tra ｭｴｯｾ＠ｬ (0. cbororrapfna).
bili na islo!. por.atmoj ""'"'· .. . . , _ ｾＭＦＮＲ＠ ' 1 U Vranbb 1'oma. Nnsus, HdmtsJ Mdanu, ArtUS, Nhyra, Batlrynia. Danas su ro
n ｏｲｾｴ＠ >1 Eneide pMOZ<1> '"n pn)<"'da BnroiJub• Kbob Publq< V"'l'1•1< ,...,.,... ｾ＠ • Tundu. Mo:s13, MArie>, K•r:a Su, Arda, Kon Su i - mofd•- Sazli Der<.
ｚ｡ｾＮ＠ 1970.
143
142
 on razdvaja od Orbela, i nije daleko od izvora Iskara, 7.3 koji smo ｶ･＠ prije trudom tamošnjih ljudi razljevena u mnoge prostrane ｭｯｶ｡ｲ･＠ i razvedena
rekli da su ga stari zvali Cijabar- upravo onoliko koliko je Dunav od Rajne. prokopi ma, pa se doima kao da ima više rijeka. To je razlog da je onaj put i
Okolni stanovnici ｰｲｩ｡ｪｵ＠ da je neposredno pošto se pojavi na površini vrlo usred pasjih ｶｲｵｩｮ｡＠ ukaljan blatom. Struma ima rri imena: prvo Strylnon,
mala, Ｚｾｊｩ＠ sc pritjecaojem ｲ｡ｺｬｩｨ＠ pritoka s planinskih visova ubrzo ｰｯｶ･｡＠ i koje je ｺ｡ｪ･､ｮｩｫｯ＠ i Grcima i Rimljanima, drugo Marica (Marka), koje je
od rudih voda postaje nešto šira; to ｰｯｳｶｪ･､ｵ＠ i Pomponije Mela (2, 2, 9). ilirsko, i ｴｲ･＠ ｍ･ｲｩｾ＠ (Meria.), koje je tursko. Neki noviji autori ｧｯｶｲ･ｩ＠ o
Porom prolazi kroz mnoge z:IVojitc doline i na nekoliko se mjesta širi zbog Marici, današnje njezino ime pripisuju Hebru, ali su vrlo loše ｵｰ･ｮｩＬ＠ jer i
vijuganja gora, kako tvrd i i !>linije, koji za nju kaie da se razlijeva u sedam Grci i Turci i svi drugi tamošnji narodi H ebrom nazivaju današnji Ergene
jezera prije nego ispravi rok (4, 10, 38). O rim jezerima, ｭ･ｵｴｩＬ＠ okolni (Ergienis).39 S druge strane, nije joj dodijeljen pravilan položaj ni na Proleme·
stanovnici nisu nam ništa potvrdili. U tom se tjesnacu ne zadržava dulje nego jevim zemljovidima, jer Filipopol.dori ･＠ s desne strane, a Drinopolje s lijeve, a
koliko se ｰｲｩｪ･＠ u dva dana puta, a nad njom se nadvijaju najviši vrhunci Ptolemej ju je smjestio daleko i od jednoga i od drugoga grada. Po onome
Hema, na koje se ｮ･ｫｯ＠ uspeo makedonski kralj Filip i radoznalo ih ra.zgle- kako on piše, Drinopolje i Filipopol jedan su re isti grad, a to se protivi i
dao. Kada se ｩｺｶｵ･＠ iz planinskoga ždrijela, ostavlja, kako je spomenuto, s ｫｬ｡ｳｩｮｭ＠ autorima i ｯｰ･ｭ＠ iskustvu. Oni koji su ro vlastitim ｯｩｭ｡＠ vidjeli i
lijeve strane uzvisinu što je barbari ilirskoga roda zovu Vetrcn (mi kažemo pomnije pron)Otrili Ptolemejeve zemljovide, Jako su mogli shvatiti naše objaš-
.. vjetrovit•). Na desnoj strani ostavlja gore koje stanovnici nazivaju Vasil ica i njenje. No, krenimo dalje .
Sbvijcvi (Zlavievi). Stru ma ih dijeli od Hema, ali nisu rastavljene od Orbela, Jz sela Konji (Cognii), odnosno Konjštice (Consthyza), koje je ime dobilo
kako se može vidjeti na Ptolemcjevim zemljovidima; prate Strumu sve do po konjskoj postaji, stigli smo šesnaestoga kolovoza u Klokornicu (Cloco·
Filipopola, potom se preko Migdonije, posljednje makedonske pokrajine u dvi:ta), a odanle sedamnaestoga u Harmanli (Horman/es); oba su mjesta sela.
smjeru T rakije, spuštaju u .Egejsko more, onamo gdje se uzdižu otok Le mn o i Osamnaestoga smo stigli do mosta i sela Musrafina. Kako se u rom kraju
gora Atos, koju mi zovemo Svetom gorom. Od izvora Struma ｴ･＠ na istOk nadaleko diiu samo suhi brežuljci, ｮ･ｯ｢ｲ｡ｩ＠ i šumoviti predjeli, nismo u
ｮ｡ｰｲ･､ｵｪｩ＠ stalno pomalo i vijugavo, a kada jednom izbije na ravnicu i izvor njemu zatekli ništa što bi bilo vrijedno zabilježiti osim spomenutoga Musta-
ostavi za ｬ･ｩｭ｡Ｌ＠ usmjerava tok kroz filipsko polje prema jugu-jugoistoku, fina mosta, o kojem smo ｶ･＠ dosta raspravljali.
sada ｶ･＠ široka korira i s upadljivim obiljem vode. Tu sc razlijeva u širinu, Devetnaestoga kolovoza ostavili smo za sobom Mustafin mosr i po
ｩ ｳｰｯ･ ｴｫ｡＠ s desne strane Trajanove ceste, natapa podnožja spomenutih gora, zemljištu koje je nalikovalo prethodnomu došli u Drinopolje (Jedrene; Ha-
pa sc kod Filipopola ponovo ｶｲ｡＠ na cesru. Tamo, izmedu grada i ｰｲ･､ｧ｡Ｌ＠ drianopolis). Na tom smo putu nedaleko od mosta vidjeli na desnoj obali
pošto je dobila drveni most, ｳ ｫｲ･＠ nalijevo prema Hemu, širi se na veliku Srrume mjesto ｩｲｭ･ｯ＠ Ｈｲｮｯｭ･［＠ Ciermenium), za koje je po ruševinama
prosroru tc nizine i nadaleko sc i naširoko klati da bi sc napokon, pošto je ｶ･＠ ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ bilo ｯｩｲ＠ da je o eki stari grad. Sada je sjedište zagorskog sandžaka.
stekla ｺｮ｡ｪｩ･＠ ime i ugled, na spomenutu cesru vratila kod Mustafina sela, Zagora (Zagara) mjesto je na podnožju gore Heina, na onom dijelu koji se s
gdje ｰｲｯｴｪ･＠ ispod istoimena mosra, koji je prozvan po graditelju. Poslije toga istoka izdiže nad filipskim poljem. Cijelo se to ｰｯ､ｲｵｪ･Ｌ＠ zajedno s tim dijelom
drugi se put ｶｲ｡＠ na desnu stranu i, pošto je prešla oko pet naših milja, dolazi spomenute gore, naziva danas Zagorska županija, a u starini se zvalo Beška
u neposrednu blizinu Drinopolja, pa cijela - kao da mu iskazuje dužan prenara, po narodu Besa za koje stari autori tvrde da stanuju uz Hemi ｧｲ｡ｮｩ･＠
pozdrav na pragu - zavija na jug, prema Egeju. Na rom dijelu dobiva dva s rijekom Mestom i brdom Pangejom, am kojem je Drinopolje. <OO S tim u vezi
mosta, prvi drven i, drugi, položen na Galipoljskoj cesti, kameni, pa sc ｩｴ｡ｪ＠ Ptolemeja i objašnjenje za brdo Pangcj u ｲｪ･ｮｩ｣Ｑ｡Ｎ＠
napokon ulijeva u navedeno more. Ne znam da li u tom dijelu toka, od H ema Iza mjesta ｩｲｭ･ｮ｡＠ dolazi rijeka Gergova, kojoj je koriro doduše usko, ali
prema mom, prima brojnije, odnosno ｶ･＠ rijeke nego što su one koje je nipošto ne oskudijeva vodom. Malo zatim je grad Dri.nopoljc.
primila u gorama. Prvo su dvije s desne srrane. l jedna i druga ､ｯｴｪ･ｵ＠ s gore
Vasilice: kod Filipopola Ztara Richa, što ･＠ ｲ･ｩ＠ Stara rijeka, a malo ispod
Drinopolja Arda. S lijeve strane pet: Topolnica prije Tatarpazard7ika, Luda
Jana Uadina) poslije, malo potom Cruzka, potom Gergova i uskoro zatim,
pod Drinopoljem, Tondža, gotovo na istom mjesna kao Arda. Tamo su joj i
obale povezane drvenim mostom, koji Turci zovu Tabaklar (tabaclar; • ko·
il.ari«), po koža rskom obrna ko ji sc ondje obavlja zboq dosnapnosti vode. Više
nismo mogli doznati, osobito o onima koje u nju ｵｴｪ･＠ s desne strane. ｂｵ､ｩ＠
da je filipsko polje vrlo pogodno za uzgoj riže i vrlo plodno rom vrsrom l' ａｮｲｬ｣ｩ＠ H•bnu doisra je današnja MMie• Ｈ ｮｯｶｧｲｫｩ＠ E...os); rijeka Ersene bizantska je
Reginija, ｡ｭｩｏ＠ E.rigOtJ iH Erginus.
žitarice, natapa se i to najviše vodom iz Lude Jane, koja je dugotrajnim "" P>ng<j (d>našnja gora Pimari) blizu 1< ｵｾ＠ rijeke Srrumt.

144 JO ｐｵｴｰｯｾＬ＠ 145

DRUGI SVEZAK
 VELEšrOVANOM GOSPODINU

JOHANU JACOBU FERBERU 1

ｌａｎｕ＠ $VEDSKOGA MINERALOSKOGA DRUSTVA,
DOPJSNOM ｌａｎｕ＠ RAZNil-I AKADEMIJA ITD.

O OKOLICI TROGIRA
a rastanku s vama posljednji put, kada ono ｰｯｳｴ･＠
N
ｰｯ｡ｳ ｴｩ＠ i pružili tako veliku uslugu ｵ･ｮｩｭ＠
obavljati ona
promatranja po planinama Italije koja ste objavili i po nj ima stekli tolike
paleonrolozima sa sjevera koji su
slabo upoznati s drevnim vulkanima, ｯ｢･｡ｨ＠ vam ｰｲｩｯ ｴ ｩ＠ neki dio svojih
zapažanja o Dalmaciji, put koje se spremah razapeti jedra. Zahtijevali ste
ispunjenje ｯ｢･｡ｮｪ＠ napismeno, ｡ｬｪｵｩ＠ mi svoja prijateljska pisma i u tu
daleku pokrajinu, kamo su vas gotovo trkom vukli vaša nezasitna želja da
vidite nove stvari koje se odnose na prirodopis i vaše ｳｲ ､｡ｮｯ＠ prijateljstvo
prema ment.
Evo izvršavam ｯ ｢ ･｡ｮ ｪ ･Ｌ＠ jer vam moja zla kob nije dopustila da ｳｾ＠ mnom
ｰｯ･ｴ＠ osobno posjetiti tu zemlju.

1. O okružju Trogira

Sudbena vlast Trogira ｰｯｩｮ ｪ ･＠ nasuprot otoku Rogoznici, pruža se trideset

milja uz more gotovo do ruševina Salone, te ｯ ｢ｵ ｨｶ｡＠ nekoliko naseljenih
otoka, pored ｶ･ｧ＠ broja pustih ｯｴｩ｡Ｎ＠ Jedan od ovih zove se ａｲｫ｡ｮ･ ｬ＠ i za
njega se drži da je pogibeljno mjesto jer je izloženo otvorenu moru, za razliku
od ostaloga dijela te obale koji je ｺ｡ｴｩ･ｮ＠ otocima.
ｯｶ ｪ ･ｫ＠ se ne može oteti smijehu kada u prvom svesku djela Jllyricum
Sacrum isusovca Farlatija ｩ ｴ ｡＠ kako je pogibeljan prolaz pokraj ａｲｫ｡ｮ･ｬ＠
jer se u njemu sukobljuju vode rijeka Neretve i Cetine s vodama rijeke Krke.
ｕ･＠ Neretve dobtih je osamdeset pet milja od ovoga mjesta; ta se rijeka tako
sporo ulijeva u more da se plima ｵｶ ｬ ｡ｩ＠ u njezino korito ｡ｫ＠ dvanaest milja.
Rijeka Cetina pak svojih je ･ｴｲ､ｳ ｴ＠ milja od ａｲｫ｡ｮ･ｬＬ＠ ai ona se veoma
sporo gubi u slanoj vodi pokraj Omiša. Krka napokon pada u Skradinsko
jezero, tridesetak milja od ａｲｫ｡ｮ･ｬ＠ i dvanaest od mora, u koje ､ｯｴｪ･＠
pomiješana s vodama prostrane šibenske luke. Neka se na ovoj strašnoj grešci

1 Johan Jacob Ferber, švedski mineralog, organizator m·ineraloških isu:a.živanja u Banatu i

Transilvaniji.

149
jednog veoma ｵ･ｮ｡＠ ｯｶｪ･ｫ｡＠ pisci ｵ･＠ kako se ne valja slijepo pouzdavati u Hil i koji su ｧｲｫｯ｡＠ podrijerla jer im je utemeljitelj bio H ilo, Heraklov sin. Oni
podatke što se dobiju od neuka svijeta. ｍ･ｵ＠ mjestima na obali, koja pripada su poslije s vremenom postali barbafi, kako se pripovijeda, ｭｩｪ ･｡ ｪｵｩ＠ se s
tome gradu, za ljubitelje je starina zacijelo najvrednije ｰ｡ｾｮｪ･＠ ono koje ribarski drugim narodima• . «
puk i mornari nazivaju Starim Trogirom. On je malo više od dvadeset ･ｴｩｲ＠ Možda bi za smještaj tolikih gradova prikladniji bio onaj komad zemlje
milje od $ibenika, a oko osam od pravoga Trogira. Ivan Lucius, slavni što se proteže ｩｺｭ･ｵ＠ ｵ｡＠ rijeke Titiusa (koja je oduvijek bila ｵｴｶｲ･ｮ｡＠
trogirski pisac, vjerovao je da je na tom mjest u u starini ležao Praetorium s granica Liburnije) i ｵ｡＠ Tilurusa; njegova je ｶ･ｬｩｮ｡＠ pri.bližnija ｶ･ｬｩ ｩ ｮｩ＠
Peutingerove karte. Ja ne bih želio Rimljanima pripisati tako loš izbor mjesta i Peloponeza, a ｯ｢ｵｨｶ｡＠ lijepo Kninsko, Sinjsko i Petrovo polje, te okolicu što
tako loš ｮ｡ ｩ ｮ＠ gradnje. Mjesto je u svakom pogledu nesret no, izvan ruke, bez se prostire oko zatrpanih ruševina Promone koja je još bila središte ilirskih
luke, bez obradiva polja; gradnja je veoma gruba, bez ikakva traga klesanu naseobina upravo u ｲ･ ･ｮｯ＠ Augustovo doba. Hilsko ime pridavalo se i
kamenu kakav se rabio u dobrom rimskom graditeljstvu. Ruševne zidine koje brdovitu poluotoku Pelješcu koji se izdužuje u more ｩｺｭ ･ ｵ＠ ｵ｡＠ rijeke
nose ime Starog Trogira više nalikuju ostacima nekoga promanoga privatnog Neretve i otoka ｋｯｲｵ ｬ ･ ［＠ ali pisci koji su tako mislili nisu bili dobro ｰｲｯｵｩｬ＠
prebivališta nego i osrednje naseljenu selu; sastavljene su od nepravilna opise o rome u starih geografa, a veoma se razlikuju od onoga što bi moglo
kamenja ｩｺｶ｡･ｮ＠ iz susjednoga brda. ｰｲｩ ｬ ｩｴ＠ Pelješcu.
Ponegdje ｳ｡ｵｶｮｩ＠ pod bio je od gruba naboja, ali povezan veoma ｶｲｳ ｴ ｩｭ＠
Kakvo god bilo nj ihovo podrijetlo, stanovnici su Bosilj ine u današnje doba
cementom koji se još opire vremenu i mor1.1. Ja sam skloniji mišljenju da to
tako siromašn.i da nerijetko moraju mljeti korijenje zlatoglava i od roga
nisu rimske ｮ･ｧｯ Ｎ ｧｲｫ･＠ razvaline iz kasnoga doba; a svojevrsna kapela, koja je
mijesiti vrlo loš kruh koji mnogo pridonosi tome što tu zbog klonulih snaga
još ｳ｡ｵｶｮ＠ u prepoznatljivu obliku, ｰｯｪ｡ｶ＠ mi sumnju. U cijeloj okolici
vladaju pustoš i bijeda. Taj škodljivi korijen izaziva trajne bolesti želuca i
toga pusta mjesta nema nikakva natpisa, nijednog ｯ｢ｲ｡･ｮ＠ kamena, nije-
izbacivanje krvi. Ne mogu se dovoljno ｮ｡ ｵ､ｩｴ＠ što vlasnici zemljišta i feudalci
dnoga ｫｯｭ｡､ｩ＠ mozaika, nijednog ulomka plemenitog mramora, a tih se
u Dalmaciji ｯｰ･ｮｩｴ＠ tako malo drže do života kmetova kojima je pak jako
stvari uvijek ｮ｡･＠ u maloj ili velikoj ｫｯｬｩｮ＠ gdje god su Rimljani prebivali.
potrebno da netko za njih misli. Nasadi kestenova, vrste ､ｲｶ･｡＠ koje ｵｯｰ･＠
Kamen što tvori ružnu obalu Starog Trogira pun je šupljikavih morskih
nema ni u jednom dijelu pokrajine, veoma dobro bi uspijevali na unutrašnjim
tjelešaca onih vrsta što sam ih zapazio na otocima u Zadarskom kanalu i što se
planinama, te bi bili spasonosni za sirotinju. Korisno bi im ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ bilo da se
veoma ･ｳｴｯ＠ nalaze na Kornatima.
služe krumpirom koji bi ｪ｡ｭｮｯ＠ radije jeli nego korijenje kozlaca i zlatoglava
ili ｰ･ｮ＠ ｳｭｲｩｮ･＠ bobice, koju hranu, na žalost, jedu mnogi i mnogi žitelji
oroka i obale u godinama oskudice. Vi znate koliko je krumpir bio koristan
2. O Bosiljini i o Hilskom poluotoku
vašoj domovini kada je zauzeo mjesto slaba kruha što su ga posebno jeli ubogi
seljaci u siromašnim krajevima Dalekarlije2 za nestašice.
Koju milju od opisanih razvalina seoce je ｖｩｮ･＠ blizu luke Mandola, gdje
je nekad bio rudnik smolastog asfalta, ali o njemu nisam uspio ｮ｡ｩ＠ nikakva Vuna iz Bosiljine razlikuje se od vune iz obližnjih mjesta dobrom kakvo·
zapisa. ｎ｡ｰｲ･､ｵ ｪ ｵｩ＠ prema Trogiru, dolazi se do sela Bosiljine; Lucius je ｯｭ［＠ ta je odlika vjerojatno posljedica skrbi nekoga od bivših biskupa koji je
vjerovao da u njegovu imenu jasno vidi iskvarene ime Bu lina. On se odvažio želio poboljšati pasmine ovaca ､ｯｶ･ｩ＠ ih iz Italije. S razlogom se valja nadati
odrediti vrlo tijesne granice poluotoku Hyllisu, dopustivši da ga zavede to da ･＠ ｯｶｪ･ｮｳｴ＠ i ｰｲｯｳｶｩｪ･ｮｴ＠ ､ｩｮｯｧ｡＠ prelata monsinjora Antuna ｍｩｯ ･ﾷ＠
etimološko ｮ｡ｧ ｪ ･Ｌ＠ jer ako su Bulini stanovali na rom mjestu, Hilima ne ｶｩ｡Ｏ＠ koj i sada s ｮ｡ｪｶ ･ ｩｭ＠ ponosom sjedi na trogirskoj stolici, donijeti ｶ･ｵ＠
ostaje dwgi prostor osim malenog ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ toga kraja što su ga stari geografi blagodat tim jadnim podanicima.
poznavali pod imenom Promontorium Diomedis, a zadire u more ｩｺｭ･ｵ＠ Poslije Bosiljine, ｩ､ｵ＠ uz more, ､ｯ･＠ se do sela Segeta, okružena dobro
ｯｴｩ｡＠ Rogoznice i sela Bosiljine, imanja Trogirske biskupije. Dužina Hyllisa ｯ｢ｲ｡･ｮ ｩ ｭ＠ poljima koja se dižu prema planinama i u svako doba godine
ne bi bila ｶ･｡＠ od dvanaest milja, s kraja na kraj , niti bi mu ｮ｡ｪ ｶ･｡＠ širina pružaju pomorcima ugodan prizor zbog mnoštva maslina što ih pokrivaju. Od
premašila pet milja; te mjere ne odgovaraju opisu što nam ga je ostavio toga sela do T rogira ide se ravnim putem koji se ne odvaja od mora.
Skimno Hij koji ga naziva velikim poluotokom i kaže qa se vjeruje kako je
jednak Peloponezu. Od petnaest gradova koji su t u morali biti ne ostade ni • SCYMN. Onus inter Geograph. min. H UDSON. v. 403. et seqq.
2 Dalekadija, povijesna pokrajina u Š\•edskoj, uz. tok rijeke Dal.
traga; a petnaest gradova bilo bi zauzelo dobar dio te ｯｧｲ ｡ ｮｩ ･ｮ＠ površine! 3 Ivan Antun ｍｩｯ･ｶ＠ (1738-1786), ŠibenQnin, nakon školovanja u ftaliji kanonik š iben·
Evo toga odlomka iz staroga geografa: >•Njima (tj. Liburnima) pridružen je ski, od 1766. do smrti biskup trogirski. Revan, ｵ･ｮ＠
i ､ｾｲ･ｩｬｪｶ＠ crkveni dostOjanstvenik. Odbio je
narod Bulina. Zatim se nalazi veliki Hilski poluotok za koji se vjeruje da je postati splitskim nadbiskupom (možda i u to što su mu ｩｾ＠ ､ｯ ｭ｡･＠ ｳｲ･､ ｩｴｨ ｾ＠ ｰｲｩ ｪ･ｩ ｬｩ＠ postati
biskupom trogirskim, te se morao opravdavati u Rimu). Sabirao dokumeme o Trogiru, komemi·
jednak Peloponezu; kažu da na njemu ima petnaest gradova u kojima stanuju rao U.1ciusa.

150 151
 3. Q gradu Trogiru l o trogirskom mramon1u starih pisaca Kada Plinije ukratko spominje Trogir, razlikuje ga od drugih rimskih
naseobina ｧｬ｡ｳｯｶｩｴｵ＠ njegova mramora: Tragurium oppidum Romanorum
Trogir, koji Talijani zovu T rau, a od Si benika je udaljen oko trideset ･ｴｩ ｲ ｩ＠ mam10re notum. Vitaliano Donati je vjerovao da je rrogirski ｭｲＺｾｯ＠ u starih
milje morem, ako i nije osobito ｺｮ｡ｪ＠ grad opsegom zidina ili brojem pisaca onaj koji je u naše doba poznat pod imenom israrskog ili rovinjskog
stanovnika, vrlo je ｺｮ｡ｪ＠ starinom svoga uremdjenja, ｵ･ｮｩｭ＠ ljudima koje mramora. Bit ･＠ možda tako; ne usudujem sc orvoreno protusloviti rako
je dao i duhom ｧｲ｡ｮ ｳ ｫ･＠ sloge koja u njemu vlada. Sirakužani su, kada su se slavnu ｯｶｪ･ ｫｵＮ＠ Ali da je rrogirski mramor bio ona vrsra ｯ｢ｩｮ｡＠ rvrda
na oroku Visu namnožili nerazmjerno malenoj ｰｯｶｲｾｩｮ＠ svoje postojbine, ll)ramora, od kojega su dobrim dijelom sastavljeni žali i oroci Istre i Dalma-
odijelili jednu koloniju koja je po!b sagradiri Trogir. Položaj šro su ga izabrali cije, Rimljanima ga ne bi bilo porrebno ｶｵｩ＠ iz Trogira. Planine ｢ｬｾｵ＠ Rima,
dokazuje da su Grci u svako doba bili raz.boriri i da se nisu izrodili nakon koje nadvisuju Pominske ｭｯｶ｡ｲ･＠ sve do Terracine (osravljajua po strani
preseljenja u tude zemlje. Ovaj grad leti na umjemom ｯｴｩｵ＠ koji s kopnom sredozemne planine u okolici), ponajviše su sastavljene od tc iste vrste
povezuje jedan drveni most, a s otokom Govom jake zidine koje su ｰｲ･ｳｪｮ＠ mramora, za koji vjerujem da ga mogu zvati mramorom ili rvrdim apeninskim
dvama kamenim i jednim ｰｯｭｴｮｩ＠ mosrom šro sluii za prolaz brodica. kamenom, Jer je okosnica ovoga planinskog lanca gorovo sva od njega
Kanal ｩｺｭ･ｵ＠ grada i otoka Ciova Jirok je oko trisra pedeset sropa; njime sasravljena. Pouzdano je da su sc velike ｫｯｬｩｮ･＠ mogle u Rim prevesri iz
stalno prolaze brodovi koji se plaše mora i koj i plove dui obale, stalno Terradne s mnogo manje troška nego iz Dalmadje. A ne moie se ｲ･ｩ＠ da
ｺ｡ ｴｩ ･ｮｩ＠ otoci ma, od Z.1dra do ｩｳｴｯｮｨ＠ krajeva pokrajine. Rimljani nisu poznavali kamenolome apeninskog mramora i da nisu znali
koliki se komadi iz njih mogu izvaditi. ｉ ｺｭ･ｵ＠ osralih mjesta gdje su ｯｩｴ＠
O povijesti ovoga grada objavio je zbrkan svezak, prepun dokumenata i
radovi njihovih kamenara, slavan je onaj komad kamenira brda na morskoj
dobrih zapisa, slavni Ivan Lucius koji se ovdje rodio u plemenitoj, sada
obali upravo blizu Terracine, koji je sro dvadeser sropa okomiro ｯ､ｳｪ･ｮ＠ da
iz.umrloj obitelji. Ona je dala nekoliko ljudi od peta, a u knjiž.nici jednoga od
Via Appia ne bi rekla nezgodnim prolazom. Vi sre ga zacijelo izbliza ｰｲｯｵｩｬ＠
njih ｮ｡･＠ je glasoviti Petronijev kodeks s odlomkom ｔｲｩｭ｡ｬｨｯｴｾｶ･＠ gcn:be.•
kada sre onuda propurovali idua u Napulj da pohodite Vezuv. Da su pak,
Tome kodeksu, što ga je Spon mogao vidjeri 1675, nisam uspio ｵｩ＠ u rrag.
zbog neke nastranosti koja sc ne smije pripisati tako razboriru narodu, željeli
Najsjajnija imena ｭ･ｵ＠ Trogiranima od pera jesu Koriolan Cipiko , Marin5
imati grub mramor iz daleke pokrajine, ne bi ga uzimali iz Trogira nrgo iz
ｓｴ｡ｲｩ ｬｩ ｾＬ＠ Trankvif i Pavao Andreis8• O njima i o drugima moida ｵ＠ na
ｩ ｳ ｴ ｯ ｮｩｪｨ＠ krajeva Da lmacije i s bližih oroka koji njime jednako obiluju i gdje
prikladnijem mjestu dati pornnjc podarke ｫｯｲｩ ｳ ｴ ･ ｩ＠ se ｵ ･ ｮｩｭ＠ trudima veoma
su takoder postojala rimska naselja. Svemu tome treba dodati da se medu
obrazovana biskupa koji sc bavi njihovim prikupljanjem, kada ih on, koji 10
ruševinama Rima ne vide radovi od te vrste mramora, jer se u starim
može ｵ ｩ ｮ＠ iri na vrstan ｮ｡ ｩ ｮ Ｌ＠ objavi zbog ｡ｳｲｩ＠ svoga naroda.
ｧｲ｡･ｶｩｮｭ＠ rnbio samo tvrdi kamen iz Tivolija, koji kamenari našega doba
zovu travertittom, ili peperitt šro sc vadio u brdima blizu samoga grada, a ne u
• PctroniJC• Tr<l$ir1l<i kodolu d&o J< l'<tron&J<va djda SaT,:i"""• i u nj<mu je prib>ana
Cod>a TrimJIJnooow; p<O!Woo p 1< u Tr<l$iru, u knji!nia Nikole Opiko oleo 1653. 1-lbnn Pipcmu, ili najzad vulkanska ｰｪ･ｩ｡ｮ＠ sedra koja je potjecala iz primorskih
ｓｾ｡Ｑｨ ｴ＠ (Srat&ko). Oo t1<b n<pOZn.ll lrqmcnar Satyriec>n4 pobudiO i< iz&U«no ,-"liku p:doju planina•. U srupovlju, prevlakama i ukrasima starih ｧｲ｡･ｶｩｮＬ＠ osim granita,
tn:Jnscvene javnosti u Evrope: 1tdnt su p sm;ur.Jh kriV()(Vorinom. a \'elina ＭＺｾｵ｣ｮｴｩｭＮ＠ Editio
princq>S a 1664. u Pado•• door• J< n<kr111tko, a sht<d< ｲＺｴｬｩ｡＠ ild.1n1• (PariS, Uppsala,l.ti!"lig). porfira i drugih svjetlucavih mramor:i, vide se vapnenci s ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ pjegama i
Donos j< T roginki kodclcs Cod"' Tri>MihiO<&OIIft u Nacionalnoj knjiinicl u Poritu. kameni spojevi ｲ ｡ｺ ｬｩ ｩｴ ｨ＠ boja, re smjese koje ｰｯｴｪ･ｵ＠ iz raznih zemalja. Medu
s Koriolan Cipiko (Cepio, Ctppoco, 142.5- 1493), hmuski humonisc, bavio se vojnim disci·
p1inam3 i n:au1ikom. Kad.a je ｭｬｾｲｮｫｩ＠ posjedima n3 Levanru _u prijetila cursk:1 opasnost, osobito tim drugorazrednim kamenjem trebalo bi rražiri raj trogirski kamen koj i je
wpjdnim vojnim akcijama Mrhmctb ll, Copiko je bo upovjcdnik jedn< troginke galije krenuo
u rotni pohod pod vrhovnim :upov,.cJrnJtvom Pittra Mocenitp, 147()..4. Taj je pohod opisao u
proslavio rodno rio. Vjerojatno je ro bio neki dobro išaran vapnenac kojega se
kn1w Pan Moamgi ｩｾ｡ｴｯｲｳ＠ ｧｮｴ｡ｾｭ＠ J&bri 111. koja id. mtdu n>k n;ojsr.uij< tiskane knJ•&•· mnoge i ｰｬ･ｭｾｮｩｲ＠ vrsre nalaze na vrhovima svih dalmarinskih brda, a danas
VIdi novo iJdanje Koool>n Opoko, O avjsltom ratu, Splir l9n. ga brkaJu s ｡ｦｲｩｫｭ＠ kamenom. Takoder je veoma vjerojatno da se u starini
• ｍｾｮ＠ ｓ｣ｬｩ＠ (SWll.o), P<()Oabut Pcrronij<va kodd:s;, Cotbot T nm.rm-. zajedno s
Fnnjom ｄｮｰｲｭ＠ pnred10 WU....,, ko.., noi" ,..bno pmm n11hovvn upuwna. K3Cb se P"'"eb vadio kamen za kipove u okolici Trogira; ali tko bi se ｮ｡ｭｪｾｲｩｯ＠ na kameno-
poknvb o autmritnostl, u kot• ou "' ulcljuOio 1 Ivan ｌｵｏ＠ i SrJOP&n Cradot, ailla je ｓｬＺＮ｡ｴｩ･ｶ＠ lom, ostm ako se ｳｬｵ｡ｪｮｯ＠ ne otkrije, ili ako se ne premjeri svaki pedalj roga
raspt_?VO u obranu autmolnom fi"OIInkos lr.ogmmo (P;rnz, 1666). . .
7
ftlln Trankvil Andron&k Ancmos Ｈ ＱｾＹＰＭｓＷ ＩＬ＠ rod<n u Tf011ru, hrn!Ski bum;JIIlSt, kraja? Uzaludno sam istraživao ne bih li blizu Trogira našao slnni mramor; a
ｱ＾ｩｳｴｾｬＮ＠ PJ<Silik. filozofsko P'""'- Propu&ouo g<lCO''O cijelu Evropu u službi ....Uiann ｶｾｲＮ＾＠ našao se netko tko je ielio zlorabiti moju bezazlenost pokazavši mi ulomak
nascoj..S slclonuti <vropsk< knolj<Yr na op6 pohod protiv Tur.ka. Autor znomenite Molotllft
protiv Turaka ( JSIS), Coo.ora ｎｯｷｾｴＺｩｭ｡＠ i drugih spisa. Od osobna J< ｭ｡ｪ＠ njegova
poslanic:a O djelovanju Ludovika Crittijn u Ugarskoj, u ko1oj opioujt tbivanja u burnom • Cudnov1uo Jt 'to J1asoviti W,\I..U:RIO brka peperin s rravt:ninom kada u opis1vanju i
razdoblju ｧｲ｡ｮｳｫｯ＠ rata nokon moho&< ｾｩ ｴ＠ ｫ ｾＮ＠ . . . .• .. j<dnop i ､ｬ｜ＦＳＨＩｧｾ＠ poka>uJe da nijedan od njih n< pomaje dobro. Na 356. 13S7. stro.nici novog
• Pavao Andrtis (oko 1610-1686),&"'S't$ki ｰｯｶｊ＼ｓｭ｡ｲＮ＠ Nn:Jdo\•oiJ•n l..uoa;--om ｫｮｊｩｧｏｾ＠ izdant• S""S-' Mineralolltog .cusra..., (l nl) on sc pouzdava u D"AACETA i &vrd& d• p<p<rin nije
o povi)t"S&i T ropra, sam se dao na po..nj< povj<Sti svojega ｲｯ､ｮ｣ＺｴｾＭＱ＠ Fd• žd..S se dodvonu vulkansko kamm; ah poslij<, na 442. st ranio, uboraviv<i w, priznaje da j< vulbnskog POdrijetla
mltu&ot upra.,, •• je nopisao 9 knJ•P $1orla tklla ciua di ｔｲ｡ｾ Ｎ＠ Ojdo 1• oscalo u rukopisu. Vidi p<p<rin ''' poJlr t•lnmon ｖｪｭｬｵｩ＠ da su &e dv&j< \'<Oma ｲｮｬｩｴ＼＠ vrs<r ist• Stvo11. Oh, koliko bi
hmuski pnJn'Od, P. Ancl,..,is, P0111W rrada Trogira, 1-11, Split 19n. isprnva"" u SVOJim sust>voma naanili NjWVmji posci kada bi samo malo vlk putOvalo!

154 155
 mramora iz Carrare kao da je uzet s brda Sv. Ilije koje su uzdiže blizu grada, Na ovom sam otoku naišao na ｲ｡ ｺ ｬｩ ｴ ･＠ smjese mramora i mekšega
gdje se na vrletnu položaju vide starinski kamenolomi u kojima mramor ｵｯｰ･＠ kamena, a mnogo više bi ih našao onaj tko bi ovd je obavljao nova zapažanja.
nije grub, al i je ipak daleko od ｦｩｮｯ･＠ mramora iz Carrare. Pumik treba da je Ima tu mramora koji je bijel i gradom ｳｬｩ｡ｮ＠ isra.rskome, krhak i prugasr, n
uvijek na oprezu, kao što sam ja, prije nego što nešto ustvrdi na ｴｵ ｵ＠ 'ieru; to kala se kao kremen; ima tu i lismsra iljebovita mramora iste naravi kojemu se
jest, neka ode na lice mjesta ili neka barem zaprijeti da ･＠ to ｵｩｮｴ＠ ｵｮ｡ｴｯ＠ na površini ･ｳ ｴ ｯ＠ vide udubljenja ili ｩｺ｢ｯｮ･＠ od okamenjenih morskih tjde-
svim ｲ､ｫｯ｡ｭ［＠ tako se otkrivaju laii. U svakom ｳｬｵ｡ｪＬ＠ kamen sa Sv. Ilije šaca. Prevladava ｬ･｡ｳｴｩ＠ mramor koji nije uvijek jednake ｴｶｲ､ｯ･［＠ tu postoje
zaslužuje pozornost, ako ne zbog svoje bjeline, onda zbog ｬ｡ｫｯ･＠ s kojom se žile meka vapnenasra kamena koji se dade ｯ｢ｲ｡ ｩｶ｡ｴ＠ dlijetom i srvrdnutih
obraduje. Kod njega se obradi vost i ｪ･､ｮｯｬｩｳｴ＠ zrna sjedinjuju s ｭｯｧｵｮ＠ glina ima, i skupina sralagmirskih lisnika što ih naši klesari poznaju pod
lijepa ｧｬ｡ｮｪＮ＠ Ne bi bio najbolji za radove prvoga reda, ali bio bi veoma imenom cvjetnih alabasrara. Raznobojni kremenovi ｮ｡ｪ･ｯ｢ｩｨ＠ oblika vide
prikladan za skulpture koje se postavljaju na manje plemenitim mjestima ili se zarobljeni u mramoru, razbacani po škriljasroj zemlji koja ponegdje odje-
izvan domaJaja ｩｳｰｴｶ｡ｫ ｨ＠ ｯｩｪｵＮ＠ ｊ ｡ｭｮｯ＠ su ga u starini za ro upotrebljavali. ljuje kamene slojeve, ･ｳ ｴ ｯ＠ okruženi mješavinama okarnenjenih morskih tjele-
Malo se natpisa ｳ｡ｵｶｬｯ＠ u Trogiru, a nijedan ostatak rimslcih ｧｲ｡ ･ｶｩｮ｡Ｎ＠ bca. Ni na ovom oroku niti i na jednome drugom mjesru u Dalmaciji, gdje se
Manje važni kameni spomenici ovoga grada ｶ･＠ su objavljeni u zbir kama što ｳｵｲ･＠ kremenje zarobljeno u mramornim slojevima, ne ｮ｡ｯｨ＠ stvarne pot·
ih ljubitelji ･ｳｴｯ＠ imaju u rukama; ali ni svi oni, koji su nekad u njemu bili, više krepe tvrdnji gospodina Rtaumura koji, ｰｩｵ＠ o njegovu nasranku u ｐｲｩｯｰ･ﾭ
nisu tu. njima Akademije, ｲ･＠ ·da kremen ponajviše pokazuje svoje11rsnu zaokruglje-
nost•. Na Ciovu se ponajviše ｳｵｲ･＠ u veoma nepravilnu uglasru obliku,
4. O otoJw Ciovu ravnih strana, u krupnim komadima koji vidljivo presijecaju ｪ･､ｮｯｬｩｳｴ＠
mramora. Onome tko ih vidi ｩｮ＠ se da su nekakvim ｳｬｵ｡ｪ･ｭ＠ pali odozgo i ne
Otok Ciovo, koji se u Plinija naziva Bubus, mko je povezan s gradom pretrpjevši nikakvih pomic:mja, potonuli zbog vlastite teiine u morski mulj
Trogirom re ne vjerujem da mi je dopušteno odva jari ga od njega, premda na koji se poslije, u rijeku godina, pod vodom srvrdnuo u mramor i zatim, s
njemu postoji roli ko ｭｮｯｾ ｲ ｶｯ＠ stvari vrijedni h yažnje da bi zaslužio poseban .rijekom mnogih ｳｴｯ ｬ ｪ･｡Ｌ＠ ostao na suhu i pretrpio sve one promjene što su
ｬ ｡ｮ ｫ Ｎ＠ Mnogobrojna obitavališta na obali Ciov:1, ｳ ｵ ･ｬｩ｣＠ Trogiru, mogu potrebne da se izlome neprekidni slojevi, da se rasjednu planinc i dn im sc
dosto jno nositi imc ｰｲ ･ ､ｧ ｲ｡ ［＠ a ona bi po sebi tvorila znamo selo kada ih ne smanjeni ogranci pretvore u ｾ ｬ ｪ ｵｮ｡ｫ＠ i pijesak, te da im najzad ostanu odvo jeni
bi zasjenjivn ln blizina grada. Treba ipak priznati da je ｰ ｲ･ ､ ｧｲ｡ ･＠ mnogo bolje dijelovi pod dotokom do lckih mora što valima uporno zapljuskuju temelje
smješteno nego snrn grad. U doba opadanja Carstva zvalo se Boas i na taj su novih otoka i malo-pomalo rastavljaju i nagrizaju dugi rad starijih voda.
orok bili prognan i neki ugledn i ljudi kada su pali u nemilost dvora, ｭ ･ ｵ＠ Kremenovi •' a ｩ ｯｶ ｵ Ｌ＠ a vrlo ｣ｳｲｯ＠ i u cijeloj to j pokrajini, koji sc nalaze
njima i Florentius Magisrer iz službe cara Julijana, Hymetius de Valeoris i pokopani u mramornim brdima, nose tako jasne znakove odvajanja od neke
Jovininnus Haerericus. Vladari iz Carigrada ili nisu dovoljno poznavali ovaj neprekidne mase da bih se usudio povjerovati kako su se odlomili od "coma
tobožnji Sibir ili su pak htjeli blago postupati s prognanicima. Podneblje otoka ｲ｡ｾｩ･ｮｨ＠ gorskih slojeva koji više ne postoje, premda spomenuti slavni
zaista je veoma ugodno, zrak savrien, ulje, grožde i plodo,•i izvrsni, o kolno prirodnjak piše da kremenovi nikad nisu položeni u slojevima. Za tu mi
more obilno ribama, luka prosrrana i ｺ｡ｴｩ･ｮＮ＠ A ni površina mu nije toliko prttpostavku hrabrosti daje to što pamtim kako sam osobno ispirao (a nalau
malena da se po njemu ｰｬ･ｭｩ＠ ne bi mogao udobno šetati ili jahari; jer potanko opisao u svojim Plltovanjima) jedan sloj zelenoga kremena koji se
､ｵｧ｡ｫ＠ je deset milja, a opseg mu je oko dvadeset pet milja, i ne može se vidi kako vodoravno ｰｲ･ｳｩｪ｣ｾ＠ vulkansku materiju jednog osamljena brežuljka
nazvati krievirim iako je vrlo visok. u Montcgaldi, izmedu Padove i Vicenze, imenom Monrelungo. Zatim su mi
U naselju na Ciovu vidi se jedna palma koja je tu nikla prije ･ｲ ､ ･ｳ ｴ＠ rri stotinu puta pred ｯｩｭ ｡＠ bili crni krcmenovi složeni slojeviro u Eugnnejskim
godine i stalno je izložena promjenama vremena, a ｶ･＠ deset godina uzastopno bregovima, a osobito ondje gdje ih tvori ona vrsta bijelog cjep!jiva vapnenca,
ｲ｡＠ velikim obiljem datulja. One nisu doduše najsavršenije ｫ ｡ｫｶｯ･Ｌ＠ ali su puna pirirnih biljnih oblika, koja se u nas zove scaglia, a u ostalim sc
jestive ｵｮ｡ｴｯ＠ smnoviroj trpkost i šro je možda dobivaju zbog roga jer je palma krajevima Italije kaže alberese. Znam da sam, ｲ｡ｫｯ･＠ na žaJima Manfreda-
malo previše prepuštena nepogodama zime koja je, koliko god bila blaga na nije, vidio u ｵ､･ｳｮｩｭ＠ ｫｯｬｩｮ｡ｭ＠ izlizane i razbacane oblutke kremena · a
otoku Ciovu, ipak ｾｴｲｩｪ｡＠ nego zime u domovini palma u Africi i Ariji. Možda deset milja u unutrašnjosti, u prolazu Candelaro, oblurke kremena okrnjenih '
zato što u blizini nema muškoga stabla da je oplodi, palma sa Ciova rada uglova, s bijelom vanjskom korom, zarobljene u nekoj vrsti veoma krhke
daruljama koje nemaju koštice. Umjesto nje imaju šupljinu kojoj su stijenke morske sedre sastavljene od ｲｵｰｩ｡ｳｨ＠ koralja i krhotina okamenjenih lju-
malo otpornije nego ostatak mesa. Kada bi vlasnik zimi pokrio ru palmu, skara. Ali ni obluci kod Manfredonije niti obluci s brežuljka pokraj Candelara
vjerojatno bi darulje šro ih ona donosi bile slade. ne ｰｯｴｪ･ｵ＠ s tih mjesta gdje su sada nego je ｯｩｧｬ･､ｮ＠ da su odnekud doneseni.
156 157
 Zbog ovih ｩ ｮｪ ･ｮ ｩ｣｡＠ vjcmjcm kako mi je d ato pravo da dovedem u sumnju viši! od dvanaest stOpa; a s njezina se dna diže okomito više od dvadeset pet
ｯｰ･ｮｩｴｳ＠ ｌｩｮｯｶ｡＠ nauka: silex 11ascitur /11 montittm cretaceorum rimis, uti stopa živac mramornih slojeva na kojima ｰｯ ｩｶ ｡ｪｵ＠ nepravi lne mase što
q•tarnum in rimis saxorum•. Ali zbog roga ne smatram da rom veoma opasuju vrhuMc brda.
uO,nom prirodnjaku treba pred baciti ｮ･ｴｯ ｮｯｳｴ［＠ on bi bio ､ｲｵｫｩｪ･＠ pisao da je Mjesto mi se ｵｩｮｬｯ＠ toliko dostojnim isrraživanja da sam ga dao nacnati
putovao po našim Južnim krajevima ili da je primao izvještaje naših istraži- (str. 152- 153). Rupa AAA iskopana je u nepravilnu sloju pjeskovite ilovaste
ｶ｡Ｎ＠ Ako su ｴＵｲｩ＠ nalazi kremena složena u slojeve dokaz da gosp. Reaumur umije koja je ｡ｳ＠ ｢ｪ･ｬｩ ｡ｳ ｴ｡Ｌ＠ ｡ｳ＠ ｶｵ･＠ na zeleno, ｡ｳ＠ napola okamenjena, puna
nije imao r:uloga ｲ･ｩ＠ da su ponajviše kremenovi razbacani, onda je velika numulita ｶ･ｩｨ＠ od lemikolara i ulomaka s ponekom ｧｲ｡ｮｩ｣ｯｭ＠ ｲｵｰｩ｡ｳｴ＠
ｵｴＵ｡ｬｯｳ＠ razbacanih silicijskih obluraka, koji su postali rakvi vjerojarno koralja, a nerijetko se ｮ｡･＠ serpo/a /ombricalis što se u Gcsnera' naziva
pošto su se oslobodili c:emenra ilovastih mramora, dokaz da gosp. linne Amo11ovim rogom koji je bijel, najmanji itd. Masa B pala je odozgo i lež1
posvema grijcii kada im propisuje apsolurnn zakon nastajanja u pukotinama osamljena. Iskop no ga je neki jadnik vršio u najpodamijoj materiji ｺ｡ｶｬｩ＠ se
glinastih bregova. Ja sam više puta nalazio kremenje u ｡ｳｵＬ＠ da rako kažem, malo ispod kraja CC u sloju OO. Ovaj je crtom EE odijeljen od sloja FF koji je
prijelaza iz vapnenasra u silicijsko smoje; a posebno sam ga ｴＵｯ＠ susretao sastavljen od ｯ｢ｩｮ｡＠ tvrda mramora s morskim tjelešcima, bez kremena.
obavijena vulkanski m tvarima. Uspjelo mi je takoder rasporediti u niz ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ Gornji sloj GG ｧｲｯ･ｮ＠ je od tvrda ｬ･｡ｳｴ＠ kamena i posut kremenom koji
srupnjeve roga prijelaza i ｴＵｲｯ＠ sam imao uiirak da ih pokazujem mnogim je ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ pun lenrikolarn. Gromada H ne pokazuje izvana podjele svojih
našim ｵ･ｮｩｭ＠ prijateljima. slojeva; iz nje se cijede ｳｩｵｮ･＠ kapi smolasrog asfalra koje su gorovo nezamjer-
Kremenovi na ｩｯｶｵＬ＠ zarobljeni u mramoru, katkad su okruženi okera- ljive. Od iste su materije atrci /ll što ｩｳｴｪ･ｵ＠ iz pukotina i rascjepa ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｲｯｧ＠
stom korom malo debi jom od pola linije; neki drugi išarani su ｲｯｭＬ＠ a katkad sloja OO. Oni su obilniji kada sunce prži taj mramor u ｶｲｵ･＠ sate dana. Ovaj
najzad, kada su razbacani po glini ili nejednako okamenjenim krhotinama smolasri asfalt najsavršenije je ｫ｡ｶｯ･Ｌ＠ cm i sjajan kao judejski birumen,
morskih tjelešaca, poprimaju svojevrsnu zaokrugljenosr. Ima ih granatih, veoma ｩｳｴＬ＠ mirisav, rvrd; izlazi kao ｴ･ｫｵｩｮ｡＠ i podatan je, da bi se poslije,
valjkasrih, kuglastih i ｮ｡ｩｪ･ ｩｨ＠ u obliku kruške; ali i ri su oblici ｺ｡ ｪ ･､ｮ ｩ ｫ ｩ＠ kada sunce zndc, srvrdnuo u velike kapi. Razbivši mnoge od tih kapi na li cu
mnogim komadima kamena koji nije silicijski, a nalazi se na istim mjestima mjesta, otkrio sam da g01·ovo svaka ima nutarnju šupljinu punu posve bistre
zajedno s kremenovimn i reško se moic izvnna od njih razlikovati. Jedan vode.
valjkasto ｺｧ ｮｪ ｣ ｮ＠ kremen, koji sam ｯｩｳｲＬ＠ sav je ｰｲｯｾ ｡ｮ＠ žilama kristalizi- ｎ｡ ｪ ｶ･｡＠ je širinn rih curaka što sa m je vidio dva pariška palca, srednj a je
rana vapnenasm lisnika koje okružuju malene ulomke kremena pune ｳｩｵ ｮｩｨ＠ pola pa lca. Pukotine i rascjepi mramora, odakle se cijedi ta bitumenska
morskih tjelešaca iz roda frumcnmrija. Od ovoga komada najprije ･＠ se pa klina, imaju ponajviše širinu od jedne crte; ali uglavnom su tako nezamjet-
zavrtjeti u glavi onome tko sc :tnvarava dn jasno vidi kako nastaje kremen. ljivi da sc bez ｰＺｾｫ ｬ ｩｮ･Ｌ＠ koja ih ocrnjuje, ne bi nipošto mogli vidjeti golim
Henckel u svojoj Piricologiji priznaje, pošto o rome nadugo govori, da je okom. Zbog ｴｪ･ｳｮｯ＠ prolaza možda se dijelom ponavlj a oskudnost smol astog
njegov postanak nerazumljiv• •. asfalta !to curi u onim rupama.
Razbio sam mnoge i mnoge komade roga rvrdoga vapnenasroga kamena;
S. Rudnik smo/astog asfalta u njima sam stalno nalazio crne mrlje sjajne paldine koje ponekad imaju spoj s
vanjskim pukotmama, a ponekad su kao odvojena jezerca što nemaju izlau ni
Fosilna rijetkost na ｩｯｶｵＬ＠ koja po mojem sudu zaslužuje ｶ･ｵ＠ pozornost n.l koJu srmnu. ｕｩｮｬｯ＠ mi se zbog toga kako postoji povOd za sumnju da je
nego druge, jest rudnik smolastog asfalra. ｕｳｵｪｾ＠ se nazvati ga rudnikom, paklina postojala prije ｳｲｶ､ｮｵ｡＠ vapnt>naste zemlje u kamen na onome
što nije prava ｲｩｪ･Ｌ＠ da ne bih rekao izvor, što bi se ｩｮｬｯ＠ još ｵ､ｮｩｪｯｭ＠ drevnome morskom dnu, što je zacijelo ｩｮ＠ ｰｲｩｬｮ･＠ srarine.
oznakom. Orok ｩｯｶ＠ dijeli se na dva rta izmedu zapada i isroka, re jedan Gornji je <Lo brijega mramoran i gorovo gol, bez zemlje; stabla ru ne rastu
gleda na otok Sol tu, a ､ｲｵｧｾ＠ se pruža prema Trogiru. T reba ｰｲｩｪ･＠ vrh ovoga n1ti b• bez velike umJetne ｰｯｭｩ＠ ro mogla. Tko bi mi znao ｲ･ｩ＠ odakle je došla
posljednjega, koji nije širok m pola milje, i ｳｩ＠ u ravnoj crti prema moru da bi l kako se n:a im sun6nih zraka u rim vrlerima orapa i ruri paklina koja je ｶｴ＠

se stiglo do rupe koja je dobro poznata stanovništvu. Njmn otvor ima malo rasraljena i crna? Kakav ju je pradavni šumski požar ili vulkan proizveo? l u
kojem ｵ､･ｳｮｯｭ＠ razmaku vremena i razlici prilika? I kako u nju ulazi ona
' lA."<. Sy<t. N.u. Soux. voda što je vjerno prati i u najsušnije doba? Spušta li se ona s visokih kopnenih
' ' U rl>tra pk-monnop JOSPC>dma GIACOMA ｍ ｏｾｓｉｎｕａＬ＠ moclu mnosim dngocjonim fosil·
nim njctkosnma, vodil<' •,..Ina plo6a ｊｬｳｰＡｾＮ＠ modena u brqovima R«oar0 blizu inW2 Acidulc,
u kojoJ je k.amena sm,.,.a $IIICIJ>ka, o rak,·e >u i lju>ke rmbrorola 1 grifit.> fro w u njoj zarobljcoe; • BrT\IMI:N su"frUJbrl• poe<um, Lo-.'S. $)'$1. Nar.
unutrašnjost re<imih mor>kth t)ddaco ispunjeno JC p>k \'<On\O bijelom vapneruosrom kristalizac:i- ' Konr.>d \'On Gnncr (IS16-IS6S), W.carslu ｬｩｪ･ｮｫ＠ i mineralog, filolog oteolog, ｰｲｯｵ｡ｶ＠
faunu 1 Ooru Alp•.
JOOl·

158 159
 planina ｰｲｯｬ｡ｺ･ｩ＠ ispod morskog tjesnaca što dijeli orok Ciovo od Trogira? A 6. O ｬ｡ｮｫｯｶｩｴｭ＠ priljepcima
u tom ｳｬｵ｡ｪＬ＠ kako se može popeti kroz veoma ｶｲｳｴ･＠ slojeve mramora od
kojega je raj orok sastavljen? Da li bi se moglo pomisliti da zbog ｳｵｮ｡･＠ ｍ･ｵ＠ mnogim živim morskim ｢ｩｭ｡＠ što se love u luci Ciova, pa i duž
topline one gromade postaju sposobne da je izvuku iz samoga mora, što se njegove obale koja je sva ｺ｡ｫｲ･ｮ＠ gromadama što se uruši še odozgo, poseban
negdje ispod njih ｺ｡ｶｬｩＬ＠ ili iz nekog vrlo duboko zakopana izvora? Ja se ne opis zaslužuju dvije vrste duguljastih, ｬ｡ｮｫｯｶｩｴｨ＠ priljepaka koje ribari nazi-
priklanjam ni jednoj srrani i prepuštam vama, koji ste ｵｩｴ･ｬｪ＠ u tim ｭｲ｡ｮｩ＠ vaju ｢｡ｾ＼ｫｭＬ＠ i ｩｮ＠ se da dosad nisu bile dovoljno istaknu rc, a još gore su
predmetima, da ｯ､ｬｵｩｴ･＠ odakle o na dolazi. Na raznim drugim mjestima u ih predsravili pisci morskog prirodopisa, posebno Rumfio i Ginann i, jer ih
Evropi, a posebno u Auvcrgni, blizu Clermonr-Ferranda, postoji brijeg iz prvi nazva morskim puževima, a drugi glavatim priljepcima.
kojega se vadi smolasti asfah. Srrabon spominje jedno slavno mjesto u Epiru Ovaj ljuskar tako je ormjeno ｧｲ｡･ｮ＠ re mi se ｩｮｬｯ＠ kako zaslužuje da se
koje drže Apolonovi štovatelji, gdje se ona grabila iz zemlje. Ali brijeg kod ｴｯｮｩｪ･＠ prikaže. Figura A na Tab. IX predstavlja ispružen priljepak kako zna
Oermoma je vulkanski •, a u okolici rudnika šro ga spominje geograf bila je prirodno Stajati zalijepljen za ravnu površinu kamenja ili ･ｧ｡＠ drugoga pod
jama iz koje je sukljao plamen i u blizini je izvirala rermalna v'oda... Tako iz vodom. Sastoji sc od osam komada preklopljenih poput ribljih ljusaka i
brijega blizu Castra, u okolici Rima, curi bitumenska paklina koju spominje i ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ povezanih jakim retivama s ｰｯｭｵ＠ kojih životinja u gibanju
Boccone; al i to je mjesto odasvud opkoljeno marcrijama šro su ih izbljuvali bude ｴｲｩ Ｍ･ｴｩｲ＠ linije duža nego .k ada stoji mirno. Tom sc produženju prilago-
drevni Vczuvi. Na otoku Ciovu nema nikakva traga ni drevnom niti sadaš- ｵｪ ･＠ i kožasti rub koji je, kada sc oboružanim okom gleda s one strane kojom
njem vulkanu, kao šro ga nema ni miljama i miljama u unutrašnjosti kopna. se hv.ara ｾ｡＠ kamenje, sav spleten od ｩｶ ｡ｮｩ＠ h bradavica što možda odgovaraju
To me ｰｯ､ｳｪ･｡＠ kako sre mi i vi jednom govorili o nekakvoj paklini koja je jednakom broju ｩ［ｲＮ｢ｯｮ｡＠ na vanjskoj površini.
ｳｬｩｮｾ＠ ovoj i ｲ･＠ iz jama u nekoj pokrajini Svedske; ali niste dodali da li su ih Ove bradavice ｩｺｬｵｪ＠ neku ljepljivu tvar koja služi za roda životinju vrlo
vaši zemljaci istražili ili potanko opisali bregove iz kojih navire. U gotovo svih ｶｲｳｴｯ＠ drii ondje gdje se prilijepi. Kada se na silu dva-tri puta odlijepi,
pisaca koji su ostavili zapise o mineralnoj paklini nalazim da su gotovo životinjica izgubi sposobnost da se ponovo zalijepi, re padne na dno gdje
posvema zanemarili ispirati slojeve iz kojih ona curi; i ｩｮ＠ mi se da taj nemar osrane ｮ･ｰｯｭｩ｡＠ po nekoliko sati dok joj se iznova ne napune spremišta
treba osuditi. ljcpljivom tvarju; za rim se oper prevrnc na trbuh. Dok se ova životinjica giba,
Ovaj smolasri asfalt s Ciova odgovara onom fosilnom proizvodu što ga ne pokazuje nimalo rila nego je sralno pokrivena kožasrim rubom koji se sav
Hasselquist u svojim Putovanjima naziva mineralnom mumijom, a Kempfer odjednom ｭｩ･＠ mehanizmom ispružanja i izduživanja spomenutih bradavica
prirodnom perzijskom ｭｴｾｩｪｯ＠ koju su ｅｧｩｰ｡ｮ＠ rabili za balzamiranje koje joj služe kao noge. Ispi ｲｵｪ ｩ＠ tijelo živa ｬ｡ｯｫｶ ｩｴｯｧ＠ priljepka, nisam mu
svojih kraljeva. •• • Ona sc nalazi na Kavkazu u jednoj spilji koja je zatvorena i na stopalu (koje se poput noge ｯ｢ｩｮｧ｡＠ priljepka ispruia cijelom duljinom)
ljubomorno se ｵｶ｡＠ po zapovijedi perzijskoga kralja. Jedna osobina što je vidio nijedan istaknut organ; možda napredovanje roga žuljeviroga tabana
ｩｳｴ･＠ gospodin l inne kod dragocjenoga birumena jest dimljenje u ognju, kao ovisi o pokretima bradavica kožastoga ruba. Usra su ｳｬｩｮ｡＠ ustima drugih
što se naš dimi, uz širenje mirisa pak! ine koji nije neugodan. Vjerujem da bi priljepaka, ali nutarnje je ustrojstvo joJ jednosravnije, jer se ru ne vidi ništa do
bio izvrstan za rane, poput onoga s Istoka i poput pakline iz Casrra koju jedne ｶｲ･ｩ｣＠ od usta do analnog orvora.
ｰｲｩ ｬ ｩｮｯ＠ ･ｳｴｯ＠ upotrebljavaju rimski vidari kod prijeloma, ozljeda i mnogih Izmetine re životinjice malena su valj kasta zrnca koja dobivaju raj oblik
drugih ｮ ･ｳｲ｡ Ｎ Ｊ＠ n prije nego što dopru do otvora; ･ｳｴｯ＠ se spomenuta ｶｲ･ｩ ｣｡＠ nade puna njih.
Hrana su joj ｳｩｵ ｮｩ＠ morski ｣ｲｶｩＬ＠ a još ･＠ ljepljiva tvar raznih vrsta poli pa
• AI.DROVANDI, Mus. Mlltall. p. 382. što se stane na kamenju pod morem. Premda ｬ｡ｮｫｯｶｩｴ＠ ｰｲｩｬｪ･Ｚｾｫ＠ nikad nije
•• S11tA8. Ceograpb. Lab. VII.
• • • · Mumiahi, odnosno prirodn3 ｰｴｮｩｪｳｫｾ＠ mumija. b.lati it jedne tvrde Stijene.u \'toma tako blizu obale da bi ga oseka mogla ostaviti na suhu, voli zrak i to pokazuje
rmlim kolioruuna. To j< bimm<nski sok ｾｯＢＧ＠ cij<di iz ｫ｡ｭ＼ｮｩｾ＠ pomine bnJ<sa, ｳｬｩ｡ｮ＠ naizgl«< s jedinstvenom ｲｯｮｵＮ＠ Ja sam ih nekoliko držao u ｴ｡ｮｪｵｲｩｭ＠ punim
gtUboj posrolorskoj pak!in;, i bojom, i gusooOOm, i rastc:zlji,·o!O>. Dok i< još prilijcplj<n UZ2
Stijaou, m;mjc je ovrd; pod ooplinom tuku d•dc "'oblikovati; r:1do se sp;aj• s uljem, odbija vodu; morske vode da mi budu zgodni pod ｬ･｡ｭＮ＠ Stajali su zgureni pod vodom
.,."., nikak"" mirisa i vrlo je slibn po ov•ri egipatskoj mumiji. Kada"' m<tne na užaren ugljen, dok sam srvarao buku po sobi; ali ｩｭ＠ bih i.z nje i.zišao, ili nekoliko minuta bio
ｾｊ＠ ｵｪ･Ｚ＠ miris &umporn ublažen s modo mirisa nafte, i nije neugodan ... Posroje dvije vrste rt
mumije: j«<na je glavna koja sc odlikuje ｲｩｪ･ｴｫｯｵ＠ i vrhunskom djdorvornoštu . . . Rodno mjesto tih, gibali su se izravno prema rubovima, pa ｩｭ＠ bi osjetili granicu vode, dizali
glovnc mumije veoma je daleko od prisrupa ljudi, od naseljenih mjesta, .od ｩｾｶｯ ｲ ｡＠ vode, u Šu ｡ｳ＠ jedan, ｡ｳ＠ drugi kraj kožastoga krila kao da s užitkom udišu zrak;
pokrujini Dara ab. U tijesnoj i• spilji, koJn nije dublja od dva lakta, a iskopano je u obliku bunara u
gromadi, podno vrleme planine Ko.vknn."' KENtPF'ER, Amoen. J>cfs. naposljetku su se ili skupljali na bok i zaustavljali se dopola u vodi a otpola u
Ovai opis Savršeno odgovara smolnstom as{alru, odnosno fosilno j nuuniji s C;ova, a raz.Jilwje zraku, ili su sc ｩｺｶｬ｡ ｬ ｩ＠ na vanjski rub ｴ｡ｮｪｵｲｩ＠ gdje su zastajali ､ｩｵ＠ jednu
s<: snmo po tome Šlo nema mirisQ, iako rni sc: Oni kako ｪｾ＠ nemogu6: da ga ｵｯｰ･＠ nema kod
ｾｲｺＮｩｪｳｫ｣＠ ｭｵｩｪｾＮ＠
stranu sasvim da im se zrak može ｺ｡ｶｵｩ＠ ispod smežurana trbuha. Prednji kraj, _
•••• Boccr>N1.. M#seo di FisiCIJ, ee. p. 161. prikazan na Fig. B mnogo ｶ･ｩｭ＠ od naravnoga, ｰｲｩｬｮｯ＠ je ｲ｡ｺｬｩｴ＠ od

160 '' ...... .",_ 161

 stražnjega, Fig. e, premda se na prvi pogled ｩｮ＠ da je ｩｴ｡ｶ＠ životinjica Bezbroj drugih ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩｨ＠ živih ｢ｩＺｬ＠ stani se u malenim zatonima luke
jednake grade. Svih šesr kraljcžaka po sredini, Fig. D, ｳｬｩｮｯ＠ je ｩｺｭ･ ｵ＠ sebe, a
Ciova, ｭ･ｵ＠ kojima bi, bc-l sumnje, mnogi bili novOSt za prirodnjakc. Ali ište
okrajak što ih okružuje, gledan pod mikroskopom, pruža kugi ｩ｡ｳｴｵ＠ površinu se mnogo mara za njihovo promatranje u ｲ｡ｺｬｩｭ＠ stanjima, mnogo posraja
prikazanu jednim svojim ｯ､ｳｪ･ｫｭ＠ na Fig. E. Na ljusci toga priljepka maju da im se otkriju ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ naravi i osobine, mnogo ｩｺｵＺｬｶ｡ｮｪ＠ nepoznatih
se nastani u ｲ｡ｺｬｩ＠ re vrste si6•šnih poli pa, osobito krasravih koji tu grade SVOJe knjiga i ｮ･ｵｲｩｨ＠ zbirki da ｯｶｪ･ｫ＠ bude siguran kako nitko od prsaca o
ｫｵｩ｣･Ｎ＠ Ceste su tu i ljuskaste ｣ｪ･ｶｩ＠ crva, a nerijetko se ｮ｡ｵ＠ lijepo svijene u morskom prirodopisu nije o njima govorio. ja sam ukratko sastavro opis
spiralu i omotane, kako se vide prikazane u pravoj ｶ･ｬｩｮ＠ na Fig. F, G, H, a nekih od njih, ali ga ｮ･ｵ＠ objaviti dok mi ne pode za rukom da ga usavršim.
ｰｯｶ･｡ｮ＠ pod sraklom na Fig. G, H, l . Boja ljuske priljepka razlikuje se ne
samo od primjerka do primjerka nego i od jednoga kralješka do drugoga. Ima
ih sivi h, zelenkastih, žutih, crnih; poneki ima krajeve jedne boje, a kralješke 7. O Trogirskom primoriu prema Splitu i. o kamenu miloni111
druge, ili jedan kraljciak crven, a sve ostalo ｴｯ ｫ｡ｳｴｯＮ＠ Cu vam jedan primjerak
kojemu su dva kraja i sredina prvoga kralješka obojeni crno, a ostatak zeleno. Trogirsko primorje pre mn istoku ni je prostrano, ali je dobro ｯ｢ｲ｡･ｮＮ＠
Gospodin Linne ｭ･＠ tu vrstu ｭ･ｵ＠ hitone pod brojem VII. Pruža se podno visokih planina i gotovo nikad ne doseže širinu od milje i pol
Druga vrsta priljepka, prikazam na Fig. K, nije ｯ｢ｩｮ｡＠ u vodama Gova i izmedu nizine i obradivih padina.
draža su joj glibasra dna kao ona u drazi kod Zlosela. ja bih joj dao ime Dvije milje od grada, iz podnožja brda Krbana izbija znaran izvor vode
ｬ｡ｮｫｯｶｩｴＬ＠ koiasto-ljr4Skasti priljepak, ｲｾ･ｴ＠ pahuljicama. Po ourarnojoj koji bi stvorio nemalu ｲｪ･ｩ｣ｵ＠ kada bi imao dulji rok i kada se ne bi odmah
ｧｲ｡ｩ＠ veoma je ｳｬｩｮ｡＠ prvoj vrsti; po vanjskoj ima mnoge razlike. Njezin je rub nakon izlaska iz podumnih spilja gubio u slanoj ｭｯｶ｡ｲｩ＠ koja ｰｯｭＺｾ＠ lo škodi
više korast nego kožast, išaran crno na sivom, osut ､ｬ｡ｩ｣ｭＬ＠ a posvuda zraku no ga udi5u T rogir.uu. Ispremetane gromade ispod kojih izbija ovaj
naokolo završava malenim ･ｲｫｩ｣｡Ｎｭ＠ koje su stisnute i oštre. Broj kraljcžaka veliki izvor ｧｲ｡･ｮ＠ su od tvrda ｬ･Ｚｳｲ｡＠ kamena; srednji je dio brda od ilovasre
je isti, ali se ｩｺｭ･ｵ＠ njih izvana ｵｶｬ｡ｩ＠ koiasta tvar ruba ｳｴｶ｡ｲｪｵｩ＠ ｩｺｭ･ｵ＠ rih bjelkasto-modrikaste zemlje, ovdje više, ondje manje stvrdnute; vrh je od
kralježaka jednak broj piramida koje se sljubljuju na vrhu. l sami kralješci, ｯ｢ｩｮ｡＠ bjelkasra mramora, ｰｪ｣ﾧ･ｮ｡ｫ＠ ili ｬ ｣Ｚｬｳｲ｡＠ kamena, što se moie zaklju-
Fig. L, imaju oštriji luk, a njihov ljuskasti dio pokriven je korom koja je ｩｴ＠ po šljunku koji se spušta vododerinama i stalnim potocima od kojih neki
posuta ｳｩ ｵ ｾｮｩｭ＠ ｫｲｵ ｩ＠ ma što ｲｯｮ＠ odgovaraju na Fig. M, N onome koji je navodnjavaju ro divno primorje.
opisan na Fig. E. Ali ｮ｡ｪｶ･＠ razlika, ｫ｡ｲｴ･ｩｳ ｮ｡＠ za ovu drugu vrstu, jest U Mlinicama se ｯｫｲ･＠ osam ｶｯ､｣ｮｩｨ＠ kamenova koje vrrc vodoravna
osamnaest srebmastih pahuljica što je rese, sastavljenih od vlakana ｳｬｩｮｨ＠ kola s lopaticama ｮ｡ｩｪ･ｭ＠ u obliku žlica, prema ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ koji je rn§iren po
azbestu. One ｩｺｮｵ＠ na sasravcima kralježaka i služe kao osnove kožastim gotovo cijeloj Dalmaciji. Na tom sam mjestu prvi put vidio mlinsko kamenje
pir.unidarna §to se u njih ｺ｡ｶｬ･Ｎ＠ Njih bi na raj ｮ｡ｩ＠ rrebalo da bude samo ｮ｡ｩｪ･ｯ＠ od mnogo komada milonita koji nisam poznavao prije ｲｯｧＺｾＬ＠ a imc je
šesnaest, jer je ljuštura ｬ｡ｮｫｯｶｩｲｧ＠ priljepk:l sastavljena od samo osam dobio po oto!<u iz egejskog arhipelaga. Ne bih lako povjerovao da je otok
komada; ali postoje dvije malo manje od ostalih n:. prednjem kraju. Figura O dobio ime po upot:rebi kamena, jer su ga u starini zvali ｍｾａｯ＠ a ne ｍ ｵ＾Ｎｯｾ＠ •.
predsravlJa ｵｶ･Ｚｬｮｩ＠ šesti dio jedne od tih pahuljica, a šesrerokutni ｳｲｵｰｩ＠ P Gorovo svi mlinovi u ovoj pokrajini služe se tom vrstom kamena r2dije nego
pokazuje Jedno vlakno ｶｩ･ｮｯ＠ pod ｯｾｴｲｩｪｭ＠ ｬ･ｯｭＮ＠ Ne bih umio pogoditi kako res1trm gromadama živca, jer JC mnogo lakši, pa se brie vrti i sroga obavlJa viŠe
se životinjica time služi. Gosp. Linne opisuje ovog lfuskara: koji je sranovnik posla u malo vremena.
obala Berberije, ｭ･ｵ＠ hironi.ma pod brojem IV. Ali njegov opis ne daje lsrraž:ivanje milonita pokazalo mi je da od te prividne prednosti moraju
dovoljno ｴｯ｡ｮ＠ pojam ｧｲ｡･＠ re životinje, a sadrži i poneku ｮ･ｴｯｳ＠ u nastupiti stvarne šrere. Ta je vn.ta kamena bijela, šuplji kava i veoma lagana u
pogledu broja i razmještaja pahuljica, re boje ljušture, svinurosti ird•. odnosu na svoju ｶ･ｬｩｮｵＮ＠ Kao da se u njegovim nepravilnim ･ｬｩｪ｡ｭ＠ na prvi
Jednu veoma rijcrku vrstu sve?.njastoga hitonn sa samo šest ｬ｡ｮｫ＠ ｾｧｬ･､＠ Otkriva rad vode koja kaplje i zbog roga se mora zadržati u rupicama,
pronašao sam prilikom potankoga ispitivanja svoje zbirke na povratku s air kada se usporedi s crni m spužvasti m i teškim ｰｬｯｶｵ｣ｩｲｮ｡＠ drevnih vulbna,
putovanja; ona je obilježena slovom Q. ｍ･ｵ＠ ｶｩｾ･＠ od stotinu osmeroljušrur- veoma im je ｳ ｬ ｩ｡ｮ＠ gradom. U vrtnji se brzo rroši i njegove se uglaste sraklasre
nih hitona skupljenih s mnogo rruda uspio sant ｰｲｯｮ｡ｩ＠ jedan jedini rakav ･ｳｴｩ｣＠ miješaju s brašnom, od ･ｧ｡＠ kruh postaje pjeskovi1 i s vremenom može
primjerak. pogubno djelovati na ljudsko tijelo. Da bi se bolje korbtio kamen milonit,

• OusroroRo OUSo.':ro, autor <»liunog ｯｰｩｓＺｾ＠ oroka koji sc uo rukopis a.-. u knjiinici
ｾｯｶ｡＠ ｏｬｶｩｇａＮＢＧ＠ VRANOCA u So bonoku. rvrdi da j< ocolc dobio imc po bmtnu. Na kodtksu sc
viciJ da l" nap!S<Ul porlcnf XV smi)Ob. <::.J!OSIO unum rop djela uk da l" napr.mo ,.x ,.dno o
ｾｭｯ･＠ orolw Kren. Urutol pmlr.uud.trm nj<pa sroi)Ob. 0\'aj autor t ma uslup, a m.sl•m da
,. ,.X n<wlon.

162 ll' 163

 valjalo bi ga (abiti u ｧｲ｡･ｮｪｵ＠ lukova po uzoru na Pompejance koj i su svoje dalmatinski pauci dlakavi su i šareni kao rarantule u Kraljevi ni, ali su kadgod
pravili od cm ih ｰｬｯｶｵ｡ｃ＠ s Vezu va. Laganiji je od svake druge vrste kamena ｲ ｡ｺ ｬｩ ｩｴ ｨ＠ boja; ｩｮ｡･＠ su jednako žestoke i smione ｵ､ｩ Ｎ＠
ili sedre, pa bi sroga malo ｯｰｴ･ｲｩｶ｡＠ ｰｯ｢ｮ･＠ zidove; vrlo je prikladan za Dobro poznajem raj soj ｺｬｯｵ､ ｮｩｨ＠ živorinjica, jer sam ih na mnogim
vezivanje cementom zbog svojih ･ｳｴｩ ｨ＠ šupljina; nimalo ne strahuje od zuba mjestima imao prilike ｰｲｯｵ｡ｶｴｩＬ＠ a nekoliko sam ih puta stanovito vrijeme i
zraka ili slane vode što s vremenom nagrize svaku vrstu mramora i ｰ･ｮ＠ hranio u staklenkama. Vi sre vjerojatno kod plemenitoga gospodina Giacoma
ｧｲ｡･Ｌ＠ jer se sastoji od ｳｩｵｮ ｨ＠ kristalnih aroma što se tijesno sljubljuju dok ga Morosinija vidjeli jednu od njih, što sam je donio iz Manfredonije, koja je
tvore•. poiivjcla mnogo mjeseci u Veneciji ｨｲ｡ｮ･ｩ＠ se muhama, ｵｮ｡ｴｯ＠ razlici podneb-
Od Mlinica kod T rogirn pa sve do starinskih ruševina grada Salone pru.ža lja.
se prekrasna poloiita obala Kaštela koju su zbog pitomosri zasluženo pohva· Primite, predragi prijatelju, ovo ､ｵｧ｡ｫｯ＠ pismo kao zalog moga najposro-
lili svi koji su pisali o ilirskim stvarima. Pokoji od ovih Kaštela ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ je janijega štovanja i nježnosti prema vama; pa ako od svoga ｵ･ｮｪ｡＠ moiete od
ondje gdje je bio Peuringerov Sic/is, a vjerojamo i Plinijev Sicum, Kamo je vremena do vremena ukrasti koju uru, pišite iz rih dalekih krajeva ｯｶｪ･ｫｵ＠ koji
Klaudije bio poslao svoje veterane. Ovdje se loze i masline rako dobro goje da ･＠ vas vazda voljeti i koji se ｮ･＠ prestati žaliti na sudbinu šro mu je udijelila
ovaj kratak pojas uska polja daje ｶ･ｩ＠ dio od trinaest ｴｩｳｵ｡＠ barila izvrsna ulja i domovinu koja je tako daleko od one koju vaše vrline i znanje proslaviše ｭ･ｵ＠
pedeser ｴｩｳｵ｡＠ barila ponajboljeg vina što ｩｮＬ＠ kako mi je ｲ･ｮｯ＠ i napisano, nama.
ｰｲｯｳ ｪ･ｮｵ＠ proizvodnju tih dviju vrsta na ｰｯ､ｲｵｪ＠ Trogira. Kaštelansko
primorje daje i podosta bajan1a, trista ｴｩｳｵ｡＠ !ibrica smokava i malo žira, ali
ono nije najbogatija plodina ovoga kraja. Unutrašnjost ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ koje ima
gotovo stotinu milja opsega na kopnu proizvodi veoma male ｫｯｬｩｮ･＠ vina i
možda nimalo ulja; stada koja tu pasu daju zajedno sa stadima na otoci.n\a,
što spadaju pod istu sudbenu oblast, oko ･ ｴｩｲ＠ stotine ｴｩｳｵ｡＠ !ibrica si.ra, re
razmjernu ｫｯ ｬ ｩ ｩｮｵ＠ vune. U ovome kraju živi kojih dvadeset ｴｩｳｵ｡＠ stanov·
nika..

8. O škodljivim kukcima

Mnogi kukci rote se protiv svih poljskih plodova u onom blagom podneb·
Iju; i rijetko se ､ｯｧ｡＠ da ih oštrina zime pomori ili da im ｯｰ･ｮｩｴ＠ smanji
vrste na ｯｰｵ＠ korist. Naj pogubniji je žižak što ga stanovnici nazivaju manja·
koe. Osim ovih što žive na ｲ｡ｵｮ＠ plodova zemlje, ima tu i onih koji su
neprijatelji životinjama, a posebno ｯｶｪ･ｫｵＮ＠ Jedna vrsta rarantule, vrlo ｳ ｬｩ ｮ･＠
onoj u Kalabriji i Apuliji, znana je ovdje pod imenom pauk, a rako se zovu svi
pauci (ragni) u ilirskom jeziku. Seljaci koji !jeri moraju raditi u polju ･ｳｴｯ＠
prerrpe ujed toga ružnoga kukca, a i onoga pjegavog pauka kratkih nogu šro
je na Korzici znan pod imenom malmignatto. Radi postupna ublažavanja i
ｫｯｮ｡＠ prestanka bolova što ih izaziva paukov orrov ranjenike posjednu na
nenategnuto uže, dobro privezano obim krajevima za grede, i rako ih ljuljaju
po pet·šesr sati: raj lijek je analogan plesu Puljiza koje ugrize rarantula. Ovi

• Pl:rRosn.EX opacus, wrii.s formimdis lnordlruue dittinauJ. WAU.. Pumtx sa:ci{QJ'11'0s,

dntrtm. I..JNN. 182.6.
8ijelj i ,·eom;a lagani kamen milonit ｩｮ＠ St da nije post:bice poznat prirodnjacima s ｯｮｾ＠
Stranu Alpa, ali mu ｾｧ｡ｲｯｪｵ＠ dvii< ｾｮｩｴ｣＠ tldinic:ijc Wf<u..ERA i l.JN!..'tA. Ａ＼＾ｾ Ｎ Ａ＠ poznaj<
bolje nego itko drug>, ah mu date ome qUAATZ Clllllt, iro 1< vrlo ｵ､｡ｮ＠ nanv koJo vo«: spada u
poeziju nego u mjntralogiju.
•• Vje-rujem da ie pr,vtdno i polftbno iz:j:.wiri k-:.ko mi je navedene pojedinosti o proizvodnji
i sto\novništvu okolice Trogil"'a, t2jcdno s mnogim dn•gim obavijestima, Jjubaz.no ｰ Ｎｲｩｯｰ＠
napismeno gospodin PEtAR NUTRIZJO, u&ni ｰｬ･ｭｾｮｩｴ｡ｊ＠ iz rog,a grada.

164 165
 NJEGOVOJ PR.EUZVISENOSTI GOSPODINU ｮ｡ｵｩｯ＠ mnogoj pomnji u promarranju, a u mnogim mojim ｰｯｪ･､ｩｮ｡ｭ＠
ba,•ljenjima potvrdio mi se vaš pouzdan u:wr; kako se vama ･ｳｴｯ＠ ､ｯｧ｡ｬＬ＠
JOHNU STRANGEU tako se i meni ponekad zbilo re sam našao kako su iz temelja lažne tvrdnje
priznatih pisaca o nekim fixikalnim ｩｮｪ･｣｡ｭ Ｎ＠ Ni vas ni mene ugled rijetkih
BRITANSKOM POSLANIKU U PR.EJASNOJ
MLETACKOJ REPUBLICI, ili gins mnogih ｪ｡ｭｮｯ＠ ｮ･＠ nagnMi da lakovjerno ustvrdimo nešto što nismo
CLANU LONDONSKOGA KRALJEVSKOGA DRUSTvA l svojim ｯｩｭ｡＠ ｰｲｯｵｩｬＮ＠ Zbog roga ipak ne smatram da morate sumnjati u moja
DRUGIH GLASOVITIH EVROPSKIH AKADEMIJA ITD. 1 zapažanja o koji ma vas podrobno izvijesrih, niti u meni ostaje fl·una nepouz-
danja u ｲｯｮｵ＠ istinitost onoga što mi svojom ｬｪｵ｢｡ｸｮｯ＠ ･ｳｴｯ＠ ｰｲｩｯｵｪ･ｴＮ＠ I
previše je potrebno i razborito uzajamno povjerenje ｭ･ｵ＠ ljudima koji se bel
predrasuda odaju promatranju ｧｲ｡･＠ planina, naravi voda, životinja ili koje
god prirodne tvorevine, s jedinom svrhom da se isrraži istina.
O OKOUCI SPLITA

1. Opisi slojeva i žila na rtu Marjanu. Ispravljena Donatijeva greška.

Z ciji, ｡ｫ＠
bog razmjene vijesti ŠtO sc prije nekoliko godina udostojastc sa mnom
uspostaviti, imali biste pravo na zapa7.anja koja sam obavljao po Dalma-
da moji prvi koraci po onom kraljevstvu i nisu nastupili kao Izmedu ｵｾ｡＠ rijeke Hyader, koja se sada zove Salona, i utoka 2.rnovnice,
posljedica vašega prijateljstva i dobrote prema meni. Ali ｢ｵ､ｩ＠ da u cijelosti druge ｲｪ･ｩ｣＠ koju možda nisu poznavali stari geografi, pruža se poluotok
vama dugujem ｡ｳｴ＠ i povlasticu što sam po rom kraljevstVu pratio veoma kojemu n ｩｮ＠ brdo Marjan, a osnovu podnožje Mosora. ｐｬｯｶ･ｩ＠ u ｡ｭ｣ｵ＠ duž
ｵ･ｮｯｧ＠ i ljubaznog milorda Herveyja, bisk-upa iz Londonderryja, produženje obale roga komada zemlje, više sam puta dao odmor svojim ｶ･ｳｬ｡ｩｭ＠ kako
ｩｪ･ｧ｡＠ je dragocjena prijateljstVa trajno ｮ｡ｺｯ＠ poticaj mojoj zahvalnosti, bih izbliza ｰｲｯｵｩ＠ ｵ､ｮｯｶ｡ｴ･＠ oblike vapnenasrih materija ｲ｡ｳｰｯ･ｮｩｨ＠ dui
vjerujem da bih se oglušio o ponnjglavniju dužnost kada vam oe bih izravno tih žala, po zakonima koji su veoma ｲ｡ Ｎ ｺｬｩｲ＠ od onih što ih ｵｩｴ･ｬｪ＠ prirodopisa
ｰｲｩｯ＠ bar dio svojih zapaianja. Da vas ne poznajem kao pravog i dubokog ｯ｢ｩｮ＠ propisuju u lijepim predavanjima o raslojavanju, a smišljaju ih i ｩｺｲｵ＠
filo;-.ofa, kakav uistinu jeste, morao bih se crvenjeti zbog malena dara što vam ne udaljava ｪｵｩ＠ se od ｰｩｳ｡･ｧ＠ stola. ｉｺｭ ･ｵ＠ mnogih mjesta vrijednih pozora na
ga mogu ponuditi i ｺ｡ｫ ｬ ｪｵ ｩ ｴｩ＠ da je veoma neprikladan u ｡ｳ ｵ＠ vašega povratka toj obali raznolike ｧｲ｡･Ｌ＠ ali uvijek na ilovasto-glinastoj osnovi, dao sam
s palconrološkog putovanja po §vicarskim Alpama i Auvergni, odakle nam nacrtati jedno iz prvoga malenog zaljeva koji je na žalu roga poluotoka, gdje je
donosite toliko ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｨ＠ predmeta za razmišljanje. Koliko su ｎｪ･ｭ｡ｫ＠ i prema Peuringerovoj karti bio hram ｰｯｳｶ･ｮ＠ Dijani. Vjerovao sam da je
Francuska ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ od Dalmacije! Osim onoga što vam se pružilo velikim u zaslužio trud mojega ｣ｲｴ｡＠ (srr. 184-185).
prirodi, naišli ste i stotinu ｰｯｵｮｩｨ＠ zbirki biranih predmeta što pripadaju Vrh brda AAA sastavljen je od ｯ｢ｩｮ｡＠ dalmarins.kog mramora i rvrda
kraljevstVU fosila; pošto src ih ispirali, krenuli ste osobno na najvažnija mjesta ｬ･｡ｳｲ＠ mramora posuta kremenom. Tu se vidi velik otvor što su ga ｮ｡ｩｬ･＠
s jamsrvom da ne purujcrc uzalud. ja sam, oaproriv, pmovao po prosrranoj vode u davno doba kada su u utrobi brda bile materije koje mu sada tvore vrh;
zemlji gdje sc znanost malo goji, a prirodopis je jedva poznat po imenu. Moji i još sc dovoljno dobro vidi nazubljenosr isprekidanih slojeva. S vanjske se
su se izleti oslanjali na ･ｳ ｳｲ･ｵ［＠ ｴｯ＠ sam onuda hodao lura ｪｵ ｩ＠ kao slijepac po srranc ovih strmenitih vrhunaca postupno odvajaju velike mase kamena što su
golem im pustošima i krševitim plan inama ｮ｡､ｪｵｩ＠ sc da ｵ＠ nabasati na nešto se malo-pomalo od njih posvema odvoj ile tajnim radom kišnih voda koje im
što ･＠ mi nadoknaditi rrude, ali sam se ｰｲ･ｳｴｯ＠ varao. Ništa nisam mogao katkad orapaju temelje, a ･＠ umnožavaju urušavanja ｰｲｯ､ｩｵ＠ sve više
doznati o korisnim proizvodima ili osobitostima tih krajeva osim onoga šro kroz skrivene šupljine i pukotine, dok ne uspiju poremeriri prividnu nepreki-
sam uspio svojim ｯｩｭ｡＠ vidjeti; i ne bijaše gotovo nikoga tko bi bio htio ili nutost. Nerijetko se zbiva da urušene mase, koje padaju zbog nijema i
znao napuriri moje korake u jedan ili drugi kraj. Zbog svih rih ｮ･､｡＠ bilo bi dugotrajna nagrizanja voda ili ｯｩｴ｡＠ djelovanja potresa, budu goleme ｶ･ｬｩｮＬ＠
mi ponestalo hrabrosti da vašoj preuzvišenosti pišem o paleonrološkim pojedi- te prevare nestrpljive ｰｲｯｭ｡ｴ･＠ koji nisu svjesni izvršene promjene. Može se
nosrima da me nije osokolila spoznaja kako ｴｯｮ｡＠ zapažanja o stVarima koje ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ dogoditi da se veliki komadi planine nakon pada ｳ｡ｵｶｪ＠ osamljen i i
su ｯｩｲ･Ｌ＠ ali ih mnoštvo paleonrologa slabo istražuje, pr:lVoga prirodnjaka poslije uništenja slojeva od kojih su se ,odvojili; u takvu ｳ ｬ ｵ ｡ｪ ｵ＠ valja imari
zanimaju više nego ｵ､ｮｯｶ｡ｴ･＠ i rijetke ali slabo rasprostranjene pojave, koje pouzdano oko, "izvježbano dugim promatranjem, da se na prvi pogled vidi
ｯ｢ｩｮ＠ rek osrednje mogu dopuniti i potkrijepiti ｯｰ･＠ teorije. Od vas sam se odakle su stigli. Supljine preostale u urvini AAA navele su ljude minulih
ｳｴｯｬｪ･｡＠ da ｮ｡ｩ･＠ obitavališta, zarvorivši im ulaz grubim zidinnma. Od takvih-
1 John Strange, (1732-1799). engkskt •moosador u ｖ＼ｮ｣ｩｪｾ＠ bavio se prirodopisom. obitavališta vide se ona koja su ｯｺｮ｡･＠ BB.

166 167
 ---- _______ J
l
l l

JI
l

• l
•

fl

l •

----
 Cijelo tijelo brda, koje sluu kao osnovica opisanom mramornom vrhu sve držala voda, ｺ｡ｳｩ･ｮ＠ ｡ｳ＠ ･ｳｴｩ｣｡ｭ＠ talož.nog vapnenca, ｡ｳ＠ okera, ｯｩｴ＠
do mora, ｧｲ｡･ｮｯ＠ je od materije koja nimalo ne nalikuje ni dalmatinskom niti dokazuju neke nakupnine GGG bijeloga, uzdužno izbrazdana i poluprozirna
isra rskom ｯ｢ｩｮｭ＠ mramoru; nalik je glinasroj zemlji iz nutrine planina koje lisnika što se odozgo do dolje izmjenjuju i razdjeljuju manje žile mrežasroga
se dižu nad primorjem trogirskih Kaštela. Ta ista smjesa prevladava pod r ada. More bjesno ｲｵ･＠ u to podnožje brda Marjana i ｮ｡ｯｩｧｬ･､＠ ga razara jer
mramornim slojevima neprekidno od Zadra sve do podnožja ｴｶｲ｡･＠ Za· nailazi na slab otpor. Isto rako djeluje na neuravnotežene mase ｬ｣ ｡ｳｴ＠ kamena
dvarje, to jest na ｰｯ､ｲｵｪ＠ od stotinu petnaest milja ravne ene, te sc na nekim HHH u kojima buši rupe obla i okrugla oblika. Cinilo mi se da sol, kada se s
mjesrima vidi otkrivena u dugim komadima uz obalu, gdje god sc ｺｮ｡ ｪｮｩ ･＠ morskom vodom ｺ｡ｶｵ･＠ pod šupljikavu površinu te vrste knmena, u ｡ｳ ｵ＠
otvori nutrina planina. Zacijelo bi biU prevareni oni koji bi povjerovali kako ｯｳｬ｢｡ｮｪ＠ za mima vremena ili oseke, uz djelovanje zraka i sunca, malo·
su • Istra, Mo'rlakija, Dalmacija, Albanija i neke druge susjedne zemlje na pomalo podiže s njega ｳｩｵｮ･＠ ljuske i ｲ｡ｳｴ･＠ ga u pijesak. Toga ｬ ･｡ｳｴｯｧ＠
kopnu, te hridi, otoci i morsko dno, svi ｧｲ｡･ｮｩ＠ od jedne jedine vme mrkog pijeska ｮ｡･＠ se u donjem dijelu svake nape i nisam propustio skupiti ga jednu
mramora, ｪ･､ｮｯｬｩ｡＠ zrna, gotovo iste ｴｶｲ､ｯ･Ｌ＠ ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｲ＠ boje!•• ｐｲｯ､ｵｪｩ＠ kesicu. ｐｲｩｬｮｯ＠ je jedinsrvena pojava što se ovaj rod okamina ｳｵｲ･＠ rako
putovanje, otkriva se da se i duž Primorja pojavljuju nutrine planina koje su ･ｳ ｴｯ＠ po brdima da se za neke velike njihove dijelove može ｲ･ｩ＠ da su. od njih
ovdje više, ondje manje kompakme, re golemi slojevi mramora koji je veoma gotovo sasrnvljcni, a njihovih se izvornih oblika ne. ｮ｡･＠ ni u morima. Pl ini je
ｲ｡ｺｬｩ ｩｴ＠ od ｯ｢ｩｮｧ｡＠ ｢ｪ･ｬｩ ｡ｳｴｯｧＬ＠ pored raznih skupina i manje proširenih žila spominje neki ｬ ･｡ｳ ｴｩ＠ pijesak široko rasprostranjen u okolici glasovitih pira·
ｰｪ･｣ｮ｡ｫ＠ i mramora koji su vrijedni zbog ｦｩｮｯ･＠ svojih smjesa i raznovrsnih mida u Memfisu i dodaje da se pijesak iste ｫ｡ｶｯ･＠ nalazi u ｶ･ｭ＠ dijelu
boja. Afrike•. Vai jda se stanovit broj vrsta koje su p.rebivale u vodama ?.atro ili je
Možda rako ｮ･ｯ､ｲｩｭ＠ i nezakonirim podjelama kakve su prikazane na zemlja pretrpjela ｵ､ｮｯｶ｡ ｴ ･＠ mijene zbog kojih njezini dijelovi nisu više pod
Tab. X ne ｰｲｩｕ＠ ime slojeva; i zato se ｮ･ｵ＠ poslužiti tom ｲｩｪ･ｵ＠ ｵｮ｡ｴｯ＠ svojem istim klimatskim uvjetima kao u najdavnija vremena. Osim tih sitnih okame·
rajnom negodovanju, iako je u pisaca paleonrologa ｰｯｳｶ･ｮ｡＠ ptoruslovna njenih lentikolara, brdo Marjan ne pruža drugih okamina osim ponekoga
oznaka okomitih slojeva koja ｯ｢ｵｨｶ｡＠ ｯｩｧｬ･､ｮ＠ ｵｫｬｪｩｶ｡ｮ･Ｎ＠ Poslužit ｵ＠ se [ijetkog primjerka bijeloga, zbijenoga, spiralnog helmintolita istaknuta kljuna
ｲ ｩｪ･ｵ＠ ii/e što mi se ｩｮ＠ kao jedino primjereno. što ga Gesner naz.iva bijelim, najmanjim itd. Amonovim rogom.
Premda je osnovica slojeva ili donjih podjela prikazani h na tom crtežu sva Uzastopne prigode u kojima sam oplovljavao rt Marjana ｯｭｧｵｩ ｬ･＠ su mi
od ilovasre zemlje, oni su pretrpjeli tako ｲ｡ｺｬｩｴ ･＠ promjene da zaslužuju da dobro promotrim narav ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ njegovih slojeva i ｴ ｯ ｮ ｯ＠ vrcdnujem
posebno i potanko ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ ･Ｎ＠ Nagnuta žila CC gradcna je od ｬ ･｡ｳｴ＠ ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ izgled što ga na nekim mjestima poprimaju. Nepunu mi lju od
kamena koji je siv, mramoran, simozrn i razdijeljen na komade šro se dadu malena zaljeva što ga gore opisah uspravno se diže kamenita oba la svojih
ｧ｢Ｚｾｴｩ＠ kao svaki drugi vapnenasri mramor. Uistinu je savršeno vapnenasta dvadeset pet stopa iznad morske površine i u istom smjeru uranja pod vodu.
tvar roga kamena koji je sastavljen samo od okamenjerlih morskih tjelcšaca. ｌｵｫ｡ｳｴｯｰ･ｬｪ＠ ｰｪ｣｡ｮ＠ kamen tvori te slojeve koji su položeni vodoravno,
Podjcljci DDDO sivocrvenkasre su žile tvari ｳｬｩｮ･＠ brusnom kamenu bez rraga premda se i?.daleka doimaju okomirima, a i izbliza mogu zavarati onoga tko
morskih rjelcšaca. Ako se komad tih nasimo isprekidanih žila orrgne s nije veoma vješt i nadasve oprezan u paleontološkim opažanjima. Cesto sam
prirodna mjesta i ｰｲｯｵ ｩ＠ u vodoravnu položaju, jasno se ｵｯ｡ｶ＠ kako su kroz slušao gdje se govori o okomitim slojevima morskog postanja i ｩｲｮｯ＠ njihove
tu masu ｮ･ｫｯ＠ tekle vode pune okerasrih ･ｳ ｲｩ ｣｡＠ što su se malo· ｯｰ･ｮｩｴ＠ opise u mnogoj knjizi paleontologije, ali još mi nije pošlo za rukom
·pomalo taložile u ｭ･ｵｰｲｯｳｴｩ｡＠ iskopanima u prolazu i zatvarale ih. Rad vidjeti ih ni na jednome mjesna a da mi poslije pobližeg ｰｲｯｵ ｡ｶ ｮｪ｡＠ nije
rih željezastih voda ｳｬｩ｡ｮ＠ je mrežastim djelima smrih graditelja, ali nije postala sumnjiva njihova prividna okomitost. Ne vjerujem da treba ｲ｡ｵｮｴ ｩ＠
jednake postojanosti jer se lako rastavlja ｰｯｵｴ｡ｪｩ＠ pod djelovanjem male· poneki komad unašene planine, šro je puki ｳｬｵ ｡ｪ＠ kao, na primjer, kameniti
nih sila, a ･ｳｴｯ＠ i pod kišama koje kroza nj prolaze ili pod valovima koji ga brežuljak Salarola, na imanju Calaone, ｭ･ｵ＠ našim padovanskim brdima.
udarnju (rab. X, fig. A). Za prostor obilježen EE ne može se zapravo ｲ･ｩ＠ da Cera vodora\'lle podjele ovih slojeva blizu splitske luke gotovo je ｮ･ｺＮｾｭｪｲｬｩｶ｡＠
je kamenit. On je od ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｴ＠ gline koja ｶｵ･＠ na crvenkasto, bez primjesa ako se oni istražuju izdaleka; a utoliko je još manje primjetljiva na prvi pogled
pijeska, a stvrdnura je i lomi sc u ｫｯｭ｡､ｩ･＠ glatke površine, te je prošarana ukoliko je obala, bilo zbog nejednakosti i nepovezanosti donjih slojeva, bilo
dendromorfnim piritnim pmgama. ｩｮ ｩ＠ se da je sva voda, ili nje-zina glavnina zbog ｣ｩｪ･ｮ｡＠ davnih voda, od vrha do dna ｲ｡ｳｪ･ｮ＠ širokim okomitim
Ｍｺ｡ｳｩ･ ｮ｡＠ željeznim ･ｳｴｩ｣｡ｭ＠ otopijenim u okem i ｡ｴｯｭ ｩ ｩｭ｡＠ lisnika što su pukotinama ko je joj daju izgled zbijena snapovlja. Nagrizanje zapljus5 morske
se morali razdijeliti ｰｲｯｩｭｬｪｵ＠ ru glinu- dotjecala bez oklijevanja nepravi l· vode razdjcljuje vanjsku površinu toga ｰｪ｣ ｡ ｮｯｧ｡＠ kamena na romboidne,
nim putem FF kojega je smjesa posrala ｳ ｬｩ ｮ｡＠ smjesi žile CC. Smjer kojega se
• Hartrna ldtt {usa ciramJ Ｈｐｹ ｲ｡ｭｩ､ｾ＠ Mcmt>hitieas) lentis similitJ4dint: if !talis;,. majori pa.rtt .
Aplmcae. Pli11. Hist. Not. L XXXVI. e. 12. [D•I<ko wtookolo (oko mcmfišk•h pi,..mida) prostire
• Saggio di Storia Natural• dcii'Adrlatlco. p. VIU. se pijtsak n•lik na 1.0., k2k.ov jo u Ｇｾ＠ dijdu Afriko. (PUN. Hist. Nar. L XXXVL e. 12))

170 171
 zakrivljene prostore, ｳ ｬｩ ｮ･＠ onima što se opažaju na iilama DDDO Tab. X s nja puna chin ita i numulito, koje se ovdje nerijetko vidi u vodoravnom
kojima imaju ｺ｡ｪ･､ｮｩｫｯ＠ podrijetlo. Jedina bima razlika što sam je ondje vidio razmještaju, izbijaju mnogi ｰｯｴｩ＠ sumporaste vode iz kojih se ･ｳｴｯ＠ pod
u tome je što su na njima kanaliti koji okružuju romboidne podjeljke ｶ･ｲ＠ širi neugodan vonj. Oni sa sobom nose velike ｫｯｬｩｮ･＠ iskidanih bijelih
udubljeni, a na žilama DDDO ｩｺ｢ｯ･ｮＮ＠ vlakana kalijeva suUara. Kamenje koje ti ｰｯｴｩ＠ polijevaju ｩｺｬｪ･ｶ｡ｵ＠ se u
ｒ｡ｺｬｩｴ＠ položaj, ili bolje ｲ･ｩ＠ ｡ｺｬｴ presjek iiia, koje su ipak iste naravi, more, nekoliko pedalja od izvora, sve je obojeno srebrnom bjelinom, ｲｯｮ＠
proizvodi tu ｲ｡ｺｬｩｴｯｳＮ＠ One na Tab. X podnose udare zapljusa sprijeda; ove onako kako je ono u Italiji po kojem reku ｶｲｵｩ＠ sumporni ｰｯ ｴ ｯｩ＠ u
bliže Splitu primaju ih na široku prosrransrvu s \>oka koji je izložen moru. Sermoneti, prije nego šro se izgube u Ponrinskim ｭｯｶ｡ｲＮ＠ Ali ovi u Sphru
Ljetnikovac gospodina grofa Capogrossa, divno smješten na povišenoj obali, imaju neposrojanosti i promjena dostojnih svake pozornosti.
granica je ovoga spoja što ga prekida novi morski zaljev koji je dug oko Gospodin Julije Bajamonri,J ｵ･ｮｩ＠ i marljivi ｩｳｴｲ｡ｶ＠ prirodnih divota,
dvjesta pedeset stopa. Njegova je krivina ｵｳｪ･ｮ｡＠ u nejednakim slojevima tvrdio mi je da su ti ｰｯｴｩ＠ jednom puni ｯ｢ｩｮ･＠ soli, drugi dan budu žuti i
pjeskovite, modrik:lstc i ｵｫ｡ｳｴ･＠ poluokamenjene gline koja je na nekoliko sumporasri, zatim bijeli i vapnenasri; ali te mijene kanda nemaju nik:tkva
mjesta ｰｲ･ｳｪｮ｡＠ vodoravnim pojasevima kamena koji popušta ｬｯｭ･ｩ＠ se u odnosa s promjenama vremena i godišnjih doba. Gospodin doktor Urbani,
gotovo kockaste komade pod djelovanjem zraka i mora. Dalji kraj malenog vrijedni splitski ｬｩｪ･ｮｫ＠ i moj veoma cijenjeni prijatelj, primjenjivao ih je s
zaljeva graden je: od tvrda ｰｪ･ｴｮ｡ｫ＠ i tvori ｮｩ＠ iza kojega se ｵｶｬ｡ｩ＠ novi dobrim uspjehom u ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ bolestima, posebno ｫｲｯｮｩｭ｡Ｎ＠ Od obojice
zaljev kojemu je granica drugi rr, gotovo sasvim od mramora. Ovo izmjenjiva- ovih mojih dragih prijatelja valja ｯ･ｫｩｶ｡ｴ＠ dalja zapažanja koja ･＠ ｪ｡ｭｮｯ＠
nje gline, koja je ｡ｳ＠ više:, ｡ｳ＠ manje okamenjena u uvalama, i kompaktnih biti dostojna njihova znanja i glasa.
stijena na novima, ｾｴｯ＠ se trajno nastavlja gotovo do ｵ｡＠ Neretve, re mramor- Splitsku luku ｰｯｳｪ･ｵ＠ strani brodovi koji ru pristaju radi utovara robe
nih hridi, koje se na mnogim mjestima pojavljuju iznad vode ili se pak vide što stiže iz Bosne, primjerice, željeza, kože, rukotvorina od bakra, vune,
malo ispod srednje razine mora, i kamenitih otoka, koji se pružaju duž gunjeva, voska, auripigmenra, pamuka, svile, žira itd. Oko tih obala vide se
dalmatinskoga kopna desno i lijevo od Diomedova poluotoka, sadni takve ｵｯ｢ｩ｡ｪ･ｮ＠ vrste gline koja je katkad pomiješana s pijeskom i vapnenastorn
tragove drevne neprekidnosti da se misao ｰｲｯｭ｡ｴ＠ mora prepustiti ｮ｡ｧﾭ zemljom i rndijeljena na r:tlne ｮ｡ｩ･＠ ｰｬｯｩ｣｡ｭ＠ bijeloga izbrazdanog lisnika.
njima o mijenama što ih je pretrpjela kugla zemaljska i ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ izgledima što U modrikastoj polukarncnitoj glini nigdje nisam vidio traga morskim tijelima
su ih u drevno doba morali imati njezini dijelovi. U vodama što oplakuju ovaj kojih se poneki primjerak ｮ｡ ･＠ u sivoj ｬ ｩ ｳｴ ｩ｡ｳｲｯｪＮ＠ Na nekim mjestima, osobito
dio primorja i primaju ｲｪ･ ｩ｣ｵ＠ Salonu morale bi sc na laziti jakovske kapice iza ｫｵ｡＠ u ｰｲ･､ｧ｡ｵＬ＠ postoji kora taložnog vapnenca, rnale debljine i
ｶ･ ｬｩ ｩｮｯｭ＠ i ｦｩｮｯｭ＠ okusa jednake onima s Mitilcnc, koje su stekle slavu na položena vodoravno, koja se pruža nekoliko palaca ispod poljske zem lje i
crrežima starih slikara. Oribazije1 • ih posebno spominje i dodaje da u sadrži u sebi mnoge ulomke kopnenih ljuskara. Nju je ｮ･ｭｯｧｵ＠ pobrkati sa
dalmatinskom moru žive i najcjenjenija morska uha, poznata vrsta školjaka slojevima šro ih je srvorilo more, jer se ｯｩｲ＠ vidi da su je izgradile ｳｬｵ｡ｪｮ･＠
lopara, kojima su, veli, ｺ｡ｩｮ＠ liquor Cyrenaica, ocat i ruta. vode koje su se cijedile iz zemlje u zemlju i ru odlagale sedraste ･ｳｲｩ｣＠ kojima
su obilovale.
O velikim rimskim ostacima, koji tvore najpoznatiji ponos ovoga ugle-
2. O luci, o gradu i o knjiinmoj povijesti Splita dnoga grada, ｮ･ｵ＠ ｲ･ｩ＠ ni ｲｩｪ･Ｎ＠ Ljubiteljima graditeljstva i starina dovoljno je
poznato djelo gospodina Adamsa• koji je mnogo darovao rim ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｭ＠
Na obalama splirskc luke, nadesno od grada, pružaju se mnogobrojna spomenicima ｵｯ｢ｩ｡ｪ･ｮｭ＠ ｯｴｭｪ･ｮｵ＠ svoga držala za pisaljku i ､ｵ｢｡Ｎ＠
obitavališta ｰｲ･､ｧ｡＠ i dobro ｯ｢ｲ｡･ｮ＠ prigradska zemljišta. Medu ovima je ｏｰ･ｮｩｴｯ＠ se ovdje grubost dlijeta i loš ukus ｳｴｯｬｪ･｡＠ ｮ｡ｴｪ･ｵ＠ s ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｯｾ＠
spomena posebno vrijedno imanje: namijenjeno pokusima i sastancima Poljo-
privrednoga ､ｲｵｾｴｶ｡Ｌ＠ podignuto kao valjan uzor i održavana o trošku znama 1 ｊｾｬｩｃ＠ BaJamonti (1.?44-1800), 1ijt611k pol1hisror, skl:.datdj, fonisov prijardJ 1praubc na
broja tamošnjih ｰｬ･ｲｮｩ｡＠ i gradana. Treba poželjeti da ne propadne u nezgo- ｰｬｕｏｙｾｊｵｮ｡＠ po ｄ｡ｬｭ［ｯｴｾ＠ d•••o mu ､ｲ｡ｾｮ･＠ obavijesti o JlO'ijtSti, ob1bjima, vjerovanjima,
ｮ｡ｾ＠ ｰｴｾｮｵｭ｡Ｎ＠ Sloboclou=n prosv)Ctitclt. bavio.., gO<o-·o svim manstVmim disoplinama.
dan ｡ｳ＠ jedna rako plemenita i hvalevrijedna zaklada; roj je pokrajini prijeko San.' ｾ＠ n•J'.';AO naspt3w ｾ＠ Homerovu rnorlalti1mu (ll ｾ＠ d'Omero}. Jedan t< od
potrebno da u njoj puste korijena ratarske nauke, jer su i u obradu zemlje i u na,osralcs1unJih ｾｮｯｶ｡＠ Spln.J<e IID>I>Odarsk< akademije u kojoj je 1780. Fonis ato>O svotu
utgoj stoke vrlo loše: ｵｰ･ｮｩ＠ kako Morlaci, rako i primorski seljaci. rupr.IW O uztiOIU nst<tll (Od/a ｯｦｨ｡＠ dcJ castagno da introdursi ndla l).2Jmazia '"""""""e
mtdJt=""<"}. Bdid•o JC ｾ＠ J>ICSm< 1 nJohovc melodije.
Podno zidina Splita, kroz pukotine nekih gromada tvrda školjkasta kame- • Robert Acbms (1778-1792), ｧＮｯｵｾ＠ arbitcla, ｵ･ｭｩｫ＠ n<Okt.sicisrilb amnckture 11
ｾｫｏｊ＠ 11 18. R. ｎ｡ｫｯｮｾ＠ lr>liJI, 17.57. ujedno s franruslcim arhitektom <llnSRauom
dobo u Spht !Idje_ je Stumoo O>Okleo,onovu ｰｯｾ＠ lako ｳ･ｾ＠ ｾ｡＠ ｑｉｏ＠ n<kohko ﾷｾ＠
• O....S. 114 )•/""' Imp. L 2. e. 60. (ml...&. su vTa":' >UmnJ•Ie da JC uhoda}, u S\"om IC ｾｴｯｭ＠ djelu Ruins of the Palau o( IM
1 OnbatJJC oz Ptrpnu., sr&i Ljetnik IZ IV Sl, bto u >lufbt caro j11lij>JU Apost2te, « n.a fmt>t'ror Drod..r- at S/>"latTO (1764) dao tondjno izs1«1 ｾ＠ ｾ＠ i upozono na nJttlnc
njegov uhtje• ..Siov>O hJ«m&u cnaldop<diJU u 70 kn11p, oci kotoh su ｳ｡ｵｶｮ･＠ 22. amotdctonske 1ltultumo-pov1J<m< vn,..tnoot•.

172 173
 ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠ Ali zbog toga ne želim um:mjiri zasluge ovim uzvišenim ostacima nei:tdane srvari Markanruna de Dominisa koje veoma mnogo služe povijesti
Dioklecijanove ｰ｡ｬ･Ｎ＠ Ja ih ubrajam medu najšrovanije spomenike starine što njegova duha. Monsinjor Cosmi, 9 koji je na roj nadbiskupskoj stolici sjedio
nam preostaše; ali ne bih želio da kipari i graditelji ｵ･＠ u Spliru radije nego na . mnogo godina poslije Dominisa, ostavio je vrijedan spis o Klemenrovoj bu li
ruševinama Rima ili lijepim tragovima nekadašnje ｶ･ｬｩｮ＠ Pule. koji bi morao biti medu rukopisima pokojnoga Aposrola Zena10 u profesor·
Udvornost današnjih sranovnika služi na ｡ｳｴ＠ Spliru više nego ｶ･ｬｩ｡ｯﾷ＠ skoj knjižnici ｚ｡ｮ｣ｾｲ･＠ u M lecima.
Stveni ostaci starih ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠ Izmedu Splira i rijeke Hyader, podno brda Marjana, pruža se lijepo i
Ovdje sam primio, i u društvu ｮ｡ｾ＠ prtljubnnog milorda Herveyja i pitomo polje kojemu je zemljište plitko, pa je sroga izloženo su ｨｯｩ＠ iako se ｩｮ＠
sfun, najbiranije izraze gostoljublja. da ne bi bila nezgodna srvar natopiti ga skretanjem vode iz obližnje rijeke na
ｐ ｲ･｡ｳｮｩ＠ kanonici bili su toliko ljubazni te su nam dopustili vidjeti neke prikladnu mjesru. Gromade ｾｴｯ＠ se ｳｵｲ･＠ podno brda i na susjednoj ravnici
rukopise njihova kaptolskog arhiva iz kojih bi se bez velika truda mogli crpsri ｧｲ｡･ｮ＠ su od ｬ･｡ｳｴ＠ kamena koji je smjesom posve ｳｬｩ｡ｮ＠ onome što rvori ｲｩ＠
mnogi podaci m ilirsku povijest, jer su neovisni i protivni Luciusu, Beniju i HH na Tab. X, ali je mnogo otporniji i posut kremenom koji je takoder ｬ･｡ｳｴＮ＠
drugim ｵ･ｮｩｭ＠ Dalmatincima.
Medu rim rukopisima ｮ｡ｯｳｭ＠ jedan ･ｶ｡ｮｬｩｳｴｲ＠ iz VU, a možda ｡ｫ＠ iz
VJ ｳｲｯｬｪ･｡Ｌ＠ dovoljno dobro ｳ｡ｵｶｮＮ＠ Na prvom listu ｩｴ｡＠ se ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ ｅｶ｡ｮ･ｬｪ＠ 3. Rrt1evine Salone
po sv. Ivanu na ｧｲｫｯｭ･Ｌ＠ pisan latinskim slovima; aJj pisar se pokajao Wog
ｺ｡ｰｯ･ｴ＠ rada pošto je prepisao dva stupca, pa je iznova ｰｯ･＠ na latinskome, Da bi se pohodili bijedni tragovi Salone, valja ｰｲｩｪ･＠ rijeku dvije milje od
ｳｬｵ･ｩ＠ se Vulgatom kao izvornikom. Splita prema sjeveru preko loša mosta koji se ｰｲｩｬｮｯ＠ razlikuje od onoga ｾｲｯ＠
Ovaj plemeniti grad ｲ｡ｯ＠ je u svako vrijeme ljudima koji su se istakli u su ga ovdje ｮ･ｫｯ＠ sagradili Rimljani. Hyader izvire u podnožju planine Klisa
književnosti i znanosti. ｏｳｴ｡ｶｬｪｵｩ＠ po strani ljeropisce barbarskih ｳｲｯｬｪ･｡＠ rako lijep i oblikovan re mu ne rreba ｳｬｵ｡ｪ ｮｩｨ＠ pritoka da se uz stanovito
koji su nam ｳ｡ｵｶｬｩ＠ dragocjene dokumente, kao što su Toma ａｲｨｩ｡ｫｯｮＯ＠ dostojanstvo slije u more.
Mihovil Spalarin 6 i drugi, on se u najbolje doba obnovljene književnosti Pokraj njegova izvora na laze se okamenjene kosti u ｯ｢ｩｮｪ＠ smjesi mra·
ponosi Markom ｍ｡ｲｵｬｩ ｣ ｭ Ｗ＠ od kojega nam ostadoše mnoga djela, tiskana i u mornih ulomaka i icljez.asto-kamcnirc zemlje; poneki njihov primjerak ｵｶ｡＠ u
rukopisu. Sada uza sc imam malen kodeks natpisa što ih je on oslikao, ali svojoj nadbiskupskoj ｰ｡ｬｩ＠ 11
monsinjor Garagnin, pobožan i gostoljubiv
njihovoj izvomosri ne smije se u cijelosti vjerovati; u naše vrijeme izmislili bi sc prelat, orac siromah a i osobito zaslužan za prirodopis time šro je lijepo primio
mnogo spretnije. Od nadbiskupa koji su sjedili na splitskoj stolici prvo mjesto moga prijatelja gospodina Mnrtina Brwmicha 11", profesora u Kopenhagenu,
po ｵ ･ｮｯｳ ｴｩ＠ zaslužuje Markanrun de Dominis, rodom iz grada Raba, koji bi za koji mu je u znak zahva lnosti posvetio svoje djelce o ribama u Jadranu. •
sobom ostavio glasoviti ji spomen da se zadovoljio iMaknurim mjestom u fizici Grad Salona, koji je bio rako velik i prije i poslije rimskoga jarma, sada je
i matem:uici, te da nije previše pisao i izdvajao se u vjerskim stvarima. ubogo selo koje je ｳ｡ｵｶｬｯ＠ malo prepoznatljivih ostataka davna sjaja. Valjda
Njegovo djelce O trakama vida i svjetlosti u ｬ･｡ｭ＠ i drigi, rc drugo što ga je su dva posljednja ｳｴｯｬｪ･｡＠ ｵｮｩｾｲｬ｡＠ ono ｾｴｯ＠ je bilo izmaklo barbarstvu sjevernih
objavio pod naslovom Eurip ili o plimi i oseei mora, zaslužuju to ｶ･ｵ＠ pažnju naroda koji ga razoriše. U jednom vrijednom rukopisnom izvještaju o Dalma·
što su prethodila onim slavnim filozofima našega doba koji su 7.a.služeno izišli ciji, što ga je ｮＺＱｰｩｳＮｾｯ＠ senator Giambarrisra Giustiniani sredinom XVI srolje6,
na glas ｲ｡ｺｶｩｪｵ＠ istr nauke što ih je taj ｵ･ｭ＠ prelat ｰｯｵ｡ｶＮ＠ Veliki se nalazim podatak o onome ｾｴｯ＠ je još opstojalo u ono vrijeme.
Newton• ponio pravedno prema de Dominisu zbog djelca iz kojega je izvukao
prve teorije o svjetlosti. Vidio sam (a jednog ｵ＠ dana možda nešto i objaviti) • MARTI.'o1 TH. BAUNNIOOI, lcht•o/oroa Massilimsis, et Sp= ld11h. Hadr. tt<. Ha/Hiat tt
upSiilL 1769. in·8.
' ｓｴｊ｣ｾｮ＠ ｾｩ＠ (1629-170n, spht>lo n•dbiskup (od 1678). roden u ｖｾｩ ［＠ stupivfi 112
Toma ａｲｨｩ｡ｫｯｮ＠
1 (oko 1200-1268), splo11k1 ｰｯｶｪ＼ｓｮ｡ｲ＠ i ｰｯｬｩｴ｡ｲＬ＠ javni bi!jeinik i ｮ｡､｢ｴｓｾｵｰｫ＠ >'?""" 4 JlO<)one ｾｴｯ＠
J< imenovan, brinuo se o odgoju kkr.a i na a. Pos<bno ..
kanonik, borio sc ••im srtdst'ima da Split ,..a,v;o outonomiju, t< cb sc bicoma ne dopusti utjecoj ｢ｲｩｾｵｯ＠ • o pgoi!;W'!'a. Ponao J" A: O.lla ll<llu da izradi ｨｲｶＺｾｴｳｫｵ＠ grarna<iku i rj«nik, ｯｳｮｶ＠ j<
u ｣ｲｾＢｭ＠ poslovuna. Napouo J• poY1J<St ｩ［ｾｬｯｮｴ｡ｫ＠ (tJ. splusk<) erk.< ffistoria Salonitana od splnskog >)CITICn<J<lit S)CITICno!nc knJibua: (1700), kojoj ｾ･ｭ＼ｬｪｮｩ＠ fond ｳｯｩｮｪ｡＠ knjolnia Ivano
ｮ｡ｪｳｴｾ｜ ﾷ ｲ･ｭｴｮｾ＠ do ｮｾ｜ Ｇ ｩＱ＠ ｾＮ＠ ｬＧ｡ｳｴｮ Ｌ＠ ｢ｩｾ＠ knji!nibra Vank•111kc btbhot<k<.
• IS '")<rOJatno mulo na Mihu Mad•J<v• (Miet.. ,\<ladJ, dt Barl>ounis, J ｬｾ＠ 1350), 10
Aposrolo Zeno (1668- J7S0). ｍｫｭｯｮＬ＠ ralij•nski pisac i ｵｭｪ｡ｬ｣Ｌ＠ autor ｾｨ＠ dram> 1
povjnrutan o ｨ ｯ ｭ ｡ ｮ＠ Spi u.. NJ<"&O'-o d)<'lo De gm11 Romanorum imp<!ratorum .r sun:mooum or.tron1a, t.n.ans:n·en•h n.spraVI a unamiJIV1.h pisama.. Ba\io Sit' i ｰｯｶｩｪ･ｵ＠ lcnjiicvnosri 1nununna·
ponnjit!onH uklopoo J< u svqu f'OVIJC$1 Dalmxii< l Hr.-.tskc: Ivan l.ucX ( 1666). okom.
Ivan Lub CannJon, rodom 11 ｔｦＰＸＱｾ＠ školovao ｾ＠ u PadeM, bio btskup u JUbu.
11
Marko Manol.t Ｈ ｊｾｓｏＮｬ Ｉ Ｎ＠ ｾｴＤｬ｣ｪ＠ po..e, hurnan>St; posao hn<1tslu i btmSici; brinskim
J< d)dima .,.kao
SY)CUku sJ.,,._ Njqcw.o JU<hw pM J< hrvarslo <p; '«1'h)<"Sb Davidijada OStala ｾ＠ 1765. nadb.skupom splorslwn. ｇｯ､ｾ＠ 1770. ｰｲｩ･､ｯｶ｣｡Ｉ＼ｮｳｭＶ ｳ ｶ Ｎ＠ DuJma
je u rukopuu do mdll1C" naka ＾ｴｯｬｊ＼ｌ＠ ｍｾ＠ su mu htvo1tska dJ<Ia (S«u:,.., Poklad; korivnt) u k'nu J< priliku Juhi< BaJamonti •kladao outonJ. '
' Mamn Th Brilnnodl (17J7-IS2n, danslu istr.lih-at; ｰｲｯｵ｡Ｂ＠
1
btla ｾﾷ＠ n.:o qdokupnom hrva!Skom prosrono, •• J< Sttkao nuov OCI ｾｴｳｫ･＠ ｾｮｯｳｲｩ＠ floru , faunu n•1c
Isaac Ncwlon (16<12- Jnn , C11&1cski ｮｵ＼ｴｭｾ｡ｲ＠ o astronom, ,.,dm od ｮ｡ｪｵｬｩｨ＠ ob.ak. Oj<lo koi< Fc>rt>S •pom•nJ<, oullo upro\ O J 768, ｪ＾ｏＤ｜Ｂｃｭ＠ je splnskom nadbukupu
znansrvnuko 17. s<ol,«a. SavO> se optd<om. ｮｵ＼･ｭ｡ｾ＾ｫｯＮ＠ teon)Om gr.avnacije, mehanikom itd l. L C>nnJmu.

174 175
 .Plemenitost, prosrranost i ｶ･ｬ ｩ ｡ｮｳｴｶ･ｯ＠ grada Salone ｳｨｶ｡＠ se po Qua maris Adriaci longas ferit unda Salonas,
svodovima i lukovima divnoga teatra koji se danas ｶｩ､･ｾ＠ po ｧｯｾｭ＠ ｫｾ･ｮｊｕ＠ Et tepidum in molles zephyros excurrit Hyader. •
od najfinijeg mramora što je razasuto i pokopano poom.m ｰｯｬｊｉｾ｡Ｌ＠ po ｬｾｊ･ｰｯ＠
stupu od tri komada mramora koji još sroji uzgor na mjestu gdje se ｫ｡ｾ･＠ da ＱＮｾ＠ Cezarov tekst koji Salonu postavlja na edito colle vjerojatno je iskvaren;
drugo se ne može pretpostaviti, jer on je morao poznavati pravo sranje rih
bio arsenal prema moru, te po mnogim lukovima ｾ ｡､ ･ｾｮ＠ vrsnoce koy
ｰｯｩｶ｡ｪｵ＠ na veoma visokim mramornim ＺｲｵｰｯｶｩｭｾＬ＠ vasokama kohko .moze mjesta.
dobaciti ruka, i na ko jima je bio akvedukt sto je vodao od Salone do Sphta: · · U ovoj ｲｪ･ ｩ｣Ｌ＠ koja ne ｴ･ ･＠ dulje od rri milje ｺ｡ｶｬ･ｩ＠ sc od mjesta do
u blizini se· vide ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ razvaline i tragovi velikih ｰ｡ｬＬ＠ a na mnogtm mjesta pod scdrasre obale, po obraslim spiljama živi ｩｾｶｲｳｮ｡＠ vrsta pastrva.
prelijepim komadima mramora ｩｲ｡＠ ｪｾ＠ ｾ･＠ srarin:ki ｮ｡ｲｰｾｳｩ［＠ ali zemljište koJe se Ovdje se nadahnuo neki pisac, ｶ･ｩ＠ štovatelj dobra jela nego djela velikih ljudi,
re nam ostavio napisano da se Dioklecijan Ｈ ｵｩｮｶ＠ gore nego Elav) odrekao
uzdiglo zatrpalo je najstarije kamenJe 1 naJIJepse stvao.•
užitka upravljanja gorovo cijelom tada znanom xemljom da bi na miru jeo do
Stanovnici sela možda i ｰｲ･ｳｴｯ＠ potajno ｯ､ｶｬ｡･＠ narpise i droge radove
grla tu ribu u svom ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｯｭ＠ skloništu u Splitu. Ne znam je li Diokleci-
starih dlijeta, a.li njihova je gramzivosr rako razmjerna ｾ｡ｲ｢Ｚｳ［Ｌｵ＠ ｾ＠ ｾ､ｩｪ･＠ janu riba bila toliko draga koliko mu je bilo drago ｰｯｶｲ･Ｌ＠ ali vjerujem da bi i
razbijaju i uništavaju svaku stvar negoli da je dadu po umjerenOj CIJena. Ja sam
· neproždrljivu ｯｶｪ･ｫ ｵ＠ Split morao pružiti divan boravak; a da bih to ｶｲ･＠
pokušao neke lijepe, tek orkrivene ｰｬｯ･＠ spasiti iz opakih ruku jednoga
povjerovao, zamišlj am zaodjenuru drevnim šumama obližnju planinu koja
seljaka koji je ｶ･＠ oštetio mnoge koje vidimo kao ulomke u pragovama
svojom strašnom golotom u naše doba ｺｲ｡ ｩ＠ nepodnošljivom ｶｲｵｩｮｯｭ＠ u
njegovih prozora i vrata; njegova je pohlepa pomrsila moje ｲ｡ｵｮ･Ｌ＠ pa sam se
ljemim danima. Potpuno je jasno da su prisrup dobroj filozofiji i možda malo
morao zadovoljiti time da ih precrtam. raxborite politike bili povodom Dioklecijanova ｰｯｶｬ｡･ｮｪＮ＠ Proživio je mirnih
Vd ik broj neobjavljenih natpisa iz Salone skupio je ｪｾｮ＠ ｭｾｲｬｪｶｩ＠ ｧｲ｡ｾﾭ deset godina u Splitu, a možda bi uživao u još duljem životu da ga nisu
nin Splita, ali ih njegovom ｬｪｵ｢｡ｺｮｯ＠ nisam mogao ､ｯｾｭＮ＠ On th Je nama Je· uznemirila Konstantinova i Licinijeva pisma. ｕｮ｡ｴｯ＠ svemu zlu što ga ovom
nio ilustratoru onih šro se, ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ dijelom ｩｺｯ｢ｬ･ｭＬ＠ nalaze u drogom dalmatinskom caru pripisuju ｫｲ｡ｮｳｩ＠ pisci, više pobožni nego nepristrani,
svesku knjige /Uyric11m sacrum; a ja se to manje ｵｳｪ･ｭ＠ ｰｯｴｵｩｾ＠ na .to da. je- koji su prepisivali jedan od drugoga; valja priznati da je on bio ｯ ｶｪ･ｫ＠ ｮ｡ｪｶ･ｩｨ＠
raj slavni ｯｶ ｪ･ｫ＠ dobio prednost ｾｲｯ＠ sam daleko od roga da sc bavun nJiho:am zasluga koji se uspeo na prijestolje ne okaljavši se ｧｲ｡ｮ ｳ ｫ ｯ ｭ＠ krvlju, ｶｯ･ｮ＠
opširnim crtanjem, jer bi me to udaljilo od moga glavnog ｰｲ･ｾＮｭ ｴ｡Ｎ＠ ｍｯｺｾ｡＠ samo osobnim vrlinama, i koji je poslije dvadeset godina ea revanja dao možda
bih bio potpuno zanemario davne ostatke da me štOvanja vn1edan pnm!er ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ primjer filozofske umjerenosti za koji se ikad ｵｬｯ＠ na svijena. Smatram
gospodina Toumeforta nije ohrabrio da ih usput spomenem. Pošto ｺｾｵｮ＠ istaknutom Dioklecijanovom zaslugom to što ga je u Carevima pohvalio
spoznah koliko lako griješe ili opisuju ｯｩｧｬ･､ｮ＠ i djetinjaste stvari oru koJI ｾ＠ Julijan 1J koji bi ga ｪ｡ｭｮｯ＠ bio ocrnio da je mogao.
ｰｲｩｨｶ｡ｪｵ＠ ｲ｡ｺ ｪ｡ｮｾ＠ starinskih stvari bez prikladna i duga ｰｲｯｵ｡ｶｮｊ＠
starine, to me je poraklo da svu ovu icrvu prepustim nakama svoga veoma
ｵ･ｮ｡＠ i obrazovana prijatelja, grofa opata Girolama Silvestrija iz Roviga, ｾｯ＠ 4. O planini Klisu i o Mosom
šro ｵ＠ ｨＱｩｴ＠ sa svim onim što mi od starine zapne za oko na moJim
putovanjima. Svakidašnja opasnost uništenja prijeti svim stvarima ove vrste Desno od Hyadera diže se planina koja ｯ｢ｩｮ＠ nosi ime Klis po ｲｶ｡ｩ＠ što
šro su rasute po Dalmaciji; i zbog takva žalosnog razloga pomislio sam da ma leži oa jednoj njezinoj kosi. Njezina je okosnica od iste smjese, ｡ｳ＠ sive, ｡ｳ＠
je dužnost o rome progovoriti. Nadam se da me ｮ･ｴ＠ osuditi, nego da ･ｴｾ＠ modre, što sam je prije opisao, nestalne ｴｶｲ､ｯ･＠ i nizanja slojeva. Gromade
odobriti moju marljivost koja ･＠ možda unijeti malo raznolikosti re ｮ･＠ bm urušene s vrhunca, koje se ｳｵｲ･＠ usput, ｡ｳ＠ su od ｯ｢ｩｮ｡＠ dalmatinskog
neugodna u mojem spisu, na žalost, dosadnome zbog suhoparnosti paleonto- mramora, ｡ｳ＠ od ｮ｡ｪｲｶ･ｧ＠ ｰｪ･｣ｮ｡ｫＬ＠ ｡ｳ＠ od jaka ｬ･｡ｳｴ＠ kamena.
loške ｧｲ｡･Ｎ＠ Veoma je ｵ､｡ｮ＠ izgled nekih slojeva šro tvore istureni bok planine Mosora
Kada uboge caxvaline Salone ne bi bile dovoljne da se ｴｯｮ＠ odredi mjesto ｳｵ･ｬｩ｣＠ putu uz Klis, lijevo od duboke doline kojom ｴ･＠ Hyader. ｏｩｭ｡＠
gdje se ona uzdizala pružena uz morsku obalu, 10 bi posvema jasno ｮ｡ｺｩｯ＠ onoga tko ih promarra izdaleka oni predsravljaju mnoge razdiobe što opisuju
Lukan: 12
• Gdje val Jadranskoga n1orn ｵ､｡ｲ［Ｚｾ＠ o Sulonu koja se izdužila,
a blagi se Jndcr ｯ｢ｲ｡＠ prema miokim Zefirima.
12 Marko Anej Lukan (39-65), lorinski pjesnik, ｲｯ･ｮ＠ u ｋｾ＾ｲ＿ｵｩ＠ u H!sp•niji.' ｰｾｯ｣ｩＮｮ＠ (lldl. c:iv. 4,404·5)
Ｚｮｭｯｶｬﾧ｡＠ｳ sudionik urote koju it orgou\izirno Piton, ｵｾﾷ＠ Ｎ ｳｯ､ｾ＠ ｴｷｾｮ｡＠ ｾｭ＠ ｾ･ ｢Ｑ Ｎ＠ reze ｺｴｾ･＠ 1
u Flaviu) juli:anus: Augu$1U$, Julijan Aposnua (JJ l-J63). Tciio -za obnovom Rimskoga
svjesno odla1j u smrt. Njegov cp Pharsalin (ili De bello <alllli) SVJed<Xa koloko J< b1o ogoraon
carstva, a u ｫｲｦＮｬｮ ｳ ｴｶｵ＠ vidio ｮ｡ｊｾ＠ protivnika. IC' z.amisli. Pisac i mea!tl:t.
protivnik monarhije.
u ,..po_,.
176
kružne ｯ､ｳｪ･ｫ＠ poloicnc jedan povrh drugoga s krajevima okrenurima u Spo n u ovojim Putovanjima izvještava o natpisu što ga je našao na Klisu, a
visinu, dijametralno ｯｰｲ･ ｮ ･＠ onome što se ｯ｢ ｩ ｮ ｯ＠ zapaža u naravi zakrivljenih sum gn je vidio u Trogiru, kada spominje zaklone ｮ｡ｩｪ･＠ na a:sti od Salone
slojeva. Tko bi ih želio prosuditi izdaleka, bio bi neoprezan i i.zvrgao bi se do Anderijn.
pogibelji da im dade neko glupo objaJnjenje; rako, na žalost, znaju ｵｩｮｴ＠ i
veliki prirodnjaci kada icle odgonetnuti neku ｵ､ｮ＠ pojavu poslije površna
pregleda ili prema ｴｵ ｩｭ＠ izvještajima, poput onoga gospodina koji je napisao S. O kraju gdje obitavaju Morlaci ｩｺｭ･ｵ＠ Klisa i Sinja, o dolini ｌｵｭｴ ･Ｌ＠
prirodopis švicarskih Alpa :1 da tamo nikad nije putovao. ｕｺ､ｩｧｮｵ･＠ krajeva te o ｩｰ｡ｬ ｯｶｴ ｴ＠ vri/u
slojeva na Mosoru varka Je u oku zbog udaljenosti i nižeg položaja mjesta s
kojega se mogu promatrati. Na svom prvom putovanju onamo pomislih da Da ｢ｩｾｭｯ＠ proJii iza Klisa deset-dvanaest milja u unutrašnjost pokrajine,
spadaju u one šale šro nam 1h je drevno more ostavilo skrivene u utrobama presjekosmo krat koJI JC bio ｡ｳ＠ brdo, ｡ｳ＠ dolina, ali goro,·o uvijek jednako
planina, a vrijeme i buj1a: katkad ih otkrivaju da ｭｵ･＠ mozak paleonrologa. krievu i labo ｮ Ｚ｡ｰ ｵ･ｮＮ＠ Vrarolomi Klapavice, silazak niz Kozinje brdo, dolina
Ali daleki me 1zgled prevano. Priv1dm krajevi polukrugova nisu ｵｯｰ･＠ tab; ｄｲ｡ＺｬｮＱ｣＠ koJa je kamenita i neobradiva premda je ra'-na, te planina Kriiica
nego su vrici oboda onih slojeva ｾｴｯ＠ su ih otkrile 1 odvojile po\Temene vode i diJelOVI su ui.asne pusnnje koja može zastrašiti svakoga revnog purmka
što od vrha do podnOžJa toga brežuljka sroje vodoravno položeni jedan povrh pnrodnjaka. Sav taj nagib graden je od mramora koji je pogibeljan za konje
drugoga. Izdvojena hrid na kojoj se u7di7-e Klis ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ je dijelom od jer se na njemu jedva mogu održavati, a sva je dolina srrašna zbog ｧｵｾ ｴ｡＠
mramornog ｰｪ､･ｮ｡ｫ＠ kojemu je podrijetlo podmorsko, jer se ｩｺｭ･ｵ＠ kamenja, položena ｯｾｴｲｩｭ｣･Ｌ＠ koje rvori rio. Rijetko grmlje, kriljava ､ｲｶ･｡＠ i
kamena i kamena nalaze zarobljena osamljena morska tijela. Sami pak mno;rvo trnja, po kojemu ｄｲ｡ｮｩ｣＠ nosi ime•, djeluju još gore nego ｾｴｯ＠ bi
ｫ｡ｭ･ｮｩ＠ koji rvore taj ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ sad rie lenrikolare mnogo ranijega posranja ｾｪ｣ｬｯｶ｡ ｬ ｣＠ gole srrahore, jer ｺ｡ｰｲ･ｵｪ＠ onaj tegoban pur i ｩｮ･＠ ga još nezgodni-
nego što je kamenita ｳｭｪ｣ｾ｡＠ u kojoj su sada. Osnovica hridi od brusnoga je Jim.
kamena koji odgovnra ｶ･＠ opisanu kamenu u splitskim zaljevima; a izmedu Podno planine Križice leii lijepa dolina Diona koja ima dobre pašnjake i
njega i mramora ｴ ･＠ nesmln:1 žila 1vrdoga vapnenca, puna ovapnenjenih plodnu t.emlju, n prorcic se ukrug gmovo deset milja i sva je okružena brdima.
ljuskara koji su ･ｳ ｴ ｯ＠ nabijeni okame1tjcnom biruminoznom zemljom. Nije obradcna k11k0 bi mog.la biti, jer su Morlaci veoma da leko od poimanja
l u ｰ ｪ ･ｮｪ｡ｫ ｵ＠ se vidi poneki cm ｫ｡ｭ ･ ｮ ｩ Ｌ＠ dij ete dalekih i davnih dobra, pn i osrednjega rara rstva. Od Dicma se kroz Zenski klanac, zatim po
vulkana. Kada sc s jeci! tako visoka mjesta ｰ ｲ ｯ ｵ ｡ｶ＠ ｩｺ ｢ ｯ ｩ ｮ ｵ＠ toga brijega, vidi brd u Moj:111kn i naposljetku kroz Kukusov klanac silazi u prostrano i lijepo
se da je odijeljeno mt strn nu od ostnrktt planinc i dn se oba sloja slažu kako po Sinjsko polje koje nntapa Tilurus ｾ ｴｯ＠ se sada zove Cetina; o rom dijelu kraja
smjeru, rako i po ｧｲｮｩＮ＠ Svijen i slo jevi i da lje varaju oko sve dok ｰｲｯｭ｡ｴ ｲ ｡＠ ne opet ｵ＠ govoriti ondje gdje budem izvještavao o izvorima, roku i ｵ＠ te rijeke
dospije u položaj da ih vidi vodoravno; rada zabluda ｩ ･ｺ｡ｶＮ＠ po kojoj sc 0 11 nekada zvao Cetinskom kraj inom.
Kada se ｺ｡ ･＠ u kraj gdje žive Morlaci, nije rijedak ｳｬｵ｡ｪ＠ da se nadu brda,
ｔｶｲ｡＠ je Klis izvan svake sumnje 'Avlifpov• kod Diona Kasija i
jezeru i polja ｾｴｯ＠ u svom imenu ｵｶ｡ｪ ｵ＠ spomen na nešto što se ru zbilo. Toga su
Mandetrium kod Plinija. Prvi od ove dvojice starih pisaca, kada opisuje
postanja prolaz nazvan Ženski klanac• • i brdo koje se zove Mojanka. Postoji
opsadu i ｪｵｲｩｾ＠ na nj pod zapovjedništvom Tiberija, poranko opisuje njegov
pjesma, ｳ｡ｵｶｮ＠ predajom medu Morlacima u rom kraju, koja ｰｲｩ｡＠ o
položaj ｶ･ｬｩ＠ da •ne bij.tk tu u blizini nikakve ravnice, a planina bijaše
žalosnu ｳｬ ｵ ｡ｪｵ＠ Jednoga ｯｶｪ･ｫ｡＠ kojemu je bila ukradena djevojka po imenu
ｮ･ｰｲｩｳｴｵ｡ ｮ｡Ｌ＠ strma, ispresijecana provahj:ama•. Dod:aje da • Tiberije, ｶｩ､･＠
kako mu se izjalovik m;Mtopna ｰｯｊ｡ｮｪ＠ koja su se uspinjala iz rabora u Anka. Tražio ju je ｮｯｵ＠ po cijelom brdu i dozivao je ｶｩｵ＠ na sav glas: · Moja
Saloni da podupru RtrniJane, zapovjedi da se jedan odred vojnika uspne Anka• ; to tt ｲ･ｩ Ｚ＠ ·Annuccin mia•; po rome je planina dobila ime koje i 5ada
nosi. Razna obližnJa mjesta imaju imena koja se odnose na ｲ｡ｺｬｩ＠ re pojedmo-
vrlemim stazama i dosqpte ｶｩｾｮ･＠ ｩｺｮ［ｾ､＠ Anderija; tako su Uiri razbijeni, a
sri ove ｰｮ･Ｎ＠
rvrdava prisiljena na predaju.• •• Sada IC Klis za isra malen komad puta iznad
Salone, ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ na ｮ･ｰｳｲｵ｡ｯｪ＠ khsun, okruknoJ provalijama i ｪｾ＠ Nakon ｩ ｲ｡＠ va elJna naporna pura po tako tešku i ne:naseljenu kraju stigli
smo u Si OJ, f\ rda,·u nedaleko od rijeke Cetine, o kojemu ｵ＠ podrobniJe
nad kojom se uzdiie vrhunac plamne. PlintJC pnpovijeda o Maodetriumu kao
govorin na drugome mJesru.
o mjesru koje sc proslavilo djehma na oruiju. Takav je Klis bio, na žalOSt., i u
Tko ne želi Ｑｩ＠ tsum purem ｰｯｬＺｵ･ｩ＠ iz Sinja na povratku u Split, može
vremenima kOJ3 su bhie nama, a bir ･＠ takav oper ｩｭ＠ ｢ｩ＠ rata ožalosti
udanti preko ｒ｡､ ｯｾ ｩ ｡Ｌ＠ šro je malo više prema sjeveru nego Mojanka; ali prije
Dalmaciju ｰｲｩｭｵＶ＠ se tom uskom i valnom prolazu.
nego ｾｯ＠ se ir ravno zaputi, prirodnjak ･＠ poželjeti malo skrenuti izvan ruke da
• ａｮ､Ｚｯ＠
• 01'1114, rm, 1 pos<bno fJ'Ihuro (rj. ､ｲ｡Ｌ＠ diraka).
•• DIO ｃａｓｾ＠ /..rb. $S. • • Un5kJ klanac; 1/ POJilO trngusto ､ｾｬ｡＠ donna,

178 11" 179

ode vidjeti dolinu ｬｵ Ｚｭ･＠ i jarugu ｾｶ｡ｮｵ＠ E>ipalovo vrilo. Na rom mjesru, ko!e naposljetku vidi pod jednim slapom bujice i na raznim željezastim gromadama
od mora odvaja prostran lanac planina širok dobrih šesnaest milja, postOJe palim s visine, nalazi sc korijenje i deblo pougljenjena srabla s opsegom od rri
raspoznatljivi dokazi ｮ･ｫ｡､ｾｪ｣ｧ＠ ld.išta morskih voda, rc možda ne ｾｮｪ･＠ stope. Kada sam bio ondje, još je stajalo u prirodnu poloiaju i vidjelo sc kako
neoborivi dokazi ljudskoga boravljenja na slojevima ;10 sc danas zavlace u mu iz panja i7Jaze korijeni savršeno cjeloviti, do najmanjega grananja.
podnožje brda. . . • .. .. .. . . Ponio sam ih sa sobom nekoliko koji su oblikom ｳｬｩｮ＠ mahunama ｲｯｧ｡Ｌ＠
Dolina ｬｵ｡ｮ･＠ okruiena JC blag1m ｢ｲｾｵｩｊｃｭ｡＠ kOJI se na 1hrskom JCUku ali su pougljcnjeni i sjajno crni. Osobitost po kojoj sc ro pougljenjeno deblo
zovu Glavice. Oni le-:ic uz podnožje visoka kamenira brda i ｧｲ｡･ｮｩ＠ su od radikujc od mnoštva okamenjena ､ｲｶ･｡＠ u rome je što je bilo ｯ､ｳｪ･ｮ＠
jalove morske zemlje koja je ｡ｳ＠ ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｲＬ＠ ｡ｳ＠ modra, ｲ｡ｳｰｯｾ＠ u ｶｾ｡＠ sjekirom ili kojim ｳｬｩｮｭ＠ orudem malo više od stope iznad korijena prije nego
pravilnim slojevima, tc dupkom puna rurbinira, a na nekim mJesnma ｢Ｑｾ･ｬｩｨＺ＠ što su ga pokrili morski slojevi. Ponovljeno isuaživanje njegova položaja i
sjajnih, poluovapnmjenih, ｮ｣ｯ｢Ｑ ｭｨ＠ morskih ､Ｇ ｯｬｪｵｾｲ｡｣Ｎ＠ Na ｶ｡ｮｊｳｾｯ＠ sadašnjega stanja sravlja izvan sumnje ru drevnu istinu. Žile morske zemlje šro
površim ｣ｲｶｯｩｮ･Ｌ＠ ne ｾｩ＠ rc od ｴｲｩｮ＠ ｰｾ｡Ｌ＠ ｾ｢ｲｯｪｩ＠ sam ih vik.od ｾ･ｳｴＺ＠ ｾｲ･＠ ih razd''3Ja bujica teku pravilno preko dva lakta poviše mjesra što ga zauzi-
vrsrc i ｶ･ｬｩｮＮ＠ Ali svi slojev1 ne obilUJU nJuna Jednako, kao sto sv1 rusu m ISte maju kon Jenje i panj. U njemu ima lažnih zasjeka u koje sc zavukao birumen.
ｧｵｳｴｯ･＠ i boje. U nekima od nj1h nade se zarobljena morska alga i poneka Deblo je k tome bilo napola zakopano kada sam ga, vlaStitim rukama
slamk:l ugljena od spaljenih trava. Najzanimljivija razlika što se zapaia ｭ･ｵ＠ ｫｯｰ｡ｪｵｩ＠ zemlju, iznio na vidjelo, voden pri tome sumnjom koja mc obuzela
ovim ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ morskim zemljama jest veoma velika nejednakost težine. Od zbog prirodna položaja korijenja. Prepušram onome tko zna više od mene
dva komada jednaka obujma, U7.Ct:l iz dva ｲ｡ｺｬｩｴ＠ sloja i puna morskih rijela, odluku o rome koliko je stara sjekira koja je odsjekla to stablo od kojega nam
onaj koji sadrii ｳｬ｡ｭｩ｣･＠ ugljena reži dvostruko manje i ｰｯ､ｳｪ･｡＠ na pepeljaste se ｳ｡ｵｶｫ＠ ostaci, te u kojim su vremenima nad rim zemljištem vladale vode
ｰｬｯｶｵ｣＠ s vulkana, premda izvana ne pokazuje šupljikavosri.. . . mora koje je sada daleko od nas, a tu je odložilo rako ｮ･ｯ｢ｩｵ＠ ｫｯｬｩｮｵ＠
Tc ugljene ｳｬ｡ｭｩ｣･＠ nisu ｪｯｾ＠ prožete bitumenom; mrve se 1 ostavlJaJu.:"' ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩｨ＠ ljuskara.
rrag kao ugljen od slame na našim ognjištima. ｓｪ･｡ｭ＠ se da sam ｳｨｾ･＠ Ugljeni fosil i ｡ｭｰ･ｬｩｲｮ＠ zemlja u E>ipalovu vriJu, premda su nekoliko
ｵｧｬｪ･ｮｩ＠ vidio u zclcno-ieljezastoj zemlji koja se nalazi medu ｶｵｬｫ｡ｯｾＱｭ＠ milja od obale mora, mogli bi postati ｰｲｯ｢ｩｴ｡ｮ･＠ stvari, ako ni za šro dmgo,
marcrijama brda Berico blizu Vicenze. Slojevi osrednje stvrdnure zemlJe na bar za destilaciju rakije zbog ･ｧ｡＠ se ｩｮ｡･＠ sudbonosno pustoše primorski
brežuljcima ｬｵ｡ｮ･＠ rako su dobro razdijeljeni vodoravnim nagnutim crtama gaJCVI.
da bi sc mogli vaditi u velikim ravnim ｰ ｬ ｯ｡ｭ＠ kao škriljevac ili ｫｲｩｳ｡ ｬｩ ｮｩ ｮｩ＠
crepovi. ｊ｡ｲ ｩ＠ što ih je kišnicn iskopala na kosania ovih brežuljaka, slijeva-
ｪｵｩ＠ se u dolinu, dopuštaju da sc ｩｾｶ｡ｮ＠ vide njihova nutarnja ｧｲ｡Ｌ＠ re 6. O planini Sutini i o mjestima oko nje
raspored i boja slojeva.
ｉ､ｵｩ＠ pola milje naprijed prema uiem dijelu doline, susreme se ｫｯｲｩｾ＠ ｂｩｲ｡ｪｵ＠ put za povratak u Split, udarismo ma.lo sjevernije da se ne
bujice ｩｰ｡ｬｯｶ＠ vrilo, što ｺｮ｡ｩ＠ ·izvor obitelji E>ipal•; ona sa sobom nost ｶｲ｡ｭｯ＠ istim krajem kojim smo došli. U blizini ｒ｡､ｯｩ＠ vide se ruševine
ｮ｡ｪｲｺｬｩｴ･＠ marerije. U njezinu ;Jjunku ima pirita, ;koljkasrih gcoda u kojima raspuklih planina i osamljene gromade mramora izvan svoga prirodnog
su zarobljena morska tijela ostala veoma bijela i savršeno sc oduprla oropljcnu mjesra; ｬ･ｾＮ｣＠ na slojevima morske zemlje, ali ne bi bilo lako pogoditi jesu liru
7.eljezu. Ima ru kremena eme i svake druge boje, veoma finih ｫｯｭ｡､ｩ＠ ahata pale u doba kada su vode pokrivale ta mjesta ili poslije njihova ｰｯｶｬ｡･ｮｪ＠
punih morskih rijela, oblutaka brusa i ｰｪ･｣ｮ｡ｫＬ＠ te raznih vrsta jednosrav· zbog kakva porresa. Raznoliko mnoštvo morskih rjelešaca nalazi se medu tim
nih vapnenasrih mramora donesenih s viših brda. Osim svih tih proizvoda ruševinama, a dui podnožja planine Sutine, u duboku koritu bujice koja ga
mineralnih i morskih brda, 1ma tu bezbroj komada zgusnute teške lave, ovdje nagriza, ima ｯ｢ｩｮｧ［ｾ＠ sirnoga ｰｪｾｮ｡ｫ＠ s crnim mrljama, a nije rijedak ni
crne, ondje sive, i okammjena ugljena, i kalasre biruminozne zemlje, crne sivi, pepeiJasri, cmobijeli i ｲｵｩ｡ｳ＠ mramor. Ova planina, kojoj je vrh ｴ｡ｫｯ･ｲ＠
poput ahata, pune prebijelih morsloh rjc:lešaca. Razne vodoravno oagnure žile gtadm od taložnog ｰｪ･ｮ｡ｫＬ＠ 1ma srednji dio sastavljen od vapnenasro-
rc zemlje javljaju se najprije duž korita bujice ｩｭ｡ｪｵ＠ iznad i ispod sebe druge liskunasra ikriljevca ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ ｴｶｲ､ｯ･＠ i Slllpnjeva crvenkaste boje koja više
slojeve morske zemlje koja je slabo zgusnuta, a ipak je ｯｰ･ｮｩｴ＠ puna ljuskara. odgovara mineralnim nego ｶ｡ｰｮ･ｫｩｭ＠ brdima. U jednom sloju roga škri-
ｉ､ｵ ｩ＠ još dalje, korito se suzuje i na više je mjesta potpuno iskopano u ljevca, koji se pruža u veoma tankim ｬｩｳｴｭ｡Ｌ＠ vidio sam otiske školjaka
bituminoznoj zemlji; ali žile sc redovito izmjenjuju. Kako sc iznad brežuljaka retina. Kada se ｰｲｩｪ･＠ ra planina, dolazi ｈ｡ｭｵ＠ ili Gornji ｍｵ Ｌ＠ mali zaselak
doline ｌｵ｡ｮ･＠ diie kamenito brdo, rako sc iznad slojeva razdijeljenih E>ipalo- sagraden na modri kastu ｰｪ･ ｣ｮｪ｡ ｫｵ＠ koji je neprikladan za plemenite radove.
vim vrilom diže ｶ･＠ brdo ｧｲ｡･ｮｯ＠ od ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ tvari što ih bujica nosi sa Ovdje vidjeh nagomilane mnoge ｰｬｯ･＠ mramora ili vapnenasm škriljevca,
:;obom za velikih povodanja. Na krajnjoj granici ｡ｭｰ･ｬｩｲｮ＠ zemlje, koja se donijete s ne znam kojega višega brda. U nekima od njih ima okamenjenih
180 181
ljuštura ｫ ｯ ｬ ｵｲｩ ｡ｶ｣＠ i grana ｲｵｰｩ｡ｳｨ＠ ｫｯｲ｡ｬｪＺｾ ［＠ druge su smjesa re.lina i kojoj dosad nisam uspio ｰｲｯｮ｡ｩ＠ ime u starih geografa, ulijeva se u more u
anomija, duboko izbrazdane poput onih što se nerijetko ｮ｡ｵ＠ okamenJene u njegovoj luci koja je po prosrranosri sposobna primiti mnogo brodovlje, ali u
brdima oko Verone•. Kada sam jedan komad roga žljebasroga mramora, naše je vrijeme plitka dna, možda zbog nanosa rijeke prepušrene samoj sebi.
ponijevši ga sa sobom, dao ｯｩｳｴＬ＠ postao je sivkast, raman, osut bijelim Obližnja su polja divna, premda ih se malo ｯ｢ｲ｡ｵｪ･Ｎ＠ Turci su ovdje bili
zvijezdama koje nisu ništa drugo nego vodoravni presjcci malenih ｳｲｵｰｩ｡ｯﾭ ｮ｡ｩｬ＠ solane; ali promjena kojoj se podvrgla zemlja, ｰｲ･ｬ｡ｺｩ＠ ispod osman-
uglasrih križalina. • • Jedna od poxršina ovoga mramora u prirodnom stanju lijskog jarma pod ｭｬ･ｴ｡ ｫｵ＠ vlast, donijela je zapuštanje solana. Ipak raj
pokazuje ｩｺ｢ｯｮ･＠ okameojenih školjaka, drug3 njihove udubljene otiske. komad ravnice što su ga one zauzimale nije vlažan i nezdrav; on zove neku
Ispod zaseoka pruža se osrednje polje preko kojega ｰｲｩｪ･ｯｨ＠ da bih razumnu ruku da iskuša koliko vrijede nepresušna voda blize ｲｪ ･ｩ｣Ｌ＠ blagost
ｰｲｯｩｴ｡＠ neki natpis koji je tu iskopan prije nekoliko mjeseci. podneblja i prisojnosr roga kraja.
ｎ｡ ｪ ｺｮ｡ ｪｮｩ｡＠ stvar što sam je ondje vidio veliki su komadi ｰｪ･ ･ ｮｪ｡ｫ＠ s Duž obala malene luke ｓｲｯ｢｣｡＠ još se vide prepoznatljivi tragovi drevni h
pjegama ｬ ｪｵ｢ｩ Ｚｴｳ ｲ ･＠ i drugih prekcasnih boja. Od nj ega bi se mogli ｩｺｲ｡ｶｴ＠ zidina Epetiuma koje su, doduše, bile ｳ｡ｧ ｲ｡･ｮ＠ od trajne ｧｲ｡･Ｌ＠ ali bez one
divni stupovi i ｶ･ ｬｩ ｡ｮｳｴｶ･ｩ＠ spomenici da je mjesto manje udaljeno od mora ili ｩ ｳｴ｡ｮ ｯｳｴｩ＠ u spajanju kojoj se divimo na rimskim ｧｲ｡ ･ｶ ｩｮ ｡ｭＮ＠ Podzemni
da su prohodnije ceste što do njega vode. U Rimu se vidi stari ｰｪ･ ･ｮｪ｡ｫ＠ kanal, od kojega izljev još postoji u prvobimu stanju, a ｺ｡ｶｬ ｩ＠ se duboko
veoma ｳ ｬ ｩ｡ｮ＠ ovome, upotrijebljen u najuglednij im djelima; klesari ga znaju ispod skrivenih razvalina grada, pokazuje da je u davna vremena služio za
pod imenom breccia corallata. Tko zna nije li u minulim ｳｲｯ ｬｪ･ｩｭ｡＠ ovaj kraj, otjecanje voda. Blizu župne crkve, koja je dobru ･ｴｶｮｩｵ＠ milje od ｬｵ ｫ･＠
u kojem su utemeljene rolike rimske kolonije i kojim su ･ｳ ｴｯ＠ prohodilc vojske, obale, opažaju sc temelji kule koja je šririla Epetium s re strane; i sama je crkva
imao široke ceste kojima su se sada odjednom zamcli svaki trag i spomen? ｳ｡ｧｲ ･ｮ｡＠ na temeljima drevnih zidina. Zavaravao sam se da ｵ＠ tu ｮ｡ｩ＠ neki
Gizdavac i Prugovo dvije su doline preko kojih su nas poveli naši ｶｯ､ｩ＠ da vrijedan ｧｲｫｩ＠ natpis, pa poradi roga ne propusrib pretražiti svaki kutak sela;
nas vrate na put prema Klisu. Kružne su i sa svih strana zarvorene brdima. sve bješe uzalud. Ima ulomaka latinskih natpisa koji su zaista nevrijedni.
Cinilo bi se da moraju imari duboku i plodnu zemlju, ali nije rako. Ravne jesu, Morao sam se zadovoljiti rime da prepišem samo jedan ｩｴ｡ｶ＠ natpis na koji
ali su ra.ko ｳ ｩｲ ｯ ｭ ｡ｾｮ｣＠ zemlj om i bogate oštrim kamenjem, te izgledaju kao sam naišao u crkvenom podu. Vjerojamo je da su mi tamošnji stanovnici skri li
vrhovi starih i golih brda koja su se urušila zbog propadanja temelja. Takva još koji drugi; oni su redoviro ｳｵ ｭｮｪｩ ｡ｶ ｩ＠ prema strancu, osobito prema
urušavanja znaju se zbiti u krajevima sa spi ljama ispod kojih reku rijeke i gdje Talijanu; istini za volju, nem3ju u rome uvijek krivo.
se gube vode koje se sliju s vel ike površine. Prostrana dolina Prugovo ･ｳｴｯ＠ se ｒ ｪ ･ ｩ｣｡＠ Žrnovnica ne dolazi iz velike daljine. Ima slabašan ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ izmedu
zimi preobrazi u veoma duboko jezero da bi malo-pomalo presahla potkraj ｓｫｶ･ｲｩ｡＠ i Dubrave na obroncima planine Mosor; nedaleko od izvora stvara
ｰｲ ｯ ｬｪ･ ｡Ｎ＠ Solinska rijeka, koja ｶ･＠ znarno jaka izl:tzi iz podnožja brijega, i vodopad, zatim ｯ ｫｲ･＠ kola nekoliko vodenica; nakon roka od pet milja
rijeka rrogirskih mlinova duguju vjerojatno svoje podrijetlo i porast vodama ･ｳｴｩｯ＠ se ulijeva u more. U njezinim vodama žive ribe izvanredna okusa, a
što propadaju pod zemlju iz ove i ｳ ｬｩｮｨ＠ dolina. morske vole plivati oko njezina ｵ｡Ｎ＠ Stoga stanovnici ｓｴｯ｢ｲ･｡＠ znaju gacati
bosi po luci u ribanju kojemu bi s pravom trebalo dati ime lova, jer tu se ribe
progone, ranjavaju i probadaju kolcima sa željeznim šiljkom. Poželio sam ｯ ｲｩ＠
7. O rnševi11ama Epetiuma i o okami11ama rt 11jiiJovoj okolici
u seoce Žmovnim, kako zbog roga da malo istražim rok rijeke, rako i zbog
toga da vidim natpise koji su gore u jednoj crkvi, kako mi je ｲ ･ｮｯ＠ u
Sest do sedam milja od Splita prema istoku i rri milje od Salone ostaci su
ｓｴｯ｢ｲ･ｵ Ｎ＠ Pura ima malo više od tri milje. Prvi brežuljak što sam ga morao
srarog Epetiuma, kolonije stanovnika Visa. Mjesto se sada zove ｓｴｯ｢ｲ･ Ｎ＠ ｉ､ｵ ｩ＠
ｰｲｩｪ･＠ zaustavio me zbog neprebrojive ｫｯｬｩｮ･＠ rasutih numulita koj ima su mu
ramo kopnom iz Salone, prolazi se pokraj raznih lukova Dioklecijanova
pokrivene padine; nakupio sam ih ｰｲｩｬ｡ｮ＠ bro j, savršeno ｯｵｶ｡ｮｩｨ＠ i znatne
akvedukta, koji puk zove Suhim mostom, re ispod jedne osamljene gromade
ｶ･ ｬ ｩｮ･Ｎ＠ Ima ih stiještcnih, pa i s vanjskom spiralom; ｭ･ｵ＠ njima sc nalaze
doslovno nazvane Kamen* • • koja je u prijašnjim vremenima nosila neku
okamenjeni osrraciri i kljunasti hclminroliri ｳｬｩｮ ｩ＠ bijelim Amonovim rogo-
ｲｶ｡ｩ｣ｵＬ＠ kako se može ｺ｡ ｫｬ ｪｵｩ ｴｩ＠ po ostacima zidina što još postoje.
vima, od one iste vrste koja je posve ｯ｢ ｩ ｮ｡＠ u glinama Brendole i Grancone u
Položaj Ep.eriuma bio je predivan. Grad se uzdizao na morskoj obali, ali na za-
okolici Vicenze.
ravni kojn je ｰｲｩｬ ｩ ｮｯ＠ povišena iznad razine vode. Lijepa ｲｪ ･ｩ｣｡＠ Žrnovnica.. ••,
Zbog ､ｪ･｡ｫ＠ iz sela ponestaje dobro ｳ｡ｵｶｮｩｨ＠ numulira i hclminrolira,
• Ht'lnuntholitlms ａｾｴｯｮｩ｡･＠ deperditae, novonstriJtge. l.JNN. Sys(. ｎ｡ｲｾ＠ ill. p. 163. jer ih oni skupljaju radi svojih igara. Oni znaju i pravi ｡ｳ＠ za skupljanje, i ne
• • Ht'lmirrtiJ. lsidis Asteriae. ln--"N. Asteria rolunma angulis obtush. SafEUCHZ. propuštaju ih pobrati odmah poslije velikih kiša. Tako u brdima pokraj
• • • Kamen., sasso.
• • • • Žtn<wnia (X.1movniza) dobiva imc od im (x;am). i to n2tlirskom jeziku ｺｮ｡ｩ＠ •mlin• Padove ｩｺｭ･ｵ＠ ''rhova Venda i Rua znaju ､ｪ･ｶｯｩ｣＠ skupljati entrohe ili
Ｈ ｭｵｬｩｾｴｯ ＩＮ＠ ｳｲｵｰ｡ ｴ ･＠ asrerije, kojih sc ondje nade u velikoj ｫｯｬｩｮ＠ poslije kopnjcnja

182 183
 •

I ; .z
 snijega, da bi ih kradom bacale na oganj i uživale u ｩｺｮ･｡ｪ ｵ Ｌ＠ a kadgod i ll VELESTOVANOM GOSPODINU
strahu što ga ll ｮ｡ｺｯｩｭ＠ izaziva njihovo n:1glo pucketanje ｳｬｩｮｯ＠ praskanju
morske soli. Dvaput sam ｾ｡ｭｯ＠ zbog njih iš:1o gore i dobro sam ｵｯｩ＠ njihovu GIOVANNIJU MARSILIJU
nestašicu, jer su me mnoge ruke prerekle. PROFESORU BOTANIKE NA SVEUCrLISTU
Brdo što ga ｰｲｯｳｩｪ･｣Ｚｾｵ＠ vode 2movnice sasravljeno je od ｰｪ･｡ｮ＠ kamena U PADOVI,
koji je ｡ｳ＠ siv, as modrikast, bt7 vidljivih tragova okamina. Lijeva je obala Ci.At>.'U KRALJEVSKOGA DRlJSTvA
ｲｪ･ｩ｣＠ vrlema, jalova, ｮ･ｰｲｨｵ｡［＠ druga je ｯ｢ｲ｡･ｮ＠ ili bar ｺ｡ｳ･ｮＬ＠ U LONDONU ITD.
posebno lozom i smokvama. Kukac ｾｴ･ｯｩｮ｡＠ na ovoj posljednjoj vrsri ploda
rako je rasprosrrnnjm da sam samo na Jednoj smokvi, malo veroj od ｯ｢ｩｮｧ＠
oraha, nabrojto viie od ｾ［ｵｮ､ｴ＠ novrh izraslina, a na samo jednom listu
storinu pedeset sedam; grane u pak bile potpuno pokrivene njima.
Kada sam stigao u ｾ＠ 2mo,·mcu 1 popeo se do župnikove ｫｵ･＠ s O TOKU CEliNE ILl TILURUSA U STARIH PISACA
izgledom ｯｶｪ･ｫ｡＠ koji je žurno ｰｊ･｡ｩｯ＠ !jeri, pod ｢ｩ･ｭ＠ žarkoga sunca u
daljite se malo od svojih neumornih ｢ｯｴ｡ｮｩｫｨ＠ traganja, veoma ｵ･ｮｩ＠
ｶｯ､ｩ｡Ｌ＠
podne, stnnim i kamenitim putem, izložih mu svoju želju preko zaslužnoga
jer se ne usudih sam ro ｵｩｮｴ＠ od straha da mu ne povrijedim uho U ljubljem prijatelju, pa purujre sa mnom duž slabo poznatih obala jedne
rijeke ｾｴｯ＠ su ih ｮ･ｫｯ＠ pohodili ｳｲ｡ｮｩ＠ rimski vojnici koji su ｾ･＠ tamo doseljavali.
i

lošim izgovorom ono malo thrskth ｲｩｪ･Ｎ＠ Taj negosroljubivi i ｳｵｭｮｪｩ｡ｶ＠

ｯｶｪ･ｫ＠ apsolumo je odbijao otvoriti crkvu i nije htio popustiti molbama koje Pozivam vas da ｰｲｩｪ･ｴ＠ kršcvire planine što od mora odvajaju lijepe kopnene
su mu se UZa5topno ｵｰｩｶ｡ｬ･＠ s ｮ｡ｪｶ･ｯｭ＠ ｭｯｧｵ＠ ｰｯｮｩｲｵＮ＠ Nije odgova- krajeve Dalmacije u kojima danas sranuju Morlaci; ali neka to bude s manje
rao ništa drugo osim ｮ･ｵ＠ (no11 voglio), pa šro god mu ｶｯ､ｩ＠ govorio ili ja neugodnosti nego što S:lm ih ja ponekad pretrpio pri prelaženju. Vi sre ljubitelj
mucao. Zbog roga krurog postupka izgubih strpljivost; nisam se više skanji- znanosti svake ｶｲｾ･Ｌ＠ pa ･ｲ｣＠ možda sa stanovitim užitkom ｩｲ｡＠ ｲ｡ｺｬｩｴ･＠
vao govoriti ilirski, rc provalih u nabrujanj e tako opširna popisa naslova pojed inosti što ･ ｲ ｣＠ ih, ｩ､ｵ＠ od izvora do ｵ｡＠ Tilurusa, susretati slijeva i
protiv roga nepopusrlj ivn ｯｶ ｪ ･ ｫ ｡＠ dn vjerujem b ko sam u nj ubacio ne samo zdesna na svom putu; i ｮ｣ｾｲ＠ mi u grijeh pripisivati poneko umjereno
muške psovke nego i grdnje što sc govore ženama. Dob.ri me župnik osravio da zastranjivanje kojemu sa m sc katkad prepustio zbog ｳ ｬｩ ｮｯｳｴｩ＠ ｧｲ｡･Ｎ＠ Trud io
ｧｲ｡ｫ･ｭ＠ i mirno se :wrvo•·io u svoju kolibu. To je bio prvi i najznamen itiji, so m sc dn ne budem dosadan; ali ako sam takav posrao nesvjesno i proriv
､｡ｰ･＠ gotovo jedini primjer negosroljublja što sam ga susreo u Dalmaciji; ali svoje volje, ｮ ･ ｵ＠ vam uzeti za zlo ako ovo moje pismo bacite daleko od sebe. U
ja sam ga tada rako osjetio, re ne mogu n da ga ne spomenem. potpunosti ｾ｡ｺｵｲｮｩｪ｣ｭ＠ koliko bi nepravedni bili nametnuta dosada i gubitak
dmgocjcna vremena jednome zaslužnom ｯｶｪ･ｫｵ＠ kakav vi u istinu jcsrc po
Nebo vas ｳ｡ｵｶｬｯＬ＠ go;podine, susreta s rako rvrdokomim i neljubaznim ｯｰ･ｭ＠ priznanju u Italiji i najku lnarnijim, od nas dalekim sjevernim zemljama.
ljudima u planinam:l što ih idete pohoditi i iz kojih ･ｴ＠ donijeti velik broj Vde su ure dmgocjene u Republici ｵ･ｮｩｨ＠ ljudi; zbog roga ih ne želim
važnih podataka, re francuskih i ｮｪ･ｭ｡ｫｩｨ＠ zapažanja, kao i sa svakoga prisvajati nego ištem samo njihove ustriške.
drugoga vašeg putovanj:l od kojega ･＠ uvijek s pravom mnogo ｯ･ｫｩｶ｡ｴ＠
Republika prirodnjaka! 2eljno se nadam vašem povratku u ove krajeve, jer 1. O izvorima Cetine
me uz vašu osobu ner.wjciivo vciu divljenje koje ｵｴｩｭ＠ prema stalnoj
kreposti i spona ｺ｡ｊ･､ｮｩｫｯｧ＠ prouavanja zbog kojega vas volim i štujem Pokraj malena zaseoka Jarebice, tri milje od Vrlike, podno jednog su
izmedu svih paleontologa ｾｴｯ＠ th poznaJem, jer se nijedan od njih ne može s mrnmornoga briJega ･ｴｩｲ＠ glavna izvora Ttlurusa, što ga stanovnici zovu
vama usporediti oštrinom gledanja, ｲｯｮｓｵ＠ ispitivanja, hrabrom ｯ､ｬｵｮ＠ U1inom, koji se poslije kratka toka svi slijevaju u jedno korito ､｡ｪｵｩ＠ rome
i ｮ･ｵｭｯ＠ s kojima ｫｲｾｴ･＠ na planinska putovanja. mJesru ime Vrilo Caine. Kraj kojim ｰｲｯｴｪ･＠ ova rijeka u minulim je vreme-
nima nosio na51ov grofovi je ili županije i ovisio je o jednom posebnom malom
knezu; ali nikad niJe bilo grada koji bi se zvao Cetina, a još manje ga ima sada,
tako nelo geograft, posebno gospodin Buschlng1, navode njegovo ime j još
dodaju je-uro koje ne postoji. Porfirogener je Cerinsku županiju zvao Tzenr-
zena. Ci m sam prvi pur pohodio izvore ove rijeke u društvu milorda Herveyja,
1
Aneon ｆｲｾ｣､ｨ＠ Blhchmg (ln4-1793), prorosrantsld roolog i geograf. auror djda ｅｲ､ｾﾭ
scbrciblmg (od 1754. do 1792) u ll knjiga, u ｾ ｯｪ｣ｭｵ＠ su opisane mnog< :r.<mlj< Evrop< l Mij<.

186 L87
 dva su mi sc od njih ｵｩｮｬ｡＠ vrijednima posebne pozornosti. Bregovi što se navela nas je da ｺ｡･ｭｯ＠ u spilje šro vijugaju nutrinom brda ｩｺｭ･ｵ＠ dvaju
prostiru ｩｺｭ･ｵ＠ planina Kozjaka i Dinare i svojim podnožjima tvore krunu opisanih jezera. Neke od njih, unatoc svojoj krševirosri i rami bile su u
lijepim cetinskim poljima, uzdižl! se razmjerno zadiranju u kopno i spajaju se s nekadašnjim vremenima stani šte ljudi divljih i možda surovih ｰｾｵｴ＠ medv-
brdom Hrsovccm. Zbog vanjskog izgleda, na kojem se ･ｳｴｯ＠ vide nepravilnosti Jeda; ru sc još vide tragovi zidine podignute grubo da se još više ｯｪ｡＠ i suzi
slojeva što tvore bregove, moglo bi sc posumnjati da su oni urvine drevnih ulaz. Divljacima, sviklima na surov ž.ivor, uistinu ｰｲｩｬ＠ penrranje po tim
planina; ali ja se ne bih usudio ustvrditi to zastalno, premda sam ih uzastopce jezivim skloništima; ali i ja sam nekoliko puta u njih zala:tio, ｶｯ･ｮ＠ razumom
promatrao; trebalo bi re urvine vidjeti svisoka i izbliza. Izvor što ga najprije a ne ｵ､ｯ｢ｮＬ＠ da ispiram sastav rih mramornih brda. Tu se ｩｺｭ･ｵ＠ komada
pohodismo stotinjak je koraka od zaseoka; podnožje brijega Ｎ ｩｮ ｩ＠ polukrug ｮ･ｲ｡ｶｾｯｪ ｣ｲｮｩ ｨ＠ slojeva ｵｶ ｬ ｡･＠ veoma rijesne pukotine i jame, kuda se valja
oko njega. Bistro jezerce što ru leži gotovo skriveno liticama i sjenama stabala uspm1au ･ｴｶ ｲｯｮ ｫ･＠ jer je na duljim ｯ､ｳｪ･｣ｩｭ｡＠ ｮ･ｭｯｧｵ ･＠ podignuti glavu.
irna promjer oko trideset stopa; okolni stanovnici tvrde da mu oema dna; U jednoj od tih jazbina za svisce, blizu vanjskog otvora, površina je donje
bacili smo u nj nekoliko bijelih kamenova ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ ｶ･ｬｩｮ＠ i izgubili ih iz vida litice, kao i gornje koja sluii kao svod rom uskom prolazu, sva osura veoma
prije nego što su se zaustavili. Voda se u njemu gotovo ne giba, ili bolje ｲ･ ｩＬ＠ tvrdim i oštrim šiljcima sign; malo poviše mramor je rako gladak od ｣ｳｲｯｧ＠
izvana se ｩｮ＠ kao da se ne giba osobito. Ali koristi se nagibom, re izobilno prolaženja drevnih lupc-:Ga ili divljaka rc sam, pošto mnogo proparih da se
ｩｳｴｪ･＠ iz jezera i tvori znatnu rijeku dva puškometa niže. Bezbrojne pastrve, ｰｲｯｶｵ ･ｭ＠ naprijed, više puta protiv svoje volje popuznuo natrag. Jz ovih
neke od njih teške i dvadeset per !ibrica, izlaze zajedno s vodom iz nurrine ｲｪ･ｳｮｯ｡＠ prelazi se na mjesta manje neprohodna, ali podjednako strašna i
brda, a vide se i druge ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ vrste ｯ｢ｩｮｨ＠ ｲｩｪ･ｮｨ＠ riba: ali otvor što im služi ondje gdje su prostranija, još ｭｲ｡ｮｩｪ＠ od emine zadimljenih zidova. Barbari
za prolaz nije dosrupan i ne vidi ga izvana onaj tko gleda vodoravno. Da bi ga koji su u minulim ｳｲｯｬｪ｣ｩｭ｡＠ stanovali u rim ｰ･ｩｮ｡ｭ＠ morali su se ･ｳｴｯ＠
se otkrilo, treba stari na jedan hridinasr kraj polukruga i gledati na nj odozgo. izvrgavati pogibelji da skrhaju vrat ili da sc uguše od topline i gusta dima što
Oko šest stopa ispod površine jezera nazire se posred vode mramoran prag u ga stvaraju zapaljene jelove trijeske, zublje u tim paklenskim jarugama.
obliku velika nepravilna luka koji se mnogo ｩｺ｢ｯｵｪ･Ｎ＠ Ispod njega izlazi voda; Yi znate koliko mora poslužiti za razvijanje pravih ideja o nutarnjoj gradi
a njezino vrrloino gibanje, koje se na površini malo ili nimalo ne zapaža, dijela kugle zemaljske koji je najbliži površini ovo ｵｶｬ｡･ｮｪ＠ ｡ｳ＠ s rukama na
otk.ri,,a se po otklonu šro ga dobivaju ｵ｢｡･ｮｩ＠ kamenovi u trenutku spuštanja. zemlji, ｡ｳ＠ poniknure glave, ｡ｳ＠ ｶ･ｲｵｩ＠ se s kamena na kamen po najuzvirijim
Dn•gi izvor, koji nije mnogo udaljen od zaseoka na prorivnoj strani, pruža se ｮ｡ｪｺｫｲ･ｩｭ＠ i najnezgodnijim planinskim spiljama. Tu se pri roda ｭｯｩｾ＠
malo znatnije ｲｮｫｯ･＠ u obliku jezera što ga potkovasto opkoljuje mramorno otkriti na djelu i moze sc prikupiti obilna ｧｲ｡＠ da se postave dobre reorije ili
podnožje brda. Njegove obale nisu onako svjei,.e i sjenovite kao obale prvog barem dobro sredstvo da sc sruše loše ｳ｡ｧｲ Ｎ ･ｮ＠ teorije. Ja sam dosad imao
jezera; kažu da je u sredini i ono jednako duboko. J iz njega Ｎ ｩ ｳｴｩ･＠ ｲｪ･ｩ｣｡＠ koja malo ｳｲ･［＠ sve prirodne spilje ｶ｡ｰｮ･ｫｩｨ＠ brda u koje sam se ｵｶｬ｡ｩｯ＠ bile su
bi poslije veoma kratka roka bila ｺｮ｡ｪ＠ i sama za sebe, a postaje mnogo ｳｬｩｮ･［＠ ali još se nadam da ｵ＠ prije ili poslije ｰｲｯｮ｡ｩ＠ nešto šro se otimlje
znatnija kada se spoji s drugom ｲｪ･ｩ｣ｯｭＬ＠ te dvama potocima i nekolikim ｯ ｢ｩｮｯｪ＠ ｪ･､ｮｯ ｬ ｩｮｯｳｴＬ＠ ｰｯｳｪ･ｵｩ＠ mineralne planine kojima ljudi još nisu
manjim ｰｯｴ ｩ ｭ｡＠ što iz podnožja istoga brda ｩ ｳｴ ｪ･ｵ＠ prema ravnici. prodrli u utrobu. Kakve li sc lijepe lekcije iz kemije nalaze zapisane u njihovim
slijepim spi ljama! Poslije ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ＠ kojemu sam katkad podvrgavao susrave
i klasifikacije što su ih uredili najslavniji paleonrolozi, ｵｳｰｯｲＭ､ｪｩ＠ okamine s
2. Podtemno purova11je
opisima njihova posranja, ｩｮｬｯ＠ mi se da pronalazim kako prirodu loše
Obilje vode šro ｩｳｴｪ･＠ iz tih jezera i drugih, manje uglednih izvora, te tvori ｴｵｭ｡･＠ njezini glavni ｳｶ･ｮｩ｣Ｎ＠ Usudio bih se stoga ustvrditi da podzemnom
rijeku Cetinu, ｩｮ ｪ･ｮｩ｣｡＠ da ona sva izvire iz brda koje je mnogo manje od onih dijelu pri rodopisa još rreba veli ka ｰｯｭ ＠ i remeljiro zasnovana zapažanja
koja su ｯ｢ｩｮ＠ izvorišta velikih rijeka, spomen na mramorc ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ koji ｮ･ｯｰｴｲｩｨ＠ ljudi da bi ga se postavilo na podJlOšljive osnove.
pokrivaju vrhove ilirskih planina, navedoše nas na smionu sumnju da pravi ｍ･ｵ＠ podzemnim ophodnjama, koje mogu pružiti užitak ljubiteljima
izvori Cetine nisu ovi pokraj kojih smo bili nego da su oni samo ogranci neke fizikalne geografije, zaslužuj(· spomen ona šro je mi obavismo u najduljoj od
ｰｯ､ｺｾｭｮ･＠ rijeke kojoj su drevno korito u pradavn im ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ bile nepreki- svih spilja pokraj Cetine. Ona nam je da la nešto više nego druga podzemna
dne visoravni §to su nakon duga niza prelamanja postale vrhovi planina. purovanja po urrobi ｶ｡ｰｮ･ ｫ ｩｨ＠ brda. Malo se n• može stupati uspravno, i to
Došavši neposredno nakon posjeta okolici Belluna, a posebno onim mjestima samo blizu ulaza. Morali smo se mnogo saginjari, zatim ｰｯ ｬ ･ｩ＠ na zemlju i
gdje nabori planina ･ｳｴｏ＠ prekidaju tokove rijeka, milord Hervey prepoznade puzati potrbuške uskom, ošrrom i glibavom srazom zbog koje bi se velik dio
ｯｩｴ･＠ tragove urušavanja na kosama Kozjaka, Gnjara i Dinare koji jasno znatiželjnika predomislio. ｏ｢ｩｮ｡＠ radnja kapanja, na koju smo ･ｳｴｯ＠ nailazili,
pokazuju da je uzrok prekidu njihovih slojeva bio veliki iznenadni prolom, a ondje je toliko raznolika i umnožena koliko se može poželjeti na tijesnim
možda i niz proloma. Ova razumna i dobro potkrijepljena prerposravka mjestima, gdje ne može biti ｶ･ ｬ ｩ｡ｮｳｴｶ･＠ kao u spiljama na Amiparu i u

188 189
 ｮ｡ｪｶｩｾｵ＠ skromnost, ono što 111u je vlastiti presretni um naruknuo kao objasnje-
ｰ･ｩｮ＠ Baumann. Najｮ･ｯ｢ｩｪ｡Ｌ＠ iako ne ｮ｡ｪ･ｯ＠ igm šro se ondje vidi, jesu
neke kamenice u obliku velikih školjaka s crepovi ma, od kojih jedna koju sam nje posranja tih osamljenih ｲｵｰｯｶＺｾＮ＠ S pravim sam uživanjem ｩｴ｡ｯ＠ dommjar:l
ｮ｡ｧｪ＠ roga vrsnog filozofa kojega volim i šrujem; ali moja zap:aianja,
napose promatrao ima crepove pola srope široke i vrlo dobro ｵｳｫｬ｡･ｮ Ｎ＠ Oni
ｯｰｲ･ｮ｡＠ onima .Sto njemu bijahu ｰｲｩｯ･ｮ｡Ｌ＠ ne dopustiše mi da se složam ｾ＠
ne ｰｯｩｶ｡ｪｵ＠ na rlu nego i:tlaze i:t sredine školjke ｳ｡ｶｩｪｵ＠ se prema vanjskoj
srrani; ;koljka nije deblja od ･ｲｩ＠ prsta, a drii mnogo vode, jer je duža od njegovim mišljenjem. Uzduini kanal zapaža se u trupovima što se uzdiiu s rala
dvije i pol stope. Nikakva umjemost ne bi mogla imadiri ljepšega komada u jednako kao i u sralakrirskim ｬｪ･｢ｩｭ｡＠ što vise sa spiljskih srropova, a
ukras kakva vreln ali kakve ｰ･ｩｮ＠ u vrru; velim, umjcmosr koja bi htjela podrijetlo im se posve jasno vadi. Ako se voda nije cijedila sa svodova kada su
prirodu oponašati, a ne ukrašavati. Te iste vode koje, ｰ｡､ｪｵｩ＠ s visine malo dopisnici ｵ･ｮｯｧ｡＠ pisca obavljali zapažanja u podzemnim ｰ･ｩｮ｡ｭＬ＠ ｾｲｯ＠ su
ｶ･＠ od dvaJC stope, ilradišc posvema pravilno veliku školjku s crepovima, vjerojatno ｩｮｬ＠ :za vedrih dana, osjetili bi je kako kaplje za kišnih dana. Tako i
tvore modele vrlo dobro zamišljenih ｵｴｶｲ･ｮｪ｡＠ koja su u sredini prazna, a u Mlecima sa svoda mosta Rialto i s ｰｲｯ･ｬｪ｡＠ ｩｳｵｯｶ｡ｫ･＠ crkve vise ｩｬｪ･｢｡＠ niz
okružena su kulama i bedemima koji nisu viši od ｲｩＭ･＠ palca. Nemojte koje ｲ･＠ voda i ｰｯｶ･｡＠ ih poslije kiša.
pomisliti kako n;as je mašta navela da u rim radovima ｮＺ｡･ｭｯ＠ savršenstvo Veoma ｯｩｲ｡＠ ･ｳｴ｡＠ pomicanja i ､ｪ･ｬｯｭｩｮ｡＠ urušavanja drevnih ｾｬｯｪ｣ｶＺＬ＠ ｡ｾ＠
koje u lbilji ne postoji; priroda ih je rako majstorski i1.gradila da usluiuju od ｭ･ｫＺｾ＠ kamena, ｡ｳ＠ od ｶ｡ｰｮ･Ｚｾｳｲ＠ mramora, što se ｳｵｲ･＠ u rim dubinama,
posebnu pozornost. Tu je bila još ｴｯｮｩｪ｡＠ nego u izradi ｭ｡ｴ･ｩｫｯｧ＠ ｵｴｶｲｩ｡ｬ＠ su nas na svakom koraku u mišljenju da im je neka podzemn3 rijeka
kamertil koji se nalazi u Martignoneu, nedaleko od Bologne. Dok smo podrovala temelje. Poslije duga hoda srigli smo do prirodnog mosta ito ga je
･ｴｶｲｯｮｾｫ＠ hodali po spilji, naišli smo i na poneku lokvicu u kojoj su bile ｮ｡ｩｯ＠ luk sloja osrala u 1rnku; ispod ｮｪ･ｧｾ＠ ｯｴｪ･ｵ＠ povremene vode iz
nagomilane velike ｫｯｬｩｮ･＠ prebijelih solnih vapnenasro-lisnikovih ｬｩｳｲ｡＠ šro obližnjih planina koje su ilrnedu sloja i sloja prokopale širok podumm kanal.
su se u roku duga susljedivanja vremena pružili nad površinom vode poput Na rome mjesru, dok smo ＱＰｾ＠ bili ujedno, milord poželje da se malo odmori;
kakva kamenita vela; poslije su sc postupno ｳｰｵｾｲ｡ｬｩ＠ na dno da bi dali mjesto pa uz prisebnost duha koja je ｰｲｩｬｮｯ＠ rijetka i u filozofa, osra,•ši sam u onoj
srvaranju drugoga solnog ｬｩｳｴ｡［＠ rakve ｮ･ｯ｢ｩｳｲ＠ vidio sam više pura pregusroj rami, posla on natrag Morlaka koji nam je služio kao ｶｯ､ｩ＠ po nove
ｴｵｭ｡ｲｪｩ＠ po podzemnim majdanima u Costoggi pokraj Vicenze. Jednakom jelove trijeske kako bismo imali dovoljno zubalja za nastavak pu tovanja.
bjelinom i ｯ ｪ ｡ｪｮｯ ｵ＠ blistaju mnogi trupovi šro ｾ･＠ ru i ramo dižu neposredno Tetiva ovoga mosta nema više od deset-dvanaest stopa, a visina luka ｪｾｯＭ､ｮ｡ｫ＠
ispod cu raka koji su najbogatiji lažnim alabnsrrenim ･ｳｴ ｩ ｣｡ ｭ ｡＠ i koji se na prvi toliko. Doi ma sc kao model mosm u Veji što ga je ｶ ･＠ opisao prcsvijcdi
pogled zaista ｩ ｮ ･＠ kao da su ｲ ｯ ･ ｮｩ＠ vani na zemlji poput špa roga. Njihova gospodin 13etti, a ja sam to dobro ili loše ponovo ｵ ｩ ｮｩ ｯ［＠ treba takoder
bjelina ｵ ｳ ｰ ｯｲ｣､ｩｶｪＺｾ＠ je ｳｾ Ｑ＠ snijegom nego s glav:una ･ｲ｡Ｎ＠ Ali ｯ ｢ｬｩ ｪ ･＠ vegeta- pokazati da je moj ､ｩｮ ｩ＠ prija telj gospodin ｡ｳ ｮｩｫ＠ Lorgna, sada ｶ･＠ slavan
cije, koje je zavaralo slavnog Tourncforra, a nedavno i veoma ｵ ･ ｮ｡＠ pisca 1 ｭ･ｵ＠ evropskim ｭ｡ｲ･ｩ ｲｩ ｭＺ ｴ Ｌ＠ bolje nego irko objasnio kako se djelova·
Povijesti okamina u okolici Pesara, nije nas zavelo. Francuski prirodnjak nije njem razornih voda stvaraju rakva djela pri rodne arhirekrurc. Moida bi i ovo
bio jednako dubok u lirologiji kao u botanici, pa mu sroga ne valja uzeti :ta uo hrjcli proglasiti šalom prirode: oni koji po jednom njezinu hiru ocijeniše da je u
što je povjerovao u ono šro je bilo samo privadno; ali mnogo prije valja istom mahu nastalo sve ono što se vidi u brdima oko Verone; jer nema te
oprostiti nakanu Talijanu koji je, ｰｯｵｺ､｡ｶ＼ｊｕｩ＠ se u ｯｰ｡･＠ koji su mnogo nasrranosri do koje se ne srigne u go'-oru kada se želi podržati jedna od njih: i
slabijega oka od njega, zasnovao svoje izvode na slabo dokaun.im ｩｮｪ･ﾷ＠ lacijdo bi pogrijdio onaJ tko bi se hno potruditi da pojmi rnloge rakva
cama. On je apa k daleko od predrasuda škola koje, ｳｬｩｪ･､＠ ｯ､ｶ･＠ doslovno ｵ､ｮ｡＠ soja mudrijaša. Mi ｾｲｩｧｯｳｭ＠ do pod:temnog mosra ｳｫ｡ｵｩ＠ s urvine na
dobroga starog Plinija, i kamenju udijclišc sposobnost vegetiranja. Od svih urvinu, te nadosmo svoga prijatelja gdje sjedi. Nijedan biskup iz starinske
mramora samo mu se ova vrsra kapljevinskoga vapnen3stog alabastra ｵｩｮｬ｡＠ crkve ｪ｡ｭｮｯ＠ nikad nije zašao u ｭｲ｡ｮｩｪ･＠ i nelagodnije katakombe od omh
takvom da joj sc mora udijeli ti vegetacija koju je on sam jasno i ｩｺｲｴｯ＠ kamo je prije nego irko drugi stigao biskup iz Derryja da obavlja opažanja.
zanijekao ｯｳｲＺｾｬｩｭ｡Ｎ＠ Rupica što je znaju imari u sredini srupovi i trupovi koji se Mjesto gdje nas je on ･ｫ｡ｯ＠ pravi je prizor iz Dameova3 Pakla, vrlo podesno
uzdižu s tla spilja, tvrdnja da se sa svodova ｰ･ｩｮ｡＠ ne cijedi voda, re još poneka za onoga rko želi prcmišlj:ui o Youngovim 4 ｮｯｩｭ｡＠ i još više ih 1.acmiri.
ｳｬｩｮ｡＠ ｮ･ｲｯｳ＠ u tud im zapažanjima navele su ga da pomisli i izloži, ali uz
• Ciornale d'lraliaT. ll. No. U. Pas- 401. VieL Opis mosta u Vqi Ｈ ｾＰＱｯ･､ｴｬ＠ POftttd•
Vqa), ZAa:AJUA BErn, Verona, '" 4 . fla-
J D>nr< Ahsh•m (126S-IJ2t), noavm t;ll•i•nski pjesnik, ｮｯｴＺｾ･＠ ｾ＠ ｾＰＱ＾ｬｴ＼＠
Ｈｐ｡ ｾ｡ｯ Ｎ＠ Cut.Wrc, Ra,), ｮ｡ＱＭＮｲｰ＠ dtclit e-rop>kop U<"log st<dnjo>'j«ovlra, ｫｯｪ･ｾ＠ s;utOfl od 100
p,..."jo u nmovanun ｪ＼､｡ｮｦｴｔｃＧｲｵｭ＠ 1cmn:una.
• Edward YOUJ1S (168J..I76S), msJ<s1o I')<Sillk ｰｲ＼､ｯｭ｡ｮｩ｣Ｌ＠ obu= smtal• s-molom,
ooobt1o u svojoj dup&Of PfCS"" Notne ""'" (1742-J), koja ｾ＠ wamo ut,.ala na c•ropokc
ruman10re.

19 1
190
 Ne bijasmo nimalo zadovoljni ｯｩｧ ｬ ･､ｮｯ＠ otkrivenim koritom kojim ｯｴｪ･ｵ＠ ｺ｡ｫｬｪｵ ｩｬ＠ da posroji podzemna veza i1.medu Buškoga blara i rijeke; ni udalje-
kišne vode ｰｲｯ ｬ ｡ｺ･ｩ＠ ispod roga grubog mramornoga mosta; iskali smo više i nost niri visina planina ｩｺｭ･ｵ＠ njih nisu ih ｺ｡ｰｲｩｦ･ ｬ ･＠ da stvore rako rnzumnu
žalili smo sc što je samo porastao srupanj vjerojatnosti naše pretpostavke o pretpostavku. To jezero je roliko bogato ribom da se pri opadanju voda njome
podzemnoi. rijeci, a nismo mali je li ona istinita niti smo pronašli stalnu rijeku. hrane svinje; od re hrane one postaju silno pretile. Morlaci pod osmanlijskom
ｩｮ＠ lo se da se ne rnoie dalje silaziri, tako su strmi i visoki bili bokovi mosta. ｶｬ｡ｵＬ＠ koji žive na obalama Buškoga blata, koriste se ｫｯｬｩｮｭ＠ i debljinom
Ali ra nas ｲ､ｫｯ｡＠ nije zadržala; spusrismo se jedan po jedan niz litiru koja se ribe da od nje prave ulje. Dobivaju ga jednostavno tako što prže ribu u
ｩｺ｢ｯｵｪ｣＠ i još više orežava silazak, te tako nastavismo istraživanje. Mramor na loncima; ｭ｡ｳｮｯｵ＠ koja se otopi izlijevaju i spremaju u zemljane sudove za
kojemu sc nadosmo ｴｯｮ＠ je od isre smjese koja rvori osnoviru Liburnije i ｫｵｮ＠ uporabu za cijele godine. Nisam mogao ustanoviti imaju li vode
susjednih oroka, re sam jedan njezin uzorak dao nacrtati u svojim Zapaža- Buškoga blata stalno razdoblje kao vode slavnoga Cerkniškog jezera; ali
njima o otoku Cresu i o Osoru*. Ta cjevasra i kosrolika tijela, preobražena u ｪ｡ｭｮｯ＠ imaju nekakvo razdoblje s kojim ｲ｡ｵｮｪ＠ stanovnici obližnjih
vapncnasri lisnik, opiru se nagrizanju vode ｴｯ ｮｯ＠ onako kako to ｩｮ･＠ na mjesta.
morskoj obali, to više što ne postoji kameniti cement da ih veže, pa su ｰｲｩｬ ｮｯ＠
israknuta. ｎ｡ｩｮｳｭｯ＠ nekoliko koraka ｳｩｬ｡ｺ･＠ donekle niz hrbat toga kosog
sloja, kadli ｮ｡ｩｯｳｭ＠ na mnogo jezeraca i bunara. ｏｩｧｬ･､ｮｯ＠ je da su se oni 3. ｍｯｲｬ｡ ｫｩ＠ ｭ｡ｫ＠ na groblp1
otvorili u isrom sloju nakon propadanja što ih je ｰｲｯｵｺｩ＠ velik obujam
gornjih voda koje nisu imale oduška i koje su u vrijeme kopnjenja snijega Malo dalje bijaše postavljen naš ｲｵ｡ｫＮ＠ Za nj je izabrano mjesro na
morale izvršiti razaranja na svim stijenama tih spilja da bi olakšale izlazak. Po starinskom groblju blizu ruševina jedne crkve ｰｯｳｶ･ｮ＠ ｕｺ｡ｵ Ｕ
＠ Izmedu
rim bunnrima shvarismo da srojimo na nekom svodu i da sav prosror ispod grobova ｰｯｳ｡･＠ su mnoga stabla koja ru tvore ugodan hlad. Veliko
njega zauzima voda; njihovi mramorni rubovi u roj provaliji nisu pokazivali kamenje, pod kojim spavaju kosri drevnih junaka, vrijedno je pažnje kako
debljinu ｶ･ｵ＠ od dvije srope, a. ona je ｯ｢ｩｮ｡＠ u žilama re smjese, ｡ｫ＠ i na zbog brojnosti, rako i zbog ｶ･ｬｩｮ［＠ velim, drevnih junaka, jer omžje koje se
obalam:1 Kvarnera. Bacali smo razne komade bijela kamenja u vrlo bistru na tom mjestu ･ｳｴｯ＠ ｮ｡･＠ pokazuje da su bili ramici. Bit ･＠ pod rim ､ｲｶ･ｭ＠
vodu rih jezeraca i gotovo cijelu minuru pratili ih okom, a zatim gubili iz vida više od dvije srotinc veoma teških gromada, svaka od jednoga komada
a da nisu dotaknuli dna. Htjedosmo ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ provjeriti tok tih voda koje zbog mramora, koje bi se s pravom mogle nazvati grobovima divova. Pokoja je
silne nejcd11:1kosti mjesra kuda prolaze moraju nužno gubiti silinu svoga duga osam i pol stopa, široka ･ ｴｩｲ ｩ＠ i pol stope, a gotovo jednako visoka. Leže
prirodnog roka, pa se ｩｮ･＠ gotovo ustajalima. Ipak nam nekoliko ｫｯｭ｡､ｩ＠ udaljene od brda, pa nije ｭｯｧｵ ･＠ zamisliti da su ih davni stanovnici on ih
papira razjasni istinu ｧｩ｢｡ｪｵ＠ se polagano smjerom vode u bunarima koji su krajeva mogli donijeti do ovog mjesta bez dobro udešenih strojeva. Tc goleme
svejedno zatvoreni sa svih strana. Nadao sam se da ｵ＠ vidjeti koju ribu na rim stijene ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ su dijelom paralelepipednog oblika i ｰｲｩｬｮｯ＠ dobro ｵｧｬ｡ｮ･［＠
još ｮ･ｰｯｨｩｭ＠ mjestima; ali ne orkrih nijedne, bilo zbog roga jer ih ondje ima ih nekoliko koje su barbarskog oblika i neskladne; ni na jednoj nema
zaistn nema, bilo zaro što ih je pojava svjcrlosri i ｪｯｾ＠ više buka jakih i brojnih natpisa, ali gorovo na svakoj su grbovi u bareljefu.
glasova uplašila i natjerala da dublje pobjegnu. ｒｵ｡ｫ＠ je ｰｲｩ･ｮ＠ o trošku Morlaka ｖｵｫｯｶｩ｡＠ sa svim obiljem namirnica
lzi!avši iz spilja veoma zadovoljan šro sam u njih ušao, kako prvi, rako i koje se mogu poželjeti. Taj udvorni plemenitaš ne ·razumije ni ｲｩｪ･＠ talijanski,
drugi put, ne mogoh sc suzdržati da ne bacim pogled na visoke planine što ali se savršeno razumije u gostoljublje. jedan od tih grobova poslužio nam je
obrubljuju sadašnji rok Cerine, a njihove je vrhove bez sumnje prosijecala kao trpeza; ali još ｵ､ｮｩｪ･＠ trpeze bijahu postavljene ispred nas, a držale su dva
neka rijeka u pradavnim ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ i ro po svoj vjerojamosri ova ista što ｰ･ｮ｡＠ janjeta što nam ih donesoše. Bile su to plosnate beskvasne ｰｯｧ｡･Ｌ＠
dijelom ispod ｾ Ｎ ･ ｭｬｪ･Ｌ＠ a dijelom na otvorenu ｲ･＠ novim putem prema moru namijenjene da u isto·vrijeme posluže kao tanjuri i kao kruh. S velikim smo
ｯｳｲ｡ｶｬｪｵｩ＠ zauvijek napuštena proStEana ležišta nataložena kamenja ｭ･ｵ＠ tekom jeli nekoliko ｲ｡ｺｬｩ ｩｴｨ＠ iznijetih jela; ostala, koja su upravo bila užici i
kojim je u slobodnom lutanju probijala svoja privremena korita nošena hirom poslastice ｭｯ､｡ｫ･＠ kuhinje, 11ismo mogli okusiti. Pohlepno smo progutali
vremena koja su toliko daleko iza nas. ｰｯｧ｡･＠ koje nam se ｵｩｮ ･＠ izvrsnima; i milord je podigao glas prema meni
Sranovnici polja što ih natapa rijeka Cetina, koji su u minulim vremenima ｧｯｶｲ･ ｩ＠ veoma prikladno: Heus, etiam mensas consumpsimus!•
bili podanici osmanlijske vlasti i ･＠ imali prilike ispirati rast rijeke, zapazi li ｍｯｲ ｬ ｡ｫ＠ hrana veoma je ｳ ｬｩ ｮ｡＠ ratarskoj, kao što su i ra dva naroda
su da je on trajno povezan s razlijevanjem jezera Buško blato koje je dobrih ｳｬｩｮ｡［＠ stoga se ne bi svidjela svima onima koji su svikli na franruske i
dvadeset milja od izvora kod Jarebice, s druge strane planina. Oni su iz roga mlijanske trpeze. Stolnjak je ｯ｢ｩｮ＠ vuneni ｰｯｫｲｩｶ｡［＠ ubrusi se rijerko rabe, a

• Eh, pojeli smo tak i stolove!

• Saggio ､Ｇｏｾｩ＠ .,, l'lsola di Cherso, ed Ouro. Vm. 1n1. Fig. l. pag. 106. 1 Upraw crkva Sveti Spas.

192 193
 kada ih imaju, i oni su vuneni. Reže sc onim ､ｵｧ｡ｫｩｭ＠ i teškim nožem što ga Cetine na rom su mjesru znamo duboki i zauz.imaju previše zemljišta pretvara·
svaki Morlak nosi za pasom; viljuške se ne rabe mnogo, ｮ｡ｪ･＠ samo ｪｵｩ＠ ga u ｭｯｶ｡ｲｵＬ＠ što se ne bi ､ｯｧ｡ｬ＠ da su spojeni i dobro ｯｧｲ｡･ｮｩ＠
gospodar u ｫｵｩ＠ ｩｭｾ＠ jednu; drveniJ1 žlica imaju ｭｮｯｾｴｶ＠ i njima mogu nasipima ｰｯ･ｶｩ＠ od njihovih izvora, mko da bi se zajaicnc vode srjccale
podmiriti cijelu družinu (kada nije pretjerano brojna); u narodnom ｩｳｲｵｮｴｶ＠ ｩｺｭ･ｵ＠ planina kod Trilja s ｶ･ｯｭ＠ silinom i ｫｯｬｩｮｭＬ＠ a odatle se zatim po
ne rabe se ｡･Ｌ＠ jer ｰｲｩｬ ｮｯ＠ velika drvena posuda zvana bukara, u kojoj sc volji srrmoglavljiva lc od hridi do hridi kao što to ｩｮ･＠ do podnožja malene
pomiješaju voda i vino, ide naokolo od usta do usta dok ne ostane prazn a. ｴｶｲ｡･＠ Zadvarje, odakle manje ｮ･ｰｲｩｳｔｕ｡ｭ＠ koritom ｯ ｴ ｪ･ｵ＠ u more ispod
･ｳｲｯ＠ u nju upadnu brci uzvanika, ali se vino ne pokvari zbog takve sirnice. Omiša.
Poneki je uzvanik, žedniji od ostalih, skidao s glave kapu i iz nje pio. Sav Ova rijeka vjerojatno nije bila rako zanemarena i prepuštena samoj sebi u
porculan i majolika ovih dobrih divljaka sastojali su se od dvije-rri drvene sraro doba, jer je na maloj udaljenosti od prijelaza Han cvala ｯｰｩｮ｡＠ Aequuma
zdjele u koje su metnuli ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ vrsre mlijeka i ｰｲ･｡ｶｩｮ［＠ svaki ｬ｡ｮ＠ družine od kojega više gotovo ne ostade traga prepoznatljiva na prvi pogled. Grad
grabio je iz njih svojom žlicom; rako smo ｩ ｮｩｬ ｩ＠ mi, jedan ｭｯｲｬ｡ｫｩ＠ ｡ｳｮｩｫＬ＠ Aequum uzdizaše sc na malo pc.wišenu, ali znamo prostranu brežuljku koj i
ｖｵｫｯｶｩ＠ i naši ｶｯ､ｩＬ＠ svi u isto vrijeme u blaženoj jednakosti. Vrijedni i ｵ ･ｮｩ＠ nadvisuje lijepe nizine Cetine i pr)JŽa se nedaleko od korita te zamašne rijeke.
biskup bio je zadovoljan kao šro bi neki drugi bio zadovoljan za stolom sa Nijedan osratak drevnih rimskih ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ ne nalazi se više iznad zemlje;
svojim kanonicima. samo ｫｯｰ｡ｪｵｩ＠ na rom mjesru da iz njega izvuku isklesano kamenje, stanovnici
Veoma je jednostavan njihov ｮ｡ｩ＠ ｰ･ｮｪ｡＠ škopacn i janjadi. Kada Sinja nailaze na lijepe komade frizova, krovnih vijenaca i drugih takvih stvari
životinji izvade utrobu i oderu je, okrešu debelu granu sa sr.abla i na nju je ｩｺｲ｡･ｮｨ＠ s najboljim ukusom. Mi vidjesmo nekakav ostatak natpisa kubital ·
ｩｴ ｡ｶｵ＠ nabiju; naloži se pred njom velika vatra rako da se prvo s jedne, a zarim nim slovima na velikoj kockastoj gromadi kamena, ali vrijeme ga je bilo tako
s druge srrane dobro ｩｳｰ･Ｎ＠ U njihove umake uvijek ulazi ･ｮ ｪ｡ｫ＠ kao glavna nagrizlo da smo mu malo dijelova mogli dobro ｰｲｯｩｴ｡Ｎ＠ Iz ruševina, nad
mirodija; a imaju groznih pita od mlijeka i brašna u koje ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ ulazi kojima ｮｩｵ＠ rrave i grmovi, nedavno su Morlaci pri kopanju izvadili lijep
･ｮｪ｡ｫＮ＠ Poslije sam se tako dobro navikao na ｭｯｲｬ｡ｫ＠ jela re mi se nerijetko spomenik roga uništenoga grada koji nosi i njegovo ime. Barbarsko neznanje
､ｯｧ｡ｬ＠ da sam s dobrim tekom jeo kiselo mlijeko, ･ｮｪ｡ｫ＠ i ljutiku s ｫｯｰ｡＠ razbilo ga je da ga može s manje rruda prenijeri u Sinj, pa rako od rri
ｪ･ｭｮｩ＠ kruhom, što je njihova redovita hrana. Kada se lura poljem blizu komada nedostaje jedan i ro upravo onaj na kojemu je bilo ime ugledna
groblja, ｮ｡ｩ ･＠ se na razvaline porpuno uništenih drevnih obitavališta koje ｯｶｪ･ ｫ｡＠ kojemu je ｰｯ ｡ｳｮｩ＠ kamen bio postavljen.
dokazuju da su bile nekakve rimske ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠ Na jednoj stran i brežuljka na kojem je stajao Aequum bio je ｮ･ｫｯ ＠
amfiteatar, ne veoma velik koliko se vidi po njegovim ruševinama ｲ｡ｳｰｯ･ﾭ
nima u krugu i pokriveni ma zemljom i travom. Još se vide kanali koji su služili
4. Ravnica Paškog polja, Slani izvor, Otok. R1tševi11e kolo11ije Aequrm1. za ､ｯＬ ｯ･ｮｪ＠ vode u njegovu arenu, iskopani u živcu brežuljka, kako je i
Cetina narasta slijevanjem ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ pritoka što ｰｯｴｪ･ｵ＠ iz izvora na ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ ｮ｡ｩｪ･Ｎ＠ ｩｮ＠ se da su prije njihova kopanja stanovnici poravnali
Jarebici i dosrojansrvcno presijeca ravnicu Paškog polja koja je za kišnih jeseni mjesto ｯ､ｲ･ｮ＠ za ru ｧｲ｡･ｶｩｮｵＬ＠ jer su ｲ｡･ｮｩ＠ dlijetom u kamenu koji tvori raj
podložna plavljenju, jer rijeka nema nikakvih nasipa, a tok na više mjesta ｢ｲ｣ｵｬｪｩ＠ i zatim pokriveni mramornim ｰｬｯ｡ｭＬ＠ re vijugaju ispod ruševina.
ｰｲｩｪ･＠ mlinovi i loše ｮ｡ｩｪ･＠ umjetne rešerke, rc otoci i naplavine mu lja šro ｯｶｪ･ｫ＠ može u njih ｵｩ＠ ･ｴｶｲｯｮ ｫ ･＠ be-t mnogo neprilike; ｮ｡ｪｶ･ｩ＠ od njih ima
ｺ｡ｫｲｵｪ＠ korito koje je u cijelosti prepušteno ｳｬｵ｡ｪｮｯｴｩＮ＠ Zbog ovoga i mnogih otvor od dvije stope; najma.nji malo više od jedne stope. Kamen što su ga
drugih razloga koji se ovdje sudbonosno ｩｳｰｲ･ｬｵＬ＠ nizina Paškog polja i ｯ｢ｲ｡ｩｶｬ＠ sranovnici Aequuma izvanredno je podatan i gotovo brašnast. Uzeo
ｯｰ･ｮｩｲ＠ sve lijepe i plodne doline u ｍｯｲｬ｡ｫｪ＠ gotovo su porpuno neobra· sam jedan njegov uzorak upravo blizu otvora manjega vodovoda; donekle je
･ｮＮ＠ Mi nismo slijedili tok Cetine nego smo ga, napustivši ga neko vrijeme, ｳｬｩ｡ｮ＠ cjepljivu kamenu manje kompaktne vrste iz Bolke; u njemu se ne vide
opet ugledali kod prijelaza Han, gdje neda leko od rijeke posroji izvor slane krhotine ni ostaci morskih živorinja, ali sadrži poneki ｬｩｳｴ ＠ alge ili barem nešto
vode koji sranovnišrvo zove Slane stine. Nismo pohodili taj izvor, premda smo što je veoma ｳｬｩｮｯ＠ alg.i. Ova vrsta kamena ne podnosi sruden i, a vjerujem i da
prošli posve blizu njega, jer se o njemu nije ni govorilo, nego smo nasravili sc ljušti na ｳｵｮ｡ｯｪ＠ toplini poslije kiše; zato se izgubio narpis što ga ｮ｡ｯ ｳｭｯ＠

putovanje do Oroka., a roje ｯｴｩ＠
obližnjih mjesta po pokolju nekoliko ｭｯｲｬ｡ｫｩｨ＠
njem ratu na nj bile povukle i ｪｵｮ｡ｫｩ＠
• Otok, isola. ｂｵ､ｾｩ＠ da nemtt ｮｭｧｵ
umjesto da ima svoje vl:uriro.
usred rijeke, slavan medu stanovnicima
obitelji što su se u posljed-
se br:tnile neko vrijeme. Mnogi rukavci
ｮｯｳｲｩ＠ llCSporrtzuma, ovaj otok u Celini nosi ｯｰｴ＠
izložena nevremenu. Ovom mjesru o. Coronclli6 daje ime Nojac ｮ｡ｺｵｪｩ＠
da ga je Turcima o teo general Valiero 1685. godine. Lucius ga u Trogirskim
' Vicenzo Maria Corontlli (1650-1718), ml ijanski kozmograf i S<'Oj!rof, ｯｳｮｩｶ｡＠ Akademije
Argonaut5, nnjstarijegn geosrnfskoga društva na svijen&. Autor je mnogJh wmljopisnih karaca i
i111e ｡ｴ ｬｮ ｾＺｬ＠ (L' Atlante Veneto), o osobito je ｾｮ｡ｭＨＺ＠ nit njegov lsolario, gdje je u tre6:m svesku opisana i
ocrrona Dalmacija.

194 195
 ｳｶｪ･､ｯ｡ｮｴｩｭＧ＠ naziva ｋｬｪｵ ｩＮ＠ ｄｵ｢ｲｯｶ｡ｫｩ＠ je ljetopisac ｬｵｫ｡ｲ･ｶｩＬ Ｘ＠
ne na ｭ ｯｶ｡ ｲｮ ｯｪ＠ vodi i s pravom se mogu zvati ｰｬｯｶ･ｩｭ＠ otocima. O njihovu je
ｭｩｳｬ･＠ kako dvoglas katkad stvara velike razlike u ｺｮ｡･ｪｩｭ＠ ｲｩｪ･＠ i ne razvitku ｵ･ｮｯ＠ pisao slavni grof G irolamo Silvesrri, kanonik iz Roviga.
ｰｲｯｶｪ･｡ｵｩ＠ u starih geografa, ustvrdio da je kolonija Aequum bila oko šest Zaslužuje da se ｰｲｯｩｴ｡＠ njegova lijepa disertacija koja je ｵｫｬｪ･ｮ｡＠ u Gionrale
milja od Epidaurusa, na mjesru koje se sada zove KOtrjic; on se nije osvnao na d' Italia (21. prosinca 1771 ). Narav zemljišta u Krinju i Mrgudama ｡ｮＺｾｬｯｧ＠
drevne put opise iz kojih je mogao razabrati kako je u zabludi. Konjic je mogao je naravi zemljišta u mjesru Cuore d' Italia, ro jesr njih tvore i drže gu to
biti zamjena za neki Equilium, da je u toj okolici u davnini postojalo mjesro isprepleteni korijeni ｭｯｶ｡ｲｮｩｨ＠ trava; kada ih razdvoje plugovi, ｮ｡､ｪｶ＠ ih
roga imena potcklog od konja. Konj na slavenskom ｺｮ｡ｩ＠ equus, cavallo, što voda. U rom 110\'0m jezeru ｪｾ＠ nije bilo ribe kada smo se našli pokraj njega; a
nema nikakve veze s ｲｩｪ･ｵ＠ Aequum, ｾｲｯ＠ ｺｮ｡ｩ＠ giustiva, pravda. Na puru od dubina mu je znatna, koliko smo je mogli pro"ieriti. Njegove su uspravne
Aequuma prema Sinju 7_natan je broj brežuljaka razasutih s ubavom vještinom obale dokazivale da se prolom zaista zbio malo prije roga.
i pokrivenih velikim ､ｲｶ･ｭ＠ pokraj kojega Mori aci znaju graditi svoje kolibe. Mrgudske livade okružene su brežuljcima; s nekima se spajaju preko vrlo
Osnova rih ｩｺ｢ｯｮ｡＠ zemljišta ponekad je ｧｲ｡･ｮ＠ od pepeljaste gline pune blaga nagiba. Svi su ti brežuljci, koji više, koji manje, vulkanski, osobito
školjaka. prema osnovici. A da su i bregovi, smješteni iza njih, barem ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ od iste
smjese, dokaz je potok Karakašica koji nosi crnu icljezasru lavu i drugo
kamenje vulkanske naravi koje je ｡ｳ＠ sivo, ｡ｳ＠ crvenkasto. Ubogo seoce
S. O wlkanskim breiuljcima i o Krinjskim jezerima. Sinjska sadra. Karakašica gotovo je cijelo naseljeno Ciganima; taj narod lura, kako svatko
zna, i zbog skitnje pokvaren je preko svake mjere. U ｭｬ･ｴ｡ｫｯｪ＠ Mori ｡ｫｯｪ＠ ima
Zaustavismo se u Krinju gdje nam udvomo iwese medeno ｳ｡･＠ ubogi žitelj mnogo ciganskih obitelji koje se ovdje mimo bave zemljoradnjom, a još
jedne kolibe koja je smještena krasnije nego mnoge ｰ｡ｬ･＠ bogate gospode. ｯ｢ｩｮｪ･＠ ｫｯｶ｡ｩｭ＠ Ｗａｾｮ｡ｴｯｭ＠ ｾｴｯ＠ im je, kako se ｩｮｾ＠ ｰｲｩｯ･ｮ｡＠ vještina u kojoj
Nije se bro ni na koji ｮ｡ｩ＠ zaklonio od ｰ･ｬｩ＠ nje osvete dok ga je vadio; ne ｺ｡ｵ､ｮｯ＠ uspijevaju ima li se na umu jcdnosravnosr ｯｲｵ｡＠ šro ga upotrcblja·
znam kako ga nijedna nije ubola, iako je veoma polagano obavljao svoj posao vaju. Neki su Cigani takoder kroti relji konja; a naši susjedi Turci preziru ih jer
ｰｲ ･ｴｲ｡ｵｪｩ＠ košnicu. Med što ga je pred nas poloiio bio je savršeniji nego šro ih oni ･ｳｲｯ＠ varaju na najdorni§lj:uije ｮ｡ｩ･Ｎ＠ Ciganski je"ik je ｲ｡ｺｬｩｴ＠ od
se može iskazati; dok smo ga jeli u hl adovini stabala, najstarija od ｫ･ｲｩ＠ roga ilirskoga koji se upotrebljava u Bosni i Dalmaciji; on bi morao biti ｳｬｩ｡ｮ＠
siromaha došla je sva kome od nas darovati kiticu mirisnih trava. ｎ･ｭｯｧ ｵ ･＠ armenskome i mingrelskomc, jer su sc C igan i ｶ･ｩｭ＠ dijelom rasuli po Evropi i
je, mislim , biti neosjetljiv prema rim priwrimo jednostavne seoske gostoljubi· Ccškoj ｳ ｴｩｵ ｩ＠ baš iz tih krajeva. Kada se ｰｲｩｪ･＠ Karakašica, koja ･＠ ｵｴ ･ ｩ＠ u
vosri. Vrh je brdašca Krinja od kamena ｳ ｬｩ ｮ｡＠ onome u Aequumu, a podnožje Cetinu ispod Acquuma, i kada sc zamakne iza seoca koje joj daje imc, dolazi
se doima vulkanskim; stoga se jedna vrsta ognjenog šupljikavca i teške sc do brijega vezivne sadre koj i sc diže na lijevu ruku onome tko ide prcrn::1
željezaste zemlje otvrdle u vatri nalazi ｩｺｭ･ｵ＠ roga brdašca. i susjednih jezera Sinju. Ova je sadra mnogo bolje ｫ｡ｶｯ･＠ nego ona iz Marke koja se upotreb-
koja nose njegovo ime. U tim jezerima živi malo vrsta riba ｭ･ｵ＠ kojima, ljava u Mlecima. Ne znam bi li trgovcima bilo ｰｲｯ｢ｩｴ｡ｮ＠ da je dobavljaju iz
prema tvrdnji stanovnika, ima nekakva ･ｫｩｮｪ｡ｳｴ＠ vma. jedan od njih nam ju ｍｯｲｬ｡ｫ･Ｌ＠ jer bi prijcvOL preko mora stajao rri pare po librici, odnosno jedan
je vrlo ozbiljno opisao ､ｯ｡ｪｵｩ＠ kako se rijetko moie uloviti bez trovanja ｭｬ･ ｴ ｡ｫｩ＠ solad za svake ･ｴｩｲ＠ l ibrice; rpak mi se ｩｮ＠ da bi i ono malo novca,
voda, jer prebiva na dnu. Nisam spravan povjerovati kada su posrijedi ｦｩｺｫ･＠ ｾ ｔｯ＠ se troši u sadru u Papinskoj Državi, bolje došlo i korisnije se upotrijebi lo u
nastranosti osim onih koje ' 'idirn; sroga bih volio vidjeti ru dlakavu ribu da Dalmaciji, gdje bi moida rndrJC trebalo kupovati raj proizvod, makar po malo
povjerujem kako postoji. Dva Krinjska jezera razdijeljena su malenom prevla- višoj cijeni.
kom ispod koje su u svezi; zemlja izmedu njih ､ｲ･＠ pod nogama onoga rko po
njoj srupa. Na livadama Mrgude, gdje su smještena, nerijetko se stvaraju nova
zbog iznenadnih prolamanja zemljišta. Nema rome dugo kako se jedno od njih 6. O siniskoj ｴｶｲ｡ｩ＠ i o susjednom pol;u
dogodilo pred ｯｩｭ｡＠ Morlaka Bilonoskoga. Pred njim se rio odjednom
prolomilo u krugu od trideset per koraka i ponor se ispunio mutnom vodom. Sinjska ｴｶｲ｡Ｌ＠ gdje su grudi nekoli ko stotina Morlaka poslužile kao
Ova nagla ｰｯｴｮｵ｡＠ travnatih tala u ｮｩｾｫｭ＠ poljim:1 Sinja podsje6lju na Cuore bedemi protiv trideset ｴｩｳｵｉ＠ Turaka u posljednjem ratu, nikad nije bila veliko
del Polcsinc, Dogado, okolicu Bologne i druge poplavljene krajeve koji plutaju djelo vojnoga graditeljstva. Ima ih koji bi htjeli da je na tom mjesru bil:! Aleta.
Tu ima jedan jedini dobro ｳ｡ｵｶｮｩ＠ narpis u ｧｲｫｯｭ･＠ mramoru, odavna
ｆｯｮｾｴ＠
7
ovdi" nq>O<puno ann luci«vo d1•lo (·Mmlor,. do T nu•) kojo sJasi: Mmrorie
ｩｳｴｾ＠ di Tl'llgtme, e<a dmo Trail. uzidan u zid jedne ｫｵ･［＠ ali mogao je biti kao i neki drugi donesen iz rukvina
1
J•kov ｬｵｫ＾ｲ｣ｶｴ＠ (lUCCJn, ISSI- 1615) , aute<dl"l• Cop.o.oristr<ttodegli annafidi Rausa, Aequuma koje nisu ni pet milja odade ili pak iz kojega drugoga drevnoga
o:Wun:t u V<n<aJ• 1605 (Dubrovntk, 1790') , kOJ< obrodu,., Dubrovntk od osoutka do 1600.
godin<; dJ<Io Jt bosJ•o podxinu kojih nm» u ､ｮｴＦｾｭ＠ kni'P"'"'·
grada kojemu se i ime i razvaline zarneroše. Ali ro ism ne valja ｲ･ｩ＠ za drugi

196 197
 jedan natpis i za poneki ｬｯｾ･＠ ｯｵｶ｡ｮｩ＠ barcljcf što sc vide na mjestu zvanu dubokoj urrobi planinc. Prolni kroz komad polja ispod Novih Seln, koje bi
Fo11lallt, malo udaljenu od Sinja, gdje se više puta iskopale stare stvari. uostalom bilo manje jalovo da ga vode, prepuštene svojoj silini, gorovo uvijek
Mjesto je po sebi veoma lijepo i ne bi g., bili z.1ncmarili Rimljani koji su se ne popi:IVIjuju. Ncpunu milju od ｴｶｲ｡･＠ Zadvarje (veoma važno mjesto koje
m•ijck nasranjivali na najboljim mjestima u osvoJenim zemljama. Ovdje su sa sobom nosi sudbinu cijeloga primorskoga kraja od Omiša do Nererve)
Turci utvrdili jednu smnu liticu po svojem barbarskom ｯ｢ｩ｡ｪｵＬ＠ to jesr bez Cetina srvara ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴ＠ vodopad šro ga stanovnici rovu Velikom Gubavi-
ikakva razumijevanja i ne ｯ｢ｺｩｲｵ＠ se na upotrebu topova. Njihova su com da bi ga ra7.1iko,rali od manjega koji se nalaz.i nešto niže. H tio sam ｰｯｩ＠ da
ｵｴｶｲ･ｮｪ｡＠ gorovo sasvim propala iako Busching opisuje O\'O mjesro kao da se ga ' 'idim rano izjutra, pa sidon onamo iz Zadvarja gdje sam proveo ｮｯ＠
ｰｲｩｬｮｯ＠ dobro održava. U Sinju sijelo ima ｭｬ･ｴ｡ｫｩ＠ ｰｬ･ｭｩ＠ s naslovom ｵｩｶ｡ｪ＠ ｳｲ､｡ｮｯ＠ gostoljublje gospodina Furiosija, ｰｬ･ｭｩ｡＠ iz Omiša i ｯｶ､｡ｾﾭ
providura i na postoje kasarne za konjicu kojoj je glavna dužnOSt pružiti njeg 7.apovjednika, ｩｪ＠ su ｳｲ｡ｮ ｩ＠ preci pomogli da se ｲｶ｡＠ orme ｔｵｲｩｮＮ＠
pramju karavanama što dolaze iz turske zemlje na putu prema splitskoj luci. Da bih stigao na mjesto odakle se može zgodno promatrati, valjalo mi je
Sinjsko je brdo od ｰｪ｣ｮ｡ｫ＠ koji je tako neprovilno ｲ｡ｳｰｯ･ｮ＠ re se ･ｳｴｯ＠ puzari, a još ･＠ ska kati s litice na liticu. Dopustite mi da vam
prije ｩｮ＠ da seru vide naševine slojeva nego slojevi. Smješteno je u dnu ravnice spomenem provalije na brdu Pilar u Svicarskoj; ｮ･ｭｯｧｵ＠ je da su ondje
koja se prostire do Cerinc i ･ｳｴｯ＠ je poplavljena kada ta rijeka nabuja. Ispod neprohodnije od ovih. ｕｮ｡ｲｯ＠ rome, ovdje se vide pastiri koji se s punim
trgovišta nizina je veoma uska i okruiena brdima koja sc spajaju s Kukusovim mjclinama vode ｩｺｮ･｡ｵｪ＠ vješto penju iz dubine tih ponora do rovnih
klancem. Tu 1ma slojeva modrikaste gline koji se otkrivaju u podnožju rib vrhova brda gdje imaju stada koja trpe ied. Ne bih htio tvrditi da se poneki od
brda, a u njima su zarobljene razne vrste ovapnenjenih morskih tjelesa; na toj njih katkad ne stropošta odozgo dolje i dade ､ｯ｢｡ｲｵｫ＠ orlušinama, ali to se
glini leže velike grom:tde mramornog ｰｪ ･｣ｮｪ｡ ｫ｡＠ koje su pale odozgo. ne ､ｯｧ｡＠ ･ｳｴｯＮ＠ Orlušine iz ktaje,·a oko ｵ｡＠ Cetine užasne su životinje koje
Veliko i prostrano Cetinsko ili Sinjsko polje, kako rekoh, podložno je imaju do dvanae!>t stopa širine od kroja jednoga do kraja drugoga knb 1 koje
poplavama rijeke koja mu služi kao gronica ｲ･ｫｵｩ＠ podno bregova Rude i svojim pandžama podiiu i nose u gnijezdo janjce, a kadšto ovce i ovnove ili
Trilja; ono je takoder postalo nezdravo od vode Surine koja se ondje gubi pastirsku djecu; ja sam jednoga od njih vidio i svojim mu rukama premjerio
ｰｲ｡ｶ･ｩ＠ ｭｯｶ｡ｲｵ Ｌ＠ šro je moida i dalo povoda geografima da na rom mjesru krila•.
stvore je7.Cro. ｒ｡ｾｮｩ＠ )>OtOci i brzice što sc bez ikakva pravila ili zajaženja Desna obala rijeke, kojn sc dizala uspravno iznad moje glave do oblaka
spuštaju s te srrane da svoju mutež sjcdirw s Cetinom stvaraju na uistinu kada sam se našao na dobru mjesna da s lica vidim vodopad, visoka je oko
mrrv:rjc; ali one nis u znatne ni ｰｲｯｳｴｩ｡ ｲｾ ｪ｣ｲｮ＠ niti trajanjem. ｎ｡ｪｶ･ ｵ＠ štetu ･ ｴｩｲ＠ stotine stopa; lijeva oba ln, po kojoj sam sišao, rako je strma ela se bez
prave vode Rude ｾ ｴ ｯ＠ sc rai lijev:tju bli zu Tri lja oko kojega ima mnogo ostataka nejednakosti ｩｺ｢ｯ ･ ｮｩｨ＠ stijena, gdje se ｮ｡･＠ poneki oslonac, ne bi bilo ｭ ｯｧ ｵ ･＠
rimskih spomenika i gdje se ｮ･ｫｯ＠ možda dizao Tilurium. Tjesnaci kroz koje spusm1 .
se ru ｰｲｯｶｬ｡ ｩ＠ rijeka na puna k moru, ､･ｲｵｩ＠ veliku planinu što je razdvaja od Korito na tom mjesna moida nema ni osamdeset stopa širine; ro je dubok
Cetinske kraJine, možda su takoder ｭ･ｵ＠ glavnim uzrocima usporavanja roka tjesnac koji bi, zajedno s užasom mnogih pogibeljno nagnurih litica, bio
i srvaranjn ｭｯｶ｡ｲＮ＠ Bilo bi korisno i dostojno potražiti lijeka tome zlu što sa dovoljan da ｰｯｴｩｾ＠ svaku veselu dušu. Ali ｲｩｪ･ｮ｡＠ voda ne pada s roli ke goleme
sobom nosi neplodnost i nezdravost jedne lijepe pokrajine; i ne bi se možda visine nego je slap što ga rvori u padu nekako usporediv sa slapom Velana
uzalud tražilo d:1 se dignu nasipi, kako spomenuh, oko glavnoga korita rijeke blizv T emija u Umbriji. Ipak ｯｶＺｾｪ＠ divlji i luševiti ponor ispod Zadvarja ni u
a da bi se ｳｰｲｩｪ･ｬｯ＠ njezino grananje po ravnio, re ukrotilo ,.ode koje u nju kojem pogledu nije ｳｬｩ｡ｮ＠ dolini Pepigne koja je i ljupka u svojoj strahoti. U
ｵｴｪ･Ｎ＠ Morlaci sinjskog okruga vrlo dobro Ulaju kakvu bi korist izvukla njoj bi mogao prebivati ｯｶｪ･ｫ＠ koji je ｯ｢ｩｮ＠ sjetan i kojemu je mila vlastita
javna i privatna strana od toga posla koji bi oni sami morali izvršiti svojom ruga; ali u zaglušnom bi užasu Cetine, potonule izmedu predubokih klisuro,
radnom snagom, a rodo bi na to pristali. Ovaj umjeren i kršan narod koji je, mogao opsmti samo neki ｯ｡ｪｮｩｫＬ＠ neprijatelj svjetlosti, ljudi i sama sebe. Vode
na žalost, ｰｲ ･ｳｴｯ＠ orrgnur od rada na svojoj zemlji pod prividom da služi a u šro se obaraju s visine od stotinu pedeset i više stopa stvaraju pormulu i
stvari škodi ｯｰ･ｭ＠ dobru, veselio bi se ｶｩ､･＠ da radi za slavu i stvarnu korist ｶ･ｬｩ｡ｪｮｵ＠ buku koja je još ｴ･Ｎｾ＠ zbog jeke šro je ponavlja medu onim strn1im i
kneza kojega obožava, kada se ｡ｫ＠ i u toj vrsri poslova ne bi našlo zlobe i golim mromomim obalama. Razno isprev"ano kamenje, koje ｳｰｲ･｡ｶ＠ prot-
zavisti malobrojnih 5to mu potajno t naju svako zadovoljstvo. jecanje rijeke nakon pada, lomi valovlje pa ono postaje još ponosnije i ｢ｵｮｩｪ･Ｎ＠
Njegova se pjena od iesroka udaranja raspršuje u prebijele kapljice i podi7e se
7. Tok Cetine ｭ･ｵ＠ po11orima i 11jnini slapovi
• Ne rrd>o sc tudm do..,.skom rasru orlu>in;o u ovim kraj...tma i snurr.m cb J< r;a 6"1<"1Ga
Od Trilja do Zadvarja Cetina se srrmogla,•ljuje s hridine na hridinu ｲ･ｫｵｩ＠ rn.1lo vfM)prm; oriuJu1c u iV1e1.nk1m pbnmarru i$rop su roda i nt samo iro rM* 'Inkom
ko2l•tc. r• nj2d. di•-okolC l di«V nqo poncbd (•ko.., smije vj<ro•ati pum.cinu) istot nnbnor
dobrih iesnaest milja koritom koje je gotovo stalno okomito ｵｳｪ･ｮ＠ u bh ＧＢｾ＠ i odrasle Irud<.

198 199
 u susljedn im ｯ｢ｬ｡｣ｩｭ＠ što ih uzburkani zrak tjera niz vlažnu dolinu gdje glavne planine u primorskoj Dalmaciji imaju mramorne vrhove, ali ne i
rijetko prodiru ｳｵ ｮ ｡ ｮ ･＠ zrake da ih rasprše. Kada se ti ｯ｢ｬ｡｣ｩ＠ dižu ravno u okosnicu i podnožje. Kako je mramoran vrh Zadvarja, tako su i vrhunci brda
nebo, stanovn ici ｯ･ｫ ｵｪ＠ jugovinu koja redovito i zapuše. Dva velika stupa Dinare* koje se uzdiže izmedu Cetine i mora; i kako su donji dijelovi jednoga
ｵｳ｡･ｮ＠ su kao straža ondje gdje rijeka pada u niže korito; jedan od njih drži od zemlje koja je više ili manje stvrdnu ta, rako su obronci drugoga sastavljeni
se boka hridinaste obale i vrh mu je pokriven zemljom gdje rasru stabla i od razni.h nemramornih mijena morskih tvari. Nepune ･ｴｩｲ＠ milje ispod
trava; drugi je od mramora, gol i osamljen. Dok je moj prati lac crtao ovaj Zadvarja, duž ｯｰｩｮｳｫ･＠ ceste vide se žile dostojne svakog pozora koje su, ｡ ｫ＠
ｶ･ ｬｩ ｡ｮｳｴｶ･＠ prizor (srr. 200-201), ja sam ga potanko opisao i nisam zaboravio kada ih se izbliza ｰｲｯｵｩＬ＠ ｳ ｬｩ ｮ･＠ zidinama od pomno isklesana kamena. •• Te
ｰ ｲ ｯ ｵ ｩ ｴｩ＠ tvari koje tvore one visoke vrletne obale. Tu sam našao jednu vrstu su žile prividno gotovo okomite, a tvorba im odgovara postanku onih koje se
oolira, vrijedna svake pažnje, kojemu su zrna povezana jakim cementom vide blizu Splita, odnosno koje svoje ｳ ｴ ｶｲ､ｮｵ･＠ duguju vodama što su se
lisnika što se ｺ｡ｶｬｩ＠ poput nekakve mrežice, te lijepu smjesu ｰ ｪ ･ｮｪ｡ｫ＠ koja cijedile kroz pukotine. Kada vas budem izvještavao o nekim zapažanjima duž
je s bijelim pjegama, uglasta i prošarana veoma živim crvenilom, te bi bila žala obližnjega mora, što ｩｮ ･＠ vanjski dio brda Dinare, opisat ｵ＠ vam komad
prikladna za svako plemenito djelo. ｩｮｬ ｯ＠ mi se da su Morlaci, koji su mi raslojenja ｳ ｬｩ ｡ｮ＠ ovome što se ovdje vidi otkriven i šro sam ga dao nacrtati kao
služili kao pratnja, skloniji razmišljanju nego drugi što sam ih upoznao do Ｇ ｰｯｵ ｮｵ＠ i jedinstvenu stvar. Na predjelu Slime, kada se nastavi put, ｮ｡ｵ＠ se u
roga dana. S velikom su ｲ｡､ｯｺｮ ｬ ｯｵ＠ pratili napredovanje rada kojim se velikim ｫｯｬｩｮ｡ｭ＠ i vrstama smjese kremena ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ boja, te ｵ､ｮｯｶ｡ｴ･＠
bavio moj ｣ｲ｡［＠ a roliko su bili daleko od roga.da pokažu ｵ･ｮｪ＠ ilj prezi.r , mramorne ,;,ješavine morskih tjelesa, zgodne za dobro ｧｬ｡ ｩ Ｑｪ･Ｎ＠ ｵｶ｡ｭ＠
kao što to ｩ ｮ･＠ naši seljaci, zbog moga skuplj anja kamenja, te su i sami poneki primjerak koj i bi dostojno zauzeo mjesto u nekom muzeju. Medu
pokazivali ･ｳｴｩｵ＠ radoznalost da ih i oni ispitaju. Nemalo je laskalo mojem njima zaslužuje da se istakne jedan složeni mramor, sastavljen od lemikolara s
divljem samoljublju ｩｺｮ･｡ｪ＠ tih ljudi, ｲｯ･ｮｩｨ＠ i otvrdlih u naporima, zbog krhotinama drugih okarnenjenih morskih rjelesa i bijelih uglastih ｫ｡ｭ･ｮｩＮ＠
moje spretnosti u penjanju i silaženju po liticama. S krajnjom sam ugodom ｍ･ｵ＠ sitnim lentikolarima, koji su unutra zarobljeni i okamenjeni, irna i onih
ｵｯ＠ kako mi jedan od njih uskliknu: ·Gospodine, ti nisi lancmanin, ti si koji izvana pokazuju svoje ustrojstvo. ｐｲ･ｬ｡ｺｩ＠ po glatkoj površin i roga
Vlah!« Priznajem vam da sam bio osjetljiviji na tu epifonemu nego što ｵ＠ ikad mramora, golim se okom vide mnogi ｲ｡ｺ ｬｩ ｩ ｴｩ＠ presjeci zarobljenih lemikolara : i
biti na pohvale ljudi iz velikoga svijeta, koje su ponajviše neiskrene. Moj dobri nema gotovo nijedne ･ｳｴ ｩ ｣･＠ koja ga ｩ ｺｧｲ｡ｵｪ･＠ a da u njoj ne uživa ｾ ｫ ｯ＠
Morlak bijaše se zadihao ｰ ｲ｡ ｴ ･ｩ＠ me po onim hridinama, pa je govorio iz duše. oboružano ｬ･ ｯｭ＠ dok je ispituje. Rijeka duž koje sam stalno jahao posvuda je
Malo više od pola milje ispod Velike Guba vice rijeka opet pada s visine od ｺ｡ｫｲ･ｮ＠ sedrom ko ja iz dana u dan sve više raste, pa je njome ｮ･ｭｯｧｵ＠
dvadeset stopa, malo više ili malo manje, i tvori Malu Guba vicu, to jest manji ploviti usprkos velikoj ｫｯ ｬ ｩｮ ｩ＠ neprekidne vode koja njome ｴ･＠ i velikoj
slap. Ona pruža manje ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴ＠ prizor, ali je teatralnija. Rijeka pada koristi šro bi je narod ｩｺｶｬ｡ｯ＠ iz plovidbe do Zadvarja. ｐｯ ｬ ｪｩｫ･＠ planine, koje
ｩｺｭ･ｵ＠ vrletnih li tica podno brda; poslije se širi po prostranoj dolini koju se dižu desno od Cetine, ništa manje nego Slime, Ｄｶｩｮ ｩ ･＠ i ｋｵｩ･Ｌ＠ ｰｲｩｬｮｯ＠
obrubljuju šumoviti bregovi i nadvisuje planina Zadvarja. Okosruca ove obiluju hrastom· kojega bi se trupci s malo troška mogli ､ｯｶｵ ｩ＠ do mora;
planine nije mramoma, premda jo j je mramoran vrh; ｳｩｬ｡ｺ･ ｩ＠ k rijeci, zapazio stajali bi neusporedivo manje nego hrastovi iz Istre, a davali bi izvrsnu ｧｲ｡ｵＮ＠
sam na njoj mnoge morske zemlje, ｡ｳ＠ više, ｡ｳ＠ manje stvrdnute: prevladava Vjerojatno je ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ da bi drvo s ovih planina bilo bolje nego istarsko koje se
pepeljasta glina u kojoj nema pijeska•. Od podnožja planine Zadvarja pruža ｳｩｪ･＠ u šumama s vlažnim tlom. Da bi se otvorio ravan kanal za njegov prolaz,
se krševita dolina od sjevera prema jugu, sve do mora koje je daleko sedam ne bi trebalo razbijati sranac kamen nego bradvama ｲ｡ｳｪ･ ｩ＠ sedru koja od
milja, i ｵｶ｡＠ prepoznarljive rragove ｲｩｪ ･ｮｯｧ｡＠ korira koje je napušteno i možda mjesta do mjesta ｺ｡ｫｲｵｪ･＠ dno rijeke na malim i ･ｳｴｩｭ＠ padovima u njezinu
prekinuto prilikom prevrtanja nekoga velikoga planinskog ogranka koji joj je koriru.
skrenuo vode. ｉｳｰｩｴｵ ｪ ｵｩ＠ narav tih urušenih rubova, može se ｺ｡ｫｬ ｪｵ ｩｴ ｩ＠ kako je ｓｰｵ ｴ ｡ｪｵ ｩ＠ se od predjela ｓｶｩｮ･＠ prema Miricama, ｳｵｲ･＠ se mnoge
ｭｯｧｵ･＠ da zbog novih urušavanja nastanu nove zapreke i skretanja Cetine. raznolike vrste brusno g kamena, ｡ｳ＠ siva, ｡ｳ＠ modrikasta, a u ｰｪ ･ｮｪ｡｣ｩｭ＠ koji
su se urušiti s planina mnoštvo sitnih uglastih kremenova i krhotina morskih
8. Tok Cetine od Zadvarja do ｵ ｡＠ rjelešaca. U Miricama još swje nauzgor, osobito na lijevoj obali rijeke, tragovi

ｓｰｵｴ｡ｪｩ＠ se duž rijeke od Zadvarja prema njezinu ｵＬ＠ koje je dobrih • Ovo brdo Dinara ne smije sc pobrkati s planinom istoga imena koja se uzdiže na granici
dvanaest milj a prema zapadu, utvrdio sam se u ｶ･＠ stvorenom mišljenju da kninskog i sinjskog okndja. Veoma se ｣Ｚｳｲｯ＠ u Dalmaciji ｮ｡ｵ＠ jednaka imena na ｲ｡ｺｊｩｭ＠
mjestima.
•• Cos 4 . particulis inrpalpabilibus, effervescens, mollist caedua. QUADRUM. Specim. \VALL
• ARCIUA humido ｣｡･ｮｾｬｳＬ＠ u.stiOtle -rufescent. l rNN. 52. 9. Argilla v;trescens, rudis. 84.
WAU.. Quadratum. ALBERTI.
ArgiUa rudis sabulo destituta. WOl.l'ER.SDORFF. Quadrum. CAESAU.

202 203
velikoga prirodnoga bedema u kojem su vode mornlc ｮ｡ｩｲ＠ prosjek da bi zna da ih je tu bilo u drevno doba. Ona sc dobrovoljno priklonila za\titi
otvonle prolaz, što ih je srajalo dugorrnjna mtda. Pruor re hrpe hridina pruža Prejasne Vlade kada se otresla ovisnosti o Porri pod kojom je ŽJVJela ､ｲ･ｩ＠ se
oku w.cnadenje koje razbija dosadnu ｪ･､ｮｯｬｩｳｴ＠ SUSJednih divljih mjesta. vlastitih statuta. Ova mala republika zaslužuje da je se upozna. U njoj tri
Tko ma koliko je srarim i skrivenim nutrioama plamna pripadala ta zidina sraleža ljudi rvore narod od petnaestak ｴｩｳｵ｡＠ glava. Postoji dvadeset obitelji
kOJU \U stvrdnule u karr!Cn vode što su u minuhm ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ prolazile rim koje rvrde da ｰｯｴｪ･ｵ＠ od ug.mkth ｰｬ･ｭｩ｡＠ što su se tamo povukli u doba
okomitim otvorom od kojega s vremenom osrndc rako ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ rrag! Narav nemira; postoji još ｶ･ｩ＠ broj drugih koje ｩｳｴｵ＠ da su bosansko plemstvo;
ｵｮｬｴ｡ｾｪｩｨ＠ planina u Dalmaciji, pa i nekih glinaslih no obali, gotovo srnino postoj i naposljetku puk seljaka. Svake godine na Sv. Ivana sastaju se ｐｯｬｪｩ｡ｮ＠
ｰｯｫ｡ｮｪｾ＠ kako ih ｰｯ･ｳｴ＠ presijecaju žile ｰｪ･｡ｮｯｧ＠ ili ｰｪ･｡ｮｯＭｫｬｳｴｧ＠ na skupštini koju oni na svom jeziku z.ovu zbor; svaki od tri staleža tvori
kamena. Velika zidina kod Mirica imala je u storini ｾ＠ jedne i druge strane odvojen tabor u ravnici Carn. Tu sc i1nova biraju suci, ili se potvrdu ju. Veliki
slojeve gline od koje su i susjedni bregovi iznutr::l ｾ｡ｳｴＺｶｬｪ･ｮｩＬ＠ posebno oni u knez prva je ｬｩｮｯｳｴ＠ u državi i uvijek se U7ima iz plemenitih obitelji iz Ugarske.
koje sc 1.1 11dina zabija s desne i lijeve strane rijeke što th je ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ razorila Njegovi su itbomici mali knezovi, to jest seoski glavari koji sc uzimaju iz
da otvort prolaz. Prostrana n.tšcvina ｾｲｯ＠ se vidi na tome mjesru i ponosna bosanskoga plemstva i dolaze na zbor s glasom svoje ｯｰｩｮ･Ｎ＠ Dok mali
visina gromada ｵｮ｡ｴｯ＠ kojima je rijeka probila put ｴｮＯ｡ｲｪｵｩ＠ utrobu planine knezovi biraju velikoga kneza, narod razdijeljen na ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ >kupove što
kojoj one bijahu okosnica, prikladne su pojave dn ｾ･＠ pojmi kakve i koliko predstavljaju stanovnike sela bira male knezove za ｳｬｪ･､ｵ＠ godinu ili potvr·
trajne promjene uzrokuju planinske vode na površini ｮ｡ｾ･ｧ＠ globusa. Ta ｵｪ･＠ one koj i to zaslužuju. Prvi smle-i države istodobno prelazi na biranje
pouka nije obilježje ｾ｡ｭｯ＠ rijeke Cetine ili Krke nego wih, pa i najmanjih jednoga kapetana i dvaju prokuratora. Rijetko se ､ｯｧ｡＠ da veliki knez bude
ｰｯｴｬＧＺ［＠ 1 primjenjiva je ne samo na planinske krajeve nego i na niske ravnice izabran bez nasilja, jer rijetko biva da ne ｰｯｾ＠ toji više od jedne >tran ke. U r;.tkvu
podlo7JlC popbvama koje ih podižu, re na priobalna ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ blizu ｵ｡＠ koja ｳｬｵ｡ｪＬ＠ ｾｴｯ＠ se malud pokuš.1 taJnim glasovanjem, netko od najgorljivijih
ｾｵ＠ se, kao Ra..-cnna i Adna, u kratkom rasponu ｾｴｯｬｪ･｡＠ udaljila od mora. pristaša made ugrabiri ｫｯｶ･ｧ＠ Zemaljskih povlastica, a to je zalog ｾｴｯ＠ ga
bJšav;t 17. qesnaca kod /\ li rica, Cerina se ｾｩｲｯｫ＠ ralhJCVa po dolini i grana narod svake godini.' povjerava \Chkome kneza ｏｴｩｭ｡＠ bježi prema ｫｵｩ＠
se ilmedu sprudova i sedrenih nakupina. Na nepunu tmlju niže mogu ｳｴｩ＠ onoga u ｩｪｯ＠ je službi; svaki ｬ｡ｮ＠ ｶｩｪ･｡＠ ima pravo ｮ｡ｰｾｲｩ＠ ga kamenjem,
brodice; ovdje !>e ｮ･ｫｯ＠ iskrcavala sol u podnožju tvrdnvc ｖｩｳ･＠ koja je prije puškama, noževima, i mnogi sc u cijelosti služe svojim pravom. Ako se taj
MOtinjak godina srušena kao nekorisna. U knjizi lllyric11m sacrum, objavljenoj ｪｵｮ｡ｩ＠ o svemu dobro posta rao, pa živ srigne u odredenu ｫｵ ｵＬ＠ veliki je knez
prije nekoliko godina, Fa rlati govori o ｖｩｳ･ ｵ＠ kao o veoma urvrdcnu i dobro izabran i nema onoga rko bi sc usudio oprijeti se rome. ｐ ｯ ｬ ｪ ｩ ｫｩ＠ zakoni i
ｵｶ｡ｮ＠ mjcMu. Gospodin Busching od njega >tvnra grad; a valja vjerovati ne njihove odredbe ｰｯ､ｳｪ･｡ｵ＠ poma lo na barbarski vijek u kojemu su sastav·
samo da tu nema stanovnika nego ni tragova prebivali;rima. Od roga mjesta ljeni; ima ih ipak mnogo razumnih. Nastane li kakav prijepor zbog zemlJišta,
do mora rijeka tele slobodno tri milje ne ｮ｡ｬＱ｣ｩ＠ 7apreka, premda ide sudac izlazi na lice mjesta i sasluša rnzloge obiju strana ｳｪ･､ｩ＠ na zemlji na
ta\·OJtrim putem iunedu klisura jezovire visine koje lOJ na ､ｵｧ｡ｫｩｭ＠ dioni· svojem rasprosmom ｯｧｮ｡ｵ［＠ on ｴＷｲｩ｣＠ pra..-orijek prije nego što ･＠ ustati,
cama t..-orc okomite garo,·e. Raznolikost krajolika ;to se ｳｵ＾ｲ｣･＠ na kratkom ｯ｢ｩｮ＠ porpuno ｳｲｩ｡ｶｪｵ＠ spor. Kada nekoga ｐｯｬｪｩ｡ｮ＠ ubije njegov sugra·
roku Cetine od ｖｴｳ･｡＠ do Omiša zaista je divna; broda n prolaze kroz veoma ｡ｮｩＬ＠ knez ili glavar sda dode s uglednicima u ｵ｢ｯｪｩｮ＠ ｫｵＬ＠ pa tu pije, Jede
uske kanale 1 dobro obradene otvorene dolinice, osute ｾｴｯｫｭ＠ koja po njima i robi sve šro je najbolje. Poslije roga obreda itvijesti sc velik• knez, koji
pase; 1-atim se ｺ｡ｶｬ･＠ medu hridine a ne mogu predvidjcn kako ･＠ se iz njih takoder odmah dode na ro isto mjesto i uništi ostatak. Ako ubojstvo nije
ｩｺｶｵ［＠ i ｮｩｵ＠ rako vidike i tjesnace, neprimjetno stižu do ｵｾｮＬ＠ ｲ｡ｺｯｮｩ＠ šro ｰｯｲ｡･ｮ＠ okrurnim pri likama, ｵ｢ｯｪｩｮ｡＠ je kazna ･ｴｲ､ｳ＠ talira, ｾｲｯｪ･＠ vik·
su malo uživali u tako ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴｵ＠ i zabavnu prizont. ·manje vrijedno kao osam cek inn; raj sc prilog z.ove krvarina, to jest ｰｬ｡＠ za
prolivenu krv. U minulim vremenima ubojice su ｯｳｵｩｶ｡ｬ＠ na kamenovanjc;
sada oni podnose ｮｯｶ｡･＠ kazne, jer veliki knez ne želi izlagati svoju presudu
9. O ｐｯｬｩｫ＠ kraii11i i ｴｾｩ･ｺｯ＠ vladi prizivu. Dogodi se ipak kadšto da osudenik bude kamenovan na mjesru, da
nemadne vremena požaliti sc ｧｬｾｶｮｯｲ＠ providuru Dalmacije. U ovom je puku
Og.rnnci planine Mosora produiuju sc s dc;nc strane rijeke ｰｲ｡ｴ･ｩ＠ njezin još u uporabi kušnja ognjem i vrelom vodom tako da ponekad irna nevinih
krivudav tok od sela Garduna, koje leži ｳｵ･ｬｩ｣＠ Trilitr, ｾｶ｣＠ do mora. Ovo ljudi napola ｰ･ｮｩｨ＠ i ｯｳ｡ ｫ｡ ｾ･ｮｩｨＮ＠ ｐｯｬｪｩ｡ｮ＠ imaju još jednu vrstu ｭｵ･ｮｪ｡＠
ｰｯ､ｲｵｪ･＠ planina !to se uzdiže izmedu Klisa i Zadvnrja ｰｲｵ｡ｪｩ＠ se od ｵ｡＠ koja je barem jednaka svim lijepim ｳｬｩｮｭ＠ izumima kulrumih naroda; oni
Žrnovmce do ｵ｡＠ Cetine, znano je pod imenom Poljicn. Tok rijeke služi ｯｳｵｭｮｪｩ･｡＠ za neki ｺｬｯｩｮ＠ ｳｴ｡ｶｬｪｯｾｵ＠ jelovo iverje izmedu ｭ･ｾ｡＠ i noktiju. A
ｐｯｬｪｩ｡ｮｭ＠ kao granica dobrih trideset milja, prekinut samo na malenom nipošto se ne bi poslužili drugim drvetom, jer njihov Statut izrijekom propisuje
dijelu u ｰｯ､ｲｵｪ＠ Zadvarja. ｐｯｬｪｩｫ｡＠ krajina ne ｯ｢ｵｨｶ｡＠ nijedan grad, niri se uporabu re vrste.
204 205
 ｕｮ｡ ｴ ｯ＠
tim znacima zakonita barbarstva, ｐｯｬ ｪｩ ｡ ｮｩ＠ su ｯｶｪ･ｮ
bivi i dobri prijatelji ako nemaju povoda sumnjati u osobu s kojom se druže.
ｩ Ｌ＠ gostolj u- popova glagoljaša ｯ､ｲ･ｮｩｨ＠
slavenska liturgija.
.
da pokrivaju župe Poljica i otoka gdje se održala
.

Zbog neznanja su nepovjerljivi; stoga je iz njih ｮ･ｭｯｧｵ＠ ｩｺｶｵ＠ ikakvo znanje Omiš je bio g\•sarsko gnijezdo u toku ｳｴｯ ｬ ｪ･｡＠ ｭ｡＠ i krvi kada su prilike
i ｰｲｯｵｩｴ＠ stare isprave ili koju drugu stvar dostojnu znatiželje putnika; oni davale narodima svjetovna obilježja i kada su ih lako mogle od ｯｶｪ･ｮｳｴｩ＠
stalno strahuju da je stranac ko ji zria ｩｴ｡＠ lovac na blago. ｐｯｬｪｩｫ ｩ＠ pastir i dovesti do zvjerstva. Tok rijeke skriven ｭ･ｵ＠ hridinama i ｴ･ｫｯ｡＠ progonjenja
posebno štuju sv. Vida i njegov blagdan slave ｰ｡ｬ･ｩ＠ svežnjeve mirisna drveta kroz njezino ｵ･＠ ｺ｡ｰｲｩ ｪ ･ｮｯ＠ opasnim ｰｪ･｡ｮ ｩ ｭ＠ sprudovima morali su
ispred svojih koliba. U davno doba slavenski su narodi štovali boga Svantevida. Omišane žestoko dovoditi u napast u doba ｢･ｺｶｬ｡＠ i kada su bili podanici ili
Vjeruju da bi ｶ｡･ｮ ｪ ･＠ leda iz dubine njihovih planina, gdje se ｯｵｶ｡＠ ｩｴ｡ｶ･＠ saveznici Neretljanirna, re još poslije kada su živjeli pod hercegom sv. Save. U
godine, bilo izazov vjetru sjcvercu koji im unišrava nasade; stoga nikome ne naše su se vrijeme posve promijenili; i pogriješio je pisac o ilirskim stvarima
dopuštaju da ga ｩｺｶｬ｡ Ｎ＠ Sa ženama postupaju vrlo ｮ･ｵ ｬ ｪｵ･ｮｯ＠ i ni kad ih ne kada ih je ljuto ukorio da su nasljednici opake ｵ､ ｩ＠ svojih predaka. Ovaj pisac,
imenuju a da prije ne reknu neki izraz isprike, upravo kao Morlaci: Ovo mora ｩｮ｡･＠ dostojan poštovanja, ｩｮ＠ se da je protiv ｯ｢ｩ｡ｪ＠ svoga staleža bio
bid dovoljno za opis njihove zapuštene grubosti. Z bog snage, ljepote stasa, naumio rasrditi cijelo jedno ｰ ｵ｡ ｮ ｳｴｶｯ Ｎ＠ On je osim toga nagomilao tolike i
umjerenosti i radnih navika ｐｯｬｪｩ｡ ｮ ｩ＠ su u nevolji ｶｯｪ ｮｩ ｫｩ＠ narod. Prebivaju u rako strahovite greške u malo redaka da mu se ne mogu oprostiti. A da se
kraju koji je ｮ･ｰｲｩｳｴｵ｡＠ velikom sastaV\.! ･ｴ｡［＠ ali odozgo mogu ｳｩ＠ u ｩｲ｡ ･ ｬ ｪｩ＠ ne bi slijepo pouzdavali u ovoga slavna i ｵ･ｮ｡＠ ｯｶｪ･ｫ｡Ｌ＠ kojemu su na
strahovitu broju. ｏｳｶ･ｴｮｩｫ＠ duh poveo ih je prije nekoliko godina da zaprijete zlo pomagali njegovi dopisnici iz Dalmacije, vjerujem da je umjesno istaknuti
gradu Omišu, te su se u velikoj skupini spustili sa svojih brda sve do obale neke ｮ･ ｴ ｯ ｮ ｯｳｴｩ＠ koje su se nakupile u prvom svesku njegova djela, od 155. do
rijeke, i bio je potreban top da ih nagna na uzmak. U posjedu je ｐｯｬｪｩ｡ｮ＠ 161. stranice. Veli da je Skradin ｵｴｶｲ･ｮ＠ grad; a Skradin je grad koji se
zaselak zvan Pirun Dubrava, a to ime ｺｮ｡ｩ＠ Pirunova šuma. Možda se tu u obnavlja, re nema ni vrata niti ikakvih zidina.* Na 156. stranici govori o
davnini obožavao idol Perun koji je gospodario slavenskim olrarima i u Vran i, ｰｯｵｺ､｡ｶ ｪ ｵ ｩ＠ se u topogra{a Ugarskoga Kraljevstva, kao o gradu ili
Novgorodu prije nego što je Ivan ｖ｡ｳｩｬｪ･ｶ ｩ Ｙ Ｌ＠ vel iki moskovski knez, osvojio kaštelu koji još postoji; a Vrana je nenase!jeno i užasno brdo kamenja. Sinj, za
raj slavni grad i pokraj ine koje o njemu ovise. koji se na 158. stranici kaže da je jednako udaljen od Klisa i Cetine, leži per
milja od rijeke, a dvadeset od Klisa. Ne postoji plan ina blizu Splita koja se
zove Massaron nego je posrijedi Mosor koji se pruža od Klisa do Cetine.
10. O gradu Omišu . Nepravda što ju je Far/ati nanio tim stanovnicima. Hlivno nije, kako on piše, smješteno na izvorima ove rijeke koja se rada
Njegove zemljopisne greške. nedaleko od Vrlike na ｰｯ､ｲｵｪ＠ l'rejasne Republike nego je od njih ｡ｫ＠
trideset milja daleko, a od ｲｩｪ･ｮｨ＠ obala više od dvadeset. Vrlika nema
Almissa ali Omiš, ka ko ga zovu Slaven i, Možda je Onaeum kod starih nikakav castellum validum nego je jadno ｭｯｲｬ｡ｫ＠ naselje, mnogo manje od
nekog seocera u Italiji. Dumno ili Duvno nije blizu rijeke Cetine nego ｡ｫ＠
geografa, a ne Peguntium kako se ｯ｢ｩｮ＠ misli. Leži podno veoma visokih
lirica na rtu ravna zemlj išra što ga oplakuju Cetina i more. Busching ga je
• Scardona . . . CiuiMs exigui circttitus, sed moenibus dncta, et propugnaetllis ad hostiles
smjestio na visoku hrid da uživa u boljem zraku, a mnogo puta ｮ｡ｶｯ･ｩ＠ aggressione.s susthzendas, et propulsandas nmt invalidis. . . Vrana modica civitas loco satis
Farlati otvoreno tvrdi da je ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ na brdu, kao što ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ s jednakom amoeuo . . . fortalitii non invalidi .. . formam aaepit .. . sr1burbana late diffsmdit ut sexamt/1$
faci/e dmnos complectantu-r . . . Sir1gum . . . a Tiluro in occasum, et a Clissa in Boream spaliO
ｴｯｮｵ＠ dodaje da je pet milja od ruševina Epetiuma, ､ｯｩｭ＠ je udaljenost propemodum aequali di$jrmctwn ... assurgit mons Massaron ab Clitsa ad Tilurum perductus .. .
ｩｺｭ･ｵ＠ tih dvaju mjesta dobrih trinaest milja. Tu se ne vide tragovi plemenire !il
Prop_e f?ntib-us uri, seu ｾ･ｴｩＱＧ｡Ｌ＠ loco ｡ｲｾｵｯ Ｌ＠ el praerupto ｩｮｳｾ･ｴ＠ Livnum . .. unde, haud longo
spatro mterposJto, abest rn occaswn Verl•ca, castellum tu!que mfrequens, et satis validum . . .
starine, premda o drevnom rimskom stanovništvu ｳｶｪ･､ｯ＠ ulomci posuda i Oppidum, cui nomett est Dum.no . . . cu i fit:itimus est pagus .. . qui Clitnms dicitur . .. Almissa, sive
crepova, re poneki dio narpisa što se vide ispod mjesta zvana Srarigrad. Jedini Peguntium. Glodovi c:ujusdam castelli supro Ahnissam memh1it PALLADIUS. Cirdutum mmc
imperio subest· Venetontm . .. Opus . .. arx firmissimis moenibus, ac munitionibu.s septa.
spomenik starine što se ｵｶ｡＠ u Omišu jest maleni kamen s posvetom koji je FAR.LA:n ＯｬｾｲＮ＠ Sacr. Proleg. P. 2. na Stranicama od 155. do 159. O ｵ､ｮｩｭ＠ greškama koje se
umetnut u zidine. Ovaj grad ima naslov biskupije, ali u njemu biskup ne odnose na Mosrar v. srr. 161.
｛ｓ ｫｲ｡､ｴｾｮ＠ . . . grad malena opsega, ali opasan bedemima i ｴｶｲ｡ｭ＠ sposobnim da izdrže i
stoluje; u tome je ｳ ｬｩ ｡ｮ＠ Kn inu gdje je Busching ipak metnuo stalnoga biskupa. ｯ､ｾｩｪｵ＠ neprijateljske ｮ｡ｳｲｴｾｪ･ ｟＠ . . : Vrana, ｳ ｾｲｯｭ ｡ｮ＠ grad na ｰｲ ｩ ｬｩｮｯ＠ zgodnu mjcsw . . . zadobio je
Om iš sa svojim ｰｯ､ｲｵｪ･ｭ＠ ｩｮ ｩ＠ dio splitske dijeceze; u njemu ima sjemenište obhk O.rsre utvrde . . . prosmo JC ｰｲ･､ｧ｡＠ nadaleko, rako da ｯ｢ｵｨｶ｡＠ o ko šest<> domova . ..
Sinj . . . gotovo jednako toliko 2apad.no od Cetine koliko sjeverno od Klisa . . . diže se brdo Mosor,
ｫｯｪ ･ｾ＠ ｰｲｵｾ｡＠ od KJi.sa do Cetine. Blizu izvora Cetjne, odn.osno Till•ra, na visoku i krševitu mjesru,
• Ivan ｖ｡ｳｩｬｪ･ｶＬ＠ veliki kn<-z moskovski i svih Rusa (1440-1 505), uj(:dinio veliki broj naJaz1 se Litnto ... Malo na zapad odanle na.lazt se Vrl1ka, urvrda s dosta. brojnom posadom i
odjelitih kneievin3, oslobodio neke ruske pokrajine od Tarara. Oženivši se biz.antskom princezom ｰｲｩｬ ｩ ｮｯ＠ ｶｲｳ｡＠ . . . Grad koji se Jla.ziva Duvno .. . u ｩｪ･ ｭ＠ je susjedsrvu selo koje se zove Klivno . . .
Zoe, uvodi bi:t..'1ntski ceremonijal na ruski dvor, a rako i ｢ ｩ ｺＺｾｵｮｳ ｫ ｩ＠ grb (dvoglavi orao), ceseod cog Omiš, odnosno Peguntium. P.aladije spomi1lje iznad Omiša neku mv rd u zvanu Glodov. Cit/uk se
vremena rada misao o osobitoj povijesnoj ulozi Ruskog Carstva kao zaštitnika pra,•osla"lja, a sada nalazi pod ｭｬ･ｴ｡ｫｯ＠ ｶｬ｡ｵＮ＠ Opu,um je ｴｶｲ｡＠ okružena vrlo ｜ Ｇ ｬＧｓｴｩｭ＠ zidovima i
Moskva se ｰｯｩｮｪ･＠ nazivati ﾻ ｔｲ･ ｩ＠ Rim«. bedemima. ( FARLATI 1/lyr. Sacr. Proleg. J'. 2 a pag. lSS. ad 159.)]

206 207
 eerrdeset brdovitih milja francuskoga pum od nje, a oko dvadeset sedam milja zidina (srr. 2 16-217) ｳｬｩｮ｡＠ onoj što sam je sreo ｳｵ･ｬｩ｣＠ brdu Dinari, dui roka
od Hl ivna. Omiš nije Pegrmtium u ｾｴ｡ｲｩｨ＠ pisaca, nema u blizini brda ili kaštela Cetine, u ｰｯ､ｲｵｪ＠ Slimena. Vršak poluotoka A ｧｲ｡･ｮ＠ je od prevrnuta
koji bi se zvao Glodov, nego leži u podnožju jednoga vrha planine Dinare koji brusnoga kn mena. Zidina B pak od ｰｪ･｡ｮｯｧ＠ je kamena. Ruševine ｯｺｮ｡･＠
se zove Borak. Citluk (srr. 159) ｰｲｩＺｾ､｡＠ Turcima, a ne ｍｬ･｡ｮｩｭＮ＠ Utvrda slovom C nastale su ｲ｡ｺｧｩｶｮｪ･ｭ＠ polukamenire zemlje D na koju se
Opuzen nema zidine koje ju opasuju nego samo zemljane nasipe. Mostar je na naslanja cijela zidina. Drugi komad prirodnoga zida vidi se kod slova E, kao
rijeci Neretvi koja se ne smije brkati sa zemljom Crnom Gorom koja je što sc kod F vide nove ži le modrikaste zemlje. GGG ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ su bjelkaste
udaljena dobrih sedamdeset milja; nije krševito mjesto; nije dvadeset nego zidine, a HHHN druge gromade stvrdnute morske gline bez tragova ljuskara.
šezdeset milja od Klobuka. Vode što teku niz padine planine tvore vapnenastu koru lill; neki njezini
U Omišu su mi mnogi iskazali znake ｳｲ､｡ｮｯｧ＠ gosroljublja, a napose grof veliki komadi vide se kako leže na morskom žalu nakon pada odozgo. Stijena
Pit'tro Caralipeo kojega treba osobito Spomt'nuri zbog ｴＧｓｩ｡＠ ｯ｢ｩ｡ｪ＠ i pleme- K jedna Je od onih što ｩｮ･＠ zidinu B 1 duga je dvije stope. Ove prirodne zidine
nira ｰｯｮ｡ｾｪＮ＠ Zrak ovoga kraja morao bi biri nt'Zdrav, jer Cetina ima rako su dobro spojene da se mogu tamijeniti s osracima sra.rinskih ｧｲ｡･ｶｩｮＮ＠
ｭｯｶ｡ｲｮ＠ ｵ･［＠ ali ｰｲｩｯ､Ｚｾ＠ se ovdje pobrinula, re se oko ｰｯｮｩ＠ u svako Cetin milte ｩｳｴｯｮ＠ od malena zaljeva, gdje sam se zaustavio da narišem
ｧｯ､ｩｾｮｪ｣＠ doba podiže svjež vjerar koji, ｩｺｬ｡･＠ iz vrlemih i tijesnih obala rijeke, prirodne 2.1dine, nalazi sc Vrulja. Ovo ime istodo&no je ｺ｡ｪ･､ｮｩｫｯ＠ jednoj
dolazi ｰｲｯｩｳｴ＠ mjesto od škodljivih isparenja. Ali u svakom ｳｬｵ｡ｪ＠ Omišani planini, jednoj drazi i podmorskim izvorima koji se u njoj vide. Draga je im
su uvelike podložni groznici ｴｲ｣ｯ､ｮ･ｶｫｩ＠ u doba ｶｲｵｩｮ｡Ｎ＠ ona o kojoj sam ｶ･＠ govorio. Cini se da ju je prokopala neka drevna rijeka;
Ribolov na ｵ＠ Cetine veoma se slabo vrši, iako tu ima pogodnih mjesta izvori koji grgolje ispod mora tako su znatni da bi mogli ｰｲｩｬ＠ ti obnovi jedne
da od njega bude korisri svemu narodu. Pojedini su Omišani zadovoljni rime propale rijeke. Vrulja ima ｺ｡ｪ･､ｮｩｫ＠ korijen s ｲｩｪ･ｵ＠ vrilo što na slavenskome
što imaju ribnjake za svakida!nje potrebe i nije im stalo do roga da izvuku ｶ･＠ ｺｮ｡ｩ＠ • izvor• ; ta etimologija, po kojoj je ima Vrulja (a ro je Berullia u
korisri od proizvoda ｾｴｯ＠ ga imaju u rukama. Ribe u rim vodama izvrsna su Porfirogcncta) analogno imenu Pcgunrium, jer su n TJ-yU• i vrilo sinonimi,
okusa i znatne ｶ･ｬｩｮＬ＠ kao što to ｯ｢ｩｮ＠ jesu na svim mjestima gdje se more navodi mc da povjerujem kako je na ovom mjesru, a ne na ｵ＠ Cetine, bio
miješa ｾｲｩｪ･ｫ｡ｭＮ＠ Tako u Crnome moru ribe za kr:uko vrijeme narasru više kaštel Peguntiurn u starih geografa. ｚｮ｡ｪｩ＠ tragovi starine ne postoje u toj
nego što je u naravi te vrste; dobri pri rodnjak Plinijc pripisuje tu zaslugu okolici, ali sc po ｫｯ ｬ ｩｮ＠ ulomaka posuda i crepova, te nadgrobnih spome-
množini rijeka koje u nj ｵ ｴｪ ･ｵ Ｎ＠ Ribari iz ovoga kraja ne srljaju mnogo na ni ka, koji se ･ｳ ｴ ｯ＠ ovdje nalaze, dobro zna da je ova obala u rimsko doba bila
more nego plodove svojih vodu prepuštaju susjednim ｏｴ｡ ｮｩｭ ｡＠ od kojih naseljena. Glavni razlog zbog kojega sc oko Vrulje ne vidi mnogo tragova
poslije kupuju ribu. starih naseobina jest strmenitost planine iznad nje i ｫｯ ｬｩ ｩｮ｡＠ kamenja koje sc
ｐｯ､ｲｵｪ･＠ Omiša pruža se uz more petoacst milja, do Brela. lako se ne odozgo obara znjcdno s vodom. Pomorci se boje vrata drage Vruljc zbog
obraduje s mnogo razbora, daje izvrsno vino, a rodnost tla ｪ｡＠ je od slaba silovite naglosti vjetrova koji ovdje katkad pušu i ｵ｡ｳ＠ uskomcšaju onaj
utgoja. Omiški muškat i srari prokk, re ｯｰ･ｮｩｴ＠ sva vina koja se ovdje morski kanal izmedu Primorja i otoka ｂｲ｡Ｌ＠ na veliku pogibelj ｺ｡ｴ･ｮｩｨ＠
pomno prave od uela i odlc7ala grožda, zaslužuju mjesto na svakoj gozbi. brodova.
Kada bi bilo poznatije, ｪ｡ｭｮｯ＠ bismo ga vidjeli kako se bira prije mnogih Nedaleko od ovoga mjesra Canrelio, 10 ｩｪ｡＠ se karra Dalmacije smatra
stranih vina koja stoje državu znarnu svoru ｧｯ､ｩｾｮｪ･Ｎ＠ Dui omiške obale ima jednom od najboljih, smvlja ｵ･＠ neke rijeke koju odvodi iz jezera kod
predjela u kojima je tlo bin1minozno; vino koje se odatle dobiva ima miris Prološca što mu on daje ime Brestolac. Tko poznaje neprekidnost i visinu
zemlje. planine Dinare ne može dopustiri ni moguenosr takve rijeke. Mnogi pisci o
ilirskim stvarima i razni geografi prepisati su ru grcs'Ku, kao i navodni otok u
rijeci Cetini prema ｵＬ＠ te bezbroj drugih iskrivljenja imena i udaljenosti.
11. O prirodnoj vdini kod Rogovrice i o Vrulji, Pegunriumu u starih
pisaca
12. O pak/ari ili remori 11 Latina
Primorje koje pripada Omišu neprekidno je sastavljeno od mramornih
slojeva u višim dijelovima, a od kos:i naniže od raznih glinastih rala i brusna ｚ｡ｫｬｪｵｩｴ＠ ｵ＠
ovo svoje pismo ｰｲｩ｡ｪｵ＠ vam o ｩｮｪ･｣＠ koju ･ｴ＠ ocijeniti
kamena. U malenom zaljevu ispod sela Rogoznice vidi se otkrivena prirodna kako zaslužuje. Vjerojatno ste vrlo ･ｳｴｯ＠ ｭｬｩ＠ u starih prirodnjaka poneko

• PrsdU:m genus omne pr11Mf1"4 ulmtate ｡､ｯｬｾｴ＠ maxime m Ponto; ｡ｾｵｳ＠ multitudo • Pegj.
10
ammum dulcn itrf.,.mtrum aqu••· (l'uN. Hut. N•t.) [Svaka ,.,..,. nba upr.-'0 u Crnom monr Giacomo Canrdh do Vignola (1643-1695), gcosraf i kattogra!. o.obiro <u ｵＮ｡ｯ Ｑ ｮ｣＠
sunjev• ncobrl'no brzo. R.azlos J<' tomu mnoMvc> rij<h koj< dono<e slatku •'Odu.( njcgo>·e tcmlJOPI>r1< klone JUfnc Dalmacij< i Albanrj<, Bosne i ｾﾷ＠

208 ....... ｾ＠
209
 ｵ､ｯ＠ o remori ili eheneidi; i valjda ste se ponešto sablaznili kada ste u trnak; snaga što je pokazuju zu baci u svojim ｧｲ･ｶｩｴｭ＠ trzajima i kada su izvan
Plinijevoj ｰｲｩ＠ našli kako, pošto na rudu vjeru iznese zakašnjenje koje se zbog svoga elemenra (da ostavimo po strani trzaje ｶ･ｩｨ＠ ri.ba kao što su runjevi,
te ribe dogodilo Amoniju, izrijekom tvrdi da je Kaliguli nu ladu, opremljenu s dupini, ulješure) - to me navodi na pomisao kako, premda ne može biti
･ｴｩｲ＠ stotine ｶ･ｳｬ｡Ｌ＠ zaustavila jedna od ovih riba dok je ostatak brodovlja doslovno istinito ono što su nam o remori ostavili zapisano stari pisci, ne mora
lijepo nastavio put. Ja sam ro ｰｲｯｩｴ｡＠ i zadovoljio se time da slegnem sve biti ni lažno. ｊ｡ｭｮｯ＠ je dostojno stanovita razmišljanja to što Plinije rako
ramenima ne ｲ｡ｺ｢ｩ ｪ ｡ｪｵｩ＠ glavu mišlju zbog kojega je prirodnog ｮ｡･ｬ＠ moglo nadugo govori o ovoj pojavi kao o ｩ ｮｪ･ ｩ｣＠ koja je poznata i ne podvrgava se
zaista nastati rako ｯｰ･ｮｩｴ＠ ｰｲｩｨｶ｡･ｮｯ＠ mišljenje da i jedan ｯｶ ｪ ･ｫ＠ od duha, sumnji, a i to što su Grci na 'temelju ｵ ｳ ｴ｡ ｶ ｬ ｪ｡ｫ･＠ sposobnosti ove ribe stvorili
kakav je Pl ini je ｪ｡ ｲｮ ｡ｮｯ＠ bio, o tome govori s uvjerenjem". To sam ｳｬｵ ｡ｪｮｯ＠ praznovjerje te je ponekad vješaju o trudne žene da zaustave ｰｯｲ｡ｪ＠ do
orkdo. Jedrili smo ｩｺｭ･ｵ＠ Vrulje i Omiša poslije podne, nošeni ｪ ･､ｮｯ ｬ ｩｮｭ＠ i vremena zrelosti, a ponekad pak da ga ubrzaju s mišlj u da ona mora držati
svježim vjetrom. Svi su se mornari odmarali, samo je kormilar u tišini bdio ｮ･ｰｯｭｩ＠ rodilje u dobru položaju. Ipak nisam toliko bezazlen u ｰｲｩｨｶ｡ｮｪｵ＠
nad smjerom broda; kadli ga odjednom ｺ｡ｵｳｭｯ＠ kako glasno zove jednoga od nastranih stvari da bih povjerovao u ｶ･ｳ ｬ ｡ｫｵ＠ snagu jedne malene ribe;
drugova i zapovijeda mu da ｰｲｩ･＠ ubiti pak/aru. Sa mnom se nalazio naš ｵ･ｮｩ＠ smatram samo da je ime paklara razboritije upotrijebljeno nego ime remora.
prijatelj gospodin Julije Bajamonti; on je naslutio šro je posrijedi, pa zaiska da Razlika, koja postoji izmedu remore ili eheneide u starih pisaca i paklare u
vidi ribu što ju je kormilar žel io usmrtiti; al i riba je bila pobjegla. Kada smo naših, u tome je što se prva gotovo uvijek nalazi opisana kao ljuskar dok je
upirali kormilara, ｰｲｩｬｮｯ＠ razborita ｯｶｪ･ｫ｡＠ i ribara od zanata, zašto je htio druga iz roda murina.
da se ubije paklara i koje mu je zlo ｵｩｮｬ｡Ｌ＠ odgovorio je s uvjerenom Ljubite me, najcjenjenij i prijatelju; izmolite mi od nebesa duga putovanja i
ｳ ｩｧｵｲｮ ｯｵ＠ kako •>paklara zna zubima zagristi kormilo i rako osjetno usporiti dobro zdravlje.
plovidbu broda, re kako ne samo on nego svi ribari kormilari ｯ｢ｩｮ＠ osjete da
je ona na njemu a da je i ne vide«. Dodao je kako ju je on »mnogo i mnogo
puta sam uhvatio na djelu; da je ･ｳｴｯ＠ lovio i jeo tu cibu; da ju je uzastopno
znao nalaziti u vodama oko Visa; da ｯ｢ｬｩｪ･ｭ＠ nalikuje ugoru i da joj dulj ina
ne premašuje stopu i pol; i da je meni dovoljno ｰｯｩＬ＠ ako je želim vidjeti i
uloviti, s ribarskim brodicama u pravo vrijeme i ｰｲｯｩ＠ koji pur ｩｺｭ･ｵ＠ otoka
Hvara i Visa, gdje ju je on svake godine nalazio«. Ne želim da u potpunosti
vjerujete mojem peljaru; ali priznajem vam da silno želim uloviti paklaru
prilijepljenu za kormilo broda koji jedri. ｵ､･ｳ｡ｮ＠ otpor ｭｩ｡＠ nekih malih
morskih živih ｢ｩ｡＠ kao što su lopari koji se tako ustrajno opiru sili što bi ih
htjela otrgnuti od njihova kamenja; udar što brzo ｫｲ･＠ iz drhtu lje, poznate u
Mlecima pod imenom pesce tremolo, a u dalmatinskom moru pod imenom

• Ruant vemi licet, et saeviant procelkle (echeneis) imperat furori, viresque tantas compe:scit.
et cogit stare navigia ... Fertur Actiaco Marte tenuisse praetoriam navim Antonii properantis
circumire, et exhortari suos, donec transiret itl aliam.ldeoque et Caesariana classis impetu majore
prothJus venit.TENUJT ET K'OSTAA ME.A.tORIACaji prhzcipis ab As tura Anti11m remigantis ... Nec
longa fuit illius morae admiratio, statim cmtSSa inU!llecta, quum e tota classe quinqueremis sola
nou proficeret.. Exilientibus protinus qui id quaererttll circa navim invenerunt adhaerentem
gubemaculo, ostenderuntque Cajo itldig1J(mti hoc fuisse quod se revocaret quadringentorumque
remigum obsequio contra se intercederet, .. Qui tuncJ posteaque videre eum limaci magnae
similem esse dic:unt . .. E nostris quidam Lat.ittis Remoram appellavere eum. (C. PLIN. SF.c. Nat.
Hist.. 1. XXXII. e. l.) [Makar divljali vjer.rovi l bješnjelc ｯｬｵｪ･ｾ＠ ona (echem!is; ···riba koja zadržava
brod .. ) svladava njihovo mah11iranje, obuzdava tolike sile i tjera brodove da sranu .. . ｐｲｩ｡＠ sc da je
u birkj kod Akcija, kad se Antonije žurio da ｯ｢ｩ･＠ i osokoli svoje Jjudc, držala njegov
ｺ｡ｰｯｶｪ･､ｮ ｩ ｫｩ＠ brod sve dorle dok nije prešao na drugi, pa je tako ｃＢｾ｡ｲｯｶ＠ brodovlje smjtsra ｪ｡･＠
navalilo. J u našem je vremenu zadržala brod cara Gaja, kad se iz As ture ｶｲ｡ｯ＠ u Ancij .. . No raj
zastoj nije pr<.-dugo izazivao ｵ･ｮ ｪ･Ｎ＠ jer se razlog odmah doznao. Kako od !wega brodovlja jedino
pcteroves)arka nije napredovala, odmah su u more ｳ ｫｯｩｬ＠ ljudi da prerraže okolinu broda. Našli
su tu ribu kako se prilijepila uz kormilo i pokazali je Gaju, koji je. bjesnio da ga rako nešto može
zadržari i ｳｰｲ･｡ｶｴ ｩ＠ ･ｲｩ＠ rl stotine ｶ｣ｳｬ｡Ｓ＠ da ispune njegove naredbe . .. Oni koji su je rada· i poslije
vidjeli, tvrde da je ｳｬｩｮ｡＠ veliku pužu. Od nas Rimljana neki su je nazvali remora {.. zastOj«) ... (C:
PuN. SEC. Nat. Hisr, l. XXXII. e. (.)j

210 ,.. 211

 NJEGOVOJ PREUZVJSENOSTJ MILORDU prije naše ere bila stisnuta Dalmacija u užem smislu ｲｩ ｪ･ｩＬ＠ bio je znan Grcima
kasnoga razdoblja pod imenom ParnrhaUassia2 , a zatim su ga Slaveni nazvali
FREDERICKU HERVEYJU' ｩｳｴｯｺｮ｡ｭ＠ nazivom Primorje. Iz Apijanovih3 se pripovijesti otkriva da su
BISKUPU LONDONDERRYJA, ovdje Ardijejci ili Vardejci imali velik broj gradova, dijelom svojih, dijelom na
PERU ffiSKE ITD. silu otetih od susjednih naroda koje su pokorili prije rimskih provala; a iz
Peutingerove se karte vidi da ih je ｰｯｲｩｬｮ＠ ostalo i nakon osvojenja, jer su se
u njima nastanili pobjednici koji su tu osnivali i nova gradska naselja. Kada bi
nam o toj ist ini nedostajali dok:lzi, ｯｩｧｬ･､｡ｮ＠ bi znak pružili ･ｳｴｩ＠ natpisi što se
pri kopanju zemlje na laze po rim mjestima blizu mora, a i po onima koja su
ｺ｡ｶ ｵ ･ ｮｩ ｪ ｡＠ ｭ ･ ｵ＠ brda.
Pitomost obale, plodnost zemljišta, povoljnosr položaja s obzirom na
O PRIMO RJ U ILl O KRAJU l'ARATHALASSIA U STARIH PISACA trgovinu unutrašnjih pokraj ina s morem i bogatstvo ribe u tim vodama morali
ašem. ､ｾｬｭＮ＠ ｮ ･ｾｭｯｮ｡＠ ｩｳｲ｡ｾ ｩ ｶ｡ｾ＠ ｰ ｾｩｲｯｮｨ＠ rajni koji vas ･ｳ ｴ ｯ＠ vodi su mamiti drevne narode da se tu nastane, koliko god bili barbarski; a zbog
V zabaccnun 1 krševitim purov1ma sro 1h rukad ili rijetko kada prohodiše
veliki ljudi, re onom prijateljstvu što ga darežljivo darujete onima koji ne žale ｰｲｩ｢ｪ･＠
nerazborite obrade okolnih brda i zbog ｳｪ･＠ šuma kojoj ･＠ ri narodi morati
da zadovolje svoje potrebe, možda ･＠ se ponoviti pogoršMje po·
truda i nevolje, pa se veru da bi u najvrlernijim i najsrrrnijim planinama ｩｲ｡ｬ＠ ､ｲｵｪ｡Ｌ＠ ｯｬｪｵｮ･＠ obalnih rala i bijesna nezajažljivost gorskih voda zbog ･ｧ｡＠
drevnu fizikalnu povijest našega globusa, dugovah, milorde, svoje prvo putO· je jedan dio toga kraja nenasranjiv.
vanje u Dalmaciju i žarku želju da se onamo vratim. U ｡ｳｵ＠ kada se ｩｮｬｯ＠ da Makarska je u naše dane jedini grad koji se tu ｳｵｲ･Ｌ＠ a po njegovu se
se moram ｯ､ｲ･ｩ＠ te misli i, prigrlivši vaše velikodušne prijedloge, ｰｲｩｪ･＠ na smještaju može tvrdio da je izrastao na razvalinama starog Plinijeva Rota·
razmatranje ｶ･ｩｨ＠ srvari u udaljenijim, pa i nepoznatim zemljama, prevladale neuma, a tO mora biti isto što i Dionov Retinum •. Podzemne spi lje, kojih u roj
su prilike zbog koj ih ponovo ｰｲｩｪ･ｯｨ＠ Jadran umjesto da plovim po Oceanu. okolici ima u velikom mnoštvu, odgovaraju onima što su se po ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲﾷ＠
O per sam pohodio onaj dio Dalmacije što ga imadoh ｡ｳｴ＠ brlO proputovari u voj ｰｲｩ＠ oko Rerinuma ｺ｡ｶ ｬ ｡ｩ ｬ ･＠ u utrobu brda i kamo su se povukli Rcrinjani
ｶ｡ｾ･ ｭ＠ društvu;.! ｲ ｡ ｵｮ ｡ｪ ｵ ｩ＠ kako moram provesti još dvij e godine u toj zemlji, kada su zapali li svoj grad zajedno s Rimljanima koji su ga bili osvojili na juriš.
pnbav•h unnprrJcdne obavijesti ｺ｡ ｬ ｡ｺ･ ｩ＠ i u one krajeve kamo vam vaši žurni Potpuno uništenje Rcrinuma ipak nije uzrokovalo potpuno napuštanje toga
poslovi nisu dopustili ｩ ｩＮ＠ Moj naumljeni pohod pretrpio je jednu nepredvidivu mjesta ; ono se u Prokopija zove ｍｴｾ ｣ ｢ｩｲｴｾｭ Ｌ＠ a u VJ ｳ ｴ ｯ ｬ ｪ ･ｵ＠ nc:>si imc Muca-
promjenu; sroga sam se morao zadovoljiti on im malim što sam vidio, a zbog rum. Iz Salonitanskoga koncila, šro nam ga je ｳ ｡ ｵ ｶ｡ｯ＠ Toma Arhidakon,
nužnosti da svijetu pokažem kako nisam dangubio, dadoh svojim zapaža· otkriva se da je u ono dob:l bila ustanovljena biskupija u Mucarumu.
njima onaj oblik za koji su bila podobna, a ne onaj koji bih im' bio volio dari Nadgrobni kamen Stjepana, koji je prvi sjedio na roj stolici, iskopan je u naše
da sam ih obavio kako je trebalo. vrijeme. Malo poslije došli su Avari, re zauzel.i Primorje i Neretljansko polje; ri
Uzdam sc roliko u dobrom vaše duše, milorde, da se 7.avaravam kako se krajevi rada dobiše ime Pagania, jer su ovi novi gosti bili idolopoklonici, a u
ｮ･ｴ＠ naljutiti kada vidite da su neka od njih ｵｰ･ｮ｡＠ vama, i kako ･ｴ＠ se Iliriku se ｶ･＠ rada kao njihova oznaka upotrebljavalo ime Pogoui. Moie se
nj.ima strpljivo pozabaviti kao dokazom trajna spomena, zahvalnosti i nježno· prerposraviri da je Peuringerova I11oronio drugi naziv za ovaj komad primor·
sn što me s vama združuju i šro ･＠ me zauvijek sjedinjavati ｵｮ｡ｴｯ＠ daljini. skoga kraja oreroga od Narone koja mu je bila prijestolnica, ako pak nije
razboritije ｩ ｴ ｡ ｴ ｩ＠ Moronio, kao Toma ａｲ ｨ ｩ ｡ｫ ｯ ｮ Ｌ＠ u kojem bi ｳｬｵ｡ｪ＠ ta
barbarska ｲ ｩ ｪ･＠ odgovarala ｲｩ ｪ ･ｩｭ｡＠ Parathallassia i Primorje. Anonim iz
1. O gradu Makarskoj 4
Ravenne uzima Mucaru m umjesto lnaronije koja je na karti imenovana
dvanaest milja ｩ ｳ ｴ ｯ ｮ ｯ＠ od O naeuma ili Omiša; Mucarum bi pak Stajao sedam
Onaj dio obale što se proteže ｩｺｭ ･ ｵ＠ rijeka Ceri ne i Neretve, od kojih su milja dalje, gdje se vide ｧ ｲ ｡･ｶ ｩ ｮ ･＠ bez naslova. Porfirogenet daje Makarskoj
prvoj stari pisci dali ime Nestt<s i Ti/urus, a drugoj Naro, gdje je dva ｳｴｯ ｬｪ ･｡＠
• D IO. CAss. Ub. LVI.
.
1
Frodcrkk ａｵｧｳｾ＠ H"':'·cy (1730-1803), ｰｲｯｴＮＭｳ｡ｮｾｫｩ＠
'
btskup it Derryja (Londonderry) u
1 Fort:is piše Paratalassia.
ｓＱ＼ｶｾ＠ IrskOJ. S ｆｾｲｴｩｓｏｭ＠ b>O ｾ＠ mans<Venom putovanJu od Puk, gdic su se sasrali, i zajedno . ' Apijan, rimski ｾｩ｜ｲ＠ gr&os pori,ekl'! it 2. St. n. e. Roden u Aleksandriji, na gr&on••
ＢＺＧｬｾｳ｡ｯ＠ Runsku bistort/U u Ｒｾ＠ knjtgc, od kOJih J<' ll ｳ｡ｵｶｮｯＮ＠ Vrlo V3ina knjigo o osvajanju
krmu ｬｾ＠ pt<ko RovuiJ." u Ankonu, do Napulja i u Manfrcdoniju, • ond3.., dul Dalmacije ｶｲＮＡｬｩ＠ u llinJe.
ｖｾｊｕＮ＠ Smbt\--etu ｵＡ｡ｶ＠ prirode, 3 isto t-ako i bor-ac u n:.wnopraYnOSI: k:uolik.a u ｳＬ ﾷｾ･ｭｯＬ＠
Irsko). • Anonim iz Rovennc CG.osnphus Ravmnas), pobliže ｮｱ＾＼Ｚｾｴ＠ pisac •z 6. lli 7. "· n. •·
Izvornik njegovih djeb bo i Peuringcrovo1 kllrti.
212
213
 ime Mocros i od nje tvori glavni grad jedne od triju županija ｯ｢ｵｨｶ｡･ｮｩ＠ ske istakao monsmJor ｋ｡､ｩ Ｖ
Ｌ＠ splitski nadbiskup, koji je objavio jednu
granicama Pagar\ije, ro jest ｩｺｭ･ｵ＠ ｵ｡＠ spomenutih rijeka i morske obale. teologiju morala na slavensk0111e za uporabu i lirskome glagoljaškom ｳｶ･ ｮﾭ
Kako je ime Paganija izvedeno od poganin, tako Mocros, te iskvareni oblici stvu koje je ｵｯｰ･＠ nije imalo, a svoju je knjižnicu, opskrbljenu dobrim
Mucarum, Muchirum i ｍｵ ｩ ｾ ｨｩｲｵｭ＠ vjerojatno ｰｯｴ ｪ ･ ｵ＠ od ｲｩｪ･＠ mokar koja crkvenim knjigama, ostavio ｺ｡ｶｩｪｵ＠ kao veoma ｰｲ･ｯｵ ｬｪｩｶ＠ primjer. ｉ ｺ ｭ･ｵ＠
ｺ ｮ｡ｩ＠ isto šro i vlažan, ｮ｡ｭｯ･Ｌ＠ pa stoga veoma ｰｲｩｬ＠ položaju Makarske pisaca Makarana ne smije se prešutjeti fra Andriju ｋ ｡ ｩ｡＠ ｍｩｯ｡ Ｗ＠
koji je
koju ｰｬ ｡ｵ＠ nepresušni potoci. Pošto je nekoliko ｳ ｴ ｯｬｪ･｡＠ bi la dijelom neret ljan- objavio zbirku ｪｵｮ｡ｫｩｨ＠ narodnih pje.sama, premda je izbor ｮ ｡ ｩｮｯ＠ s malo
ske države, kada su uništeni ti gusari, Makarska je s ostatkom Primorja prešla dobra ukusa, a s još manje kriterija u nju ｵｫｬｪｩｯ＠ mnoštvo nepotrebnih i
u podaništvo raznih ｫｲ ｡ｮｳ ｫｩｨ＠ vladara kasnog razdoblja, ｡ｳ＠ manjih, ｡ｳ＠ apokrifnih stvari.
ｶ･ｩｨＬ＠ zatim je bila pokorna osman lijskoj Poeti. da bi naposljetku dobrovoljno Tlo na kojemu je ｳ｡ ｧｲ｡ ･ ｮ｡＠ Makarska vrlo je povoljno za proizvodnju
pristupila Prejasnoj Republici koja ju je prihvatila i obasula povlasticama. ulja, vina, bajama, murvi, meda i pomalo žita. Zemljište je lagano i šljunko-
viro, a ne manjka mu vlage kao ｯ｢ｩｮ＠ drugim obalnim krajevima u Dalma-
Kakvo god se mišljenje prihvatilo o prvom imenu i položaju Makarske,
ciji. ｏｩｧｬ･､ｮｯ＠ se vidi da su vanjsku površinu stvorile malene bujice; i re isre
pouzdano je da u naše vrijeme u njoj ne preostade ništa iz starine. Sva je
bujice iskopale su korita u tvadma što su ih ｮ･ｫｯ＠ smrvi te. Izvor vode zvan
ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ iznova i jedini je dalmatinski grad u kojemu se ne vide mševne ｫｵ･＠
Vrutak presijeca gradski trg; voda ipak nije rako slatka da bi mogla služiti za
i razvaline. Opseg joj je malen, stanovništvo malobcojno; nema nikakvih
zdravo ｰｩ･ Ｌ＠ premda izbija na mjestu koje je mnogo podignuto iznad morske
ｵｴｶｲ･ｮ ｪ ｡Ｌ＠ lišena je ｡ｫ＠ vrata i zidina, bez obzira na ono što kažu suvremeni
razine. Narod uzima laku i vrlo ｩ ｳ ｮｴ＠ vodu s poroka ｂｵ､ｩ･ｶ｣＠ koji se spušta
geografi, a napose Busching koji ｴ｡ｫｯ ･ｲ＠ pravi veliku grešku ｳｴ｡ｶｬｪｵｩ＠ je na
vrh nekoga brda. Ona je u podnožju velike planine i pruža se duž obale svoje iz seoceta Korišine i ｵｴｪ･＠ u more blizu Makarske.
ｕｮ｡ｴｯ＠ šljunku što ga gorske vode snašaju na obalu, ｩ ｮｩ＠ se da se u tom
malene i ne najbolje luke* na ravnu mjestu. Zrak ovoga kraja nije bio osobito
ｰｯ､ｲｵ ｪ ｵ＠ more širilo i da se trajno širi. Za minna vremena u ｬｵｫｯｭ＠ se zaljevu
zdrav u minulim vremenina; ljeti ga je slankasta ｭｯｶ｡ｲ＠ ispunjavala kužnim
isparenjima. Stanovnici su ｯ､ ｬｵ ｩｬ ｩ＠ da je spoje s morem ｺ ｮ｡ｪｵｩ＠ dobro da vidi pod vodom komad zidine koji ｪ｡ｭｮｯ＠ nije ｳ｡ ｧｲ｡ ･ｮ＠ ispod valova u
ｫｯｭ｡､ｩ＠ niska zemljišta, poplavljena ｺ｡ｧ･ｮｩｭ＠ vodama, kvari zrak na drevno doba; a hrid Sv. Petar, koja štiti istu lu ku, stalno se, iako ne brzo,
mnogo ｶ ･ｭ＠ ｰｯ､ｲｵｪ［＠ i zaista, ishod je savršeno odgovorio njihovim urušava od žestine valova, kao i drugi rtovi na roj obali. Obližnja ｭｯｶ ｡ ｲ｡Ｌ＠

rodoljubnim ciljevima, jer stanovništvo raste i uživa u mnogo boljem zdravlju gdje su se u posljednje vrijeme usrajavale vode jer nisu mogle slobodno otjecati
nego prijašnjih godina. u more, ｴ ｡ｫｯ･ｲ＠ je pružila dokaz roga podizanja razine. Kada se ru kopalo
spoj o kojemu sam govorio, ｮ ｡ ･ｮｩ＠ su ostaci ｶ･ｬｩ｡ｮｳｴ＠ grobnice i komadi
Makarani imaju veoma živahan duh i posebno su skloni trgovanju. divnih stupova. U Makarskoj sam vidio prel ijepu zlatnu medalju Marka Julija
Izvrsno uspijevaju i u književnosti; a dokle još mogu ｳｴｩ＠ u kulturi duha Filipa, ｩｺｶ｡ ･ｮ ｵ＠ iz tih temelja koji isprva ｪ ｡ｭｮｯ＠ nisu bili postavljeni na
vlastitim je primjerom dokazao grof opat Klement ｇｲｵ｢ｩ ｩ Ｏ＠ ｲｯ･ｮ＠ u Makar- poplavljenu mjesnt.
skoj u staroj i plemenitoj obitelji, kojega je prošle 1773. godine smrt prerano
orela književnoj republici, domovini kojoj bijaše dika, putnicima koji su od
njega dobivali znanje i plemenito gostoljublje i svim dobrim ljudima koji su ga 2. Planina Biokova ili Biokovo koia se diže nad Makarskom
s pravom ljubili. Vjerojatno je ostavio mnoge vrijedne stvari u rukopisu, ｭ･ｵ＠
kojima poseban spomen zaslužuju Storia Narentina, dovedena do sretna Najviša planina što se diže duž obala Primorja jest Biokova kojoj u
završetka, re Trattato delle Origini ed Analogie della Lingua Slavonica, djelo podnožju leži grad Makarska. Ona se izdaleka doima bijelom i bez ､ｲｶ ･｡Ｌ＠ pa
puno revne ｵ･ｮｯｳｴｩ Ｎ＠ O vaj ｵ･ｮｩ＠ ｯｶ ｪ ･ ｫ＠ zlatne naravi bio se povukao u neku joj. istodobno dobro pristaju oba imena, Albi um i Adrium, što ih je u starini
seosku ｫｵ＠ gdje se primjerom bio prihvatio reforme zaostale poljoprivrede nosila. Gol, kamenit i vrletan izgled ove nenaseljene planine pokazuje sve loše
ｭ･ｵ＠ Primorcima, ｢｡ｶ ･ ｩ＠ se kao s.mireni filozof ｺｮ｡ｯｵ＠ i ｫｵ｡ｪｩ＠ prave osobine dovoljne da ｯｶｪ･ｫ｡＠ odvrate od penjanja. Po njoj se ne može putovati
užitke ｳ｡ｭｯ･＠ koja mu je postala ugodna i mila. Kao što se njegova plemen ita
obitelj istakla ｭ･ｵ＠ drugima tako se ｭ･ｵ＠ književnicima ｧｲ｡ｮｩｭ＠ Makar- 6 Amon ｋ｡､Ｇ ｩ ｾ＠ rode-n u poznatoj mak;uskoj obiteJji ｋ｡ ｩ｡Ｎ＠ vtarivši se s.a studija u haliji,
postaje kanonik makarski, ｡ ｲｨ ｩ｡ｫ ｯｮ＠ zadarski, 1722. imenovan t:ro$ir-skim biskupom, od 1730.
nadbiskup splir.ski. Za hrvatsko ｳｶ･ｮｴｯ＠ svojih biskupija sasravio 1 izdao Bogoslov;e ､ｩｬｯｲ･ｴｾ＠
• MArr, a i MARTINIERE, u svojin'l: ｲｪ･ｮｩ｣ｭ｡＠ pr-idaju Makarskoj vclikl• luku. (tj. moralno bogoslovlje), 1729. godine. Umro je 1745.
ｾｬ ･ｭ＠ ｃｲｵ｢ｩＡ＠
1
. ( 1725-1773), filolog i.arheolog! nadbiskupski •.udi tor i rektor splitskog 7
Andrija ｋ ｡ｩ＠ ｍｩｯ＠ (1704-1760), franjevac, prosvjetitelj i ｰｪｾｮｩｫＮ＠ Najbolje i najpozna-
SJememsta. NaJpoznattje mu JC dJelo o glagoJpc• (h1 orrgmem et lnstortam alphabeti sclavcmici fije ｾｵ＠ je.djelo ｾ｡ ＺｴＸＰｖ＿ｲ＠ ugodtJi ｴｾ ｦＡ ｲｯ､｡＠ slovinskoga Ｈ ＱＷＵｾ＠ ), ｫｲｯｮ ｩ ｫｾＮｵ＠ ､ ･ｳｲ｡ｫ ｩｭ＠ ｳ ｴｩｨｯｶ ｾｭ｡＠ i
ｦｴｬｾｧ＿ｩ｣＠ vul$.0 Hier?nymiani ｾｩｳｱ｟ｵｴｯＬ＠ 1766), u kojem postavlja rezu da je glagoljicu izumio prOZI. kOJa pran nslovmsku .. pOVIJtSr od Aleksandra Vehkoga do ｰｬ ｳ･ｶ｡＠ vremena. lako Je od
FngJJac Fenestje. Stona Narentma 1 Trattat.Q delle origini ed analogie della lingua slavonica koja naroda preuzeo ､･ｳｴ ｲ｡ ｣ ｾ＠ nastoji da povijesna isrina bude osnova njegovih »pisama« kojima se
djela ovdje spominje Fortis ostaše u tukopisu. Ｙ｢ｲ｡＠ ponajprije najširim narodnim slojevima. fortis nije visoko cijenio nj<:-govo pjcsnilrvo.

214 215
 •

' '

l
ＬＮｾ＠ ....
 ni na kakvoj ｪ｡ｨｯ＠ životinji, pa je sroga nezgodno i pentrati se nogama i odgmi7A1 ti. Gospodin Bajamonti, pošro im je rekao mnoge stvari da spoznaju
rukama. ｒ｡､ ｯｺｮ ｬ ｯｾｲ＠ da podcm v:djcti /ede11ice ili prirodne zalihe leda, koji se nastmnost rakva mišljenja, podiže sa zemlje mrtvu životinju, koju su oni ｪｯｾ＠
usred žarke ljcrnc ｶｲｵ ｩ ｮ･＠ zadrli u jamama najvišega dijela planine, potakla izdaleka gledali ustrašen im ｯｩｭ｡Ｌ＠ i pooe prema njima da vide kako je 1.aism
me je da se pokušam na nju uspeti. Prcmili moj prijatdj gospodin Julije mnva. Ona dva divljaka odjednom zauzeše položaj kao da ･＠ ispaliti oba
Bajamonti pristao je dn me zdruti. Krenusmo u cik rore iz Makarske, s ••at rena oružja na njega, udarivši u psovke i ｮ｡ｪｯ､ｬｵｩ･＠ prijemje; i za isra je
dvojicom Primoraca ｶｯ､ｩ｡＠ bez kojih ne bi bio pošao moj oprezni drug, jer bila prava ｳｲ･｡＠ što naš prijatdj nije bacio prema njima mrrvu guju kako je b10
nije smarrao razboritim iz.loiiti se kakvu ｾｵｳｲ･＠ s hajducima od kojih mnogi, pokn1.ao da ･＠ ｵｩｭ＠ ti, jer bi u rom ｳｬｵ｡ｪ＠ bez sumnje bio ubijen isrog;o ｡ｳＮ＠
ｺ｡ｴｩ･ｮ＠ ｶｲｬ･ｭｾ＠ mjesta, ｩｬｮ ｾ＠ kao vukovi po ｰ･ｩｮ｡ｭ＠ Biokova. A ja, Zar onda mje 1mao krivo kada je poželio ｶｯ､ｩ･＠ Primorce za osobnu zašriru?
neobazri,•iji ili spravniji da ｲ｡ｵｮｭ＠ na valjanost rih odmetnika, koji su ro, na ｒ･ｮｯ＠ nam je 1.a n11hovo opravdanje da je praznovjerje uzrok svemu rome; ro
žalOSt, ･＠ Tbog pohlepe nekoga grabeilji,•a službenika negoli zato što su gore, vjere m1! Ako su za to sposobni, ja bih re ljude smarrao užasni ma, pa
ｵｩｮｬ＠ pravi ｺｬｯｩｮＬ＠ bio bih 1s.im rado ｰｯｾＮ＠ Hrbat planine sav je urušen, a makar 1h poricao 1 duh prave vjere.
najprohodnije staze kOJih smo se morali drian bijahu putovi kojima se slijeva
kišnica; šljunak i napuklo k:unen1e popušta h su nam pod nogama ｰｯ､ｳｪ･｡ｵｩ＠ 3. O ｾ ｡ｮｩ ｲ ｭ＠ po;auama 11 Prinl0lj11
me na ｭｵｮｯ＠ penjanJe na Vezuv, kamo sam imao ｡ｳｴ＠ da vas pratim, kada
nam se dešavalo da smo išli sropu naprijed a nalaz.ili se korak natrag. Kako kažu PnmoTCl, planina Biokovo šaJje vjerrove, krupe, kik i sve:
Lijep pogled na more, nove i otoke, u kojemu se odozgo savršeno uživa, promjene u zraku. Istina je da je ta planina njiho•·o mereorolos"ko ｫ｡ｚｊｩｾｴ･ Ｎ＠ O
sjevernim vjetrovima su i1.gradili veoma brižljiva zapažanja; vjerujem da
bijaše nam gorovo jedina nagrada ZJ naš trud. Ledenice, do kojih smo dugim i
pogibeljnim purom htjeli ｳｴｩ＠ ｳｫ｡ｵｩ＠ s kamena na kamen, nisu u ｰｯ･ｴｫｵ＠ zasluiuju da ovdje budu iznijeta, jer mi je moj pokojni prijatelj opat ｇｲｵ｢ｩｾ＠
listopada više imale leda. Sišli smo u vrlo duboku provaliju koja prima tvrdio dn ih je iskustvom provjerio i našao ｴｯｮｩｭ｡Ｎ＠
svjetlost odozgo, a zarim sc sa strane grana tko zna koliko u utrobu planine; ru Prije nego što zapuše sjeverac, ako na Biokovu ima magle, ona se di7.e uvis
zatekosmo veoma oštru studen. Izvana vidjesmo drvena pojilišta gdje pastiri razbijena no ｴｩ ｳ ｵ ＠ ｮ｡ ｩｮ｡ ［＠ nutrina planine huji, zatim veoma jako ｢ｵ ｩ［＠ ua k
znadu orapati lcd i snijeg za svoja stada. Na planini gotovo ｵｯｰ･＠ nema se umiri. Ako na Biokovu nema magle, sjeverac najavljuju oblaci, ravnom·
､ｲｶ･ ｡Ｌ＠ ｡ｫ＠ ni u ｮ｡ｪ･ｰｲｩｳｵ ｮｩｪｭ＠ dubin ama; veoma rijetko, u razmjeru s jcrno rastegnuti po rom kom<tdu neba, i ｮ ･ｯ ｢ｩ ｮ｡＠ oštcina zraka. Pasti ri kažu, a
ｩＱ Ｑｩ＠ sc dn ro ｩｮｪ ･ ｮ ｩ｣･＠ pokazuju , da sjeverni vjerar izlazi iz planinskih ponorn .
njezinom ｶ･ ｬ ｩ ｩ ｮ ｯ ｭＬ＠ vide sc ost:lci stare šume kojih bi ipak treba lo biti daleko
od naselja i na nedosnapnimmjestimn oda kle je prijevoz vel ikih trupaca ｦｩｺｫ＠ Pouzdano je da on s vrha silazi prema moru kao silovira i iznenadna bujica.
ｮ･ｭｯｧｵ Ｎ＠ Ali oganj što ga pa le pastiri, ponekad da sc ogriju a ponekad da
Eolovc spilje, smještene u visokim planinama, i oluje, koje sc kod starih
uživaju u divljem priz.oru, uništio je i njih. Kaiu da su požari, izazvani rako pjesni b razorno spuštaju s visoka, dokazuju da su ta zapažanja nasrala ｮ ･ ｫ ｯ＠
bezazlenim razlozimn, poneki put rrnjali mjesecima. u najkultumijim narodima. l Scncka8 je mislio da se vjerri ｯｳ ｬｯ｢｡ｪｵ＠ iz
Visoki dio Biokova sastavljen je od ｰｪ･｣ｮ｡ｫ＠ i ｯ｢ｩｮ｡＠ ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｲ＠ mra· podzemnih bezdana, re prolnc kroz. otvore na zemlji. Kada se zbog kojega
mora. Kako u gromadama prve smjese, tako se i u gromadama druge nalaze god razloga 7.:lpale ｾｕｩｮ｣＠ u unutrašnjosti planine, zavladaju sjeverni vjerrovi
razbacani komadi uglnsra kremena koji je iz.vana ispucao i pun morskih srednje snage (kao što su osrednje potonule zapaljene šumovite udoline) sve
tjelešaca, a iznutra pak rvrd, jedinsrven, poluproziran i zgodan za veoma dok traje po7.ar; ali uzrokuJU dugu sušu. U vezi s rim valja podsjetiti na ono iro
sjajno i ｵｪ･､ｮ｡ｯ＠ ｧｬ｡ｮｪ･Ｎ＠ Podnožje ove planine pruža se duž mora s se ｩ ｴ ｡＠ o Senjamma u povije!.ti ｭｬ･ｴ｡ｫｩｨ＠ ratova protiv uskoka. Pisci tvrde da
jednoga kraja makarskoga ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ na drugi, pa prema rome njezinoj lirogra· su ti lupcii, ｰ｡ｬ･ｩ＠ velike varre po šumama ili ｮ｡｢｣ｵｪｩ＠ velike ｫｯｬｩｮ･＠
fiji pripadaju svi fosili o kojima ･＠ ｶＺｾ＠ ljati da vam, u ｯｾＢｏｭｵ＠ mojemu ､ｵｧ［ｯｫｭ＠ zapaiJCmh grana u provaliJe, pobudivali vjetar koji je neprijateljskim brodo-
govoru, reknem koju ｲｩｪ･＠ onako kako se budem doticao ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ mjesta gdje VIma ｰｲｩｪ･ｯ＠ pristaJanJe uz njiho'-c obale, a ponekad ih je odvodio u propast u
sam ih zapažao i skupljao. onome \"COma pogtbeljnome ｍｯｲｬ｡ｫｭ＠ kanalu. Kada je planina dovoljno
ｾｫｲ｡＠ od kik, SJeverac ne puk ili, ako se podigne za kratko vrijeme, ne
Ali prije nego šro završ1m govor111o svom putu na Biokovo, želim dodati
ｏｊ｡ｶ＠ Vlk nego što je porrtbno da se osuši planina. Ali sjeverac se diže ako
jednu malu zgodu ｾｴｯ＠ nam se tbila na silasku s ove planine, kako bih vam
prikazao karakter seljaka Primoraca. Dva ｯｶｪ･ ｡＠ ｫ šro su išla pred nama pod posliJe duge suk padne ｫｾ｡＠ u malim ｫｯｬｩｮ｡ｭ［＠ ako u tom ｳｬｵ｡ｪ＠ nema
oružjem, prema ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ rog., naroda, susrerok na puru zmiju koja je mirno bure, znak je da JC blizu jugovina. Ako se poslije dvadeset ･ｴｩｲ＠ sata bure nebo
išla za svojim poslom. l jedan i drugi uzbudcno pohitaše da je ubiju kamenjem savrkno ne ratvedri, znak je da ･＠ raj isti vjerar dugo potrajati ili ･＠ se
i to su tvrdoglavo ｵｩｮｬ＠ ｵｮ｡ｲｯ＠ nakm miješanju, ｧｯｶｲ･ｩ＠ da je ona ｮ･ｩｳｲ＠ 1 LucoJ< Anej Sencko (oko 4. p. n. ＼Ｎｾ＠ n. e) folowf, pravnik. odgojioelj ｣ｾｲＮｳ＠ Neron•
duh skriven u roj spodobi; ｡ ｫ＠ su od užasa zaobišli put kojim je mogla dr.amat•k. ｆｯｮＮｾ＠ ovd,c ｲｭｾｨ＠ ponaJpnJC' na Senekino djelo Natlwales qu.aesti<Jnes. '

218 219
 promijeniti na jugo. Bura ｯ｢ｩｮ＠ traje neparan broj dana, to jest jedan, tri , pet, Kišno doba u Primorju pada na ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ jesen i i svršetak zime. Ako su
sedam, devet, pa sve do trinaest ili petnaest dana za redom. ｏ｢ｩｮｯ＠ se ovaj zima ili ljeto veoma kišoviti, to je ｰｯｲ･ｭ｡ｪ［＠ tako su zapazili da blaga zima
vjetar podiže s izlaskom sunca i mjeseca, ili s njihovim zalazom;. pred zoru i daje olujno ljeto. Kišovito ljeto daje dobar urod ulja, ali malo vina, i obmuro;
oko podne popušta, a ponekad prestane, ali ako to ne ｵｩｮＬ＠ znak je ｯｩｴ＠ da ali ako je zima bila kišovita, a ｰｲｯ ｬ ｪ･＠ i ljeto sušni, oskudica je u svakom
mora dugo bješnjeti. Postoji jedan ｰ ･ｲ ｩｯ､ ｡ｮ＠ sjeverni vjetar koji se redovito pdnosu. Kada je godišnje doba previše kišovito, za vedrih ｮｯｩ＠ zna pasti
ｯｳ ｪ ･｡＠ oko sedmoga, sedamnaestoga i dvadeset sedmoga dana ožujka; ali crvenkasta rosa koju osobito dobro može zapaziti onaj tko putuje morem;
najtrajniji je onaj koji puše oko blagdana Duhova, pa stoga ima ime duhov· smatra se da od nje dolazi ｰｬ｡ｭ･ｮｪ＠ na loze.
ｩ｣｡ Ｎ＠ Tvrde da bura, ako je blaga u to vrijeme, mora takva biti i.u toku cijelog Pred ｂｯｩ＠ i u ｰｲｯｬ ｪ ･＠ duž ovih obala ｯｳｪ･｡ｵ＠ se zapadnjaci što ｮ｡ｪ･＠
ostatka ljeta. Ako ovaj vjetar puše umjereno, vjeruje se da je koristan, ｡ｫ＠ završavaju naglim olujama. Jugozapadni vjetrovi i garbin ovdje su ｲｪ ･ ｩ＠ u
potreban poslije cvata Joza i maslina, jer ｯ｢ｩｮ＠ nosi osušene cvjetove; usporedbi sa sjevernima, maestralima i jugom, pa stoga o njima nema potanj ih
jednako koristi kada zbog prevelike vlage loze obole od ｰｬ｡ｭ･ｮ ｪ ｡･Ｎ＠ Ali pravila.
najpogibeljnij i je zato što ljudima donosi grudobolju i ｺ ｬ ｯｵ､ｮ･＠ groznice, a Snijeg i led ne traju dugo u Primorju, pa ni na vrhu Biokova, premda se s
stoci sitnoga zuba smrt od srudeni kada je zatekne na planinskim pašnjacima. druge njegove strane i u ponorima ｰｬ｡ｮｩｾ･＠ Mosora ponekad ｯｵｶ｡ ｪ ｵ＠ od jedne
Po onome što kažu ribari, on odbija od obala mase ili jata riba selica; i godine do druge. Obilje snijega nosi obilje svakoga uroda, ali posebno ulja, to
naposljetku, kada pobjesni, trga, lomi i ｵｰ｡＠ nasade, suši i usitnjuje zemlju, više što ranije padne. Studen koja se prekasno javi vrlo je škodljiva, jer ｺ｡ｴ･＠
zatim je sa sobom diže u zrak ili je ostavlja iscrpljenu i bez rodne snage. biljni sok u gibanju. Zbog nje i sitna stoka trpi vdo teške gubitke. Ali studen
Pomorci se ne ｵｳｪ＠ zaploviti ｮｯｵ＠ kanalom ｩｺｭ･ｵ＠ Primorja i otoka ｂｲ｡＠ nikad nije veoma oštra u tim primorskim krajevima, ako je ne nosi sjeverac;
i Hvara ｢ｯｪ･ｩ＠ se ｴｲ･ｮｵ｡＠ žestine toga vjetra što se obara s planina ili bez njega je ondje mjesec ｳｩ ｪ ･｡ｮｪ＠ kao u nas travanj. Ljeto je gotovo cijelo
provaljuje iz drage Vrulje; zbog toga trgovina trpi mnoga zakašnjenja i štete. pretjerano ｶｭ･［＠ i u mjesecu rujnu ondje sam trpio toliku vrelinu zraka da
jugoviJ1a i maestral ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ naizmjence vladaju u Primorju, pa su ih zacijelo ni u Apuliji nisam gore prošao. Grad je ovdje manje ･ｳｴ＠ i sitniji nego u
promatrali ribari i mornari. Visoke vode ｰｲｯｩｵ＠ jugo, kao što niske izvanre- našem dijelu Italije.
dno najavljuju približavanje sjevernih vjetrova; isio tako izuzetna brlina
struja. Povremena se jugovina ｯｳｪ･｡＠ svake godine o Uskrsu; ona ne donosi
kiše nego roplinu; njezino je redovito razdoblje dvadeset dana, a znade 4. O moru koje ｰｬ｡･＠ Primorje; o njegovoj razini; o ribolovu.
prestati o zalazu sunca. Godina u kojoj ovaj vjetar ne puše na spomenuti ｮ｡ｩ＠
i u ｮ｡ｺ･ｯ＠ vrijeme ima ljeto gotovo lišeno maestrala, vihora i ｯ｢ｬ｡ｩｮ Ｎ＠ Na putu što sam ga imao ｡ｳｴ＠ ｰｲｯｩ＠ s vama povjerovao sam na raznim
Ova suha jugovina štetna je jer suši biljne klice; ljudima ne donos.i drugih mjestima da sam našao stalne i jasne znakove dizanja razine našega Jadrana; s
bolesti osim umora i zlovolje, pa su neraspoloženi, ali za naknadu imaju tim su se dizanjem od rimskih do naših vremena složili Manfredi i Zendrini, a
obilan ulov ribe, za koji se vjeruje da je njezina zasluga, napose kada je ･ｳｴｯ＠ sada ga neki ｰｯｲｩｵ＠ bez ikakve razborite osnove, štoviše u suprotnosti s
kišonosna, i dobru žetvu usjeva na planini. Kada ljeti maestral utihne jedan ｩｮｪ･｣｡ｭＬ＠ dok ostali s njime ne ｲ｡ｵｮ ｪ ｵ＠ ni u prilikama koje bi to
dan, to je znak juga ｳ ｬ ｪ･､ｧ｡＠ dana; jugo se zatim ponekad razvije u vihor. zahtijevale. Nije ｡ｳ＠ da se prikupe sva ｩｮｪ･｡＠ zapažanja što ih o rome
Vihori su nalik na groznicu; ako nisu kratkotrajni, ｶｲ｡ｪｵ＠ se i navaljuju dizanju razine pruža grad M leci, gdje vlada iz godine u godinu mora podizati
ｳｬｪ･､ｧ｡＠ dana oko iste ure. Možda bi se mogli ｰｲ･､ｶｩ｡ｴ＠ po tome urani li ili trgove što daju vodu javnim ｡ｴｲｮｪｭＬ＠ jer je od XVI ｳｴｯｬｪ･｡Ｌ＠ kada su one
zakasni gibanje zraka. ｐｲｩ｡＠ se da je u središnjoj Bosni prije nekog vremena ｶ･ｩｭ＠ dijelom obnovljene, do naših dana more nadvisilo ｰｬｯｮｩｫ･＠ za veli kih
pala kiša srdela, na velik užas i strahoru onih jadnih Turaka; ako je to istina, jugovina; gdje vode prodiru u nekoliko hramova koji su ｪ｡ｭｮｯ＠ bili tako
kriv je neki tajfun, jer su ･ｳｴ ｩ＠ ｴ｡ｾｶｩ＠ primjeri. podignuti da vjernici u njima budu na suhu; gdje je veliki Trg sv. Marka,
Ako se ljeti na vedru nebu ukažu munje, to je predznak duge suše, ali ako usprkos novom ｰｬｯｮｩｫｵ＠ i povišenjima koja su na njemu izvršena, oi,! vremena
､ｯｵ＠ iz kojega bremenita oblaka, najavljuju skupljanje nekog vihora i žestoke do vremena poplavljen; gdje u ｴ ｲｧｯｶ｡ｫ ｩｭ＠ spremištima za povodnja voda
kiše. Munje u doba zime, koje su ･ｳ ｴ ･＠ s druge strane našeg Jadrana, ｰｲｯｩｵ＠ premašuje ｰｲ･､ｶｩｮ＠ visine uz golemu štent i propadanje robe. I ove gradske
redovi.t o da vjetar mora ､ｯｩ＠ iz protivna smjera. Izuzetan tutanj mnogih štete, i rušenja nasipa, i nevolje što ih trpe naše uvale i one iz Comacchija, ｩ ｪｩ＠
gromova ne ｯ｢･｡ｶ＠ obi.lnu kišu, pa o tome ima ilirska poslovica: • Kad ｶ･＠ se žitelji svagdan žale na razorno more; ｲｪ･ｩ｡＠ ruševina Juke u Anconi, koja se
grmi, manje ､｡＠ pade«. 9 više ni uz kakav trošak ne može dobro popraviti, i susjednoga brda, koje se
pred našim ｯｩｭ｡＠ ruši; grad Conca koji je potonuo nedaleko od Riminija;
9 Forris ovako zapisuje ovu ｵｺｲ･ｩ｣Ｚ＠ Kad vechie. garmi magna dasgia pade. podvodni temelji Ciparuma u Istri, koji je uništen u IX ｳｴｯ ｬ ｪ･ｵＬ＠ i tolika druga

220 221
 ｯ､ｧｶ｡ｲｪｵ＠ zapažanja ne kanim iznositi. Moram vam govoriti o onome što rijeke; u ｧｲ｡ｩ＠ ｲ ｯｧＺｾ＠ istog oroka osrali su i drugi prepoznarljivi waci drevnih
se odnosi na morsku razinu duž obale Primorja. korita. Tako ostadoše i na oroku Hvaru, o ･ｭ ｵ＠ ｵ＠ govoriti u svoje vrijeme.
Na cijeloj obali od ｵ｡＠ Cetine do ｵ｡＠ Neretve more je vidljivo izgubilo Dno je mora u Primorju nejednako; ipak, dubina je vode sra.l no zna1nn u
od svoje ｮ･ｫ｡､ｾｪ＠ površinske proteinosti. Stjunak, zemlja i pijesak što ih s sredini kanala koji odvaja otoke od kopna i morala bi premašivari stotinu i
planina snosi silina bujici zatrpali su uvale, re su od žala, koje je ｯ＠ ｮ･ｫ po svoj pedeset koraka. U zaljevu ｎ･ｲｴｾＬ＠ kao i izmedu Pelješca i Hvara, mnogo je
prilici bilo razve<kno, stvorili obalu izloženu vjetrovima i posve lišenu zaljeva. manja, re se ･ｳｴｯ＠ vidi dno. Dogodalo mi sc da sam u vodama kod rta ｓｵｲｪ｡＠
Sada more bJesm protiv tih novih zemlji;ta, pa ih toliko lakše izjeda koliko su na Hvaru vidio nešto ｾｴｯ＠ može ｰｲ･､ｯｩｴ＠ rast morskoga dna zbog ｰｲｩｮｾｴ｡ｪ＠
im dijelovi nepovezaniji. Koliko god bila velika oseka na rim mjestima gdje sc ljuskar:i i polip:i koji ru tvore koru o kojoj govori Donati u svom djelu Saggio
podlokana obala diže u pravno, nikada se ne otkriva nikakva druga gradivna di Storia Nalllrale dell' Adriatico (Ogled o prirodopisu jadrana). Ovaj je pisac
tvar osim gorskoga šljunka. Rtovi, koji na raznim mjestima zadiru u more s nakon dugih podvodnih 7.npaianja povjerovao kako može ｺ｡ｫｬｪｵｩｴ＠ da sc
kopna, umjesto da sc produljuju ili šire, što bi sc moralo ､ｯｧ｡ ｡ｴｩ＠ kada bi razina mora podiže u nekom razmjeru s podizanjem dna što ga uzrokuju
more (kako bi nekome moglo pasti na pamet) tjeralo na žalo svoj šljunak, ｲｩｪ･ｮ＠ nanosi i ta korn koju je našao na mnogim mjestima, a napose u ｶ･ｩｭ＠
gube iz dana u dan od svoje ｶ･ｬｩｮ＠ i posraju podvodne hridi, prevmure i dubinama. Odusrajem od ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ＠ da li podizanje dna uistinu pridonosi
odvaljenc od brda. podizanju voda u nekom morskom zaljevu gdje vode stižu iz oceana, odakle ･＠
Ovim ｯｰｩｭ＠ zapažanjima mogao sam dodati dva posebna na purovauju s t olako manjom ｶｪ･ｲｯ｡ｭｵ＠ ono pristizati, koliko ga prostor zbog punjenja
po Primol')u. Jedno mi je ｰｲｩｯ＠ natpis ｵｫｬｾｮ＠ u živcu litice pokraj obale u i 7.atrpavanja dna manje mogne pnmiti; ovdje ｵ＠ govoriti samo o onome što sc
ｩｶｯｧｵＬ＠ gdJe se govori ne samo o izvoru koji ru vi;e ne izbija nego i o dijelu odnosi na koru. Ona je kanda vrlo daleko od roga da se stvara na wakom
imanja, koje je on navodnjavao. Sada more icsroko mlati po ispisanoj hridi i mJestu; na nekim se dnima ｵｯｰ･＠ ne vidi niti se ikalcvim ｯｲｵ･ｭ＠ dade ｩｺｶｵ＠ s
ｶ･＠ je rrajntm udaranjem obalnoga šljunka mnogo oštetilo vrijedan spomenik doa; na drugima je ｶ･ｯｭ［ｾ＠ malena. Izvan spomenutog rra ｓｵｲｪ｡＠ vidi se u
koji više nije ｩｴ｡ｶ＠ ｩｴｬｪｶＮ＠ Imanje, vrt i barem staza kojom se odlazilo na ovaj plitkoj vodi gomila starih iara koje na rome mjesru borave barem ･ｲｭ｡｣ｳｴ＠
izvor što su, kako rvrdi veleštovani gospodin Girolamo Zanetri, pripadali caru ｳｲｯ ｬ ｪ｣ｮ［＠ mnoge su od rih iara rasute po ･ｲｩＬ＠ po dvije, po tri, daleko od
Licinijanu, potpuno su potonu li zajedno s njim u podignuto more. glavne hrpe. Nisu zakopane nego im se vidi više od pola tijela; uz osrednji
Rijeka Neretva i polje što ga ona plavi, gdje su pokopani osraci rrgovišr:.1 trošak i trud može sc poneku izvaditi iz mora. Imaju malo više od stope u
Narone, pružiše mi drugo zapažanje koje sc, na ža lost, može primijeniti i na promjeru, oko rri su visoke; ･ｳ ｴ ｯ＠ nose imc ｰｲｯ ｩ Ｎ ｺｶｯ｡ ｡＠ ispisano lijepim i
našu srrnnu gdje ｾ ｵ＠ Adria i Ravenna doživi jele istu sudbinu. Vode usporene u raspoz.natljivim rimskim sloviam. Ci ni se da ih je ondje pohranio brodolom
svom roku zbog ｯｰｲ･ｮ｡＠ rasta mora nanijele su oko ｵｮ＠ Neretve velik broj neke lade s tovarom ｰｯｳｵ｡Ｎ＠ Prorjccanje rolikih ｳｲｯ ｬ ｪ ･｡＠ nije ih skrilo pod
ｰｪ･｡ｮｩｨ＠ sprudova od kojih su ponegdje nnsmli niski i ｭｯｶ｡ｲｮｩ＠ otoci; ali korom morskih orpadnka ｾｲｯ＠ ju je ｰｲｯｵ｡ｶ＠ Donati niti je ta kora narasla
rome se prividnom produženju kopna more svakoga danaｰｯ､ｩｵ＠ ｯｳｶ･ｵｪ＠ sc debljom od pola palca na iarama koje su njome iznutra i izvana obloi.cne.
sve vik u korito re rijeke i ｳｩｬ･＠ nj<'zinc vode, ｳｰｲｩｪ･ｮ＠ u slobodnu izlijeva- Ona, dakle, vjerojarno nije tako ｯｰ･ｮｩｴ｡＠ ka.k o je oo možda povjerovao ili
nju, da se prošire po susjednoj ni1ini. T aj komad zemlje, koji ｮ･ｫｯ＠ bijaše pokazao da vjeruje, tc sc ne stvara tako brzo kako bi netko mogao pomisliu,
veoma plodan žimricama pod vlaUu procvata grada, sada je prostrana i pa se stoga ni morsko dno ne podiie toliko koliko sc vjeruje. Osim toga,
nezdrava ＱＧＰｶ｡ｲ＠ gdje jedva provodi kukavan ii vor bijedno i rijetko StallO\'· vjerojatno je i sukladno z.-.konima fizike da se nanosi rijeka, a ｪｯｾ＠ više bujici
ništvo. Ali ne ba bao težak porhvar da se ta nizinn ｵｩｮ＠ nasranjivom i plodnom; raloie na malim udaljenostima od ｵ［｡Ｌ＠ odakle više slijedi produženje kopna
ru bi se naišlo na manje ｴ･［ｫｯ｡＠ nego u predjelima donjegn Pada, ｵｺｩｭ｡ｪ＠ u nego koja druga promjena u morskom ｰｲｯｳｴ｡ｮｶｵｾＮ＠ Nema sumnje da bi ova
obzir ｲｮｬｩ･＠ osobine položaja; ali ｢ｵ､ｩ＠ da je sve u prirodnom stanju, more produženja obalnog ｺ･ｭｬｪｩｾｲ｡Ｌ＠ jednako kao zatrpavanja dann, izazvala poda za·
je nagnalo rijeku da uzmakne i poplavi umljišre. Možda je i Skradinsko jezero nje razine nekog jezera, nli ne bi sc reklo da bi ro morala ｵｩｮｴ＠ u našemu
bilo ravnicn koju je nampala Krka prije nego ito joj je more suzbilo rok. moru koje se spaja i poravnavn s vanjskim vodama. Ali ｢ｵ､ｩ＠ da je podizanje
Kanal ｾｴｯ＠ dijeli poluotok Pelješac od kopna po svoj je prilici u pradavna razine od rimskih vremena do naših dana neosporna ｩｮｪ･｣｡＠ o kojoj, osim
vremena bio koritom rijeke Nererve. Brdo koje tvori taj poluorok nije vulkan- mojih sporncnurih dok:tzn, i Donati i7.nosi mnoge druge, valja ga objasniti
skoga podrijetla da bi se moglo ｲ･ｩ＠ kako se itdiglo iz zemlje ili iz vode taho
• Sro.., v.k ljudcon 1 poltpt ｾｲ｣＠

N-
kakvo sc vidi; ono je ｯｩｧｬ･､ｮ＠ odijeljeno od velike neprekidne mase koja n• ••k•'Of JN""! kori. to S<'O<l3 ,.jk pum nJrOO.·rm osaxrnu
lkosrunma > ｰｴＩ｜ﾷｃｬｶ｡＠ obu1om. pa k" >lOp podlU rnomw dno; romr ｰｴＩ｜Ｍ｣｡ｮｕ＠ mnos<> JC vtk
tvori kopno, a od nje su bez ikakve sumnje odijeljem i susjedni oroci. Na pomaplo • pomak propodon,c nd<os orob, bko .., ponekad doltach u rukm Jod<.mu; pa
ｓ･､ｲｵＬ＠ jadnom ｯｴｩｵ＠ gdje sranuju samo pastira, postoji kamenolom raložne >td ••• J>osl«b1r. kako JC nulno cb ".... morsko dno, ,. kako ｾ＠ • "l<ll"'' tm porosmm
cbuo \'Odt, nd.
rllOf"aJU
sedre koja moie svoje drevno podrijetlo vodi1i samo od neke ｶ｡ｰｮ･ｫ＠ DoMn p. Xl, Xli.

222 223
 nekim drugim ｶ･ｩｭ＠ i ｯｰ･ｮ ｩｴ ｩｪｭ＠ razlogom. ｉｳｰｯｭ＠ zemlje, kojom je poneki Primorskom kanalu ｴｲ｡ ･ｩ＠ pašu; još kažu .da osobito uživaju u paši raznih
domišljat ｯｶ ｪ ･ｫ＠ nastojao to ｰｲｯｮｵ｡ｩ＠ ne može tako dobro pristajati vrsta morskih kopriva, koje se u ribarskom ｮ｡ｲｪ ･ ｪｵ＠ zovu klobuci ili ･ｩｲＬ＠ a
mjestima s ｭｯｶ｡ｲｮｩ＠ ili kamenitim dnima gdje nastaje isti ｵｩｮ｡ｫ［＠ trebalo bi ｰｬｵｴ｡ｪｩ＠ na vjetru, stižu do obale. Skuše i srdele ih slijede ｰｯｫ｡ｺｵｪｩ＠ kako su
k rome neko neprekidno ｵ､ｯＬ＠ pa da se na primjer, u Mlecima sve ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ vrlo pohlepne na njih i druge srodne sluzaste životinje kojih se mnoštvo ｮｾ･＠
složno spuštaju, premda sve nisu jednake starosti niti podignute na tlu iste Ｂ＼ｓｴｯ＠ u mrežama, ali ih je veoma teško ｩｺｵ ｡ｶｴｩ＠ jer se izvan vode lako
naravt. raspadaju i ｩ･ｺ｡ｶｪｵＮ＠ Ribama selicama slasna je hrana i kukac zvan morska
Ne znam kako se ponaša more oko toga vašeg Otoka 10 na mjestima koja buha, koji bi nalikovao Linm\ovu Oniscusu asellusu, a pliva u rojevima po
su daleko od ｵ｡＠ bujica ili rijeka·, o kojima se ne može ｩｺｶｵ＠ nikakvo pravilo vodi; slasne su im 1 stanovite strige ､ｵｧ｡ｫ･＠ malo više od palca i pol, koje
jer je na njima previše vidlji vo ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ produženje zemljišta. Znam dobro ribar·i poznaju pod ｯｰｩｭ＠ imenom glistina, odnosno crvi, a poneko ih zove
da se na Baltiku (ako je vjerovati ｳｶｪ･ ､ｯ｡ｮｳｴｶｩｭ＠ Celsiusa i Dalina, te glistinama stonogama, to jest crvima sa stotinu nogu. Ovi jadni kukci ｯ｢ｩ ｮｯ＠
slavnom gospodinu Linneu) nasranjiva zemlja ｰｯｶ･｡＠ i da se more ｯｩｧ ｬ ･ﾭ ｮｯｵ＠ daju i mirnoj vodi vrlo živ srebrn sjaj koji mora biti njihova propast. Na
dno ｰｯｶｬ｡ｩ＠ ｳ ｰｵ ｴ｡ ｪ ｵｩ＠ razinu; ali po nekoj ｵ､ｮｯ ｪ＠ kobi i u to se umiješaše svoje veli ko veselje gledao sam ih ponekad u mrklini ljetnih ｮｯｩ＠ kako gmižu
teolozi sa sjevera (koj i opet loše govore o našima) i roliko probuši še ljudima po ｰｬｩｮ｡ｭ［＠ imali su ｳｲ･ｵ＠ što ne bijah neka skuša.
uši ｮｩｪ･ｵ ｩ＠ glasnim povicima sve što su spomenuti ｯｰ｡ｩ＠ ustvrdili da se više Osim lova na dvije spomenute vrste i mreža ｰｯｴ｣ｧ｡＠ koje se pritom
ne zna ･ｭｵ＠ treba vjerovati. upotrebljavaju, druge se mreže rabe za hvatanje girica (Smaris alcedo), proste i
Ali ja zabasah ｰｲｩｬｮｯ＠ daleko od Primorja, a da to nisam ni opazio; sime ribe koja se usoljuje kao blagodat za ubogi puk i za lovljenje glavatih
pustimo ih neka se prepiru do mile volje i vratimo se u naše vode. cipala što ih ribari nazivaju kiflama. Girice se lovi gotovo u svako godišnje
Ulov srdela i skuša bogatiji je od svih drugih duž obala Primorja. Vrijeme doba, a glavare ciple samo u jesen duž obala Primorja. Kada su velike kiše ili
za njegovo obavljanje pada u mrkl im ｮｯｩｭ｡［＠ ribu namamljuju ｡ｭ｣ｩ＠ koji se sjeverci, oni se znaju vrzmati oko ｵ｡＠ Neretve kamo dolaze obaviti svoje
zovu ｳｶｪ･｡ ｲ ｩ｣･＠ i na pramcu nose vatru od zapaljene ｳｭｲ･＠ ili jele, te je u svadbene ｳｶ･｡ ｮｯｳｴｩＮ＠ U lov na glavare ciple Primorci odlaze samo jednim
brojnim jatima vode u mreže blizu kopna. Svaka od tih mreža, koje se zovu ｡ｭ｣･＠ s posadom od devet ljudi, i to usred bijela dana; dva stražara zauzmu
ｰｯｴ･ｧ｡Ｌ＠ zahtijeva tri ｡ｭ｣ Ｚ＠ jedan ｶ･ｩ＠ u kojemu leži ra ｰｯｴ･ｧ｡Ｌ＠ te dva neko istaknuto mjesto na obali da po gibanju vode prepoznaju s koje strane
manja natovarena drvom koja služe kao ｶｯ､ｩ＠ ribi što je njihova svjetlost vabi sti.žu jata i da o' tome izvijeste one u ｡ｭ｣ｵ＠ koji vješto spuštaju ｰ ｯｴ･ｧ｡＠ na
te ih slijedi do mreža. Trinaest se ljudi bavi oko svake ｰｯｴ･ｧ｡＠ i oni postaju pravom mjestu i u pogodan ｡ｳＮ＠ S tim ribolovom, koji traje kratko vrijeme,
vrsni mornari poslije koje godine takve službe koja ih ･ｳｴｯ＠ tjera da se bore s ･ｳｴｯ＠ se kao za naknadu udružuje sklona ｳｲ･｡＠ ｺ｡ｨｶ ｬｪｵ ｩ＠ kojoj se nakon
iznenadnim olujama ili da snagom vesala ｰｯ｢ｪ･ｵ ｪｵ＠ ｡ｳ＠ uporne tišine, ｡ｳ＠ plovidbe od malo sati ｡ｭ｣ ｩ＠ ｶｲ｡ｪｵ＠ natovaren i plijenom. Primorci ｯ｢ｩｮ＠
protivne vjetrove. Nekad je ribarski zanat cvjetao u Dalmaciji; ali orkad su rasijecaju glavare ciple i ｭ ･ｵ＠ ih u sol, kako se radi u Comacchiju, ali re su ribe
njegove proizvode, koj i su se povoljno prodavali na kopnu, zbog ｰｯｪ･､ ｩ ｮ｡ｩｨ＠ ｶ･＠ u Dalmaciji; neki ribari, napose iz Makarske, vade iz njih mri jest koja se
probitaka malo-pomalo zamijenil i strani, umjesto da se usavrši i proširi, suši na suncu pa dugo traje i dobiva izvrstan okus. Sladokuscima je ona finija
izgubio je mnogu staru vještinu i danas je mnogo manje raširen nego što je bio od mrijesti iz ｇｲｫｯｧ｡＠ mora, iako su joj jajašca mnogo manja.
u minulim vremen ima. Jedna od zapreka širenju ribolova postala je i cijena Nije lako ｩｺｲ｡ｵｮｴ＠ koliko usoljene ribe godišnje izbacuje Primorje na
smolastih smrekovih i jelovih trijesaka koje tom stanovništvu ｩ ｳｫｬｪｵｩｶｯ＠ služe tržište; ta je ｧｲ｡＠ veoma loše ｳｲ･ ･ｮ｡＠ po cijeloj Dalmaciji, ｡ｫ＠ i na mjestima
za rasvjetu; ove dvije vrste drveta ｶ･＠ su gotovo iskorijenjene na obalnim gdje su prihodi od ribolova mnogo dostojniji razmišljanja. Sigurno je da se
brdima i otocima. Ta bi se ｴ･ｫｯ｡＠ lako mogla svladati ｵｶｯ ･ｮｪ ｭ＠ dobro, Makaran i (premda kao nagradu za dobrovoljno bavljenje imaju mnoge
ｵｳｫｬ｡･ｮ＠ fen jera, ｳｬｩｮ｡＠ onima što ih upotrebljavaju francuski ribari na povlastice pri dovoženju svojih proizvoda u ｭｬ･ｴ｡ｫｵ＠ luku) ｯ｢ ｩ ｮｯ＠ zadovolja-
Sredozemnom moru kada idu ｮｯｵ＠ u potragu za skušama i srdelama; tako bi vaju prodajom usoljenina strancima. T vrd e da ih je ｰｯｵ ｩ＠ lo iskustvo i da imaju
se smanjilo znatan dio troškova što ih iziskuje jedna ｰｯｴ･ｧ｡Ｌ＠ a uštedjelo bi se ｶ･ ｵ＠ korist ako posluju s kraljevskim ili papinskim trgovcima nego s našima.
i ｾ｡､＠ kojega ｯｶｪ･ｫ｡＠ koji je dragocjeno živo ｢ ｩ ･＠ u rijetko naseljenoj zemlji Posljednjih dvadeset godina vele da se r ibolov smanjio i da iz bavljenja njime
kakva je Dalmacija. ｩｺｶｬ｡ ･＠ dobit koja jedva pokriva troškove. Ali ja ne bih povjerovao da je rome
Lov na srdele i skuše ｰｯｩｮｪ･＠ s nadolaskom ｰｲｯｬｪ･｡＠ pa traje cijelo ljeto i · kriva riba i da u manjem izobilju dolazi u Primorski kanal ｴｲ｡･ｩ＠ pašu,
dobar dio jeseni, osim ｮｯｩ＠ oko uštapa koje su previše svijetle. Ribari vele da premda bi i to moglo biti istinito, pa bi trebalo okriviti pogoršanje 'dna uz
su zapazili kako jata ovih dviju vrsta ribe dolaze iz sredine mora i gube se po obalu na koje se, zajedno s vodama s planina ostalih bez šume, survavaju i
zemlja neugodna okusa i jalov šljunak. Meni se ipak ｩｮ＠ da je ｯｰ･＠ i sve ｶ･＠
10 • vašeg Otoka«, tj. Irske, odakle je bio F. Hervey. siromašenje dalmatinskog stanovništva glavni uzrok nevolja u ribarstvu;

224 l s Put pO O..lnu,ciji 225

 iznemoglost iz godine ·u godinu smanjuje broj ribarskih ｡ ｭ｡ ｣｡ Ｌ＠ pa se uslijed Ljosnarc što ·na ponckom mjesru glibovira dna narastu do visine od dvije stope
roga smanjuje broj hrabrih ribara što se otiskuju na more, re it njega ｩ ｺｶｬ｡･＠ daju lošu vrstu bisera olovne boje i onu svilu od koje sre vidjeli radove u
bogat plijen i za ｯ｢ ｬ ｡ｮｩｨ＠ ｮｯｩＬ＠ kako su ｮ･ ｫ ｯ＠ ｩ ｮｩｬＮ＠ Bilo bi nužno, a ne samo Dalmaciji. Ali prirodnjak koji bi se u cijelosti htio baviti istraživanjem
korisno, primjerenim poticajima promicati i umnOŽ<'lvari raj zanat tako da se školjaka i zoofira zacijelo bi na dnima Jadrana našao prostran pašnjak za
ribari uzajamno ispomažu. Državna bi mornarica time mnogo dobila, ada se i svoju znatiželju i mogao bi prikupiti velik broj ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩｨ＠ zapažanja, jer
ne spominje ｰｯｶ･｡ｮｪ＠ ｴｲｧｯｶ｡ｫｩｨ＠ proizvoda i robe što bi se odade moglo iskreno se može ｲ･ｩ＠ da su Marsigli i Donati jedva okrznuli ru bogatu žetvu.
ｩｺｶｵＮ＠ Vaš ､ｩｮ＠ narod, milorde, pruža sjajan primjer utjecaja ribarskoga Kameniti i drvenasti radovi polipa moraju biti jako umnoženi u podvodnim
zanara na p(>morske snage. Istina je da mi u jadranu nemamo kitove da se s dubinama, a nerijetko poneki komad šupljikastog ili ｯ｢ｩｮｧ｡＠ koralja izbije
njima borimo niti velike ｫ ｯｬｩｮ･＠ polarnih riba što preplavljuju sjeverna mora; napolje. ｖ｡･ｮｪ＠ ove posljednje vrste u naše je dane pomalo zanemareno, jer
ali takoder je istina da naša plovidba ｯ｢ｩｮ＠ nije upravljena prema Americi ni sc možda zbog niza neugodnih ｳｬｵ｡ｪ･ｶ＠ ogadilo koraljatima.
prema Kini, pa sroga ribar sviknut ploviti našim morem u kojemu god stanju
postaje vrlo okretan mornar za polTCbe koje imamo. 5. O ｴｲ ｡ｳ･ｬｪｾＱｩｭ＠ mjestima dui obale Primorja Uipadno i ｩｳｴｯｮ＠ od
Na sralne ribe što same lutaju, kao šro su zubaci, ugori, orade i ｳｬｩｮ･Ｌ＠
Makarske
ｯ｢ｩｮ＠ idu u lov takoder ｮｯｵ＠ na osvijetljenim ｡ｭ｣ｩ＠ i ｵ､･ｳｮｯ＠ su vješti
dok ih hvataju ostima, tO jest ､ｵｧ｡ｫｩｭ＠ drvenim kopljem ｯｪ｡ｮｩｭ＠ na kraju Od malenog seoceta Brela koje se diže na jednoj uzvisini uz. morsku obalu
željeznim ･ ｬｪ ･ｭ＠ koji ima wpce ｮ｡ ｩｮｪ･＠ u obliku udice. Tunjevi, palamide, blizu Vrulje, gdje se po svoj pr'ilici mora tražiti Pegunrium u srarih pisaca i
lice, sabljani i trupci rnkoder sc nerijetko ｮ｡ｵ＠ na makarskim trpezama. Porfi rogenetova Berullia, ｰｯｩｮｪ･＠ ｰｯ､ｲｵｪ･＠ Makarske. Malo zemljišta što se od
Dupini i pliskavice srodne njima slobodno tumaraju rim vodama; do sada podnožja planine pruža uz more ｴｶｯｲ･ｩ＠ prugu ravnog priobalja i susjedni
se nitko nije našao da pomisli kako ｩｺｶｵ＠ korist od re malene vrste kitova brežuljci ｰｲｩｬ ｮ ｯ＠ su slabo ｯ｢ｲ｡･ｮｩ［＠ njihov dobar dio ostavljen je za ispašu
našeg mora. Dalmatinski ribari goje svojevrsno prijateljstvo i zahvalnost životinja, iako bi bilo razborito u cijelom rome kraju ｰｯ､ｩ＠ vinograde. Ipak
prema dupinima ｰｲｩｳｵｪ＠ im u 7.aslugu što tjeraju ribe prema osvijetljenim golosr silne planine opravdava uporabu priobaloe zemlje. Usprkos ｰｲ･ｳｩｭ＠
｡ｭ｣ｩＬ＠ bilo da ih love ｰｯｲ｣ｧ｡ｭｮＬ＠ bi lo ostima ; u ovom posljednjem zapusima bure, ｩｴ ｡ｶｯ＠ je Maka rsko primorje vrlo pogodno za uzgoj maslina,
ｳｬｵ｡ｪ＠ ribari ne propušt:lju baciti iz ｡ ｭ｣｡＠ dupinu pokoju ｶ･ｵ＠ ribu kao da s loza i plemenita ｶｯ｡［＠ ovo se posljednje ovdje uvodi po uzoru na Polj ｩ｡ｮ･＠ koji
njime dijele plijen. Da su mi sc pruži li vrijeme i potrebna zgoda, bio bih ga uspješno goje duž svoje obale i njime unosno trguju, iako još nisu dospjeli
pokušao navesti nekog ribara koji je manje nerazborit od ostalih da shvati poboljšati vrsre cijepljenjem. Tu izvrsno uspijevaju maraske, vrsta višanja,
š retu što je re proždrljivc životinje nanose ribolovu i korist što se može ｩ ｺｶｵｩ＠ iz koje posebno daju okus rozoliju poznatom pod imenom maraskina što ga
njihova usoljena mesa i otopljene masti. proizvode mnoge tvornice u Dalmaciji, a ponajviše jedna glasovita u Zadru u
Tu ljani s<: rijetko kada pokazuju u Primorskom kanalu, ali se ･ｳｴｯ＠ vide vlasništvu gospode Carseniga.
pokraj ｵ ｡＠ Neretve. Oni vole dna koja su ispresijecana hridima i ｯｴｩ ｭ｡＠ Osim maslina i loza, najmarniji su proizvodi plodonosnih ｶｯ｡ｫ＠ na rom
jer mogu ･ｳｲｯ＠ izlaziti na zrak; stoga se nerijetko ｳ ｵｳｲ･ ｵ＠ duž obala lsrre i ｰｯ､ｲｵｪ＠ smokve i bajami. Uzgoj prvih dviju vrsta ｯｰ･ｮｩｴ＠ se ovdje slabo
ｭ･ｵ＠ otocima Kvarnera. Priobalni stanovnici pripisuju tom vodozemcu si lnu poznaje; na isrorn malenom imanju nalaze se pomiješane masline, smokve i
sklonost prema groždu i ozbiljno tvrde da on u doba zrenja ｮｯｵ＠ izlazi i zoblje bajami usred loza, a one se sade na ｭ･ｵｳｯ｢ｮｪ＠ udaljenosti od dvije stope i
grozdove što vise s loza. puštaju se da ｩｺ､Ｚｾｮｫ･＠ pružaju po zemlji. Godišnji prinos vinograda ne donosi
Tri vrste otrovnih ili škodljivih riba ･ｳ ｴ ｯ＠ se nadu u ribarskim mrežama: ni ･ｴｩｲ＠ posro ｰｲｯｳｪ･ｮ＠ zarade, ako se ｲ｡ｵｮｪ＠ rroškovi što ih oni zahtije-
riba zvana i utulja ili i utica zbog svoje iure boje, a to je morski pastrnjak, vaju. Loza traje najviše trideset godina; ali množina rolikih stabala što sišu isto
zatim pauk i ｫ｡ｲｰ･ｾ ｲ｡＠ ili riba štipavica. Orrov ovih rriju riba nastaje od uboda zemljište vrlo brzo nekriva njihovu srarosr, to prije što u rom kraju nema
bodlje šro je imaju na glavi, od koje se ribari pomno ｵｶ｡ｪＮ＠ Ako se ipak gnojiva zbog barbarskog ｯ｢ｩ｡ｪ＠ da se životinje puštaju rumarati i ｮｯｵＬ＠ ai
ｵｮ｡ｴｯ＠ oprezu na bodu, na ranu od škarpcnc pri vijaju ｵ＠ iste ribe; ozljedu od zbog vrlo malo knne. Kada ｳｫｯ ｮ｡ｪｵ＠ loze na nekom imanju, nema koristi
pauka i žutice ｬｩｪ･＠ bijelom ｩ ｵ ｪ＠ (rako kažu) kalamara koji se na njihovu saditi ih u sjeni, a s druge strane korist ne dopušta da se iskorijene ｶｯｫ･Ｎ＠ U
govoru kaže gotovo latinski lignja ili oliganj. Ali najbolji je od svib lijekova rakvu ｳ ｬｵ ｡ｪｵ＠ Primorci se ｯ､ｬｵｪ＠ zasijati re zemlje, pa rroše znoj i vrijeme u
ｶｲｳｴ＠ povez na ｯｺｬｩｪ･ｮｵ＠ mjesru i rez kroz koji ｩｳｴ･＠ zatrovana krv. Drhrulja nerazmjeru s ljerinom, jer njihova rala, ｰｲｩｬ｡ｧｯ･ｮ＠ malenoj pasmini volova,
je ovdje vrlo ･ｳ ｴ｡＠ i zove se tmak; ｵｲｮ･＠ noge koja na nju stane ili ruke koja plitko prodiru u polje. Ovi poljoprivredni nedostaci odgovaraju više-manje
je raknc nikad ne ｲＺｾｪ｣＠ dugo i nema posljedica. cijeloj pokrajini, pa uslijed njih narod, pošto se dobro ｮ｡ｭｵｩＬ＠ biva primoran
Skoljke u ovome moru nisu bogzna što, ni ｲ ｡ｺｮｯ ｬｩｫ ｯｵＬ＠ ni ljepotom. živjeti nekoliko mjeseci o d ivljem korijenju, je.r nama nikakve druge hrane.

226 227
 Sva sela u Primorju dobro su smještena i uživaju u izvrsnu zraku i dobroj i koje ima najncobradivije tlo ｺｮ｡ｪｵｩ＠ predobro da se poku.si izvršeni na
vodi. Bast, ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ na brežuljku, crpe vodu na izvoru blizll mora koji mjestima koja su blizu vode, ｺ｡ｴｩ･ｮ＠ od vjetra i s masnim dom, uspiju li, ne
malenoj skupini priobalni h ｫｵ｡＠ daje ime Baška Voda. T u se iz zemlje vade pripisuju u zaslugu razboritosTi ｵｺｧ｡ｪ＠ nego samo povoljnim uvjerima.
drevni natpisi i drugo ｯ｢ｲ｡･ｮ＠ kamenje. Jedan snap, nedavno ｮ｡･＠ ovdje, Mudri moj prijatelj želio je da se o ratarstvu raspravlja radije kroz iskustva
pružio mi je ｧｲ｡ｵ＠ za ｩｺｵ｡ｶｮｪ･Ｎ＠ ｎ｡ｩｮｪ･＠ je od vapnenca koji je sastavljen od zemljoposjednika nego kroz ｺ｡ｫｬｪｵｩｶｮ＠ i pretpostavke i ｰ｡｢ｩｲ･ｮｪ＠ ljudi
morskih krhotina, napose od kamenica i okamenjen ih bodlja i kora ježinaca; koji nemaju vlastita polja; sroga se malo oslanjao na ｰ･ｲｩｯ､ｮ＠ novine koje se
bimminozni curak, koji se u nj zavukao vjerojatno prije ｳｲｶ､ｮｵ｡Ｌ＠ dao mu je bave tim predmetom, a do pokusa nije nimalo držao ako nisu bili ｩｺｶｯ･ｮ＠ na
mrkosivu boju. Oni što stup izvadiše iz zem lje, osjetili su da se iz njega diže jak orvorenu. Po njegovu ｮ｡ｩｵ＠ mišljenja, kao što se u medicinske svrhe ne bi
miris paklinc ppd udarcima motika; zato su me poveli da ga vidim kao smjelo birati gorsko bilje prenijero u neki ｢ｯｴ｡ｮｩｫ＠ vrt nego ｳｾｭｯ＠ ono što se
zan imljivost. ·Zamolio sam da mi odbiju nekoliko ulomaka; oni su u ｡ｳｵ＠ bere po planinama, rako se ne bi smjelo cijeniti pokuse na zatvorenim,
razdvajanja ispuštati veoma jak vonj, a i sada ga ｩｺ ｬ ｵｪｬ｜＠ kada ih protrljaJ.ll pripravljenim i natopljenim zemljištima nego samo one koji uspijevaju na
jedan o d rugi. prostranim imanjima ili bregovima.
Brežuljci Basra leže uz podnožje Biokova i ｰｲｯ､ｵｪｩ＠ se prolaze iza grada Brežllljci u Primorju dijelom su kameniti, dijelom obradivi; ali je nužno
Makarske stalno naslonjeni na planinu. Na njima se vide zaseoci Velo Brdo, rabiti vještinu i rrud da se ｩｳｫｲ･＠ ovi posljednji koji nisu uvijek prirodno
Makar i Koriši na, a sa zadnjih se dvaju spuštaju ｰｯｲｩ＠ dobre vode što se podatni. Osim glinasdh i ilovasrih rala koja se ｳｵｲ･＠ u meku sranju, postoje i
poslije kratka puta irlijevaju ll more. Kane Dalmacije brkaju u ovom kraju sve poluokamenjeni slojevi iste naravi od kojih se, kada se us kopaju pa grumeni
položaje i rako ｵ､ｮｯｶ｡ｲ＠ iskrivljuju imena mjesni da bi dugo i ｭｵｮｯ＠ bilo o budu neko vrijeme izloženi djelovanju kiša i sunca, dobiva dobra podloga za
rome poranko govoriti; vama ･＠ biti lakše usporediti ih s mojom topograf- loze, ali nimalo pogodna za pothranjivanje maslina i proizvodnju žira. Ova
skom kartom što je popravijana, rako ｲ･ｩＬ＠ pedalj po pedalj duž re obale. vrsta zemlje, koja se raspada na najsitnije romboidne ､ｪ･ｬｩＬ＠ zove se u
Na ｰｯ､ｲｵｪ＠ malenog sela ｔｵ ･ｰ｡＠ pokraj mora stanovao je u divou Primorju bigar. Modrikasta glina ponekad je pomiješana s najsitnijim ｰｯｴﾭ
ljetnikovcu, ｳ｡ｧｲ･ｮｵ＠ s ukusom poput naših uz Brenm, opat ｇｲｵ｢ｩＬ＠ ｵ ･ｮ＠ i nim pijeskom ili ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｲｭ＠ zem ljama šro ｰｯｲｪ･ｵ＠ od otapanja ｶ｡ｰｮ･ｫｩｨ＠
koristan i gostolj ubiv filowf zbog ｩｪ･＠ ｵ＠ prerane smrti uvijek žaliti. Bio je mramora, i u rom ｳｬ ｵ ｡ｪｵ＠ donose dovoljan urod žira ako zbog ljetne suše ne
naumio vlastitim primjerom reformirati nerazumnu poljoprivredu Primoraca i postanu jalova. Na tim brežuljcima prevladava brusni kamen, Stanovnici ga
u tome bi zacijelo uspio da mu je dužina života bila razmjerna zasluzi. zovu brusnicom, u kojemu sc kadšto otkriju ulomci morskih tjelesa, a kadšto
ｇｲｵ｢ｩ＠ je krenuo od ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ＠ podneblja roga kraja i osobina zemljišta, ne. ｕｯｬｪｩｶ｡＠ je ｫ｡ｶｯ＠ ovoga kamena koji je izvana ponajviše mrkocrvcn, a
pa se nakon dugih i smišljenih zapažanja bio ｯ､ｬｵｩ＠ za nov ｮ｡ｩ＠ uzgoja. iznurra gotovo uvijek modar; oni koji moraju graditi na morskoj obali biraju
Loze s njegovih imanja u ｔｵ･ｰｩｭ｡＠ na obroncima brežuljaka bile su podig- ga ｩｺｭ･ｵ＠ svih ostalih vrsta za temelje. Ima na i slojeva vapnenca, re raw ih
nute rri stope od zemlje i vezane uz male štapove i kolce po dužini, nalik na smjesa mramora ｭ･ｵ＠ kojima i greben veoma plemenita crvena ｰｪ･ｮ｡ｫ＠
plotove pobodcne ｰｯｲ･ｮ＠ na smjer glavnoga vjetra koji je velika smcmja na imanjima knezova ｇｲｵ｢ｩ｡Ｎ＠ ｐ･ｮｪｵｩ＠ se uz korita bujica blizu divnog
nasadima što -se goje u tome kraju. ｉｺｭ･ｵ＠ jednoga i drugog plota ostajali su ljetnikovca, gdje sam ｫｯｮ｡ｩ＠ ｭ･ｵ＠ knjigama ponajboljeg prijatelja, prikupio
prikladni prosrod za usjeve, rako da su se s istog zemljišta odjednom dobivala sam mnogo ｲ｡ｺｬｩｴ＠ složenoga kamenja. Usjeci što su ih ｮ｡ｩｬ･＠ rc povremene
dva proizvoda, a nije se iscrpljivalo. ｇｲｯ･＠ je bolje sazrijevalo, bilo je obilnije vode nisu toliko duboko prokopani da bi se iz njih mogle ｩｺｶｵ＠ ｲｯｮ･＠ ideje o
i bolje ｫ｡ｶｯ･［＠ loze obrezivane kao na-talijanskim brežuljcima ｯ｢･｡ｶｬ＠ su nutarnjoj ｧｲ｡ｩ＠ bregova po ｩｪｭ＠ padinama one prave put, ｢ｵ､ｩ＠ da su
dulji žiyor. ｖｯｫ･＠ i murve ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ se vide posadcne oko ｯ｢ｲ｡･ｮｩｨ＠ polja ali njihova korita ｯ｢ｩｮ＠ porubljena tvarima što su u još drevni je doba sni jete s
tako da ne ｯｰｴ･ｲｵｪ＠ llSjeve ili loze i ne smetaju im. Taj mudri ｯｶ ｪ･ｫ＠ osobito vrha planine, prije nego što su ljudi odredili stalnu stazu buj icama. Pokraj
sc trudio posaditi masline duž putova, jer je zapazio znarnu razliku ｩｺｭ･ｵ＠ Gospine crkve u ｔｵ･ｰｩｭ｡＠ našao sam vrlo ｵ､ｮ ｵ＠ vrstu mramora koji je sav
staba la re vrste ｰｯｳ｡･ｮ＠ ih usred polja 'i onih što se nalne pokraj prolaza gdje prošaran krivudavim crvenim crticama šro goro,•o uvijek teku pravilno u
su plodonosnija i manje podložna jalovosti. Suhozidinc kojima su podzidana istom smjeru.
zemljišta u ｔｵ･ｰｩｭ｡＠ ｳｬｩｮ･＠ su onima što se grade bolje u Toskani i pokraj Blizu re poljske crkve, okruiene svetom šumom, mnogi su srari slavenski
Vicenze, odakle je opat uzeo i brdski plug na ･ｴｩｲ＠ ｫｯｲ｡＠ sa zapregom od grobovi ｢･ｾ＠ ikakva nal'pisa, ali s raznim bareljdima. Kamen na jednom od rih
･ｴｩｲ＠ vola, koji nisu upotrebljavali Primorci navikli ･ｰｲｫ｡ｴｩ＠ po zemlji vrlo grobova ima ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ odjevena ratnika što na glavi nosi svojevrsnu kapu na
laganim ralom što nema ｫｯｲ｡Ｌ＠ a vuku ga dvije male životinje. kojoj se llZdiže vrlo šiljast ntljac; na taj se ukras možda oslanja predaja da je
Da bi svojim pokusima obuhvado sve izuzetke, on je bio izabrao mjesto pod dm kamenom zakopana urroba nekoga ｭｬ･ｴ｡ｫｯｧ＠ duid:t koji je poginuo
koje je najviše izloženo vjetru; koje najviše rrpi od drugih nepogoda podneblja u ratu protiv Neretljana. Taj bi dužd mogao biti Pierro Candiano koji je

228 229
 poginuo za jednog pohoda na Neretljane blizu mjesta zvanog Mikulo. Ali po U Primorju je glasovira voda jednoga malog izvora što izbija iz gromade
tome grobu, koji sam zbog zanimljivosti d3o narisati, vidi se da je slavenski, a uzdignute nedaleko od ､ｲ｡ ｮｩｫ･＠ crkve i ｴ ･ｫｵｩ＠ kroza stijenu, slijeva se u more
slavenska je i šiljasta kapa, kako se vidi na ｰ･｡ｴｵ＠ što visi o jednoj povelji poslije nekoliko lakata putovanja. Kažu da je rako lagana i savršena kao voda
kralja Dabiše koja se mora nalazili medu spisima moga pokojnog prijatelja. iz ｎｯ ｾｲ･Ｌ＠ i bilo ih je koji su je s:nnogo godina ddali u bocama a da se nije
Na ｰｯ､ｲｵｪ＠ seoceta ｔｵ･ｰ｡＠ ｮ｡･ｩ＠ su rimski i ｧｲｫｩ＠ natpisi koji su kvarila; u svojoj jednosrovnoj medicini ti se stanovnici njome ･ｳｴｯ＠ i sretno
prenijeti u Italiju. Vjerojamo je da se !la polju zvanom ]avorac nalazio služe. Ona zaista posjeduje osobine što ih je zahtijevao Hipokrat, rc je
Prokopijev Laurent11m, jer ｺｮ｡･ｪ＠ obiju ｲｩｪ･＠ jednako pokazuje mjesto KOifPOTQTTJ, Kat YhVKVTQTTJ, Kat henTO"tQTTJ, Kat Aa)!JtpoTQTTJ•. Trebalo bi je
ｺ｡ｳ･ｮｯ＠ lovorima. Prirodne su spilje veoma ･ｳｲ＠ u toj okolici, a gotovo u analizom i ｶｩｾ･ｳｴｲｵｫｭ＠ pokusima u našim bolnicama ｴｯｮｩｪ･＠ usporediti, jer i
svakom zaseoku nalaze se utvrdene zidinama, tc ponekad tvrdavicama što stavka vode iz Nocere donosi državi svoru novca koja ｵｯｰ･＠ nije zanemariva.
pripadaju barbarskim ｳ ｴｯｬｪ･ ｩｭ｡＠ i gradireljstvu. Vjerojamo su u najdavnijim Istina je da bi ova dalmatinska voda zahtijevala rruda dok ne ｩｺ･＠ na glas, ali
vremenima služile kao ｵｴｯｩ ｴ･＠ za gusare, kao što u doba bliže nama poslužiše podrška nekoga hvališe u medicini mogla bi uspješno izvršiti i to ｵ､ｯＮ＠
kao zaklon stanovništvu presrra.šenu ｵｳｫｯｩｭ＠ poharama. Blizu ovoga izvora nakupio sam razbacanih komada vrlo fina ｳｰｯｭ･ｮｩﾭ
Tri podmorska izvom vide se blizu obale T u･ｰ｡［＠ njima bez ikakve sumnje kog mramora što su vidljivo otcijepljeoi od viših slojeva koji nisu daleko od
vodu daju veliki spremnici koji su s druge strane planine ili pak neka od onih mora, re neki plemeniti crveni mramor veoma zbijena i fina zma, dostojan da
rijeka što propadaju u ponore prije nego što uspiju ｳｲｩ＠ do mora. jedan od rib sc upotrijebi za bilo koji ukras svetih mjesta ili ｰｬ･ｭｩｫｨ＠ prostorija... Kada
izvora zove se Srnrdeljac zbog smrada šro ga (po kazivanju stanovništva) zna bi pumik prirodnjak uvijek imao potrebnih sredsrava da u domovinu donese
ispuštati; susjedne zemlje zovu sc Pak line, to jest mjesta obilna·smolom. Kažu ｲ ｪ｣ｩ ｲ ｣＠ dokaze kofisnosti svoj ih zapažanja, ja bih se bio vratio u Mletke s
da vonj izvora nije stalan, pa u rome valja prihvatiti njihovu tvrdnju. Istina je . ｰ ｬ ｯ｡ｭ＠ ili komadima najljepših obalnih mramora koji bi se mogli svidjeti
da se izvor Smrdeljac ne vidi da uvijek grgolji ｧｩ｢ ｬ ｪｵｩ＠ morsku površinu; zna se kiparima i klcsarima za naše proizvode re vrste. Volio bih ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ donijeti
smiriti nekoliko dana, ali sc nerijetko u istom danu uzastopno pojavljuje i veliku ｫｯｬｩｮｵ＠ vode iz Drašnica u prikladnim posudama da je naši ｵ ･ ｮｩ＠ i
ｩ･ｺ｡ｶＮ＠ Obilne kiše s druge strane planine i podzemna žddjela kroz koja se ･ｳｴ ｩ ｴｩ＠ ｬｩｪ･ ｮ ｩ｣＠ podvrgnu ､ｯｬｩｮｭ＠ ispitima i pokusima. Ali ｢ｵ､ｩ＠ da s
moraju probiti vode što nesraju u ponorima da bi došle do mora možda su privamim sredstvima ne bijaše ｭｯｧｵ ･＠ sve to ｵｩｮｴＬ＠ moradoh se zadovoljiri
uzroci te nestalnosti; a tko zna ne dolazi li smrad po bitumcnu od nekoga rime da opišem korisne nalaze, ｰｲ･ ｵ ｴ｡ｪｵｩ＠ vremenu i sretnijim prili k;1ma
podzemnog izgaranja ili vrenja koje je ｡ｳ＠ više, ｡ｳ＠ manje žestoko? brigu da se obavi ostalo.
Na maloj udaljenosti od T u･ ｰ｡＠ uzdiže se na brežuljku Podgora ko ja vlada Nedaleko od izvora u Dcašnicama postoji kapela ｰｯｳｶ･ｮ｡＠ sv. Roku gdje
prelijepim komadom najplodnije i ｮ ｪ ｯ｢ｲ｡･ｮｩｪ＠ obale u tome kraju. Maleni sc dugo vremena štovao neki stari bareljef ko ji je prije nekoliko godina
poluotok ｄｲ｡･ｶ｣ Ｌ＠ koji se na ｰｯ､ｲｵ ｪ ｵ＠ toga sela pruža u more, zaslužuje da se prenesen u Mletke. Prikazuje satira polupokrivena ｯｧｲｴ｡･ｭ＠ od kozje kože, sa
istraži. Gomji slojevi koji ga rvore ｧｲ｡･ｮｩ＠ su od ｰｪ･ ･ｮｪ｡ｫＬ＠ a donji od štapom u ruci i psom pokraj sebe; dio njegova tijela nalazi se kod vrtlara.
brusnoga kamena imaju žile složene od sitnih .kockastih komada ｲ｡ｳｰｯ･ｮｩｨ＠ Žcljcwa rcšcrka postavljena ispred njega branila ga je od previše svjerovnih
u obliku z.idina. Dvije od tih zidina izlaze vani ｺ｡ｴｶｲｪｵｩ＠ svojevrs.ran zemljani ruku, ali nije smetala dobrim ženama i djevojkama iz okolice da ga si lno šruju
nasip u sredini: redovi kockasrih komada nagnuri su prema moru. Ispod kao pri kaz svetog Roka. Taj neprikladni predmet praznovjerja dignur je ｮｯｵ＠
Podgore izbija potok koji na svršetku svoga kratkog roka ｯｫｲ･＠ mlinove u iz svoje niše; puk Drašnica htio se pobuniti kada je ro vidio i jedva sc smirio
ｊ｡ｲｩｮｭ Ｎ＠ Možda je ta mala voda, neskromno obilježena na ponekoj topo- doznavši da je tobožnji svetac odnesen po nalogu visoke upravne vlasti.
grafskoj karti, porakla Canrelija da ｩｺｭ･ｵ＠ Podgore i Drašnica meme rijeku Gorovo sva sela u Primorju imaju izvore dobre vode, a neki od njih uživaju
koja silvi iz okolice Imotskoga, odakle je ｮ･ｭｯｧｵ＠ da bi vode prcletjele veliku slavu zbog ljekovitosti. Ta se odlika ne bi mogla zanijekati izvoru u
preko Biokova. Ali je vjerojamo da odade dolazi podmorski izvor zvao ｩｶｯｧｵ＠ u slavu ｫ ｯｪ･ｧＮｾ＠ stoje dva epigrama, uklesana u živcu litice na mom,
Vntljica ili Mala Vmlja što se vidi u dr.i.zi pokraj Drašnica. !zbija sa silinom spomenuta malo poslije; jedan od njih naziva ga ljekovitim, ali iz toga mjesta
podno srrme planinske litice s dna mora, koje je na rome mjesru duboko, re više ne izbija voda. Ipak ostaje još jedan rrajan izvor u selu, malo ｵｶ･ｮ＠ na
mami k sebi velik broj riba. padini brežuljka, pokraj samosrana dobrih i udvornih otaca male ｢ｲ｡･Ｎ＠ Tako
Sišli smo u Drašnice da vidimo neki rimski natpis koji ondje mora biti, ali svoju izvorsku vodu ima i Drvenik, gdje je u davnini postojao kaštel ｩｪ･＠ se
nam ga je neljubazni mjesni župni k skrio zbog ｯ｢ｩｮ ｨ＠ razloga sumnje i
neznanja što u rim krajevima vojuju na šreru stranca. Va ljalo nam se zadovo- • lt.oupbot6ti, ka_l ｧＮｬｹｫｴＺｩ Ｌ＠ k3i lcp,ot3tt, ka1lamprocite [... najlakšai ｮ｡ｪｳｬＳＬ＠ najblaža-.
fl>ljbisnii:t; ａｲＮ＠ e:. 8]
ljiti prijepisom dvaju slavenskih natpisa; jedan je imao poneko jedinstveno •• CALCARF.U$ MfCANS, n4bm'. WAU..ER. § 4l. 2. (e), i. CALCAREUS AEQUA81US, i11tanwl11$.
slovo, drugi je ｯｺｮ｡ｶ＠ vrijeme prolaza hercega Stjepana kroz raj kraj . WAI.I.EII. S 41. l. (e)

230 231
 \

.••
,
•

---·. "·•

•• . '
"
\..':J .
·u ..
 ruševne ;r.idine još vide; ru je moj prijatelj ｇｲ ｵ｢ｩ ｩ＠ prepisao stari slavenslci pregazim Biokovo na konju, ali ne bijaše ｭｯｧｵ･＠ n;maviri pur rako udobno.
narpis vrlo složenim ｩｲｬｫｭ＠ 'pismom. Nedaleko od roga kašrela, na lijevoj je Staze na najvišem dijelu planine ･ｳｴｯ＠ se ｰｲｯｶｬ｡･＠ ｩｺｭ･ｵ＠ hridinastih gro-
srrani planinskoga puta veliki uspravljeni grobni kamen, podignut na raunjer- mada, a ponekad su na rubu kakve provalije. Kada sam prešao vrh Biokova,
nom ležištu, urešen ｧｯｲｩｬ｣＠ zupcima svuda naokolo, a u sredini bareljefom proslijedih dijelom pješice, a dijelom u sedlu, predvo<len pratiocima šro mi ih
na kojemu se vide ｲ｡ｺｬｩｴ＠ grubo izdjelani likovi i, medu ostalima, jedan ramik udvomi vojvoda Prvan iz ｋ ｯｫｲｩ｡＠ bijaše poslao. Put ｭｯｲｬ｡ｫｩｨ＠ pješaka od
koji ubija zvijer. Ova osamljena grobnica, protivna slavenskom ｯ｢ｩ｡ｪｵＬ＠ Zaosrroga do ovoga sela u unurrašnjosri ima nepunih per milja; ali oni hode s
pripada staroj obitelji ｋｯｳｲ｡ｮｪｩ＠ koja sada stanuje u Makarskoj. Dobru milju ｵ､･ｳｮｯｭ＠ vještinom ｶ･ｲｵｩ＠ se po najsrrmijim srijenama i ｳｰｵｴ｡ｪｩ＠ se niz
od Drvenika nalazi se Zaostrog, a to je Porfirogenetova Pa<;w-«;a •, gdje se najvrlemije lirice gdje bi sc reklo da samo ptice mogu ｰｲｯｩＮ＠ Meni je rrebalo
vide dva rimska narpisa u crkvi sv. Barbare. Na morskoj je obali samostan šest debelih ura da ｰｲｩｪ･ｭ＠ planinu cestom za ･ ｲｶ･ ｲｯｮ ｣･［＠ i napokon stigoh
male ｢ｲ ｡･＠ koji su u gradnji svoje nedavno ｮ｡ ｩｮｪ ･ ｮ ･＠ crkve upotrijebili golemu do doma roga dobrog vojvode koji me primio s iskrenom ｳ ｲ､｡ ｮｯ ｵＮ＠ ｋｵ ･＠
ｫｯｬｩｮｵ＠ drevnoga kamenja s kojega su pomno otukli slova. Skupljali su ga po ovog ･ｳ ｲｩ｡＠ ｳ ｯｶｪ･ｫ｡＠ ｡ｧｲ ･ ｮ ･＠ su u obliku turske kule; ja sam imao posebnu
obližnjim mjestima, a napose po ruševinama uz N eretvu; rko zna koliki kulu iz koje sam za ｲｵ ｡ ｫ＠ i ｶ･ｲｵ＠ prelazio u obiteljsku kulu. Žena i nevjesta
gubitak lijepih 7.apisa dugujemo njihovoj revnosri! Duž zaosrroške obale, ko ja moga ､ｯｭ｡ｩｮ＠ pojavljivale su se dn mi polju be ruku kada sam ulazio, re se
je nerazvedena i izložena svim vjetrovima, skupio sam komade ｲｩｪ･ｮｯｧ｡＠ nisu više uk azivale do ｡ｳ＠ moga izlaska nakon jela. ｋｵ ｮ･＠ djevojke stajale su
ｶ｡ｰｮ･ｩＱｫｯｧ＠ sralaktita s otiscima johova ｬ ｩ｡Ｌ＠ koji je veoma ｳｬｩ｡ｮ＠ onome šro iz.a pukotina na vratima da gledaju mene i moga ｣ｲｴ｡＠ kao dvije ｵ､ｮｯｶ｡ｴ･＠
se nalau blizu Rima na padinan1a Mome Pincia kuda je ｮ･ｫｯ＠ možda rekao životinje, kako odijelom, rako i ponašanjem. Za stolom je s nama sjedio ｡ｳｮｩ＠
Tibar. Tu su na šljunku što ga je izbacilo more, a izvorno su ga snijele gorske srarac, a jela spremljena na n1rski ｮ｡ｩ＠ donosio je njegov sin. Ovaj vojvoda
bujice, razbacani i mnogi komadi cjepljiva bin•minowa kamena, ranlcih ugledna je osoba u malenom selu i ｾＱｩｳ ｴ ｡＠ ima darovitosti koja mu se razvila i
usporednih ｬｩｳｴ｡Ｌ＠ nezamjetljiva zrna, koji pri tTenju strašno snudi, te savr- bez grada; u mladosti je sastavio mnoge ljubavne i ｪｵｮ｡ｫ･＠ pjesme. ,
šeno odgovara smrdljivu kamenu u prirod njaka • •, a nije ｮ･ｳｬｩ｡＠ ni Linneovu On mi je govorio o nekim ponorima iz kojih katkad u jesen i s ｰｲｯｬｪ･｡＠
mramornom, kompaktnom, smrdljivom bitumemt. Vanjska površina komada navali voda s krajnjom žestinom i u roliko veliku izobilju da se ｋｯｫｲｩ｡＠
izloženih zraku pepeljasta je i slaže se s opisom Dacoste, ali je unutrašnjost doli na, koja ･＠ biri duga dobre t ri milje, u roku nekoliko dana prcrvori u vrlo
crna. Duž iste obale nak\1pio sam okamenjenih numulitll. duboko jezero. Prvanovc ｫｵ ･＠ smještene su na hrptu brežuljka, rako d<1 sc
Od Zaostroga do ｵ｡＠ rijeke Nerervc, podno planine, sela su Brisr i rrcba spuštati z.naran komad puta prije nego što se srigne na dno doline; ali
ｌ｡ｰｮｪＬ＠ u iza poluotoka u unutrašnjosti treba na boljim kartama dodati ｵｮ｡ｴｯ＠ roj povišenosri, voda se naglo jedne ｮｯｩ＠ tako izuzerno podigla, re je
ｂ ｡ｩｮｳｫｯ＠ jezero. Brda što ga okružuju vrlernija su i kamenitija nego ostarak dosegla drugi kar kule u kojoj je živio dobri starac i zamalo mu nije ｺ｡ｰｲｩｪ･ ｬ ｡＠
Primorja, ali su ipak u davnini bila ｮ｡ｰｵ･ｩｪ＠ nego sada. Ruševni kaštel i:r.la.z na vrata što vode na vanjsko smbište. Hrio sam ｰｯｩ＠ vidjeti jedan ili dva
Gradac i groblje Slavinac, gdje je vjerojarno bila Porfirogenetova Labienitza, od rih ponora što su svi ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ ｳｬｩｮＮ＠ Grmovi šro ih okružuju pokriti su
rome su dobro ｳｶｪ･､ｯ｡ｮｴＮ＠ Kažu da u ｂ｡ｩｮｳｫｯｭ＠ blatu, odnosno ｭｯｶ｡ｲﾭ mahovinom i pocrnjelom ｡｢ｯｫｲ｣ｩｮｭ＠ i ro im daje ružan izgled. ｎ｡ｪｶ･ｩ＠ ima
nome ｂ｡ｩｮｳｫｯｭ＠ jezeru, osim jegulja kojih ru ima kao i u drugim jezerima u promjeru orvora dvadeser stopa, a dubok je stotinu i dvadeser; na dnu uvijek
roga kraja, postoje jezerske ribe; ali trebalo bi ih uzastopno loviti da se u to ima vode, a prije nekoliko godina našao se netko rko je htio provjeriti njezinu
UVJerimO. ｫｯｬｩｮｵ＠ i razinu. Našlo se dvanacsr stopa vode i njezina je ra:cina odgovarala
razini Jezera koje je odatle daleko nekoliko milja. Poslije velikih kiša u
unutrašnjosti Bosne ovi ponori, ili jame, kako kažu-Slaveni, izbacuju stupce
6. f>onori u ｋ ｯ ｫｯ ｲｩ ｵＬ＠ ｒ｡ｳｴｯｫ＠ jezera, }etero, Desne i riieka Trebižat vode do visine od dvadeset stopa. Za pcrnaesr dana ｫ ｯｫｲ ｩ ｫ ｯ＠ jC?.ero zna
dosegnuti ｮ｡ｪｶ ･ ｵ＠ visinu, a ponekad iznenada premaši ｵｯ｢ｩ｡ｪ ･ ｮ ･＠ mjere zbog
Iz zaostro§kog samostana hrjedoh ｰ ｯｩ＠ vidjeti povremeno ｒ｡ ｳ ｴｯｫ＠ jezero novih kiša ili otapanja snijega u unutrašnjosti; u roku dva mjeseca polje se
iz ko jega se, kako sam ｰｲｯｩｴ｡＠ u ｲ｡ｺｬｩ ｴｩｨ＠ geografa, ｲ｡＠ rijeka Norin, ali se s osuši. Silna ｫｯｬｩｮ｡＠ ribe izlazi iz zema ljske utrobe zajedno s tim divovskini
tom [vrdnjom nisu slagali stanovnici Primorja. Zaputih sc iz Drveni ka da izvori ma; a kada vode opadnu, stanovnici je mnogo love vršama ili mrežama
ｵｶｲ･ｮｩｭ｡＠ pri ｵ＠ ponora. Zbog ranka zemljišta šro pokriva ｋｯｫｲｩ｡＠
• Rasdt:a dolinu, ovdje se ne zadržava loš zrak nakon orjecanja voda .
• • CALCAR.EUS fiSSJ1JS. ｾ＠ ｷｴｩ｣ｯｬｦＧfusat.S. WALL Nepunu milju od vojvodinih ｫｵ｡＠ rudnik je smolasrog asfalta, savrkoo
Schis1us {IISctNn<no<us, lapis foetidus dimts. DACOSI"A 170. 9. ｳｬｩ｡ｮ＠ onome na ｩｯｶｵＮ＠ U njemu su radili Turci, koliko se vidi, prije nego šro
!.opis suillo partia<lis gramJatis (prije impalpabilibol$) O.ONS"t. 23.
Bi1umen mamJOrnnn, foetidwnt compaaum. f..n...'N. je ｭｬ･ｴ｡ｫｯ＠ oružje osvojilo ovaj kraj; ali zbog udaljenosti od mor:1 i zbog

234 235
neprohodnosti P,uta ne bi se reklo da se ｩ ｾ＠ njega moie ｩｺｶｵ＠ ve.lika dobit. i ｂ｡ ｩｮｳｫｯ＠ blato. Prvo od njih, koje sam posjetio, prostire se dobrih deset mi lja
Smjesa mramora što ｲｾｯｩ＠ vanjsku površinu brda kod ｋｯｫｲｩ｡＠ i Vrgorca u dužinu i osuto je malenim hridima i orocima pokrivenim šumom koji
ｮ｡ｩｺｭｪ･ｯ＠ je ｰｾｪ｡ｳｲ＠ i puna ｡ｳ＠ ccraromorfnih tjelesa, ｡ｳ＠ lentikolara i pružaju divan prizor onome tko ih promatra odozgo. Sva je okolica Jezera
numu! ita. brdovira; promatrao sam je s Prologa kamo sam išao precrrari neke slavenske
Vrgorac je slaba ｴｶｲ｡＠ koja je ｮ･ｫｯ＠ štitila trgovište dobro ｮ｡ｰｵ･ｯ＠ natpise. Voda ovoga jezera, koje se upravo i rove je:uro kao ｮ｡ｪｶ･＠ u okoha,
Turcima, jer se ｵｮ｡ｴｯ＠ ｩｳｰｲｪ･ｮｯ＠ planini smatrao prikladnim mjestom za vrlo je ｩｳｴ｡＠ i bisrra. Na nekim mjestima vide sc na dnu razvaline ｫｵ｡［＠ to bi
u-govinu i nadomak je moru; sada je gomila ｲｵｾｶｩｮ｡＠ u kojima žive rijerke i moglo biti ｳｶｪ･､ｯ｡ｮｴｭ＠ onoga što pripovijeda okolno stanovništvo, ro jest
siromašne obitelji. Sva polja nad kojima se uuli:i.c ｖｲｧｯ｡ｫ＠ brdo podložna da je u minulim vremenima ro jezero bilo obradivo polje s kojega su vode
su vodi, pa su stanovnici ･ｳｴｯ＠ izvrgnuti gladovanju i zbog roga moraju krasti orjecnle kroz ponore ili podzemne jame što su ih Turci zatrpali kada su
ili raditi na turskim zemljama. Pravdu dijeli jedan namjesnik i ｯ｢ｩｮ＠ je il. napuštali ovaj kraj. Ipak mu ostaje još jedan izlaz prema jugu gdje se ｺ｡ｶｬｩ＠ u
omiške obi relji Furiosi koja je najviše pridonijcln osvojenju roga mjesta. Podno ｰ･ｩｮｵ＠ Crni vir; i prema onome što kažu ljudi, poslije skrivenog putovanja od
Vrgorcn leii ravna dolina Rasrok, ｰｲｩｬｮｯ＠ prorcgnuta u dužinu i širinu; onaj dvije milje stvara jezero Desna, zatim ｩｳｲｪ･＠ u Crni kanal koji se ulijeva u
dio što se ｺ｡ｶｬｩ＠ izmedu ｶｲｧｯ｡ｫ＠ prijevoja i vrletnih bregova na osmanlij· rijeku Neretvu dvije milje od mora. Ponekad Jezero ipak presahnc i pruži
skoj granici ｰｲ･ｳｪｮ＠ je ogrankom rijeke Trebiiara koja se, umjesto da ｲ･＠ ｭｯｲｬ｡ｫｩ＠ rararirna vrlo rodno zemljište; oni ga iskorištavaju na svoj ｮ｡ ｩ ｮＬ＠
prema istoku, svija posvema ｯｰｲ･ｮｩｭ＠ purem i, sukobljuje s podnožjem kao šro ro maju ｩｮｴ＠ i u ｒ｡ｳｲｯｫｭ＠ polju kada u pogodno godišnje doba
planina gdje one tvore luk. Naišavši na njihovu zapreku i šljunak jednoga osrane bez vode. jezerac je maleno jezero, kako mu ro ime upravo ｯｺｮ｡ｵｪ･Ｌ＠ i
povremenoga brzaka, mali T re bižat ｳ ｫｲ ･＠ nalijevo; ali umjesro da se vrati plitka je dna, pa zato presušuje gorovo svake godine, ako kiše nisu bile
prema svojem prirodnom toku, dijeli se na nekoliko ogranaka i ponire u preobilne.
mnoštvo ponora ｾｴｯ＠ ujcvaju u roj ravnici. U vrijeme kada sam tamo stigao, ｐｯ､ｲｵ ｪ･＠ izmedu Vrgorca, nererljanskih ｭｯｶ｡ｲ＠ i mora, ｯｰ･ｮｩｴ＠ govo-
vode što znaju napuniti ｒ｡ｳｲｯｫ＠ polje i od njega stvoriti nestalno jezero bile ｲ･ｩＬ＠ neprikladno je za obradu, jer je naizmjenice pokriveno vodom i vrlo
se sasvim nestale; rako sam mogao izbliza ispitati rijeku što je ponirala na ｫｲｾ｣ｶｩ ｩ ｭ＠ brdima; ali posve su druga stvar polja što ih natapa Trcbiiat s onu
raznim mjestima. ｖｲｧｯ ｡ ｮｩ＠ su ogradili suhozidom ždrijela ponora u Rasroku, stranu naše gran ice. Medutim, zbog male brige što je rome ｰｯｳｶ･ｵｪ＠ Turci,
a na preostale otvore ｭ･ｵ＠ ｶｲｾ･＠ i love ribu koja bi nestal a pod zemljom. ｶ･ｩ＠ su dio godine poplavljena; ta rijeka nema nikakvih nasipa, ｡ｫ＠ od mjesta
Pokazalo sc kako nerazumna pohlepa da se stekne ra ne-tnatna rillarska korist do mjesta nailazi na zapreke usred nizine. Voda je Trebižata vapncoasta, pa je
olakšava ｺ｡･ｰ ｬｪ ･ｮ ｪ ･＠ tih proroka i sroga kasni presušivanje poplavljenih polja na mjestima gdje se razlijeva ･ｳ ｴｯ＠ vanjski sloj zemljišta sastavljen od ｳ ｬ ｡ｭｩ｣Ｌ＠
na veliku štetu ｶｲｧｯｵｫ＠ ｰｵ｡ｮｳｴｶＮ＠ Ne bih ZMO ｲ･ｩ＠ kamo ｭｲ｡ｮｩ＠ ｫｯｭ｡､ｩ＠ trava i ｧｲ｡ｮｩ｣＠ obloženih glinasrom sedrom. Skupljao sam ih od
spiljskim putovima odlazi potonuli ogranak Trcbiiata; ali možda nemaju radoznalosti dok su sc moji ｶｯ､ｩ＠ okrepljivali jelf)m. Dui ove rijeke postoje
pravo oni koji ga šalju da rodi rijeku Nori n dobri!\ dvadeset milja daleko, a da veliki predjeli grmlja posred kojih prolazi d revna ｶｯｪｮｩｫ｡＠ cesra ;roje održa·
nas ni ne upozore naro kako vode prelate taj'put podzemnim rokovima. Tako vala vezu izmedu Salone i Narone. Spusrih se nil. nju da ｰｲｯｵｩｭ＠ neke stare
u farlarijevu uvodu nalazim još jednu lažnu tvrdnju u vezi s rijekom Likom slaven ke spomenike na rumošnjem groblju; ali nisam mogao rraiiri natpise,
koja izvodi šalu ｳｬｩｮｵ＠ šali T rebižara. ｕ･ｮｩ＠ joj pisac stavlja ｵ･＠ u more blizu kako zbog toga jer je šikara bila pregusta, rako i zato što mi ｶｯ､ｩ＠ nisu ｪ｡ｭｩｬ＠
Karlobaga; a u stvarnosti rijeka Lika, ｲｯ､ｩｶｾ＠ se blizu ｇｲ｡｣Ｌ＠ nestaje d3 ･＠ T u rei, kojih je kakva ･ｲ｡＠ mogla ｮ｡ｩＬ＠ bez ｳｵｭｮｪｩ･｡＠ gledati na moju
ｰｯｮｩｲｵ＠ podno Velebita u Kosinjskoj dolini, dan hoda od mora, kao što radoznalost. Grobovi su ｶ･ｩｭ＠ dijelom golemi komadi mramora, ｳｬｩｮ＠ onima
ｲ ｪ･ｩ｣｡＠ ｇ｡ｩ｣＠ ili ｇｵｩ｣｡Ｌ＠ pošto prode ispod ｏｴｯ｣｡Ｌ＠ propada u provalije kod na kojima imadoh ｡ｳｴ＠ ｲｵ｡ｴｩ＠ u vašem društvu nedaleko od izvora Cetine, s
Svicc. Istina je da kažu kako je neko drveno ｰｯｳｵ･＠ ｾｲｯ＠ ga je odnijela rijeka brojnim društvom naših dobrih Morlaka. Ali bareljefi na groblju ｾ ｴｯ＠ lc-Li
kod ｓｶｩｾ･＠ ｰｲｯｮ｡･＠ u moru blizu sela Sv. Jurja u ｍｯｲｬ｡ｫｭ＠ kanalu gdje pokraj obale ｔｲ･｢ｩＷＮｾｯ＠ u šumi mnogo su zanimljiviji od onih uz Vrilo Cetine.
postoje podmorski izvori, kao šro vele da i podmorski izvori kod Starigrada
ｰｯｴｪ･ｵ＠ od ponornicc Like; ali ｵｮ｡ｴｯ＠ rome geograf griješi ako obilježava ｵ｡＠
rijeka na takvim mjmima. l Canrelio je na taj ｮ｡ｩ＠ imao opravdanja mernuti
ｵ｡＠ dviju rijeka gro dolaze iz jezera kod Prološca i Imotskoga ondje gdje se 7. O rijekama Norinu i Neretvi, te o nizini što je one poplavljuiu
dvije Vrulje vide u moru, premda izmedu jezera i Vrulja ima dvadeser milja
ｩｳｰｲｪ･ｮｨ＠ planina. Pred kraj Z311l0moga dana udoh u ugao ｭｬ･ｴ｡ｫ＠ granice ｾｲｯ＠ prolau
Lanac ｶｲｧｯ｡ｫｩｨ＠ ｾｴ bregova pruia se prema istoku sve do izvora izmedu krievitih mramornih bregova, kojima il. podnožja izbija rijeka Norin
Nori na i odvaja turska polja kod Ljubuškoga od jezer.i j ezero, Jezerac, Desna prepuštena sama sebi od 1zvora; ona zbog roga prervara u ｭｯｶ｡ｲｵ＠ ｰｲｯｳｾ｡ｮｵ＠

236 l 237
 površinu polj a obrasla rrskom, vrbama i samoniklim johama. Malen komad Mostara i nacrtati stari most koji daje imc tom ｴｲｧｯｶ｡ｫｭ＠ gradu bosanskih
zemJjišta ostaje suh ｩｺｭ･ｵ＠ podnožja bregova i ｭｯｶ｡ｲ･＠ ne mjestu zvanu Turaka•; ali me jedan službenik Nercdjanske krajine, pošto mi je ｳｶ･｡ｮｯ＠ dao
ｲｩｪ･＠ da ･＠ me tamo otpratiti, iznevjerio na sramotan i bezobrazan ｮ｡ｩＮ＠
Prud: ono je cijelo posuto srarim ｯ｢ｲ｡･ｮｩｭ＠ kamenjem, ulomcima natpisa,
Možete vjerovati, milorde, da sam to osjetljiviji bio na njegov rdav posrupak,
razbijenim stupovima, kapitelima, bareljefima iz ｮ｡ｪ｢ｯｬｾ＠ ､ｯｾ｡＠ koje je, ｴ｡ｫｾ＠
ｲ･ｩＬ＠ smrvilo i ｩｺｯ｢ｬ＠ vrijeme zajedno s barbarstvom SJevemth naroda koJI što mi je u tom poslu više bilo pri srcu da vama pružim užitak i uslugu.
su odatle ｰｯ･ｬｩ＠ ra1.arari Naronu. Stanovnici koji ･ｳｴｯ＠ idu u ｭｯｶ｡ｲｵ＠ ｳｪ･ｩ＠ Cini se da stari geografi nisu dobro poznavali ovaj dio Dalmacije, kao što
rrsku tvrde da se pod vodom vide tragovi prostrana grada. On se morao tko je ni naši ne poznaju dobro, jer prave toli ke greške kako u crtanju rijeka, rako
zna koliko pružati po ravnici, te zacijelo više od rri milje u dužinu podno brda. u smještanju i imenovanju naseljenih mjesta. ｩｮ ｩ＠ mi se da je Ski lak Kari jan-
Stara je cesta potonula, pa smo se morali uspeti strmom cestom da ｰｲｩｪ･ ･ｭｯ＠ den, kojega Farlati ispravlja kao ｮ･ｴｯ｡＠ u opisivanju kraja oko Nererve, imao
hrbat vrlo krševita brijega na kojemu su sc vjerojatno uzdizale utvrde prije o rome ispravnije pojmove nego svi drugi stari pisci, a beskrajno više nego svi
rimskih vremena zbog kojih se Varin ije toliko znojio. Duž re staze vide se na suvremeni. On vjerojatno nikad nije mislio ｲ ･ｩ＠ da je rijeka Narona izlnzila iz
liticama tragovi drevnih natpisa koj i su na njima bili uklesani . Ubogo selo Vid Imotskog jezera, kao što je Farlati sklon povjerovati, nego iz poplavljene
sada je na mjesna gdje su bili hramovi i ｰ｡ｬ ｡･＠ rimskih ｯｳｶ｡ｪ［＠ na se nizine koja se u naše dane naziva Neretljanskom. Evo njegovih ｲ ｩ ｪ･ｩ＠ u
prepozmju veliki tragovi kupališta, akvedukata, ponosnih ｧｲ｡･ｶｩｮＬ＠ zidina; doslovnom prijevodu: · Poslije Nesreja (stanovnika obala rijeke Cetine i
bijedna staništa on ih Morlaka što na stanuju sva su ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ od lij.epoga Primorja) rijeka je Naron. Nije tijesna za plovidbu, jer uza nju plove galije i
drevnoga kamenja. Malo je kamenih natpisa ostalo na zemlji, jer ih je velika drugi brodovi do trgovišta koje je smješteno u unutrašnjosti, osamdeset sradija
ｫｯｬｩｮ｡＠ prevezena u Italiju da ukrase muzeje ljubitelja starina. Ja sam od mora. Ondje sranuju Maniji, rod ilirskoga svijera. Dalje od ovog trgovišta
· prepisao samo dva, ali je vjcrojamo da postoje i drugi koji se mogu prepisati, prostrano je jezero koje stiie do granica Autarijata, takoder ilirskog naroda, a
samo me do njih nije htjela odvesti zlobna lijenost onih stanovnika. Od u rome je jezeru otok od sto dvadeset stadija kojega su polja izvrsna za
silnoga gusarskog stanovništva što je u srednjem vijeku gospodarilo ovim ｯ｢ｲ｡ｩｶ ｮｪ･Ｎ＠ Iz roga jezera izJa zi rijeka N aron. • • • Kada bi se reklo da je Ski-
krajem, a poslije veoma dugih ratova ｍｬ ･｡ｮｩ＠ su ih napokon istrijebili, ne lakov11 tekst iskvaren ondje gdje sc ｩｴ｡＠ TO ltfcrro TOu t llnopCou•• • i da bi ga
ostade nikakva spomenika. Možda bi 1.\Zaludno bilo tražiti ga ｡ ｫ＠ da je trebalo zamijeniti ｩ ｴ ｡ｮ ｪ ･ ｭ＠ u ｯ ｰｲ ･ ｮ ｯ ｭ＠ smislu, sve bi došlo na svo je mjesto.
zauzimao mjesto ｺ｡ｴｩ･ ｮ ｯ＠ od pOplava, jer ti grabežljivi gusari vjerojamo nisu Otok što ga on spominje bio bi Opuzen kojega se ｶ･ｬｩｮ｡＠ dovoljno podudara
poznava li umjetnosti, a prezirali su potomstvo kao i svoje pretke. sa sto dvadeset stadija; jezero bi se poklopilo s velikim proširenjem rijeke gdje
Neki geografi, ｭ･ｵ＠ njima i gospod in Busching, kažu da se drevna sc ona dijeli da ga obuhvati. Osim roga, trgovište Narona nije bilo više od
Narona uzdizala ｲｯｮ＠ na brijegu gdje je sada ｩｴ ｬｵｫ Ｌ＠ maleno ｵｲｶ･ｮｯ＠ mjesto osamdeset stadija od mora u ravnoj crti; i Plinije je pogriješio kada ga je
u posjedu Turaka; ali ｩｮｪ･｣＠ dokazuju suprotno. ｩｴｬｵｫ＠ je oko osam milja metnuo oa ｶ･ｩ＠ razmak. Ako sc pak ne želi nimalo mijenjati Skilakov tekst,
od razvalina Narone, a ako u njemu ima staroga kamenja upotrijebljena može se vjerovati da je jezero o kojem on govori bila nizina Ras toka • • • • i
prilikom ｧｲ｡･ｮｪＬ＠ mora se povjerovati da je onamo preneseno iz Vida. T rebižata koja zaista zaslužuje raj naziv u doba poplava i od kojega osrane
Martinierc i razni rvorci karata ｯｺｮ｡ｵｪ ｵ＠ imenom Na renta neki grad koji ne istaknut velik komad ｯ｢ｲ｡ｩｶ＠ polja koje sada tvori jezgru ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ Ljubu-
postoji. Norin poslije kratka toka od šest milja ｵｴｪ･＠ u rijeku Neretvu (nju škoga. U tom bi ｳ ｬｵ｡ｪ＠ Skilak za Na ron uzeo T rebižat koji iz rih nizina ｩｳｴｪ･＠
samo Porfirogcncr naziva Orontium), koja zajedno s njegovim vodama i da bi se slio u Ne.retvu. Možda je i orok, kojemu drevni pisac hval i plodnost,
vodama šro se s brda :tažablja ｳｴｪ･ｵ＠ da je ｰｯｶ･｡ｪｵ＠ postaje šira u obliku dio Neredjanskog polja koji sc pruža ｩｺｭ･ｵ＠ Norina i Neretve i koji je lako
jezera, zo tim ｴｶ ｯ ･ｩ＠ ｲ dva velika ogranka, ｯ ｢ｵｨｶ｡ ｡＠ otok Opuzen, tri milje mogao u davnini biri odvojen nekom ｵｲ･ｮｯｭ＠ vezom ｩｺｭ･ｵ＠ dviju rijeka
niže. Vode Neretve slan kaste su oko roga oroka, a nerijetko morska gorkost koja bi prolazila podno brda ｩｴ ｬｵｫ ｡＠ gdje je sada ｭ ｯｶ｡ｲｮ＠ zemljište i neki
segne do dvanaest milja u kopno i ｰｲｯ ･＠ dalje od ｵ ｡＠ Nori na. Stanovnici ipak . teško plovan kanal. Kada bi sc pošlo malo dublje u unutrašnjost, trebalo bi
ra,•nodušno piju tu vodu zbog koje se možda kao zbog glavnoga uzroka ispitati povišeno zemljište Mostarskoga blata, to jest ｭｯ ｶ｡ｲｮｯｧ＠ jezera kod
ponavljaju bolesti kojima su podložni. Na otoku Opuzenu maJo je mjesto
ｵｴｶｲ ･ｮｯ＠ :t.cmljanim nasipima, a blizu njega dva ｭ ｯ ｲｬ｡ ｫ｡＠ seoceta koja nose • Mosr stari, pon/4. tJeu:hio.
ime trgovišta; jedno od tih seoceta pripada Morlacima ｧｲｫｯ＠ obreda. Mu· • • ScvL CAIUA.-:D. ;11/orr C110grapl1. min. HUDSONl. pag. 9.
• •• tO eiso toii emporlou (ununa§niost ｣ｲｧｯｶｩｾ｡ ｬ＠
škarci sc ｯ｢ ｬ ｡･＠ kao i svi drugi Morlaci; žene, kada su u ｮ｡ｪｳｶ･ｩｭ＠ ruhu, • ••• Netko bi mogao, zaveden velikom Gna.logijom ｩｭ･ｾ＠ ｰｯｶｾｲ｡ｴｩ＠ da je POI.flltOCENE·
nose kaftan ili ｯｧｲｴ｡＠ poput Turkinja (Tab. XJJI, Fig. ll). TOVA ｐ｣ｲｾ＼ＧｄＨｬ＠ ｒ ＳＤｴｏｫｾ＠ ;a. nlf Zaosuog; ali ｢ｵ､ｩ＠ d11 Rastotz:a mora biti n;a moru kao A1okros l
OO.viri St ribarsn'om, ot' može se opravdano brkati s Rastokom u unum.šnjo:sti.
Zausmvio sam se nekoliko dana u Opu1.enu, gdje mc je ljubazno podnosila 11 Skibk (6. st. p. n. e) grtki g<OgrOI it Karijande. Po nalogu perzijskoga c:ar.a Darija inr.afio

plemenita obitelj ｎｯｮｫｶｩＬ＠ ｮ｡､ｪｵｩ＠ se da ｵ＠ prodrijeri u unutrašnjoSt do nijsku obalu od ｵ｡＠ rijeke Inda d<> Cn·rnog mora. Ovdje je pak ｲｩｪ･＠ o ｾ､Ｎｓｫｩｬ｡ｵ＠

238 239
 Mosrara, za koje se posve ispravno mož.e tvrditi da iz njega ralazi rijeka Neretve ne doseže bogzna što, jer se ribolov obavlja na vrlo zaost:•o ｮ｡ｩ［＠ dna
Neretva da bi se došla ｶ･ｬｩ｡ｮｓｴｯ＠ uliti u more kroz tri široka ｵ｡Ｎ＠ nisu uredena kako bi trebalo niti ｾｵ＠ drage pravilno ｲ｡ｳｰｯ･ｮＮ＠ Osim toga,
Obale ove rijeke bile su u minulim vremenima slavne ｭ･ｵ＠ profesorima riba koja se ulovi u sadašnjem stanju tih ｭｯｶ｡ｲ＠ nije osobito zdrava ako se
farmacije kojima Nikandnr 12 u Terijaka propisuje da ru beru peruniku. ieli jesti Ｑｭ＠ izidc iz vode; ali ako sc ｯｩｳｴ＠ u ribnjaku, postaje uporabljiva bez
. Teofrast u, kojega navodi Atenej, više od svih drugih krajeva gdje uspijeva ta ikakve opasnosti, a takva je i kada je se usoli.
biljka hvali ilirska ·brdn udaljena od mora, što bi se dobro moglo slagari s Osim jegulja iz drage, u Neretvi se love razne vrsre ｲｩｪ･ｮｨ＠ riba, pa i onih
Nikandrom, ｰｯ､ｲ｡ｺｵｭｩｪ･ｶ＠ brda iz kojih izvire Neretva•. A ｢ｵ､ｩ＠ da se koje su najcjenjenije na stolovima sladokusaca. Iz gornjega roka rijeke ･ｳｴｯ＠
ｶ･＠ spominju stari pisci, vjerujem kako je prikladno ovdje dodati da u dolaze pas1rvc, a tu se love i lososi. Prema ｵｩｭ｡＠ i oko oroka Opuzena stižu
Mostaru i u ostalom dijelu Bosne T u rei, varenjem ｳ｡＠ u vodi i s ｰｯｭｵ＠ glavari cipli u doba koje je povoljno 7.JI oplodnju jajašaca; i njih bi mnogo
vrenja, pripravljaju neku vrstu medovine koju oni zovu šerbet, a odgovara nahvatao osrednJe marljiv narod. ｡ｭｩ＠ kojima 'eredjani plove po svojoj
onoj što su je pravili drevm Taulanci, stanovnici istoga kraja, a o njezinu se rijeci vrlo su malen1 i lagani. Om ih nauvaju lopu/ama, isrim •menom kojim se
pripremanju nalazi opširan izvještaj u pisca djela nql! llaiJilacrCc>v ｴｋｏﾭ služ.e Morlao 5 Krke i Cetine za SVOJe ｵｮｯｶ･Ｎ＠ Neretljanske ｯｰｵｬ･＠ nisu od
I'Iitwv.. koje se pripisuje Aristotelu. 14 • . . Naši susjedi, koje bi grdno pekla samo ｪ･､ｮｯｧ［ｾ＠ drvenog trupca nego od vrlo tankih ､｡ｩ｣＠ koje su spojene
savjest da popiju ｡ｵ＠ vina, ipak nemaju velikih ｴ･ｫｯ｡＠ da se opiju šecbetom. nutarnjim rebrima. Ovim se ｯｰｵｬ｡ｭ＠ ne razlikuju krma i pramac niti imaju
Oni ｬｯｵ＠ i velike ｡･＠ rakije, a to je acquavite koja se pravi od ozobimi; imaju, kakva ruba ili ba11de; na dva su kraja uzdignute. Od njihove krajnje majušno-
osim toga, ｲ｡ｺｬｩｴｯ＠ spravljcna opojna mošta kojim se služ.e bez ikakva sri i male udaljenosti od vode, na kojoj sc nalazi onaj tko njima plovi, ｯｶｪ･ｫ｡＠
ustezanja. Muselez i turšija ｰｩ｡＠ ｾｵ＠ te vrste, vrlo zgodna za opijanje; ali Turci spopada jeza. ｃＱｭｮｲｩ＠ nemaju vesala, a svoj ｵｮｩ＠ ｰｯｭｩｵ＠ naprijed lopati·
probabilisti olakšali su i ru stvar. Osobina odležala museleza, koji treba cama dugim oko ･ｴｩｲ＠ stope, kojima posluju ｳｪ･､ｩ＠ na vlastitim prekriž.enim
otapati u nekoj drugoj ｴ･ｫｵｩｮ＠ da postane pitak, ｰｯ､ｳｪ･｡＠ na stara vina. nogama.
Siroka rijeka Neretva nije plovna za velike brodove dalje od sela Metko- Nererljansko je tlo na mjestima koja nisu pokrivena t:rajnim vodama
ｶｩｾ｡［＠ manji idu do ｐ ｯｩｴ･ｬｪ｡＠ i ne dalje, koliko mi o tome rekoše stanovnici. pjeskovito kao šro mora biri zemljište koje ･ｳｴｯ＠ plavi rijeka koja nema
Vjerojatno su se loše propitivati oni pisci koji. povjerovaše da je sposobna za nikakvih nasipa i koja buja od bujica iz gorovitih predjela. Tim nanosima otok
prola?. plovila do Mosrnm; kada bi to mogli, odatle bi se zacijelo spuštali Opuzen, koj i im još podliježe, duguje povišenje od deset stopa od rimskoga do
｡ｭ｣ｩ＠ s tovarom turske robe uz mnogo manje ne-t.goda i troškova nego što ih nnšeg doba. Iskop ｮ｡ｩｪ･＠ ovdje u vrtu gospode ｎｯｮｫｶｩＺ＠ pokazao mi je
zahtijevaju kopnena putovanja. ｲ｡ｺｬｩ ｩｴ･＠ slojeve koji su uzastopno pokrivali drevno poljsko zemljište u kojem
Hvatanje jegulja najznatniji je ribolov u neretljanskim ｭｯｶ｡ｲＬ＠ kamo se na ｲ･ｮｯｪ＠ dubini nala<'.e ulomci rimskoga stakla i posuda. ｕｮ｡ｴｯ＠ rome
povišenju, otok nije obradiv na svakom ｾｶｯｪ｣ｭ＠ dijelu, pa na njemu os1aju vrlo
ta riba dolazi u velikom izobilju it blizoga mora. U Dalmaciji možda nema
prikladnijega mjesta 7.3 usposuwljanje zatvorenih i uredenih draga kao što su veliki ｭｯｶ｡ｲｮｩ＠ komadi, koji bi se ipak lako mogli oteti i iskoristiti. Obilje
kod Comacchija; i ｪ｡ｭｮｯ＠ bi se proizvodnja jegulja za soljenje i mariniranje svakovrsnih proizvoda što uspijevaju na necet:ljanskim poljima moralo bi
za nekoliko godina približila onoj ｫｯｬｩｮ＠ koja se nabavlja i zbog koje se iz ponijeri to stanovništvo kada ne bi bilo ｢･ｵｴｮｯ＠ tromo, šro je vjcrojamo
naroda godišnje crpe blago ｾｲｯ＠ prelazi u stranu državu. Sada raj proizvod posljedica gusta zraka koji ga ｰｲｩｴ･＠ i okruiuje. ｐｯｶｲ･＠ svake vrste, kukuruz,
pšenica, rc osobito masline ovdje ｵ､･ｳｮｯ＠ uspijevaju; murve ovdje n nekoliko
• AlliEN. Dipnosoph. Ub. XV. tllf>. V/11. ｧｾｩｮ｡＠ ｾ｡ｲｳｵ＠ do ｩｺｮ･｡ｵｪ＠ visine, a prelci što se njima hrane srvaraju
•• Pm ｴｨ｡ｵｭｾｳｩｏｮ＠ ..ｾｯｹｭｴｊｏｦ＠ [0 tudnovaum kauvanl'n>al diVnu sv1lu. Loze ovdje ne daju dovoljno dobar prinos, a ｵ､ｯ＠ je kako se održ.e
••• ｐｮｰｯｲｩｾ｡＠ se da Ilon l\lnt Toulana pra•-.: Vlno od meda; uto a)Cd< ｳ｡･＠ pošto ga
ubo« u •-odu, •. "JU lculu)u dok l" ne ooranc pola, utim J<" spre.mju u p.ncnr posuclt jer j< •-.:t ｯｳｴ｡ｪｵｩ＠ svake godine dugo vremena pod vodom, napose u niz.ini koja se pruia
•Tlo dat lea u ｾ＠ posJqe "'odlotu u ｾ｢ｋＭＮＬ＠ i ｕｖｬｩｊ＠ ｾ＠ .....,...,.dok ""dobil< okus izmedu dviju nJcka ｳｵ･ｬｩ＼Ｅ＠ ｍ･ｲｫｯＬ ｩｵＬ＠ dobro naseljenu selu gdje žh·e ldravi,
u.-ricm Yltu. To pi« je u nm sb tko otdnYO. Pnb se da l" ponrbd bolo ...Onjtno i u ｃｴＺＮｯｩ＠ i
da se ru,., ruhkovalo od sraros.,na. '.1\1>0> l<qll ｓ｡ｾＮ＠ ｾ Ｍ
marljivi i hrabri ljudi.
ｕｮ｡ｴｯ＠ plodnu zemljištu i najsrernijem položaju za n-govinu s Turcima,
11 Nibndac (2. "· P• n. r), vamor.ar, Pf"''llk i lo,..O.k 11 Kololom u Jomlli SYO!•m
l'rrwor"..".,. UIJ<C20 ru OvodoJI, O C-8'M".. lU Vergilija. U knJOll Tm;da, koju spominje ｰｯ､ｲｵｪ･＠ Neretve rijetko je naseljeno, a još ga rjede pohode pomorci koji se
Foms, opOSUJC' u 958 heks;unr,•n> Oti"OVne' tovOtinjc i ､ｾｴｬｯｶ｡ｮＩＧ＠ orrova na ljudsko tijelo, ｾ＠
ｾｮ｣＠ ｰｲｯｵｴｾＮ＠ plaše djelovanja toga zraka zbog kojega se možda ｵｪ･＠ Neretva od Boga
• lJ ｔ｣ｯｦｲｳｾ＠ iz ｾﾷ］ Ｎ＠ ＨＳＷＰＭＲＸｾＮ＠ p. n. e), ｧｲｫｩ＠ f.ilozof, uttnok. Arisrotdov, ｺｮ｡ｪ＠ su mu prokleta, Nnrcnra maledcrra da Dio, što je kod Dalmatinaca prešlo u poslo-
d1cl• s podrut'ja pnrodnoh •••-n. Snmra se osnovattm botanokr. Znam<nira mu je knjig>
Karakt.ni, prikaz ripov:a ljudskih n;1r;tvr. vicu. Slavni doktor Giuseppe Pujati,u koji je umro kao ｳｶ･ｵｩｬｾｮ＠ profesor u
" Ansrorcl iz Sragire (384-322. p. n. r), ｮ｡ｪｸｯｩ＠ i naJpoznollji ｧｲｬｯ＠ filozof. FortiSll
O\"d1e ponajpnje uninu1u OJ<gOv• pnrodopana djel;>, ｰｯｮ｡ｊｖ＼＠ lsmwvanja o iivolinjrnna Cousq>pc P\ol•" (1701-1760), ｬｯｪ･ｮｫ＠
01
u Kortulo, prof®r u Padovi, op>bnja o nul:uiii
odnosno d!<IO kOJ<" mu se pnpi.,volo, O lt;danim glasinama. ' oposan• u r.Hpr.m Dt mo<'bo N<Uoniano tractatus (1747), koju spominir Fonts.

240 ., ..... ｾ＠
241
 Padovi pošto je s ｮ｡ｪｶ･ ｩ ｭ＠ hvalama mnogo godina predavao medici.nu, i morao sam se pokajati. Postoji i tiskana knjižica u kojoj se ｩｴ ｡ ｪｵ Ｎ＠ mnoge
objavio je raspravu De morbo Naroniano (0 neretljanskoj bolesti), sposobnu suludo lažne srvari o kraju uz Neretvu; ne želim znati je li moj fratar njezin
da zastraši svakoga rko bi poželio onamo ｰｯｩＬ＠ posebno u jesen. Ja sam ondje pisac, ali kako god bilo, ro je rad koji ne zaslužuje da se ｩｴ ｡＠ ni da se ocjenjuje.
ipak bio u listopadu, osrao pernaesr dana i ｺ｡ｨｶｬｪｵｩ＠ vrlo jednostavnu Napustih Neretljansku krajinu prožet prisnim ｯｳｪ･｡ｭ＠ neprolazne ob-
oprezu, izišao živ sa svim svojim mornarima koji su srvarali velike ｴ･ｫｯ＠ veze prema svojim udvornim ､ｯｭ｡ｩｮＬ＠ ali u isto vrijeme ｺｧ｡･ｮ＠ zbog
prij e nego što su ramo došli. Voda koja se usrajava na nekim mjestima posraje bezobraštine, zbog lažlj iva, vjerolomna i nemila duha nekoga drugoga koga
toliko kužna da pomori ribu što u njoj pliva; Pujari tvrdi da price ｭｯｶ｡ｲｩ｣･Ｌ＠ imadoh ｮ･ｳｲｵ＠ upoznati na djelu. Još sam u duši ｯｧ ｲ ･ｮ＠ zbog ｯｳｵ ｪ ･ｮ＠
kojih ru ima u golemu izobilju, ･ｳｴｯ＠ padaju otrovane smrtonosnim ispare- nakane da odem do mostarskog niosra. ｕｮ｡ ｴ ｯ＠ rome, nadam se, milorde, da
njima. On jesenske neretljanske groznice naziva nekom vcsrom kuge od koje ｵ＠ vam ｭｯｩ＠ u tome poslužiti ako se ikad vratim u unutrašnjost Dalmacije, te
se vrlo teško spasiti. da ｵ＠ vam time pružiti dokaz one prave i nepromjenljive privrženosti što je
Svaki stanovnik re krajine ima svoj maleni šator da se zaštiti od komaraca i trajnost vaše dobrote prema meni mnogostruko krijepi, usprkos vremenu i
srodnih kukaca za spavanja; ｩｭ ｵｮｩｪ＠ ljudi stoje pod šaro"rom od tankoga daljini koja me od vas dijeli.
tkanja i danju, u ljerno doba. Broj tih neugodnih životinjica u vrijeme kada
sam ja ondje boravio bio je još rako velik da sam morao ｯ｡ｪｶｴ ｩＮ＠ Jedan mi je
ｳｶ･ｮ ｩｫ＠ pokazao malu ｩｺ｢ｯｮｵ＠ ili kvrgu na ･ｬｵ＠ i rvrdio da mu je izrasla od
uboda komarca. Za njega se može ｲ･ｩ＠ da je oštrouman ｯｶｪ･ｫ ［＠ a rekao mi je
kako sumnja da groznice što ｭｵ･＠ Neretlj ane mogu dolaziti od uboda tih
kukaca jer oni, posisa"vši ribu ili ･ｴｶｲｯｮｵ＠ strvinu ili ｺ ｬ ｯｵ､ｮ＠ travu, ､ｯｵ＠
sisati ljude. Zaista, ne bi se reklo da je ｮ･ｭｯｧｵ＠ prenošenje neke boleštinc i
na raj ｮ｡ｩＬ＠ a sumnja je barem razumna. Nezdravost kraja oko Neretve ipak
nije nepopravljiva; neki njegovi dijelovi postali su nastanjivi nakon obrade
susjednih zemljišta. Nastojanjem da se potakne ratarstvo, a napose osvajanje
zemlje, moglo bi se od njega još stvoriti bogato i napredno ｰｯ､ｲｵｪ･＠ kakvo je
moralo biti u davno doba.
Brda što okružuju ovu krajinu ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ su dijelom mramorna; nema
razlike ｩｺｭ･ｵ＠ smjese njihova kamenja i kamenja na otocima. Ne zapažaju se
ni zanim ljive okamine, ni korisne stvari, ako se izuzme jedan rudnik smolasrog
asfalta u podnožju brda Rabe, na ｰｯ､ｲｵｪ＠ Slivna u Žažablju. Nisam posjetio
to mjesto, kao ni kamenolom bijeloga kamena koji mi je spomenut u mjestu
zvanu Komin. T aj brdovit kraj sav je pun bezdana i provalija o kojima se
pripovijedaju velika ｵ､･ｳ｡ Ｎ＠ U ｡ｭ｣ｵ＠ sam imao jednog fratra od kojega sam se
nadao ｩｺｶｵ＠ kakvu dobru obavijest, al.i mi je on ｩｳｰｲ｡ｯ＠ ｮ｡ｪｬｵ･＠ izmišljotine
što se mogu zamemu ri u glavi ogrezloj u praznovjerju. Ovaj ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩ＠ živi
stvor zaklinjao se na ､ｪ･ｩ＠ ｰｬ｡＠ u provalijama i vilinski ples u ｰ･ｩｮ｡ｭ＠ kao da
ih je ｴｩｳｵ＠ puta vidio. Tvrdio mi je da u nekoj svojoj osobitoj knjizi ima
blagoslov kojemu se ne može oprijeti nijedna groznica. Kada sam ga upitao
zašto ne ｩｺ ｬ ｩｪ･＠ cijelo ono jadno stanovnišrvo i time ne stekne veliku zaslugu
pred Bogom i pred ljudima, iskreno mi je odgovorio da želi dobru ｰｬ｡ｵ＠ za ta
ｵ､･ｳ｡Ｌ＠ te da mu nije stalo vršiti ib za bijedan i škrt svijet. Ta me iskrenost,
kako ｶ･＠ možete vjerovati, malo zbunila; a to više mi se ｵｩｮｬ｡＠ nakaznom što
su druga njegova ｳｵ｢ｲ｡＠ puna ｯｶ ｪ ･ｮｯｳｴｩ＠ i ｭｩ ｬ ｯｳｲ｡＠ prema siromašnim
Morlacima. Dugo bi i suvišno bilo da vam ponovim sve ludosti i laži što mi ih
je taj maštovit ｯｶｪ･ｫ＠ rekao o drevnoj ｶ･ｬｩｮＬ＠ te o spomenicima i natpisima
što se nalaze u tim ｭｯｶ｡ｲ Ｎ＠ Samo sam se jednom pouzdao u njegove ｲｩｪ･＠

242 243
 VELEŠTOVANOM GOSPODINU OPATU
iako je najuda ljeniji od kopna; Strabon ga na glavnom mjestu ubraja ｭ･ｵ＠
najpo:matijc; Agatcmcr ga sravlja na ｮ｡ｪ､ｩ ･ｬｯ＠ ｮ ｩｪｨ［＠ i nema geografa koji ga
LAZZERU SPALLANZANIJU' ne spominje posebice. ｍ･ｵ＠ ｧｲｫｩｭ＠ pjesnicima Apolonije ｒｯ｡ｮｩ Ｒ＠
ga u
PROFESORU PRIRODOPISA NA ｓｖｅｕｏｌｉｾｔ＠ U PAVIJI, Argonoutici imenuje oznakom ｬｨＩｏｋｴａＮ･ｂｯｾ＠ ｢ｵ｡ｮ＠ ili šuman, ｰｲｩ､ｵｪ＠ mu
ｌａｎｕ＠ KRALJEVSKOGA DRUSTVA U LONDONU, INSTITUTA U BOLOGNI l •poželjnu Pirieju• koja ne može biti Hvar, kako htjedoše neki ｧｬ｡Ｎｾｯｶｩｲ＠
DRUGIH SLA VNJH AKADEMIJA U EVROPI.
geogra(i, nego ｯｲｩ＠ Sv. Andrija koji je i u naše dane pokrit šumama iz kojih
ｩｳｴｪ･＠ smola nakon zarezivanja. Od Likoftona,l u Kasandri, doznaje se da je
na njemu stanovao neko vrijeme Kadmo i dobio sina:

Oh, da na vodama oknaženom

Visu Kadmo ne narodi
O OTOCIMA VISU, PALAGRUŽI, HVARU l ｂｒａｕ＠ U Tebe, ｶｯ＠ ncprijarelja, ･ｴｶｲ｡＠
DALMATINSKOME MORU, TE O OTOKU RABU U KVARNERU
Klico bijednog Atlanrova sjemena,
remda znam, kao i svatko drugi, da srvari koje su ｺ｡ｰｯ･ｴ＠ Posljednji pokolju svojih dmgova, PriJe,
P
na pola pura ｯ｢ｩｮ＠
kojega ｵ･ｮ｡＠ ｯｶｪ･ｫ｡Ｌ＠
pa napuštene
ne zasluiuju i.znošcnjc pred javnost, a napose ne pred
i premda sam osobno uvjeren da su manjkava i krnja
Istiniti ｶｲ｡ｵ＠ najboljih stvari!•

zapažanja što ih pišem o Daln1aciji i o mnogobrojnim otocima rasurim po Gotovo svi stari ｧｲｫｩ＠ i latinski ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲ＠ prvoga reda govore nadugo o
susjednome moru, jer mc nezgodne prilike ｳｰ ｲｩｪ･｣＠ da ih usavršim, osmjelju- ovom oroku koji je od najdrevnijih vremena bio ｺｮ｡ｪ＠ po pomorskoj sili i
jem sc upmiti jedan njihov dio i vama, ｶ･ｬｵｮｩ＠ i cijenjeni prijatelju, bez trgovini. O Liburnima i ｮｪｩｨｯｶｭ Ｎ ･ｴｲｵ｡ｮｳｫ ｩ ｭ＠ saveznicima Adrijesima, koji
straha da ｵ＠ ｮ｡ｩ＠ na prijekor zbog smjelosti ili na prezir zbog moga dara su sc na njemu bi li nastani li i odatle propisivali zakon cijelom Jadranu, nije
kakav god on bio. Iskustvo vas je ｰｯｵ ｩｬｯ＠ na kolike ｴ･ｫｯ＠ i nepredvidive nam povijest ｳ｡ ｵｶ｡ｬＳ＠ dovoljno jasna ｩｺｶ ｩ ｪ･｡Ｌ＠ pa o djelima Višana ｰｯ ｩ ｮｪ･ｭｯ＠
smetnje ･ｳｴｯ＠ nailaze u planinama putnici prirodnjaci, ｡ｫ＠ kada imaju pratnju nešto dozna vari za 93. olimpijade, ro jesr u vrijeme kada je orokom zagospo-
državne vlasti; stoga ･ｴＬ＠ više nego pisci što sjede kod ｫ ｵ･Ｌ＠ ｭｯ ｩ＠ ｰ ｲｯ ｲ ｡ ｵ ｮ｡ｴ ｩ＠ da rio Dionizije Stariji i na njemu osnovao koloniju Sirakužana koja je s
koli ko su mi vremena ukrn le promjene zraka, nestalnost mora, neznanje i vremenom posmla neovisna o ｭ｡ ｴｩ ｮｯ ｪ＠ domovini i snažna po prorežnosti
nepovjerenje zaostalih ljudi u krajevima koji su slabo ｮ｡ｰｵ･ｩ＠ i udaljeni od svojih posjeda i broju brodova. Višani su ･ｳ ｲ ｯ＠ ratovali s ilirskim kraljevima, a
talijanske ku lrure. Neizbježno izgubljeni dani zauzeli su možda više od Rimljani su ih roliko c.ijenili kao· saveznike da su zbog njih uputili poslansrvo
polovice onih deser mjeseci šro ih utroših na uzastopnim izletima po toj zemlji; kralj ici Teuri da im prestane dodijavati. Krvav ishod roga poslanstva poslužio
a možda bih bio nadoknadio šreru da mi nije, pošto ｶ･＠ svladah dobar. dio je kao povod prvome ilirskom caru, koji je povukao sv.e osrale, a za njima je
tegoba, ｵｳｫｲ｡･ｮ＠ prilika da se onamo vratim. U svakom ｳｬｵ｡ｪＬ＠ ｢ｵ､ｩ＠ da
dosad ne bješe nikoga tko bi o roj prosrranoj zemlji pružio poranka ｩｺｶ ｩ ｪ･｡Ｌ＠ • 'CIS lili ot ｋＱＶ＼ Ｐｓ＠ !1Jftl.' tv :t&pttiQI;tq>
" Joon 'f'UtEiioot 6uo1<tv<i>v :too1)Ytnjv,
vjerujem da i ono malo šro ja osmorrih može ugodiri prirodnjacima. Ttraerov ｩｾ＠ "A rl.o.vto;llO)Jou OJT6Qou,
Tb\• oU!IOftWJtWV ouyxaraox("l"l" nl!li4v,
T6jtOU{lt 1t(l/)S tO )4mo "'11"'11tf<natt.
t\u'""'W. Kuooavb(>.
1. O otocima Visu i Palagmii
H6s ｭＮＬ＠
Kodmos 6phd' en peri.,.Ytoi
Ｇｬｳｩ＠phyteyui dysmcnon podq:lt<n,
Otok koji se u naše d:111e 7.ove Vis bio je starim piscima znan pod ｳｬｩｮｭ＠ Temnon eks AtlantO> athlloy •t*'oy,
imenom laoa, Issa. ｇｲｫｩ＠ i latinski gcograri spominju ga s velikim ｰｯ｡ｳｴｩｭ＠ Tbn amhomaimc)n sygko!•sk:i.ptt'l1 Prjhn,
kao koloniju Sirakužana; i pridaju mu gotovo jednodušno prvenstvo ｭ･ｵ＠ Tomoyre p<Os ｾ＠ IOiSla ｮ｣ＺｭｴｳＢＧ＠
ｬ ｹｫ＾ｰｨｲＮ＠ KassWr. (219-223)
otocima flirskoga mora, premda ga njegov kratak opseg ne svrsrava ｭ･ｵ＠
[Kadmo, odnosno Kadmtl, drugo i" ime Huma; pod Isom "' "..jvjcroiatnije misli na Lnb;
ｮ｡ｪｶ･Ｎ＠ Skimno Hij, kada rreba da govori o ilirskim otocima, ｰｯｩｮｪ･＠ s Visom Pn lis, koji je &rvrti odvjet;lk u slij«<u: Adam - Maja - Hcono- Prilis, ｴｯｮ＠ je pron:bo da 6:
dNcni konJ donijeu propas1 Trojancima, s kojima je on u krvnoj w:zi preko Elektre", Ad-..movc
kari i majk< tropnsk"'!" pm()(O Dardana.J
Lanaro Sp•li>nnnl ( 1729-1799), ｲＮｾｬｩｪｯｮｳｫ＠
1
biolog. j«<an od ulcmcljitdja modeme biol<>- 1 A(>91onije RO<Ianin (29.1-ZLS p. n. ＼ＩＬｧｲｫｩ＠
gije, ogor&11 prorivnik tt"'rije orpnskih molc:kula, ･ｫｳｰｲｩｭｮｾｬｯ＠ dokazao d2 se: infu7.0riji ne epiru aleksandrijske ere. ｓ｡ｵｖＱｮ＠ znamenit cp
srvaraju nv. sponr;anom gtoneraajom. te JC: po tome prettb Pasitura.. Proubvao disanje, optok Zgode A1gonautd, u kojem jt: prvi pur u književnosti ljubav ｰｯｫｲ･ｴ｡＠ radnje. Argonauti st u
krvi hladnih ž:ivocinja, orijt'nmciju (gmi,b itd. njegovu epu probij;lju Podun:.tvljem i stif u na jac:iran.
' likofron (3. Sl. p. n. e), grtki ｕＧｬｧｩ｡ｲ＠ iz H•lkidc n• Eubeii.
244 245
 uslijedilo osvojenje tc prostrane 1.emlje. Viška trgovina i plovidba opadoše, pa vulkanskih provala po kojima bi se ｺ｡ｫ ｬ ｪｵｩｬｯ＠ da se u okolici vjerojatno nalaze
se stoga njihova ｭｯ ＠ poslije ilirskih ratova svela na ništicu. O njima povjesni- zmijevci ili drugi mramori nasrali u ognju. Nekoliko komada lave našli smo u
｡ ｲｩ＠ više ne govore kroz dugi niz ｳｴｯ ｬｪ ･｡［＠ samo se nalazi da su u srednjem luci Visa, pa smo se, upravo došavši s Vezuva, ponadali da ･ｭｯ＠ na ovom
vijeku pripadali nererljanskim gusarima. U skorije je doba orok Vis posrao oroku ｮ｡ｩ＠ kakav ugasli vulkan. Sranovnici nam rekoše da na mjestu zvanu
ovisan o oroku Hva ru; i nikad se nije našao u prilici da rvori rijelo za sebe. On Rukavac more izbacuje samo crno kamenje; pošli smo onamo presjekavši
nema više od rrideset milja u opsegu; brdovit je, ali mu ne nedosraje obradivih orok na konju i našli da je sve što nam je ｩｳｰｲ｡ｮｯ＠ puka laž. ｚ｡ｫｬｪｵｩ ｬ ｩ＠ smo da
dolina; uživa u veoma blagoj temperaturi zraka i bio bi potpuno sretan da ima vulkansko kamenje što smo ga vidjeli na Visu nije ､ｯｭ｡･ｧ＠ porijekla; zatim su
u izobilju slarke vode. nas hrjcli uvjeriti da je jedan ｯｴｩ＠ nedaleko od uvale Rukavac sav graden od
U srarini je imao dva grada; jedan je od njih nosio ime oroka, a drugi se crna kamena ｳｬｩｮ｡＠ razbacanim komadima što smo ih vidjeli, ali se nije našao
zvao Meo. Od prvoga posroje jadni tragovi u luci koja je zaista oblika reatra, a ｡ｭ｣＠ koji bi nas ramo prevezao, pa tako osradosmo samo s ｶｪ･ｲｯ｡ｭｵ＠ da
nad njom se uzdiže selo Vis; posebno se vide podovi s mozaicima koje prekrije je ta ｰｲｩ｡＠ bila druga laž. Prilikom prelaženja ne vidjesmo nikakva znaka
more kada se vode podignu. Od dn.agoga su vjerojamo ostale ruševine u plemenitih mramora ni finih kamenova; ali tu bi moralo biti kompakmih
Komiži, naseljenu i kulturnu mjestu koje se diže u:r. more s ｩｳｴｯｮ･＠ strane ｰｪ･｣ｮ｡ｫ＠ u unutrašnjosti brda, kao što im se na vanjštini nalaze prugasti i
otoka. Postoje dva viška ｮｯｶｩ｡ ［＠ jedan od njih ima glavu naoružane Palade s prosri. Zemljište je ovdje crvenkasto i rvrdo kao glina ｺ｡ｳｩ･ｮ＠ željemim
lica i amforu s ｮ｡ｬｩｪ［＠ drugi umjesto am!ore nosi kozu. Kada se prekapa okerom; na višim je mjestima pjeskovito i šljunkovito.
zemlja; ｮ｡･＠ se razno drevno posude, oblikom i ｰｯｫｵ＠ nalik ･ ｴｲｵ ｡ｮｳｫｯｭ･Ｌ＠ Najslavniji proizvod ovog otoka. u srara vremena bijaše vino. Atene;s ga
re poneki natpis, ｧｲｫｩ＠ ili latinski. Ovdje se u ovom ｳ ｴｯｬｪ･ｵ＠ istakao jedan ｵ･ｮ＠ ｡ｳｮｯ＠ spominje ｶｪ･ｲｵｩ＠ Agararhidu6 koji je vinu s Visa dao prvenstvo nad
ｯｶｪ･ｫ＠ iz obitelji ｋ｡ｲｭ ｡ ｮｾ＠ koji je ostavio mnoge vrijedne liHine koje posebno sv im vinima. • Na otoku Visu u Jadranu•, veli Agararhid, • koji ｲ｡＠ vinom
objašnjavaju njegov ｺ｡ ｶｩ ｡ｪＮ＠ Ovaj je va ljani ｯｶｪ･ ｫ＠ imao neugodnosti zato šro što je najbolje od svakoga drugog s kojim se usporedi ...• • U današnje vrijeme
je u jednoj svojoj raspravi h rio dokazati da relikvije sv. Dujma, koje se u Splitu vino s Vi sa nije bogzna šro, bilo sroga što nema ｵｭｩｪ･｡＠ u pravljenju, bilo zbog
štuju s velikom ｲ ･ｶｮｯｵＬ＠ nisu vjerodostojne. Na rome sam otoku bio samo roga jer su s vremenom izumrle starinske vrsre ｧｲｯ｡Ｎ＠ Zemljište i položaj
jedanput u društvu milorda Hcrveyja, neumorna ｩｳｴ ｲ ｡ ｩｶ ｡＠ paleonroloških veoma su prikladni za koji god proizvod: ovdje izvrsno uspijevaju loze,
rajni; tu smo se iskrcali rako ｲ･ｩ＠ na ｳ ｲ ･ｵＬ＠ lišeni oslonca i nekoga tko bi nas masline, murve, bajami, smokve. Množina mirisnih trava po viškim brdima
mogao korisno ｮｾｰｵｲｩＮ＠ Sroga smo vrlo mo lo mogli ｩ ｺ ｵ ｡ｶ ｴｩ Ｌ＠ jer nas je ｭｵ ｩｬ ｡＠ daje njegovu medu izvrstan o.kus; ali ｰ･ ｬ ･＠ na ovom otoku opnažuju da malo
i prekomjcrna ｶｲｵｩｮ｡＠ ljernoga doba , ali na nju bi se milord malo osvrtao da ｰ ｲｩ ｶｲ･ｵ ｪｵ Ｌ＠ šro sc možda ､ｯｧ｡＠ zbog oskudice vode. ｪ ｡ｮｪ･＠ i ｪ ｡ｲ･＠ meso,
smo imali dobre preporuke. mlijeko i sir izvrsne su ｫ ｡ ｫ ｶｯ･Ｌ＠ ali vuna nije takva zbog malo brige šro se
Okosnica otoka Visn ｮ｡ｪｶ･ ｩ ｭ＠ je dijelom mramorna; postoje o rtoccrati u ｰｯｳｶ･ｵｪ＠ sradima. Žerva je i.ira neznatna i nedovoljna za opskrbu ono malo
sranovnastva. ••
ｯ｢ｩｮ ｭ＠ mramoru koji se nal:lzi u najnii.im slojevima, re numuJiri u višima.
Ovaj zakon ipak nije rako stalan da sc katkad ne bi vidio i u obrnutu poretku. ｎ｡ｪ ｺｮ｡ｪｩ ｪｵ＠ ｴｲｧｯｶ｡ｫｵ＠ robu Višanima pruža ribolov. Samo jedna bro-
ｉｺｭ･ｵ＠ vrsrii kamena šro se zapažaju duž obale u luci Visa postoji neki žljebast dica s ｰｯｲ｣ｧ｡ ｯ ｭ＠ katkad za nekoliko sati u mrkloj ｮｯｩ＠ ulovi šezdeset, sro, pa i
mramor veoma tankih slojeva, te neki cjcpljiv, ｢ｪ ･ｬ ｩ｡ ｳ ｲ Ｌ＠ ｶ｡ｰｮ･ｫｩ＠ kamen, sto pedeset srdela. Ali u takvim ｳｬｵ｡ｪ･ｶｩ ｭ｡＠ suvišno obilje postaje raz.logom
slabo upotrebljiv u korisne svrhe jer je sastavljen od nepravilnih i krhkih nevolje. Zbog jednog od onih malih uzroka što sa sobom ･ｳ ｲ ｯ＠ vuku zname
ｬｩｳｴ｡Ｎ＠ Okamenjene kosti ovdje su u istoj smjesi kakva se vidi na ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ štetne posljedice, otok Vis, smješten na najpovoljnijem mjestu za bavljenje
mjestima otoka Osora i oroka Rogoznice. Ima ih u izobilju po uspravnim bogatim ribolovom, nema spremište soli. Ovi se ribari, iznenada ｺ｡ｴ･ｮｩ＠
pukotinama slojeva u malenoj uvali Rudi; a sranovnici nam rekoše da je njima obilnim plijenom, nadu prisiljeni hitati trideset i ･ｲ､ｳ｣＠ milja do spremišta
još bogatija nedaleka hrid zvana Budikovac, te da bismo oa njih naišli i na na Hvaru da bi ga imali ｩｭ･＠ ｳ｡ｵｶｴｩＮ＠ Ponekad poduzimaju ra putovanja, ako
drugim krajevima istoga otoka.
Donati u svom Ogledu o prirodopisu Jadrana (Saggio d' Istoria Narurale ' 'Ev M ' l oon til xatll t?N 'AbQ{ClV V>locp 'Aya{IQQX(l>'l;; qnJOI oh·ov yt:Ytm {N """'
ｏｖＧＨｘＡｴｪｍ＾＠ xa>J.lw ｾＰＱＮ＠
dell' Adriatico) piše da je u okolici Visa našao neku vrstu zmijevca; ali ne tAih}v. Annv. a
ｰｲｩｯｵｪ･＠ je li to mogao biti kakav zalutali komad ili je zaisra bio iz ､ｯｭ｡･ｧ＠
E11 dllssii karl con Adrln'! n<scit Ag;uharkbides phesi oi non g<nf.stltai, hl>n pisi sygkrin6me-
kamenoloma. U onom dijelu otok:! što sam ga vidio nema nikakvih znakova non kalli6 hcyrisk.-.ohai. ATHEN. DEIPN. •· (Agararhid kaže da se no jadranskom oooku Visu
dobija vmo koje je. kad se usporedi, bolje od svih drugih. Arhen. l 28d]
f Attnci (l. sc. n. e),grlki pisac iz Egipt:.. auror CC>lbeso/ist!z, djela u kojem je ｳ｡ｵｶｮｯ＠ oko
• ｒｩｪ･＠ je o Antunu ｍｮｴｩｪ｡･ｶ ｵ＠ Kammanu ( 16$8- 1721), u&nom .arheologu, ｮｵｭｩｺ｡ｲｾ＠ 800 citata i:t itgubljeuih ｡ｮｴｩｫｨ＠ ､ｪｾｬ｡Ｎ＠
｡ｲｵ＠ i hrvacskon1 pjesniku (preveo dva pJevnnja it ｔ｡ｳＮ｟ｾｯｶ＠ ｏｳ ｬ ｯ｢･ ｮ ｯｧ＠ jeru:ztzlemdj. ' Agararhid (2. ｾｲＮ＠ p. n. e). ｰｯｶｪ･ｳｮｩ｡ｲ＠ i gcogrof; napisao Geografiju i povi;est Evrope.

246 247
 ih stalan vjetar ponuka da kušaju ｳｲ･ｵ［＠ ali ｯ｢ｩｮＬ＠ kada se ne nadaju da bi ｯｩｭ｡＠ da se na njemu ･ｳｴｯ＠ dogadaju ｰｯｲ･ｭ｡ｪｩＺ＠ neravan je, urušen i
mogli ｯｴｩ＠ i vratiti se s potrebnom žurbom, bacaju u more pedeset, pa i sto rastresil. Imao sam želju posjeriti i Oiomedove otoke koje naši geografi zovu
ｴｩｳｵ｡＠ riba da se ne okuže smradom. S'•aka ｴｩｳｵ｡＠ srdela ｲ｡ｵｮ＠ se da vrijedi T remirima, ､｡ｪｵｩ＠ im možda ime zbog ･ｳｴｩｨ＠ potresa, jer pretpostavljam da bi
oko jedan cekin; skuše zbog svoje ｶ･ｬｩｮ＠ vrijede više. Bio bi ro porez morali imati vulkanska obilježja; ali iz dana u dan gubim volju. Priznat ｵ＠
mudroga državnoga gospodarstva kada bi se na otoku Visu sagradilo spremi- vam, velecijcnjni prijatelju, da poslije ｯｴｫｲｩ｡＠ drevnih vulkana što ih je izvršilo
šte soli kako ovi jadni St'Jnovnici ne bi morali ･ｳｴｯ＠ gubiti plodove svoga ｵ･ｮｯ＠ društvo viteza Banksa na škotskim otocima, lslandu i Novootkrivenim
truda. Viško ribarstvo nije ｯｧｲ｡ｮｩ･＠ samo na ｭｲ｡ ｮ ･＠ ｮｯｩ＠ ljetnih mjeseci; zemljama (Newfoundland), poslije zapažanja veoma proniclj iva biskupa iz
blagn klima ovog otoka ｯｭｧｵｪ･＠ ribarima da se njime ｢ｾｶ･＠ i zirni. Obilje Londonderryja u Irskoj, Walesu i Auvergni, te poslije oriktoloških7 putovanja
riba koje se vole ｰｯｶｵｩ＠ na zimovanje izmedu susjednih otoka ｮ｡､ｯｫｵｪ･＠ po planinama Svicarske, Francuske i ｎｪ･ｭ｡ｫ＠ što ih je nedavno obavio
regobe koje su nerazdvojive od toga zanata. Sve vodene vrste narastu do ｶ･Ｚ＠ glasoviti prirodnjak gospodin John Strange, sve mi se naše stvari ｩｮ･＠ mikro-
ｶ･ｬｩｮ＠ u okolici Visa nego na mjestima koja su bliža kopnu; orade i zubaci skopskim predmetima. Jedina prednost što nam je pruia njihova malenkost i
ulovljeni z.imi ｯ｢ｩｮ＠ se ｭ･ｵ＠ u hladetinu i rako ｰｲｩ･ｮ＠ ulaze u r:rgovinu. koja mc ｳｰｲ･｡ｶ＠ da ih se posvema ne okanim leii u tome šro se mogu
ｬｺｭ･ｵ＠ zanimljivih riba koje se ulove po tim vodama mora sc ponajprije pomnjivije istraživati nego velike pojave. Priroda je uvijek jednako umna i
spomenuti paklara koju nisam vidio, ali njezin opis što sam ga ｵｯ＠ od velika; ｯｩｭ｡＠ ｩｳｴｲ｡ｶ＠ ne smiju ｳｩｵｮ･＠ bazaltne krisra lizacije ｯ｢ｩｮ･＠ lave i
mornam odgovara ehenidi što je navode Anedi i Gouan, iako po mojem mali kristali s Euganejskih brda ｺｮ｡ｩｴ＠ manje nego ｵ､･ｳｮｩ＠ ｰｲｩｺｭ｡ ｴｩ ｮｩ＠
mišljenju ne odgovara ehenidi ili remori u starih pisaca·. stupovi sa Staffe ili kristalne spilje u $vicarskoj. Ali potreban je rrud da se
Zbog svoje udaljenosti od rudih voda, Višani su izvan opasnosti da zaddi na umu ova istina, napose onda kada se pred ｯｩｭ｡＠ ｮ｡ｵ＠ opisi ili crteii
ｯｴ･ｵｪ＠ susjedima ｰｯｲ･ｧ｡Ｌ＠ pa bi se morali slobodno služiti mrežama koje bi tih prirodnih ｶ･ｬｩ｡ｮｳｲＮ＠
ocijenili najprikladnijima za dna po kojima love, ali oni nisu slobodni koliko
bi u rom pogledu rrebalo da budu. Sroga se ､ｯｧ｡＠ da se ･ｳｴｯ＠ udaljavaju od 2. O otoku Hvam
svojih voda i odlaze loviti oko otoka Palagruže koji je šczdeser milja od Visa i
malo više ili malo manje od poluotoka S. Angelo u Apuliji. Njihov ulov ne O imenu šro ga je ovaj otok nosio u doba svoje ovisnosti o Liburnima ne
od lazi u MJerke, gdje misle da bi pretrpjeli velike gubitke, nego se ｲ｡ｳｰｯ･ｵｪ＠ ostade, koliko znam, više spomena ni u starih geografa ni u ｰｯｶｪ･ｳｮ ｩ ｡ｲＮ＠
po Napuljskom Kraljevstvu koje na jadranskim obalama ima mal i broj ribara. Skilak ga imenuje ＼ｬ＾ｰｯｾＬ＠ ali se ne zaustavlja da o njemu govori. Skimno je
Bilo bi poželjno da se na mjestima koja obiluju ribom popur Visa uvede (ako je rako star kako bi po neki od njegovih ｴｵｭ｡＠ to htio) prvi koji nam za
ribarska policija koja bi se proširila i na soljenje; u tome bi se moglo slijediti nj kaže da je bio kolonija Parana·, u ･ｭｵ＠ se slaže sa Strabonom koji dodaje
(rancuski primjer, prilagodivši ga našim vrstama i uvjetima. da su ga novi došljaci najprije naz.vali ｾＮ＠ Par. Ptolomej ga zove ＼ｬ＾ｰｴ｡Ｌ＠
Otok Palagruža i razne hridi što u njezinoj blizini vire iz mora ostaci su Fa ria, kako otok, tako i njegov glavni grad; i geografi iz kasnoga doba gotovo
srarog vulkana. Ne bih vam hr.io rvrdiri da se izdigla iz vode kao toliki drugi svi mu složno daju ro ime od kojega se ne udaljiše ni Slaveni nazvavši ga na
otoci u arhipelagu, premda nas može dovesti u sumnju ro §rose o_njoj ne može svom je-Liku Hvar, jer njegov primitivni izg<lvor zamjenjuje slovo F s dva slova
ｮ｡ｩ＠ ｴｯｮ｡＠ spomena u najstarijih geografa. ｩｮ＠ se da se ona ne smije brkat i s HV, ili katkad slovom P. Sada se zove Lesina (»šilo«) zbog roga što oblikom
Diomedovim otocima od kojih je udaljena rrideser milja, ali se u svakom nalikuje tome postolarskom ｯｲｵＮ＠ !'arani, koje je prema Oiodoru Sicilskom
ｳｬｵ｡ｪ ｵ＠ može ｲ･ｩ＠ da se i to radilo. Lava koja tvori okosnicu ovog otoka vrlo je ｰｲｯｩ｣＠ poslnlo da se nasele u Jadranu, osnovaše ovdje Fari ju i podigoše se
ｳｬｩｮ｡＠ ｮ｡ｪｯ｢ｩ＠ !avi što je izbacuje Vezuv, kol iko smo mogli vidjeti prola- do male republike od koje preosrade jedan ｮｯｶｩＮ＠ Živjeli su u slobodi koja je
ｺ･ｩ＠ pokraj njega. Kada bi se neki prirodnjak tu iskrc:1o i posebno pohodio bila više mirna nego slavna do vremena Agrona koji ih je pobijedio, možda
najviša mjesta, možda bismo dO'Lnali je li Palagružu izbacio neki podmorski zajedno s mnogim narodima na kopnu i sa svim drugim ｯｴ｡ｮｩｭＬ＠ osim onih
vulkan, kao u našem ｳｴｯｬｪ･ｵ＠ otok blizu Sanrerinija, ili je rreba smatrati vrhom na Visu. U rimskim se povjesnicama ne govori toliko o Hvaranima koliko o
neke drevne vulkanske planine kojoj su podnožje i strane pokrile vode što Demetriju, njihovu ｳｵｧｲ｡ｮｩＬ＠ koji je postao ｭｯ｡ｮ＠ na dvoru Agrona
odijeliše Afriku od $panjolske stvorivši Gibralrarski rjesnac; u tu provalu ne
može sumnjati onaj tko je ｰｲｯｵｩ＠ dna i obale našeg mora. Viški ribari tvrde • <1>6.QOS Ｖｾ＠ tOU<O)V OUx ｾｴｯｬ･ｶ＠ X<tjlh"l
ｎｾｯＬ［＠ n oo[(J)V ><TIOl) WTLV. Ll<VIlV. 425
da ru ima ･ｳ ｴｩｨ＠ i veoma žestokih potresa; izgled oroka dokazuje i neiskusnim Pharos de t9Yton oyk llporhen ｫ｣ｩｭｮ ＠
Ntsos, PariOn ktisis cstin.
Skymn. 425
' AR7EDI Syn. pag. 28. ｾ ｎ･､｡ｬｫｯ＠ od njih leži otok H\"3.r_, naseobin:. Paro.n3.)
GOl/AN Hist Pis<:. G<n. XXXVII. Od n,«i ｯｲｹｫｴＶｮｾ＠ iskopina; t.n;most o fosilinu.

248 249
Teute, pa izdao svoju vladaricu i prepustio Rimlj anima razna mjesta, ｭ･ｵ＠ pretvoriše u razrovane planine i bregove, razdij elj ene dolinama; kako rije·
njima i svoj ｺ｡ｶ ｩ ｡ｪ＠ Fari ju gdje ga je Agron bio postavio za ｾ ｾ｡ｭｊ･ｳｫ［＠ posliJe kama i buj icama ponestade vode s nestankom najstarijih planina s kojih se
je postao gospodar grada u ime nagrade .za izdajsrv.o. Kako Je ovaJ ｺｬｯｵｰｴｾｉｊ･ﾷ＠ spuštao šljunak; kako se u velike pukotine i u doline zavuklo novo more- to
bio prijateljstvo Rimljana ｩｴ ｡＠ se u PohbiJa, D1ona 1 Ap1Jana . Fa na Je podmJela ne bih znao ｲ･ ｩ Ｌ＠ koliko god moraju biti bliski našem dobu ovi posljednji
kaznu za njegova zlodjela, re su je sami Rimljani u više navrara razon h u ratu ､ｯｧ｡ｪ ｩ＠ kada se usporede s prvima. Imao bi zaisra najgori posao onaj tko bi
šro su ga ,,odili protiv Filipa, kralja Makedonije. ｴｾｲ｡＠ je šro ｾｬ｡ｶｨｲ＠ uzeo na se da objasni kako i kada se zbiše sve promjene što ih je pretrpjela
ｰｯ ｩ ｮｪ･＠ i završava jednim izdajicom; posliJe DemetriJeve smrtt o nJima ｶＱｾ･＠ samo vanjska kora naše jadne zemaljske ｫｾｲｧｬ･Ｎ＠ Dokazani broj zapažanja
nema govora u srarih svjetovnih pisaca. U doba ｰｲｯｾ｡､ｮｊ＠ Carsr;a Hvar Je marljivih i smotrenih paleonrologa uzbunio bi ｴｩｳｵ･＠ Brovallija koji se možda
･ｳｴｯ＠ mijenjao gospodare 1 dugo Je ostao u rukama Neredpna; zanm.Je 1mao ne bi htjeli pomiriti i zadovoljiti time da su se one brzo zbivale jedna za
posebne gospodare, a posljednji od njih, Aliora Capenna, prepustiO ga Je drugom u kratkom rasponu ｳ ｴ ｯ ｬ ｪ･｡［＠ na tu izliku jedan prijatelj mira ne bi
Prejasnoj Republici 1424. imao što ｲ･ｩ Ｎ＠ Na oba.li hvarske luke nakupio sam žutih, zelenih i crvenih
Dužina je ovog otoka oko ･ｴｲ､ｳ ｴ＠ ･ｴｩｲ＠ milje, ｮ｡ｪｶ･＠ širina osam. kremenova i svi su bili prošarani dcndromorfnirn piritnim kapljevinama. Na
Glavni njegov grad nosi ime Lesina (Hvar) i smješten je prema zapadnom malenoj hridi Borovcu nalaze se gomile okamenjenih kostiju.
kraju na mjestu koje je dovoljno dobro izabrano, ali se nipošto ne može Grad je Hvar dao podosta ｵ･ｮｩｨ＠ ljudi u XV ｳ ｴ ｯ ｬ ｪ･ｵ［＠ njihova je imena
usporediti s položajem na kojem su srar.i Parani bili utemeljili svoj grad. naveo Vinko ｐｲｩ｢ｯｪ･ｶ Ｘ＠
u svom govoru De origine et successilms Sclavorum
Osrednje je ｮ｡ｰｵ･ Ｌ＠ a u njemu stoluju plemeniti providu r i biskup; kaštel što što ga je ondje održao 1525. ｍ･ｵ＠ njima su se dvojica istakli u pjesništvu i to
ga nadvisuje, ｳ｡ｧ ｲ ｡･ｮ＠ na vrhu mramorna ?r?a, i druge "?jne ｧｲ｡･ｶｩ［ｬｾ｟ｳ｢ｯ＠ su Hanibal Luci<! i Petar ｈ･ｫｴｯｲｶ ｩ ＬＧ Ｐ＠ a prvome od njih tiskane su neke
se održavaju. Luka se danas slabo poSJeCuJe, premda JC dobro zasncena 1 ｰ ｪ･ｳｮｩｫ＠ stvari· ; drugi je možda ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ objavio neko djelo, a mnoga mu
prostrana, jer je stanovništvo grada malobrojno i siromašno. Hvarani su osra.še u rukopisu. ｍ･ｵ＠ ove se ubrajaju prijevod Ovidijeva djela Od lika
pri.jatelji strancu , ali ne prati ih glas da su prijatelji ｩｺｭ･ｵ＠ sebe. . ljubenoga u ili rskim stihovima, re ｲ｡ｺｬｩ ｴ ･＠ ekloge.
Za kratko vrijeme što se zaustavih u okolici grada Hvara skup10 sam Otok Hvar, premda je kamenit i neplodan u ｮ｡ ｪ ｶ･ｭ＠ dijelu, ipak ima
ｲ｡ｺ ｬ ｩｴ･＠ vrsre kamenja. ｎ｡ ｪ ｮ･ｯ｢ｩｪ＠ je jedan mramor vrlo fina solnog zrna, dijelova dobre zemlje gdje mogu uspijevati ne samo ｶｯｫ･＠ nego i žitarice.
boje puti, prugast; ne nalazi se u prostranim slojevima nego u skupinama Z bog roga je ｮ｡ｰｵ･ｯｩ ｪ ｩ＠ nego drugi u il irskome moru, te neka njegova sela
poput sralaktirskih mramora ko ji su ondje ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ ･ｳ ｴｩＮ＠ Tu se u golemim zaslužuju ime velikih mjesta jer brojem stanovnika premašuju mnoge male
slojevima pruža neka vrsta mramora s okamenjenim školjkama: on je više gradove. ｍ･ｵ＠ njima bez sumnje treba na prvo mjesto metnuti naselje niklo
zanimljiv ｯ ｩ ｭ｡＠ paleonrologa nego što je drag klesaru; osnovna mu je boja na ruševinama drevne Farije koje se zato zove Stari Grad (Citta-vecchia).
prljavo bijela, smjesa mu je tvrda, krhotine morskih tjelešaca što se vide Smješteno je na moru uz lijepu i veliku luku, podno vrlo pitoma polja. Samo
ｲ｡ｳｰｯ･ｮ＠ vodoravno promijenile su se u ｢ｪ･ｬｩ｡ｳｴ＠ lisnik. Ona vrsta mramor· na tome mjestu more se ｯｩｲ＠ ｰｯｶ ｬ ｡ｩ＠ pred produžavanjem kopna: ｯ ｩ ｧ ｬ ･､｡ｮ＠
noga kamena tamnocrvene boje, koju znamo pod imenom kotorskog crljenca razlog rome je nagib gornjeg polja koje sc pruža u blagu usponu uz brdsku
(jer nam se dovozi u velikim ｫｯ ｬ ｩ Ｎ ｮ｡ｭ＠ iz blizine roga grada), ovdje se kosu, a na njegovoj najvišoj strani obrubljuje ga vrlo uzdignuto zemljište.
posvuda nalazi; tu je zatim ･ｳｴ＠ koraljni ｰｪ･ｮ ｪ ｡ｫ＠ kojemu u mrljama Mutne vode što se odozgo spuštaju poslije kiša odlažu na obalu zemlju kojom
prevladava vinska i ｬｪｵ｢ｩ ｡ｳｴ＠ boja; kamenje od kojega je sastavljena ova su bile ｺ｡ｳｩ･ｮ＠ i tako ga malo-pomalo ｰｯｶ･｡ｪｵＮ＠ ｕｩｮ ｩ Ｎｬｯ＠ mi se da sam po
posljednja vrsta zaobljeno je i pokazuje znake duga taloženja. Ovaj ｰ ｪ ･ｮｪ｡ｫ＠ r ijetkim drevnim razvalinama što ostaše nad zemljom prepoznao da je Faria
ｯ｢ｩｮ＠ pokriva vrhove brda; tako postaje još ｯｩ ｴｩ ｪ｡＠ drevna povezanost otoka bila gotovo dvije milje dublje u unutrašnjosti nego današnji Stari Grad;
s obližnjim kopnom gdje sc na uzvisinama zapaža ista smjesa. Vama je pojedinosti što mi ih ｰｲ ｩ ｯｰｩ･＠ stanovnici utvrdile su me u rome mišljenju.
posvema jasno, kao što je jasno i meni, da je za zaobljavanje šljunka trebalo da
prije postoje visoke planine s kojih su ga morale otkidati i prenositi bujice; a • Robigna Gospodi11a ANIBALA LUCIA Hvarskoga vlastelina. Venezia 1627. in 8!1
｢ｵ､ｩ＠ da se u raložnom kamenju ｰ ｪ ･ｮｪ｡ｫ＠ što se nalazi po brdima otoka 8 Vinko ｐｲｩ｢ｯｪ･ｶ＠ (sred. XV. sr.- nakon 1532)) humanist i ｰｯｶｪ･ｳｮ ｩ ｡ｲＬ＠ roderl na Hvaru.
Godine 152S. ｰｲｯｩ＠ mo pred ugledni1n Hvarani ma raspravu koju spominje Forris, a koja je tiskana
vide okamenjena morska tjelesa, postaje nužnim metnuti sijelo nekoga drev· u Veneciji l532. U djelu su prvi pur iznesene misli o slavenskoj zajednici. V. novo izdanje-:
nog mora na te danas uništene planine s kojih se spuštao šljunak. Ovaj sitan V. ｐｲｩ｢ｯｪ｣ｶＬ＠ O podnjetlu i zgodama Slavena, Zagreb 195 1.
9 Hanibal ｌｵｯｩ＠ (oko 1485-1553), hva.,.ki ｰｬ･ｭｩＬ＠ hrvatSki pjesnik, pre<lstovnik druge
posao ｧｲ｡･ｮ ｪ ｡＠ i uništavanja zahtijeva neku dužinu vremena, to je istina, ali generacije hrvatskih petrarkisro, autor skladna 1 nevelika k:.mconijcra. »Pisan ｣｡ｺｬｩ､ｨ ｴｾ＠ i drame
mi tome nismo krivi. Kako je more poslije napustilo re goleme naslage pijeska, Robin;e.
10 Petar ｈ･ｫｴｯｲｶｩ＠ Ｈ ＱＴＸＷＭＵＲＩｾ＠ hrvatSki pjesnik, Hvaranin, autor nekolikih poslanica,
koje su rasipno razbacivale rijeke i bujice, ili su ih prenosili i iznova miješali ｾｮｪｩｧ｡＠ Ovidijevih od_ Ｏｾｫ｡＠ ｬｪｵｾ･ｮｯ｡Ｎ＠ i ｮ｡ｪｶｾ ｲ ｾｩ ｪ ｣＠ knjige: ｒｩ｢ｾ ｴ Ａｪ｡＠ i-ri_barskog ｰｾｲＢｧ ｯＧＡ｡ ｲ｡ＡＱｪ ｡＠ (1556),
morski valovi, te su ih ponovo osvoji le rijeke i bujice što neprekidne ravnice nbar:ske ckJoge u kOJOJ su op1sam rrodnevn• 1z.ler do ｂ ｲ ｡＠ 1 Sohe 1 razgo\!on s rtbaruna.

250 251
 Samo sam dva -stara predmeta vidio u ovom mjesru, od kojih je dragocjeniji okamenjenu zanimljivost koja mi se ｵｩｮ＠ da zaslužuje svu moju pozornoSt.
dovoljno ｳ｡ｵｶｮｩ＠ bareljef u ｧｲｫｯｭ･＠ mramoru koji prikazuje brod na jedra s Doba_r dio pura i gorovo sav brijeg po srijedi je od ｲｩｪ･ｮ＠ sedre što ju je ru
ｵｰｲ｡ｶｬｪ･ｭ＠ nadesno od krme i s peljarom koji njime upravlja; drugi je osrav1la neka drevna rijeka koja se izgubila ili pak,.skrarila rok upravivši ga
nadgrobni bareljef, izišao ispod loša dlijeta. p-rvi sam morao potražiti na vrhu možda drugim putem ili preobrazivši ga da sc ne može prepoznati. Ova sedra,
zvonika; za njegove su gradnje vjerojamo propali mnogi spomenici Parana. . .mnogo mlada . od tvorbe. . morsko-mramornih slojeva što ｩｮ･＠ okosnicu otoka,
N isam našao ni traga ｧｲｫｩｭ＠ natpisima; samo sam jcdrtn nadgrobn i latinski Jamacno JC nemalo stanJa od provale novoga mora u naše krajeve ｾｴｯ＠ oper nije
narpis prepisao možda mi lju izvan trgovišta, pokajavši se veoma što sam ga stvar Ｎ ｮ ･､［ｷｾ｡＠ datuma; jec dalmatinski su otoci ｶ･＠ mocali biti od sranja
išao tražiti rako daleko. Stanovnici ovog mjesta lijepa su Stasa, hrabri i bistra drevmh ravn1ca svedeni na sranje planina ispresijecanih dolinama kada im je u
uma; mnogo se bave plovidbom i imaju svoje brodove; prosti se puk bavi pohod došlo more. Unutrašnjost Dalmacije gledana s vrha planinc Biokova,
njihovom gradnjom i ribolovom. kada se usporedi s otOcima koji se s te visine vide svi spojeni, predstavlja
Lz Staroga sam Grada na konju otišao do malog zaljeva Žukove gdje prizor vrlo ｳｬｩ｡ｮ＠ njima ako im sc u mislima ukloni okolno more. Ja sam u
nalaze dovoljno siguran zaklon ribarski ｡ｭ｣ｩＮ＠ Tu se na morskoj obali vade mašti po bosanskim dolinama, koje su okružene ｡ｳ＠ brcJjma, ｡ｳ＠ planinama,
duguljaste ｢ｪ･ｬｩ｡ｳ ｲ ･＠ mramorne ｰｬｯ･＠ kojima se ｯｲ｡ｮｩ＠ u Dalmaciji ｯｰ･ｮｩｴ＠ razlio more šro okružuje Hvar, Vis, ｂｲ｡＠ i mnogobrojne druge ilirske otoke a
služe za pokrivanje ｫｵ｡Ｎ＠ ･ｳｴｯ＠ se dogocJj da se pri kal:lnju velikih lisrova rc njih ostavio na suhu. Bosna je promijenila položaj i došln tvoriti ｮ｡ｳｲｶｾｫ＠
vrsre kamena otkriju otisci morskih biljaka i riba koje nisu poznate u našim Primorja; a ilirski se arhipelag gotovo bez ikakve prepoznarljive promjene
morima; ali vrlo je rijedak ｳ ｬｵ ｡ｪ＠ da se ｮ｡ｵ＠ otisci i okamenjene kosti riba; ｾ｡ｯ＠ prenesen s druge strane planine Biokova. Malena površina Jezera, koja
biljni su nalazi pak vrlo ･ｳｲｩＬ＠ ali njihove vrste nisu dovoljno brojne. Rijetko se Je puna ｯｴｩ｡＠ i šumovitih hridi i leži na kopnu podno Biokova što je dijeli od
nalaze otisci koralja, a jedini dobro izražen šro sam ga ovdje vidio otišao je u mora, pokazuje na kratku rasponu od nekoliko milja kakav bi bio sav onaj
Englesku da zauzme mjesto u jednoj veoma bogatoj zbirci, kao šro su ramo prekogorski kraj kada bi bio poplavljen i kakvi su bili otoci prije nego što ih je
otišle i neke ribe šro sam ih dobio na rome mjesru. Ima ru i okamenjenih okružilo more.
školjaka mintla, ali su ｯｴ･ｮ＠ i ｩｺｯ｢ｬ･ｮＮ＠ More nema topoloških razloga da Jelsa je veliko selo, lijepo smješteno u luci bogatoj trajnim potocima koji
se udaljava, pa osvaja obalu Žukove i malo-pomalo porapa zakrivljene slojeve ､｡ｪｾ＠ dobru vodu. ｐｲｩｬｮｯ＠ je ｮ｡ｰｵ･ｯ＠ i nalazi se podno mramornih bregova
ｰ ｬ ｯ｡ｳｴ＠ mramora u kojemu su pokopani riblji kosturi. Njih ･＠ s prorjecanjem kop sc u blagom padu gube u moru. Ovdje se vidi najljepši ｰｪ｣･ｮ｡ｫ＠ rasut po
vremena pokriti šljunak i pijesak pomiješan s ljuskarirna Jadrana, pa ･＠ ulicama u gnrbim ｰｬｯｮｩ｣ｭ｡＠ i upotrijebljen u najprosrij im grndevinama.
zadavati glavobolje prirodnjacima ｢ｵ､ｩｨ＠ vjekova, ako ikad irko bude ｏｰ･ｮｩｴｯ＠ je jelšanski ｰｪ･｣ｮ｡ｫ＠ sasmvljen od uglasrih ｫｯｭ｡､ｾ＠ bijela ｭｲ｡ｾ＠
ｩｺｵ｡ｶｯ＠ ro mjesro koje ･＠ biti pod vodom ili oper na suhu. Zar ne bi zaista mora, pogodna za vrlo ｵｪ･､ｮ｡ｯ＠ ｧｬ｡ｮｪ･Ｌ＠ koji su ｭ･ｵｳｯ｢ｮ＠ vezani
trebalo žaliti prirodnjaka koji ｩｺｶｵ･＠ neku okaminu s kamenita morskoga dna cementom okamenjene crvenice; nije tu rijedak ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ ｬ ｪｵ｢ｩ｡ｳｴ･＠ boje,
i povjeruje da su je ｾ｡ｩｮｬ･＠ vode pod kojima je ležala? Cinjcnice ipak ｯｩｴ＠ veoma ncpravilnih mrlja i dosrojan ukrasiti koju god plemeniru gmdevinu.
dokazuju da ｯ｢ｩｮ＠ nije rako; 10 jasno pokazuju i veliki komadi lentikolamih Monsinjor ｂｬ｡ｫｯｶｩＬ＠ makarski biskup, dao je iskopati sve srupove svoje nove
i ｯｲｴ｣･｡ｩｮｨ＠ mramora što ih koraljari svojim napravama ｩｺｶｬ｡･＠ iz dubina katedrale i sve snrbe za oltare na ovome mjestu. Jedina manjkavost koja se
našeg Jadrana. Riblji kosturi u Žukovi ; koji se krupnim koracima potapaju zapaža ovisi o lošu izbom što su ｧｾ＠ izvršili kles;!Ii, ｶｯ･ｮｩ＠ možda duhom
zajedno sa slojevima u kojima leže, ｪ｡ｭｮｯ＠ ne pripadaju našemu moru koje pogrešno ｳ ｨｶ｡ ･ｮ｡＠ gospodarenja prema kojem se bira ｧｲ｡＠ ｫｯｪ ｾＱ＠ prva dode
je nastalo mnogo poslije njih. Ja ih sada nemam pri ruci da im opišem pod ruku jer ju je najlakše ukrcavati. Kada se želi upotrijebiti mramor iz
najprepoznatljivije dijelove i utvrdim kojem rodu pripadaju i kojoj sc od ｮｾｶｧ｡＠ kamenoloma, ne smije se ｲ｡ｵｮｴｩ＠ s vanjskim slojem koji je ｯ｢ ｩ ｮｯ＠
po;matih vrsta pridružuju. ostecen zbog vremenskih nepogoda ili soli ako. je na morskoj obali· treba na
Jedno seoce daleko od mora, zvano Vrbanj, ima drugi kamenolom ｰｬｯ｡ﾭ ｶ･ｯｪ＠ dubini otkriti drugi i njime se poslužiti. Smjese jclšanskih 'mramora
sta mramora u kojem se ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ nalaze ribe; ali da bi sc dobile treba ･ｫ｡ｴｩ＠ upotrijebljenih u Makarskoj veoma su lijepe, ｵｧｬ｡･ｮ＠ su kao najljepši
ｩｴ｡ｶ･＠ tjedne i o svom trošku zapošljavati ｫｯｰ｡･＠ kojima nije sralo do tih ｰｪ･ｮ｡｣ｩ＠ što se vide upotrijebljeni u Rimu, a vjerojamo su bili dovezeni iz
ｮ･ｯ｢ｩｳｴＮ＠ Ovaj je Vrbanj dvije milje od Vrboske, sela koje je ｰｲｩｬ ｮｯ＠ Dalmacije; ali cement što povezuje komade pretrpio je ｯ､ｲ･ｮ＠ srupanj
ｮ｡ｰｵ･ｯ＠ ｶ･＠ dva ｳｴｯｬｪ ･｡Ｌ＠ kako ro dokazuju dobro ｳ｡ｧｲ･ ｫｵ･＠ ｮ･＠ što su pogoršanja jer je dugi niz ｳｴｯｬｪ･｡＠ bio izložen vodama s ｮ｣｢ｾ＠ i s mora,
sada vidljivo ruševne. Stanovnici roga mjesra, kao i cijele obale ｯｰ･ｮｩｴＬ＠ ｳｵｮ｡ｯｪ＠ toplini, djelovanju zraka; sroga se ､ｯｧ｡＠ da ｧｬ｡ｴｫｯ＠ rib radova
gostoljubivi su i udvorni. Glavno je zanimanje žena obrada zemlje; rnuškafci nema onu neprekidnost i savršenosr šro bi sc od njih morala ｯ･ｫｩｶ｡ｴＮ＠ Treba lo
sc ｰｯｳｶ･ｵｪ＠ ribolovu kada imaju ｮ｡ｩ＠ i zdravlja da se njime bave. Od bi uzeti jelšanske ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ koju srorinu koraka od obale i iz osrednje
Vrboske do Jelse ima ･ｴｩｲ＠ milje pura kopnom. ｐｲｯｬ｡ｺ･ｩ＠ njime, našao sam duboka kamenoloma; uspjeh bi zacijelo obilato nadoknadio malo ｰｯｶ･｡ｮｪ＠

252 253
 troškova. Zar za grad MJerke, koji ima silnu godišnju potrošnju mramora, ne uredeno kao i gospodarenje drugim plodovima šro ih daje jedna rako pro·
bi bilo važno d:1 ga uz vrlo male rroškove dobavlja s dalmatinskih otoka negoli strana i rodna pokrajina.
sa svoga kopna ili iz sr ranih država po previsokoj cijeni? Osim ｰ ｪ ･ ｮ ｪ｡ｫｩｨ＠
3. O otoku ｂｲ｡ ｵ＠
mramora, vidio sam u Jelsi komade bijelog i crnog mramora s okamenjenim
školjkama, sasravljenog od Otvrdle morske biruminozne zemlje i malenih Koliko sc moie pretpostaviti, na ovom oroku nikad nije živio ugledan
onocerara koj• su se po ｯ｢ｩ｡ｊｕ＠ pretvorili u ｶ｡ｰｮ･ｫｩ＠ lisnik solnoga zrna. ｾ｡ｲｯ､Ｚ＠ Skilak ga jedva. ｾｰｯｭｩｮｪ･＠ pod imenom ｋ ｰｴ｡Ｌ＠ Kratia; Polibije pod
Premda u Jelsi ima mnogo ｫｵ｡Ｌ＠ a ｰｲｩｨ｡ｮ＠ broj osoba odjevenih na •menom ｂｰｴｾｭ｡Ｌ＠ Brekm; likofron ga tove ｋｰｩｓｴｾＬ＠ Kratis; Plinije Brattia, a
francusku dolazi ovamo ljerov:ni, nisam rnogao svojim novcem ｮ｡ｩ＠ ｰｲ･ｮｯｩﾭ isro rako Antonin i Peuringerova karta; Porfirogener ga zove B<il>'rl;ro, Bano, 3
šta ni za se ni za svoje mornare nego sam proveo ｮｯ＠ na brodici. U selu ima njega _i Hvar obilježava da su ｋ｡ｕＡ｣ｮｾ＠ Kat EiA'Oj)OJT<itat;•, prelijepi j vrlo
mnogo ribara, ah oni su molda bili na svom poslu kada sam ramo stigao, pa plodm. Velik je trideset dvije milje u duiinu s nejednakom širinom koja nigdje
zato ne zarekoh one ljubaznosri koja ｯ｢ｩｮ＠ prebh-a s ubogim svijerom. ｾ＠ premašuJe dever milja. Stanovnici rvrde da je o"dje u starini bio grad na
Selo ｓｵｲ｡ｪＬ＠ smješteno na Ｑｳｲｯｮｭ＠ kraju oroka, po sebi je neugledno i mJCSru zvanom Skrip; ah ｵ､ｮｯ＠ je šro su svi ｧｲｫｩ＠ i (arinski geografi šutke
osrednje ｮ｡ｰｵ･ｯ＠ mjesro. Jedina srvar koja može ramo odvesri purnika jest ｰｾ｣ｩｬ＠ preko njega ako je uisrinu postojao. Busching je ovom otoku za glavno
množina rimskih iara šro se na maloj udaljenosti od obale vide nagomilane i mJesto dao neko trgovište po imenu Brazza, gdje je postavio i biskupski srol,
razbacane po morskom dnu, gdje leie barem ･ｴｲｮ｡ｳ＠ ｳｲｯｬｪ･ｴＮ＠ Na nekima od ｰｲｾｮ､｡＠ ｯｲｾｫ＠ u stvari nema ni trgovišta pod tim imenom ni biskupova sijela;
njih ｩｴｬｪｶｯ＠ je •me proizvoda&, kada se s njih skine neotporna kora kojom su ｭｲ･ｳｾｯ＠ koje ｾ ｟ ｭｯｲ｡＠ smatrati glavnim jest ｎ･ｲｩ＠ gdje ｯ｢ｩｮ＠ sranuje
ih u roku tolikih godina poknh krasravi 1 drugi polipi: slova pokazuju da ｮｾｭｊ･ｳｫＬ＠ kop •rna naslov kneza, kao na najprikladnijem položaju za dijeiJe-
ｰｯｴｪ･ ｵ＠ iz dobri h vremena. nre pravde medu ｯｴ｡ｮ ｭ｡Ｎ＠ Slavni geograf ｮ｡ｩｯ＠ je dobar broj sitnih
Kako je orok l-l var najmanje si romašan stanovništvom, rako je najbogatiji grešaka . . u vrlo malo ｲｩ ｪ･ｩ＠ šro ih veli o ovom otoku. Evo ih: .. srazza, Braci/a '
raznovrsnim proizvodima ŠIO ｰｯｾｴｪ･＠ na Jadranu, a ovdje je svaki proizvod nos• 1111c po trgovišru Brn1.a, gdje je biskupsko sijelo. ｍｬ ･ｴ｡ｫｩ＠ knez ili
dobre ｫ｡ｶｯ･Ｎ＠ Tu se dob1va vino, ulje, smokve, bajami, šafran i med u namjesnik prebiva u Supetru, mjesru koje je smješteno na zn padu blizu luke
znarnim ｫｯｬｩｮ｡ｭ［＠ ravna mjesra daju i žira, Ｚｾｬｩ＠ u nerazmjeru s brojem Milne.• ｃｩｮｪ･ｭ＠ greJkoma sadržanima u prvim ｲｩｪ･ｭ｡＠ valja dodati da
stanovnika. Zbog blage klime ovdje sc množi aloja, a njezin se konac po uzoru Superar nije na zapadu niti blizu Milne. ••
na Amerikance i Francuze može korisno upotreblj avati u ribolovu. Palme, Orok je ｕｭ ＠ sav brdovit i krševit. U njegovu najvišem dijelu ima velikih
ｮ｡ｲ･＠ i ｲｯｧ｡ｩ＠ ovdje dobro u:.pijevaju, a trebalo bi poticati i umnožavanje predjela koji su zaista kameniti, tako da su neprikladni i za ｳｭｲ ｵ＠ ili ｳ ｬ ｩｮｯ＠
murvi kao po svim dalmatinskim orocima i priobalju gdje im zemljište pruža
pogodno do. Drvo je još jedna ｲｯ｢Ｚｾ＠ kojom Hvarani trguju, ali ga iz godine u .: Krdtlol. BriAtia, KrJthu. 8Jrt:b. luzllistas, k111 #ltphorOtatas.
• Valrd• ... ｳｬＮｶｾｭ＠ so<podlllu Busotr:«:u uanoh lo!u uslugu njego,; dopisniCI '"..,pok
godinu ima sve manje zbog slaba gospodarcnj:1 pri ｳｪ･ｩ＠ šuma i zbog ugarnim tiOlJXIJao. na slabim .•lvorm·.la ｫ｡､ｾ＠ .Je, ptsao .o Dalmaciji. N•:srun imao prec:l ｾ Ｑ ｭＳ＠ svezak njegova
koje su se namnoži le. Vuna, brnvctina i ｯｶｪｩ＠ sir donose neku malu godišnju djela gdJe sc #?VO'! o ＿ｶｾｊ＠ pokraJ! m, pa msa m mogao na licu mjes(a istaknuti glavne ｮ･ｲｯｾｴｩ＠
nego ＢＧｾ＠ posl•t•· ｬｲｯｶｵ･ｾｮ＠ d• mc nokokav duh neprijareljsrva ne ｰｯｴｩｾ＠ proliv !ogli zaslufnoga
svoru na otok; ali najvažniji je proizvod što se na njemu dobiva usoljena riba ｯｶｲ･ｫ｡Ｌ＠ na f,1IO>o, svatko re J>?<llohn oo""' d•p•k Slv;an koje nisu ｲｯｮ･ＺＡ＠ AJi vjerujem <b prutom
koja bi zaslužila da se zaštiri i oslobodi od javnih poreza i posebnih davanja, lo"""''"
pravu uslugu, nUlu nremu nqonr<go\"lmamd1oma, upo:or.1va1u6 na neke nedopusn•e
pa bi se na otoku ribari umnožili i našli SVOJ probitak u dovoženju ribe u
"""""'•= h<b bo k" n.abo netko tko bo s;a ospraflo od poKnJine do poKnJ>ne,
korut•n! Nrr< rltm.a <b su Dalmauna (No. S t, su. 75, nef. Firmca) po Ｍｾ＠
bo trud boo
111." Cro·
Mletke koji od ｰｯ･ ｴ ｫ｡＠ ovog stol je& nadalje posraju svake godine sve ovisniji f'OS'Ojl doo nrlh koro pnf"l'b ｾｫｯｭ＠ obrodu, oh mre ＢｊＧ＼Ｎ＠ Nin je ｾ＠ somob r.rzvahna ｴＮｫｾ＠
doleko od rosa d• bude dobra rvr<bw (nr. 76) da sc jedva vik može zvat1 obud.>mm y,;dom.
o ribarima sn sjevera. Kada bi se samo pola ｮｯｶ･Ｚｾ＠ ｾｲｯｧ｡＠ država godišnje troši ｖｲＮｯｮｾ＠ (Str. n ) ne '""'? lro not< ｊ･､ｾｴｯ＠ "'! najdiomqih mjma u Dalnur<i1i nego je grozno brdo
na njihovu nezdravu robu uložilo u Dalmaciju, cijela bi ta pokrajina osjerila ｾﾷｵＺ［＠ nen:asoor•r•no o nenasron1••o. Krun (str. 78) pl4& rijeka Bu111rtoo 0 ne Bolisni<A 1 mJ<
'·-"P o S•Jtlo. Dm1l (nr. 79) ru,c g..ul nuk wino<ti nqo jadnoselo· a ftbmslta btednia nore
mamu prednosr o kojoj bi se roliko više moralo vodiri ｲ｡ｵｮ＠ koliko bi ona u ..,Jtdu, ako u nr ru,c odskora ｰｲｾ＠ T ako ni Klrs (s<r. 8Q) nije ｩｲＮｵｾ＠ nou C<SI2 šoo vodt u
ｶ･ｵ＠ korist donosila dmvnoj blagajni koja d:mas_od dalmatinske ribe ne Tunku prolazr bltzu te ｲｶｮ｢ｾ＠ Arot dol.- nqo !vp<om pbnine. s.Jona no biJa .,.. ,.
lq<POI """""' nq<> u podnožju 1 ru paduwn.2 brda, o ruje ju pr<Sij«oo pot';(SaloMSlnfdt u
ｩｺｶｬ｡＠ prihode dostojne spomena. Ribolov je na Hvaru bio razvijeniji u ｡Ｆｶｯｾ＠ uplruskrnb nf<!a !otF' ":"'"""· Zanemarurem ｾ＠ droge mani< omašlct, ｾ｢ｲＮｪ＠
prošlosti jer sc njime bavio ｶ･ｩ＠ broj ｢ｲｯ､ｩ･Ｚｾ［＠ i možda je isrina da su se cijela ttn<na ' grdke u flO!.ot.ru, _ kOJ< bi S< oresJ< u$u ｰｮｵＮ＠ Ali mene izntnadur< Jto on, ne s.1 mo
ｧｯｶｲ｣＠ o DalmocoJo nogo okad• otvr<lt.ava o u <dn im i vrlo l"'U"'rim t.alijanslcim gradovima
Italija i dobar dio Levanra opskrbljivali srdelama s roga oroka i ovisnoga Visa, pnpovot«<a •m•td•>< neobiaoosti. Nit• mu posr nj• ono, medu bezbrojninu drugima, gdje prk ｾ＠
kako kaže gospodin Busching; ali je danas, iako je more jednako ｮ｡ｰｵ･ｯ＠ Mlecirm (su. 29) <b oh od (lad•ltite nbc Jtoi• stanovma mogw hvatat. StO/M na ltublom tm>gw·
ｾ＠ t< tatom ne znan ''",.dnost """"' dub1;1 o odttdiri.it no 7'11 lora, blo-.a t< bola ｾ＠
ribama, hvarska rrgovina usolJcninama uvchke opala. Rakija je koristan Vl1llll. O Pado-1, Vi<nw, Vmono 1 d"'''m lombardslom ｧｲ｡｣ｾｯＭＢＮ＠ gospodm Buscbing gov<>n
proizvod i na Hvaru i na cijeloj ilirskoj obali i otocima, Ｚｾｬｩ＠ uprava iz roga IStOm ｾＮ＠ ＢＺＧＯｵｲＬ＠ na pnm)cr, planinski bruc ｾ＠
opana kOJ< UljpflfU <ne. Kako ｾ＠ mu ,.. onda •r<I'I)Vau lta<b nam bude govorio o rufnln1
v-oamr, P•do1-.,, gdje b vi S«b,:
ｩｺｶ ｬ ｡ｩ＠ malu korist, jer je gospodarenje njome u najmanju ruku jednako loše lCnlJama? 1

254 255
､ｲｶ･＠ koje uspijeva na jalovim mjestima. Mnogo truda valja uložiti da se tu savršenih pašnj:ika dobivaju poseban okus, a mlijeko kojim se hrane uvelike
ｮ｡ｩ･＠ ugarnice, ali se ｵｮ｡ｴｯ＠ tome množe, pa se stoga ｩｾ＠ godine u godinu nadmašuje mlijeko iz obližnjih krajeva. Sroga je sir s ｂｲ｡＠ veoma poznat u
ｰｯｶ･｡＠ proizvodnja vma, a smanjuje proizvodnja drveta i uzgoj srada. Zbog Dalmaciji i izvan nje. Ali ｯｴ｡ｮｩ＠ su gotovo ｯｰ･ｮｩｴ＠ zamijenili koze ovcama,
kamenite naravi tla i nestašice iLvora ovaj je otok podložan kobnim sušama. jer manje škode ｾｵｭ｡ｬｴ＠ što ih koze uništavaju. ｇｯｶｲ･ｩ＠ u cjelini, ｢ｲ｡ｫ＠
Glavno mjesto na ｂｲ｡ｵ＠ je ｎ･ｲｩＬ＠ rako nazvano po ｧ｟ｲｫｯｪ＠ ｲｩｪ･＠ za vuna nije osobite ｫ｡ｶｯ･Ｌ＠ ali ru treba izuzeti dobar ·dio srada grofa josipa
nalazišta vode koja su nedaleko od njega. Ovo je mjesto pravo sijelo namje· Evelija koji je uveo stranu pasminu na svoje imanje u ｐｵｩｴｬＩ｡＠
11
i ｵｶ｡＠ ih s
sn ika i u njemu se ｯ､ｲｾｶ｡ｪｵ＠ ｶｩｪ･｡［＠ ｢ｲ｡ｫｩ＠ ｰｬ･ｭｩ＠ u odredeno vrijeme dolaze više pozornosti nego što sc ｵｯ｢ｩ｡ｪｬ＠ u pokrajini. Ovaj zaslužni ｰ ｬ ･ｭｩ＠ nije
ovamo iz ｲｾｮｩｨ＠ primorskih mjesta gdje stanuju. Položaj ｎ･ｲｩ｡＠ nije samo znamo ｰｯｶ･｡＠ svoje prihode refom1om primitivnog marvogojstva i
osobito povoljan, premda jedina dobra zemlja na otoku leži u njegovu poljoprivrede nego je svojim primjerom ｶ･＠ uspio prodrmati i druge. ｐ･ｬｩﾭ
podnožju. Put kojim se s morske obale stiže do njega veoma je tegoban i divlji; njaci, vinogradi i maslinici što pripadaju njemu ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ su dokazi korisne
ovdje se zadržava oštar zrnk u roku ｰｲｯｬｪ･｡Ｌ＠ a zima je pak, kako kažu, surova. primjene gospodarske znanosti ŠTo ju je on znao spojiti sa zabavom. ｏｴｯｫ･＠
KraJ trna nekoliko vrlo lijepth vidtka, ali užitak ŠTO ga oni mogu pruiiri košnice ｮ｡ｩｪ･＠ su od ｰｬｯ｡ｳｲ＠ mramora koji je na spojevima dobro
preskupo stoji. ｎ･ｲｩｾ＠ Je valjda bilo uglednije u vrijeme provalii i gusarstva; slijepljen th ožbukan; gornja je ｰｬｯ｡＠ pokrema po želji gospodara koji na njoj
stoga je ｳ｡ｵｶｬｯ＠ prvenstvo, jer su se ovamo povukli glavni ｯｴ｡ｮｩ［＠ ali je drži rerer kamenja da je ne podigne vjetar kada puše s ｶ･ｯｭ＠ žestinom; otvor
sada, bda se spokojno može stanovati u mjestima pokraj mora, izgubilo na prednjoj ｰｬｯｩ＠ kroz koji ｰ･ｬ＠ ulaze i izlaze vrlo je malen. Ove su košnice
mnogo stanovništva; napuštene ｫｵ･＠ ruše se na sve strane. Bol je znamo vrlo brojne na isrome mjestu; grof Evclio ih posjeduje nekoliko stotina. On se
ｭｪｾｴｯＬ＠ Sutivan, Supetar i ｐｵｩ｡＠ velika su sela ｮ｡ｰｵ･＠ marljivim ljudima vrlo pomno brine da im ne uzmanjb vode i paše, jer rosu dvije glavne nevolje
koji i trguju. Brda iznad ｎ･ｲｩ｡Ｌ＠ koja tvore ｨｲｰｴ･ｮｪ｡ｵ＠ otoka, posvema su kojima su izlo7.eni ｰ･ｬｩｮｪ｡｣＠ na otoku.
j:tlo,•a i na njima ne raste ništa ｾｩｭ＠ koje ｳｭｲ･＠ i šumskoga bora; njihovim se ｕｮ｡ｴｯ＠ kamenitu tlu, ｂｲ｡＠ proizvodi veliku ｫｯｬｩｮｵ＠ vina ｫｯｪｾ＠ se posvuda
rrijcskama pomalo trguje JCr se mbe za ｮｯｩ＠ ribolov. Na otoku ｂｲ｡ｵ＠ nalaze smatra najboljim u Dalmaciji; ono, drvo i ovce tvore jezgru ｢ｲ｡ｫｩｨ＠ prihoda.
se mnoge vrste kamena. Nnjrnšireniji su ｯ｢ｩｮ＠ bjelkasti mramor, ｯｲ｣･｡ｴｩｮ＠ Otok proizvodi i ulje, smokve, bajamc, svilu, šafran i nešto žira. Ima u vrlo
mramor, lenti kolari, tc ｰｪ･ｾｮ｡｣ｩＮ＠ Od prvoga se pokraj luke Spliske vide stari velikoj ｫｯ ｬ ｩｮ＠ ｬ･ｾ＠ od koje siromašni seljaci prave ulje u godinama kada ne
kamenolomi iz kojih sc vadi la grnd:1 za gradnju Dioklecijanove ｰ ｡ｬ･ Ｎ＠ Na rode masline. !moo sam uzorak roga ulja !to mi ga je pribavio jedan tamošnji
rom istom mjestu, ｵ ｳｰｩｮｪ ｵ ｩ＠ sc malo prema brdima, nnlazi se mramor crne ｰ ｬ ･ ｭ ｩＬ＠ pa sam pokušao njime ｺ｡ ｩ ｮｩｴ＠ hranu i nije mi se ｩｮ ｩ ｬ ｯ＠ teško naviknuti
smjese, pun morskih tjelesa koja su sc promijenila u bijeli solni lisnik. Ovdje je se na njegov pomalo jak miris. Namirnice potrebne za održavanje života
ｰｯｳｲｩｪｾ､＠ žila bijela kamena, neotporna pod dlijetom kada se tek ｩｺｶｵ･＠ s kupuju se nn ovom otoku po vrlo niskoj cijeni i za mali novac jedu se i birane
prvobirna mjesta, koji se poslije na zraku stvrdne i mnogo 'bolje uspijeva od stvari; za jedan ｭｬ･ｴ｡ｫｩ＠ solad dobiju se ｯ｢ｩｮ＠ rri grmuše i &ve ostalo
prcmckih i brašnastih stijena iz Costoggic i S. Gorrarda pokraj Vicenze. Ista se razmjemo rome. Ni ribolov nije zanemariv na ovom otoku, ali nije ni znatan
ova kamena smjesa nalazi u Sutivanu i ｐｵｩｭ｡Ｌ＠ to jest na dvama suprotnim kao na Hvaru i Visu; ｢ｲ｡ｫ･＠ vode nemaju dna osobito ｮ｡ｰｵ･＠ ribama.
krajevima otoka. ｎ･ｫｯ＠ je ovdJe bio poznar rudnik smol astog asfalra, ako je Gotovo nastavkom ｂｲ｡＠ može se smatrati susjedni orok Solta, Skilakova
vjerovati Tomku ｍｭＺｷｩｵ［＠ ja mu nisam mogao ｮ｡ｩ＠ rraga, a samo mi je ｵ･ｮｩ＠ '0/..vvEla •, nazvana Sole11tum na Peutingerovoj karti, premda ne ovisi o istom
prijatelj Julije Bajamonti u Splitu pokazao komad siva smrdljiva vapnenca, namjesniku nego je podvrgnuta Splint u ｧｲ｡ｮｳｫｯｭ＠ i crkvenom pogledu.
puna prepoznatljivih morskih tjelesa, koji se razlikovao od svega drugoga Jedna jedina hrid, ｮ｡ｰｵ･＠ ｺ･ｶｩｭ｡Ｌ＠ diže se u morskom kanalu koji je
biruminoznoga kamenja ｾｴｯ＠ sam ga vidio u Dalm:1ciji, i rekao mi da je poznat razdvaja od ｂｲ｡Ｎ＠ Solra ima u opsegu dvadeset ･ｴｩｲ＠ milje; vrlo je ｾｬ｡｢ｯ＠
medu klesarima pod imenom smolastoga kamena, re da ga irna u ｐｵｩｭ｡Ｎ＠ U ｮ｡ｰｵ･Ｌ＠ jer je gotovo sva pokrivena šumama u kojima su se namnožile
okolici sela Supetra u tvrdom kamenu ima, osim numulira, i zarobljenih zmije, kao i u šumama na ｂｲ｡ｵＮ＠ Soltanski je med glasovit i ni u kojem
ehinita i pektinira. U luci Posuli prevladava neka vma brusnoga kamena bez pogledu ne ｺ｡ｯｳｴ［ｾｪ･＠ za medom iz Spanjolske ili sa Sicilije.
morskih tjelesa, siva i kompaktna, a kala se kao kremen; u Surivanu se medu
ceratomorfnim okaminama vide fungiri i' školjke. 4. O otoku Rabu u Kvarnerskom zaljevu
Proizvod po kojem je ovaj otok bio poznat u srarih pisaca i sada je osrao u
svom prvobitnom ｳ｡ｶｲｾ｣ｮｴｵＺ＠ Plinijc ga razlikuje od ostalih ｨｶ｡ｬ･ｩ＠ jarad Strašan je zemljopisni skok ｰｲｩｪ･＠ odjednom s otoka ｂｲ｡＠ na otok Rab
koja se na njemu goji•. U stvari, ne samo jarad nego i janjad ovdje od koji je udaljen ｡ｫ＠ ｾｴｯｲｩｮｵ＠ dvadeset milja. Ali šro da vam kaiem? Pomorci su u
• 0/yntha.
C.pns laudata Bratt"'. l'lrN 1.. 111. e. XXVI. 11
Iz uBJ<dn< brKlc< ｰｬ｣ｭｩｫ･＠ obioelji 1-.ho. Foms pik E>-elio.

.
256 257
torne posebno zanimljivi. O manj im otocima u šibenskom i zadarskom moru ｮ｡ｫｺｯｵ＠ i preteškim posljedicama, na ovaj je vrlo malen broj ｰｵ｡ｮｳｴｶ＠
napisao sam ono malo što sam mogao istražiti; o otocima Cresu i Osoru naturen teret od t ri fratarska i tri ｫｯｬｵ､ｲｩ｡＠ samostana, pored znatna
(Lošinju) govorio sam možda i više nego što je pristojno; na drugim se bremena od gotovo šezdeset veoma slabo opskrbljenih popova. Ovim ｳｶ･ｮ ﾭ
otocima u Kvarneru nisam zaustavljao, pa je Rab jedini o kojem mogu ｲ ･ ｩ＠ stvom upravlja monsinjor Giannantonio dall'Ostia, ､ｩ｡ｮ＠ i ｵ･ｮ＠ i vrlo ｯｶ ｪ ･ﾷ＠
nešto što nije suvišno. ｡ｮ＠ prelat, urešen svim osobinama koje su potrebne njegovu položaju i svim
Ovaj je otok bio malo poznat starim geografima; ipak ga spominju Plinije, društvenim vrlinama koje tvore pravog i štovanog filozofa.
Peutingerova karta i Porfirogenet; kod Ptolemeja se, zbog neke. ｰｲ ･ｰｩｳｶ｡ｫ＠ Podneblje Raba ne spada ｭ･ｵ＠ najsretn ija; razdoblje zime ovdje je
greške koja je unijela nered u tekst, taj otok zove :1:K<:q)(5ouv<x, Scarduna, a strašno, jer pušu žestoki sjeverni vjetrovi koji nerijetko u zimu pretvaraju i
pripisani su mu gradovi Arba i Colentum. ｉｭ｡ｪｵｩ＠ razloga vjerovati da su ta ｰｲｩｪ･ｬ｡ｺｮｾ＠ razdoblja, a katkad uspiju pokvariti i ljeto. Ovi vjetrovi nanose
dva grada postojala na njihovu otoku, Rabljani drže gotovo nepogrešivim teške štete otoku zimi i u ｰｲｯｬｪ･Ｎ＠ Prije dvije godine uginulo je oko dvanaest
iskrivljeni tekst ovoga geografa gdje se njihov lijepi i plemeniti otok brka s ｴｩｳｵ｡＠ vunarica od ｨ ｬ ｡､ｮｯ･＠ u jednoj jedinoj ｮｯｩ＠ na ｯｰｩｮｳｫｭ＠ pašnjacima po
ｮ･ｯ｢ｲ｡ｩｭ＠ i nenaseljenim ｯｴｩ･ｭ＠ Skrdom blizu otoka Paga. Rabljani brdima gdje po ｯｰ･ｭ＠ dalmatinskom ｯ｢ｩ｡ｪｵ＠ ostaju na otvorenu u svako
vjerojatno nisu imali drugih gradova iz rimskih vremena osim onoga što nosi godišnje doba. Slana magla, što je podižu strašni valovi koji znaju ｢ｵ｡ ｴｩ＠
ime otoka, kojemu se u okolici ･ｳｴｯ＠ ｮ｡ｵ＠ starinski natpisi kao jamci istine. ｩｺｭ ･ｵ＠ rapskih brda i ｳｵ･ｬｮｩｨ＠ planina u tijesnome ｍｯｲｬ｡ｫｭ＠ kanalu, prži
Posjetio sam navodne ruševine Colentuma i nisam uspio prepoznati ništa sve klice sadnica i usjeva ako nošena vjetrom padne na otok; za njom uslijedi
drugo osim ostataka nekog skloništa što ga sagradiše strah i rnlitavost ｯｴ｡ｮ＠ surova nestašica svake vrste. Po toj nevolji miriše i meso životinja ostavljenih
u barbarsko doba. ｎ･ｭｯｧｵ＠ je da bi razboriti ljudi ondje osnovati stalno na pašnjacima, jer dobije loš okus zbog gorke i nehranljive paše. Ako se
prebivalište, jer se krševitiji, neplodnij i, hladniji i vjetrovitiji položaj, ｡ｫ＠ usred zanemare ove nezgode, zrak je na Rabu zdrav i ne može se optužiti da trajno
ljeta, ne može ｮ｡ｩ Ｎ＠ Osim roga, ｧｲ｡＠ zidina pokazuje pravu zbrku, tragovi ｵｴｪ･＠ na ljetne groznice ｭ･ｵ＠ seoskim ｰｵ｡ｮｳｴｶｯｭ＠ koje, po svoj prilici,
vrata ｳｶｪ･､ｯ＠ o vrlo priprostu graditelju, a nema nijednoga kamena koji je ｰｯｴｪ･ｵ＠ od slaba izbora hrane i zbog gotovo hotentotskog ｮ｡ｩ＠ života.
ｯ｢ｲ｡･ｮ＠ po starinskom ukusu niti postoji ikakav ulomak natpisa ili plemenita ｇｲ｡＠ ovog otoka veoma je pogodna; s njim se ne može usporediti nijedan
kamena. Temelji ｫｵ･ｲ｡Ｌ＠ okruženi vanjskim zidinama, ne pokazuju da su otok što ga poznajem u Dalmaciji. S ｩｳｴｯｮ ･＠ strane irna vrlo visoko brdo iste
ikad bili namijenjeni za stanovanje obitelji, tako su tijesni i nenastanjivi. Da naravi i smjese kao ｍｯｲｬ｡ｫ＠ gora kojoj je ｮ･ｫｯ＠ pripadao. U njegovu sc
sam ja Rabljanin, radije bih potražio tragove nekoga drugoga grada na mjestu podnožju produžuje ostatak oroka prema zapadu, te se dijeli na prelijepe i
koje bi više služilo na ｡ｳｴ＠ njegovim utemeljiteljima. plodne ravne doline i brežuljke koji mogu davati vrlo bogate plodove. Na
Premda je Rab glavni grad malena otoka koji u opsegu ne premašuje kraju koji gleda prema sjeveru pruža se u more divan poluotok zvan Lopar,
trideset milja, a potpuno je ｮ･ｯ｢ｲ｡＠ i nenastanjiv u svom višem dijelu koji obrubljen brežuljcima koji gotovo savršeno zatvaraju lijepu ｯ｢ｲ｡･ｮｵ＠ ravnicu.
gleda na ｍｯｲｬ｡ｫｩ＠ kanal, uvijek se dostojansrveno držao. A da su u njetnu u Nedaleko od njega su ｯｴｩ ｩ＠ Grgur i Goli, vrlo koris.ni pastirima i ribarima.
rimsko doba živjele kulturne osobe dokazuju natpisi koji su se ovdje ･ｳｴｯ＠ Obala Raba koja gleda na ｍｯｲｬ｡ｫｵ＠ goru sva je strma i ｮ･ｰｲｩｳｴｵ｡［＠ reško
otkrivali; jedan je njihov dio sada u zbirci vrsnoga gospodina viteza jacopa brodu koji zahvate bijesni vjetrovi u tom kanalu što nema luka ni s jedne
Nanija, drugi još stoje ovdje. U kasnim je ｳｴｯｬｪ･ｩｭ｡＠ pretrpio sve nevolje strane! ｄｵｧ｡ｫ＠ i uzak ｯｴｩ＠ Dolin, što se pruža napo redo s otokom Rabom
kojima bijahu izvrgnuti susjedni Krajevi, ali se uvijek uzdizao s dostojanstvom duž obale zvane Barbat, tvori manje opasan kanal, ali ni on nije siguran koliko
i nakon pustošenja. ｏｰ ｩｮ ｳｫ ｩ＠ arhiv u Rabu sadrži dragocjene starinske zapise je naizgled lijep. Luke su se namnožite oko grada i olakšavaju trgovinu
koji se još ｵｶ｡ｪ＠ s ｮ｡ｪｶ･ｯｭ＠ ljubomorom; iz njih se otkriva da su stanovnici u najboljega dijela otoka oplovljavanjem njegova kraja koji gleda ｩｺｭ ･ｵ＠
jedanaestom ｳｴｯ ｬ ｪ･ｵ＠ znali za zlato i svilu. Ispod podaništva ugarskoga kralja zapada i sjevera.
prešli su u ovisnost o ｭｬ･ｴ｡ｫｩ＠ feudalcima, a zatim pod neposrednu vlast Grad Rab ｰｯｩｶ｡＠ na brežuljku što se izdužio ｩｺｭ ･ｵ＠ dviju luka i tvori
Prejasne. Republike koja tu drži patricija s naslovom kneza i kapetana; tu je poluotok; ｯ｢ｵｨｶ｡＠ oko ｴｩ ｳｵ＠ stanovnika, ｭ･ｵ＠ kojima su mnoge obitelji
｡ｳ ｴ＠ u vrijeme kada sam bio ovdje s ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ dostojanstvom, ｰｲ｡ｶ･､ｮｯｵ＠ i ugledne po svojem plemstvu, a neznatne po imovnom stanju. Glavne su
ｭｵ､ｲｯ＠ obnašao plerneniri gospodin Tommaso Barozzi o kojemu ･＠ ostari Dominis, iz koje je potekao slavni splirski nadbiskup Markanrun; Galzigna;
duga uspomena u srcima ･ｳｴｩｨ＠ ｧｲ｡ｮＮ＠ Nemira, koja je u XV ｳｴｯ ｬ ｪ･ｵ＠ imala nekog Anruna što ga Palladio Fosco hvali
Stanovništvo cijeloga otoka ne premašuje mnogo tri ｴｩｳｵ･＠ duša rasporede- kao vrlo ｵ･ｮ｡＠ u matematici u koju se uputio sarn, bez ｵｩｴ･ ｬ ｪ｡［＠ $palatini, koje
nib u malo župa kojima je dovoljno vrlo malo ｳｶ･ｮｩｫ｡Ｎ＠ Ali s nepodnošljivom sada iznova osvjetla monsinjor ｫｯｲｵｬ｡ｮｳｩ＠ biskup, štovan koliko zbog zla-
｡ｮ＠ ruha toliko i zbog svoga znanja; te Zudenighi.
' Skardojna Od svojih ｮ｡ｪｶ･ｩｨ＠ znamenitosti Rabljani se ponose i mnogim ､ｩｮｭ＠

258 ". 259

 relikvijama, a napose glavom sv. Kristofora, ｯ ｴ ｯｫｧ＠ zaštitnika; ali ljubite- ｰｵ｡ｮｳｴｶ＠ kada bi se na njemu poljoprivredom bavio manje glup i lijen narod.
ljima sverih srarina bit ･＠ jedinstvenije rri glave ､ｪ･｡ｫ＠ Sidraka, Miz.aka i U svakom ｳｬｵ｡ｪＬ＠ on ipak proizvodi ogrjevno drvo, kojega se mnogi tovari
Abdenaga šro se ovdje štuju s velikom ｰｯ｢Ｗ Ｎ ｮｯ ｵＮ＠ Svetište ljubomorno godišnje otpreme u Mletke, iiro, ulje, izvrsno vino, rakiju i od pradavnih
ｵｶ｡ｪ＠ ･ｴｩ ｲｩ＠ glavna ｰｬ･ｭｩ｡Ｌ＠ a njihovoj su brizi ｰｲ･ｯｵｮｩ＠ i dragocjeni vremena svilu, ｨｲ｡ｮ･ｩ＠ prelce ｬｩ･ｭ＠ eme murve; izvozi se ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ koža, vuna,
starinski dokumenri grada. Medu njima je i jedna nagodba iz 1018. godine u re ovce, svinje i konji dobre pasmine. More mu ｰｯｩｮｪ･＠ bivati korisno zbog
kojoj grad Rab ｯ｢･｡ｪ＠ ｭｬ･ｴ｡ｫｯ＠ duždu Oronu Orseol u danak od nekoliko solana koje se održavaju na otoku i daju obilje dobre sitne soli; k tome ulov
libara prave svile, a u ｳ ｬｵ｡ｪ＠ prekršaja nekoliko libara suhoga zlata. tunjeva, skuša, plavica i srdela, usprkos tome što se ovdje vrši na vrlo loš i
U prošlosti je Rab imao biskupa koji se zvao Ottavio Spaderi; 12 njemu je traljav ｮ｡ｩＬ＠ tvori važnu stavku u trgovini Rabljana koji (kao i sva ostala
palo na um ne dopustiti da se na blagdan sv. Kristofora izlože javnom Dalmacija) nalaze ｲ ｡ｵｮ＠ da n1 robu radije prodaju strancima nego ｍｬ･｡ ﾭ
šrovanju njegove relikvije, jer je sumnjao u njihovu izvornost. Pobunjeni puk nima. Usprkos svim ovim svojim prirodnim proizvodima, otok je daleko od
htio ga je baciti u more s vrha brežuljka na kojemu se uzd iže katedrala, a roga da bi bio bogat ili u stanju dovoljna napretka, jer se ｰｲ ･ｳｴｯ＠ vide
nemiri se nisu stišali ni kada je prošao raj trenutak. Vlada je poslala rami brod ｮ･ｯ｢ｲ｡ ＠ zemljišta i besposleni seljaci.
da prelata ｩｺｶｵ ･＠ iz pogibelji, a papa je smatrao svojom ､ｵｮｯ＠ da mu dade ｖｲ･ｩ＠ zapažanja u pogledu povijesti okamimi na otoku Rabu, ｵｩｮ ｬ ｯ＠ mi
pokorniju p:tsrvu u Italiji. sc da sam ovdje našao nešto vrlo ｮ･ｯ｢ｩＮ＠ Vrh brda je gotovo ravan, kako
Svojstva tla na Rabu nisu jednaka na svim krajevima: štoviše, tes'Ko bih sam ｶ･＠ spomenuo, a na nekim je mjestima utonuo poput zdjele. ｐｲｯｵ｡ｶｪｩ＠
znao ｮ｡ｩ＠ ｰｯ､ｲｵｪ･＠ gdje se na malenu prostOtu ｳ ｵｳｲ･＠ tolika raznolikost. pomno mramorne gromade koje su ovuda razasute ovisno o slojevima, nisam
Posroji silna r37Jika izmedu ruba brda šro ga oplakuje Barbarski kanal ｳｵ･ｬｩ｣＠ se nimalo iznenadio što su dobrim dijelom bile od ｰｪ･ｮ｡ｫＬ＠ jer sam ｳｬｩｮ･＠
•
Dolinu i njt-gove strane što dijelom gleda na unutrašnjost otoka Raba, a stvari ･ｳｴｯ＠ susretao; a bilo mi je drago što je time ｯｪ｡ｬ＠ moje mišljenje o
dijelom na Mori ｡ｫｵ＠ goru. Vrh toga istoga brda nije posvuda jednaka oblika, nekadašnjem stanju planina u tim krajevima. Novo mi je bilo roda sam na tim
pa se kaEkad pruža u lijepu i skladnu ravnicu koja je dijelom šumovita a visinama naišao na vrlo velike predjele sitna pijeska, pomiješana sa željC2a-
dijelom pogodna za usjeve, a katkad je sav kdlevir i sastavljen od gola kamena. stom okerasrom zemljom, koji je složen u veoma pravilnim slojevima poput
Zemljište podno·brda gdje sc ono proteže prema jablancu na suprotnoj obali onih što se stvaraju od nanosa naših glavnih rijeka. H tjedoh pod mikrosko-
sastoji sc od živca kamena; u okolici Barbara zemlja je pjeskovita i veoma pom ｰ｣ｯｵ ｩｴ＠ raj pijesak tako ｵ､ ｮｯｶ｡ｴ＠ smješten na vrhu jednoga ｯｴｫｧ｡＠
pogodna da u njoj korijenje loze bude svje-ic dugo vremena. ｋ｡ｭ･ｮｩ＠ su brda, pa sam našao da je kvarcasr i ｯｩｧ ｬ ･､ｮｯ＠ nastao mrvljenjcm ｧｲ｡･＠
ovdje uglast i jer su ih malo nosile vode koje su ih naraloiile; nj ihovi najstariji otrgnute s mineralnih plan ina.
slojevi srvrdnjuju sc pod zemljom zbog ｣ｩｪ･ｮ｡＠ kišnice. Vino iz Barbara Vi se ｪ｡ｭｮｯ＠ ｮ･ｴ＠ sablazniti, ｵ･ｮｩ＠ prijatelju, što ｯ､ｬｵｮ＠ ｩｺｲ･ｭ＠ da
izvrsne je ｫ｡ｶｯ･＠ i po rome je vrlo poznato; ništa sc drugo gotovo ni ne kvarcasti pijesak nastaje mrvljenjem gorskoga kamenja što ga snašaju bujice, a
uzgaja dui re oba le gdje rako dobro uspijevaju vinogradi usprkos nemarnoj smanjuje ustrajno rrenje u ｲｩｪ･ｮｭ＠ rokovima. Naše lombardske rijeke, a
obradi. Podno navodnih ruševina Colentuma, osim lozama, zemlja ｲ｡＠ napose Pad, ne dopuštaju nam sumnjati u tu ｩｮｪ･｣ｵ＠ do koje bi sam razum
maslinama, murvama, ｶｯｫ｡ｭＬ＠ a poneko je niže mjesto pogodno i za usjeve. mogao dovesti ｯｶｪ･ｫ｡＠ koji nikad nije vidio obale veli.kih rijeka daleko od
ｩｲ｡ｶ＠ donji dio otoka, naizmjence sastavljen od bre-luljaka i dolina, ima ｧｲ｡ｵ＠ izvora. Vjerujem da se prirodnjaci sn sjevera, ｭ･ｵ＠ njima i Wallerio, 11 veoma
koja sc veoma razlikuje od ｧｲ｡･＠ brda i njegove okolice. Dok je okosnica brda slavan i zacijelo dostojan svoje slave, ne ･ｬｩ＠ se- kako mislim- uplesri u
sva mramorna, okosnica brežuljaka ｯ｢ｩｮ＠ je ｰｪ･｡ ｮＮ＠ Ovdje prevladava istraživanja kojih bi posljedice mogle doimati suprotnima usraljenim shvab-
brusni kamen i ･ｳｴｯ＠ sadrži ost racire i lenti kola re; vanjski njegov dio zna biti njima o starosti svijeta, ｯ､ｬｵｩ＠ pripisati pijesku neko sumnjivo prerposroja-
lako ropljiv. Doline, koje bi po svoj prilici morale biti pune pijeska, sadrže nje, te je ustvrdio da su od njega ｯｰ･ｮｩｴ＠ oblikovane srijene, a to je kao kada
izvrsno zemljište u kojemu ima onoliki dio vrlo sirna pijeska koliki je potreban bi se reklo da je brašno postojalo prije pšenice•. Bilo mi je veoma ｵ､ｮｯ＠ što se
da ga drži laganim. lzvorske vode što ih je priroda vrlo dobro rasporedila po
otoku održavaju na njemu dovoljnu vlažnost, kada ljcro nije pretjerano suho, u Johann Gottschalk Wallerius ( t 709- 178.1). ｾｶ･､ｳ ｫｩ＠ mineralog i ｫ･ｭｩ ｡ｲＬ＠ vrstan ｰｲｯｵ ｾ ｮｶ｡ ﾷ＠
lac, aJi i spretan ｰｲ｡ｫｴｩＬ＠ osobifO na ｰｯ､ｲｵｪ＠ primjene kemijskih spojeva u poljoprivredi.
rako da ramno zelenilo brežuljaka zaodjenurih šumom, raskošna kitnjavost Solima i prirodnim tvarima poboljbvao S"-SliiV ela. '
lozja i svježina usjeva obrazuju prizor koji je uistinu utješan i pitom. • Armtat:... usum praestanl atqualttm ut aliac terrae in eo quod originem pratbtam
lnpidi/nu, tt montibus; unde et patet arc111m uso prir>rmt. WAl.L Sysr. Mineral. l n2. m. l O1. i
Otok Rab imao bi sve što je potrebno za u7.državanjc svoga malobrojna rua nr. 107. Obs. 2. Vetar lamtm ingms qua"titas, "u non situsarenae tam subtnra.nt'HI, quam
<ub<lcqUO$US, ut hoc de omni .".,.. did possit •.• Plurimos monus ab arena eo>oa«tos {odliJ"
de>no>>Strari poU<t quam armam nb l•is dtstructis .,... ortam. (Pijesak je jednako ｫｯｲ ｩｳ ｾｮ＠ k2o i
" Okravijc: Sp•<kr, froojevac ｾ＠ Zodra, n1pski IMskup od 1695. do 1698, nakon roga druga tla, uro što od njega nosraju kommjc: i SO"'· jasno je S1<>ga c4 pijc:s;tk prethodi $lijeni.
imeno,•n biskupom u Assitiju. WAlL Sysr. Mineral. 1772. P"& 101. i pag. 107. Obs. 2: IJ"'k, golema ｫ ｯｬｩｮＬ＠ o i poloh1

260 261
 raj veliki ｯｶｪ･ｫＬ＠ pošro je, glede porijekla pijeska, prvo naveo mišljenje više nema pijeska, cijelo je od roga pijeska, kao što su i druga razna mjesra na
Arisrotela i dnagih starih pisaca, koji su ponavljali da je pijesak porekao od otoku gdje more udara u podnožje pjeskovirih braa. Eto ｳｬｵ｡ｪ＠ koji ･＠ dovesri
planina i razmrvljena kamenja, i pošto se zatim nužno složio s rim da se u zabludu ｢ｵ､･＠ paleonrologe, ｳｬｵ｡ｪ＠ koji se, kako ･ｴ＠ niže vidjeti, i dosad
jednom njegovu dijelu ne može dari drugi nastanak, uplašio velike ｫｯｬｩｮ･＠ i ､ｯｧ｡Ｎ＠ Pijesak šro je pokrivao površinu brda, kamo su ga povrh slojeva
razmještaja pijeska kako pod vodom, tako i pod zemljom, pa je povjerovao da ｯｲ｣･｡ｩｮｧ＠ mramora i ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ pradrevna podrijerla nara ložila mora ili
mu je ro smemja ustanovljenju staroga razborirog mišljenja. Istina je, doduše, davne rijeke Ｈｾ ｲｯ＠ mi se ｩｮ＠ vjerojatnijim, jer nema rragova morskih tjelesa),
da se na agregamom kamenju (medu koje ja ubrajam i brusove najfinijega sada je s kišama sišlo sa svoga sranišra i miješa se s ljuskarima novog mora
zrna) odmah raspoznaje porijeklo od raloženja finoga pijeska i pržine, ali rone ｫｯｪｾ Ｌ＠ dakako, ne stvara ｳｬｩ｡ｮ＠ pijesak ｲ｡ｺｪｵｩ＠ obalna ｶ｡ｰｮ･ｫ＠ brda. Tko
dokazuje da pijesci nisu nastali drobljenjem kamenja. Zar ne bi nedosljedno zna nakon kolikoga ･＠ se vremena okruneniti zajedno s morskim tjelesima i
ｺ｡ｫｬｪｵｩｶｯ＠ onaj tko bi, u1.evši šaku pijeska i7. Pada i okrenuvši se prema nakon kolikoga ･＠ sc drugog vremena ｮ｡ｩ＠ u temeljima novih brda! ｩｮ＠ se da
planinama s kojih se ova velika rijeka spušta, rekao: • Oh, sada razumijem od je ova vrsta pijeska stigla iz velike daljine, jer duž našega Jadrana ne postoje
･ｧ｡＠ sc stvaraju planine!• umjesto da rekne: • Razumijem kako se stvara mineralne planine, re da je k tome podnijela pretvorbe prije ove što je sada
pijesak!·? Walleriovo mišljenje o nastanl..'ll pijeska ｩｮ＠ sc u najmanju mku trpi. Na brijegu gdje se diže grad Rab ovaj je pijesak osnova brusnom kamenu
ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩｭ＠ onome tko zna da pijesci, po tvari i rasprostranjenosti, savršeno i sadrži silnu ｫｯｬｩｮｵ＠ lenti kolara koji su, kako se zna, proizvod još ne'Znana
odgovar?ju slojevima vapncnasta i kvarcasta kamena od kojih se prirodno mora, jer se s njima ne slaže porpit što ga je kao njihov izvor opisao ｌｩｮ＠ u
moraju izvoditi. ｐｯｵｪｲ･＠ ga na str. 108, izvještaj 5. On nas ｰｯｵ｡ｶ＠ da su Akademskim zanimljivostima• . Na brežuljcima Lopara ･ｳｴｩ＠ su okamenjeni
• kvarcasri pijesci vjerojatno isprva nastali od neke ljepljive, odnosno hladeri- numuliti, rasuti po jedva stvrdnutu pijesku, tako da ih ｳｬｵ｡ｪｌ･＠ vode iz njega
naste rvari koja je nastala od vodii i s njima se miješala, zatim se postupno otkidaju i odnose. Na ovim ｰｪ･｡ｮｩｭ＠ brežuljcima, koji se svi malo-pomalo
razdijelila na zrnca, pa zgusnula i stvrdnula•. On se trudi da ovom posranju osiplju pod udarcima susjednog mora, ･ｳｴｯ＠ se ｮ｡ｵ＠ i okamenjeni ehin iti,
kao dokazi posluže pukotine što sc pod mikroskopom vide na ｳｩｵｮｭ＠ ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ vrste i ｶ･ｬｩｮＬ＠ ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩ Ｌ＠ kakvi se ｮ｡ｵ＠ i na obalama rapske luke
･ｳｴｩ｣｡ｭ＠ pijeska i metalni ､ｪ ･ ｬ ｩ ｩ＠ što prianjaju uz ta isra 'Zrnca; kao da nasuprot gradu. Blizu luke Kampor i luke ｄｯｭｩ＠ ｰｪ･｡ｮｯＭｫｶｲ｣ｳｩ＠ kamen s
jednostavnim pokusom nije dokazano da komad kvarca, kada se uzme iz brežuljaka sadrži velike ｫｯｬｩｮ･＠ okamenjenih ost racira i numulitii. ｏｩｧｬ･､ｮｯ＠
rudn ika i ･ｫｩｭ＠ zdrobi u prah a zatim ispere u vodi, daje zrnca pijeska na je da su ovi brežuljci mladega posranja nego brdo, ali ｵｮ｡ｴｯ＠ rome moraju biti
koj ima se ｺ｡ｭｪ･ｵ＠ sve pukotine i metalne ･ｳｴｩ｣＠ što ih oboružanu oku veoma stari kada sadrže okamine koje su srrru1e našim sadašnj im morima i
pntžaju kvarcasti pijesci koje su drevne vode nataloži le ispod vode i zemlje. podnebljima! Na brijegu, kojim se Rabljan i ugodno ･ｵＬ＠ u brusnom sc
Poslije svega ovoga gotovo nije ｵ､ｮ ｯ＠ vidjeti kako on pati dok ｶ｡ｩｭ･ｮｫｯ＠ kamenu ｮ｡ｵ＠ ｾ｡ｲｯ｢ｬｪ｣ｮ ｩ＠ nepravilni ｫｯｭ｡､ｩ＠ kremena i jaspisa u kojima se
pijesku dopušta porijeklo od lisnika i vapnenca (str. 109) i s mukom ｩｺｲ ｩ ･＠ da kadšto vide morski ulomci. Ali ja iz toga ne bih želio ｩｺｶｵ ｩ＠ Walleriov
v;erojatno ｰｯｴｪ･＠ od njih. Da sc prihvatio tvorbe novih teorija i o vapnena- ｺ｡ｫ ｬｪｵ ｡ ｫ＠ (str. 305): •Stoga je ｯｩｧｬ･､ｮ＠ da su i diluvijalni jaspisi nastali od
srom pijesku, raj bi veliki ｯｶｪ･ｫ＠ prije ili poslije doveo u piranje i porijeklo ｴ･ｫｵ＠ tvari koja može u se primiti i zarobiti strana rijela«. Uzastopna
ｶ･ｧ｡＠ šljunka, a onda i gromad5 što se ponekad kotrljaju od vrha do zapažanja o promjenama kojima su podložne stijene razjasnila su mi da
podnožja planina, pa bi nam rekao tko zna koliko novih stvari! kremcnovi i jaspisi ｶ･ｩｭ＠ dijelom nikad nisu bili u ｴ･ｫｵｭ＠ stanju; a posjedu-
U s irnom pijesku na vrhu brda, na mjestu zvanom ｋｲ｡ｩＬ＠ nalaze se rasute jem maleni niz fosilnih proizvoda s Euganejskih brda, skupio sam ih vlastitim
skupine i poneka uspravna žila geode koja je tako kompakma i reška da rukama, iz kojih se mogu ｩｺ｜Ｚ｟ｵ＠ mnoga znanja o posranju roga razreda stijena.
zaslužuje svrstavanje medu ｰｲｯｳｪ･ｮ＠ rudnike željeza. ｎ･ｫｯ＠ je i b;lo brda bilo ｐｪ･ｮ｡ｫ＠ s rapskoga bu a dade sc lijepo ｧｬ｡ｴｩ［＠ ｯ｢ｩｮ＠ ima bijele pjege i
pokriveno ･ｳｭｩ＠ nom, a s njegove se kose, šro gleda prema Loparu, spuštao u spojen je žarkim crvenim a:menrom; komadi koji ga tvore uglasri su i od fina
kišnom spiranju ｳｩｵＮｾｮ＠ kvarcast pijesak, pcr1.11at medu klesarima i u radioni- mramora. Kada sam vam se ｶ･＠ osmjelio ponešto ｲ･ｩ＠ proriv WaUeriova
cama stakla pod imenom sa/dam (saldame). Vjerojarno je Plinije• govorio o mišljenja o postanku pijeska, ｮ･ｵ＠ propustiti da vam priznam kako mi se
ovom mjestu kazavši da je za piljenje mramora ｮ｡･＠ dobra vrsta pijeska na njegova teorija o agrega mom kamenju ｩｮ＠ još ｵ､ｮｩｪ･ｭ＠ i ｯｰｲ･ｮｩ＠ jom zapaža-
dosrupnu mjesn1 u Jadranu koje osraje na suhom kada nastupi ｯｳ･ｫ｡ ｾ Ｎ＠ Žalo njima o ｩｮｪ･ｯｭ＠ sranju. Ne kanim se proglasiti sucem rome vrhunskom
podno krševita i kamenita brda što se još zove Vrh od mela, iako na njemu prirodnjaku, ali želim da me oslobodite divljenja prema njemu kada je ｲｩｪ･＠ o
ovome, iako mu se ｩｮ｡･＠ divim zbog tolikih drugih stvari. Oo kaže• • da mu se
pi!tSk• - kako podumni roko i f<>?vodni - prijca, da bi ｾ＠ ro moglo tvrditi -.a svaku vnru
P•Jcska •.• lakše ｾ＠ moie ､ｯｫｾｺ｡ｴ＠ da su ncbroj<no brda nMtala od pijeska nego da j< pijesak • CAROU LINNA.EJ Amoen. Ae<td. Sv. '·$tt. l De Coral/iis Balthicis. Fig. v.•. b. Svezo k n.
nastao od njihova rnzar:.utjn.J IV, srr. 2S7. CMnt'IISiu Logmtromimm. Flg. 7. 8. 9.
' PuN. L. XXXVl. cap. Vl. • • \VAI.J.. Syst. Min. p. 431. Obs. 2. •rl. eit.

262 263
 ｩｮ＠ •>jedva ｭｯｧｵｩ＠ da bi se kamenje i stijene što tvore agregatne slojeve Rab i ｯｴｩ＠ Grgur i Goli pokraj rra Lopara. Ovdje ima u golemim ｫ ｯ ｬｩ ｩｮ｡ｭ＠
mogli uzajamno sljepljivati, kada ne bi bili mekše ｧｵ ｳ ｴ ｯ･Ｌ＠ jer ｳｬｪ･ｰｵ｡＠ tvar bijela mramora za kipove koji zrnom savršeno nalikuje onome što su ga
ne može ni na koji ｮ｡ｩ＠ prodrijeti u savršeno tvrde stijene•. Zatim ｺ｡ｫｬｪｵ･Ｚ＠ upotrebljavali stari Rimljani i što nije uvijek bio ｧｲｫｩＬ＠ kako se ｯ｢ｩｮ＠ misli.
• 1. da je pucanje kamenja i stijena nastalo u trenutku sušenja i orvrdnjavanja On nema one snježne bjeline koja se smatra d<:> brom osobinom mramora iz
zbog uzajamna ｰｲｩｶｬ｡･ｮｪ＠ ･ｳｴ ｩ｣｡Ｌ＠ zbog pritiska, zbog nekog urušavanja ili Carrare, a ･ｳｴｯ＠ zavarava kipara ništa manje nego suce njegovih djela.
drugog ｳ ｬｩ ｮ｡＠ uzroka; 2. da su se ove agregatne stijene udružile u tvorbi jednog Savršena ｳｬｩｮｯｴ＠ bijelog mramora, rabljena za rimske kipove, i onoga što se
•
jedinog rijela dok su još bile od meke smjese; 3. da je to udruživanje u jednako nalazi u podnožju rapskoga btla prema Loparu i na dvama spomenu-
najmanju ruku ｰｯ･ｬ＠ na podzemnim mjestima, gdje su se zbila lomljenja, jer rim ｯｴ ｩ ｩｭ｡［＠ starinsko ime Lopara, kako mi rekoše da se orkriva iz
se ne ｩｮ＠ ｭｯｧｵｩ＠ da ijedan kameniti proizvod ili tjepilo nastaje na otvorenu dokumenata što postoje u Rabu, biJo je Neoparos; vjerojatnost da su rimski
zraku; 4. da su .sa ｺ｡ｰｯ･ｴｩｭ＠ ili završenim sljepljivanjem ove stijene ｩｺ｢｡･ｮ＠ teretni brodovi, ｩ､ｵ＠ ukrcavati pijesak što ga Plinije spominje na susjednim
na površinu zemlje i planina zbog neke goleme sile ... Jednom ｲｩｪ･ｵＬ＠ da se ｰｬｩｮ｡ｭＬ＠ otkrili i ovaj mramor kojega t u ima u izobilju; velika ｫｯｬｩｮ｡＠
lomljenje tvari i ｰｯ･ｴ｡ｫ＠ njihova sljepljivanja zbiše u preddiluvijalno doba, a njegovih ulomaka koji su i sada uglasti i nepravilni, premda im je vrijeme
diluvijalna je pojava slijepljenih stijena i kamenja na površini zemlje i planina. nagrizlo površinu, a nalaze se ｰ､ｮｯ＠ ｐｪ･｡ｮｯｧ＠ brda (Monte della Sabbia) -
.. Ostavljam zasad po strani ｮ･ｴｯｳ＠ ｲｩｪ･ ｩ＠ koje ｰｯ､ｳｪ ･｡ｪｵ＠ na ljepilo, jer ono to su razlozi koji me navode povjerovati da su na· ovom mjestu bili srari
zaista nije posrijedi u ｶ｡ｰｮ･ｫｩｭ＠ ili staklastim agregatima koji nastaju kamenolomi iz kojih su rimski kipari uzimali dio ｧｲ｡･＠ za svgje radove.
kristalizacijom ili tarrarizacijom, te kad više, kad manje savršenim stapanjem. Smjesa kiparskoga mramora na Rabu agregat je orrocerara i numulira krup-
･ ｴｩ ｲ＠ su Wa.Jleriove tvrdnje u stvari protuslovne; a što se ｴｩ･＠ prve, postojana nije ｶ･ｬｩｮ［＠ ali da bi se to zapazi lo, valja ispitivati one nagrizene ulomke što
je istina da se uglasti ｫ｡ｭ･ｮｩ＠ od kojih je ｧｲ｡･ｮ＠ ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ vide zbrkani, sam ih spomenuo, jer ako se gleda ono što je glatko ispod dlijeta, nestaje svaki
pomiješani zajedno i tako ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ ｧｲ｡･＠ da se ne može ni zamisliti nekadašnja trag stranih tijela: toliko je savršeno njihovo okamenjenje kako u tvari, tako i
neprekidnost. Osim toga, ｰ ｪ ･ｮｪ｡｣ｩＬ＠ koje vidimo kako nam se pred ｯｩｭ｡＠ u boji. Kada se razbije neki komad ovoga kiparskog mramora, otkriva se da je
stvaraju podno planina i duž ｰｯｴｮｩｨ＠ obala, jasno pokazuju postupak kojim iznutra kristalizirao poput drugih mramora koji spadaju u razred solnih.
se služi pri.r oda da ih sljubi. Ne može se vjerovati da su stijene što rvore Ovim sam svojim ｯｴｫｲｩ･ｭ＠ bio zadovoljn iji nego ijednim drugim zapažanjem,
ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ bile meke u ｡ｳｵ＠ kada su se spajale. Dovoljno je razbiti nekoliko .. jer mi se ｩｮｬｯ＠ da je najneposrednije korisno državi i najprikladnije da nas
komada ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ da se vidi kako u njemu svaki ｫ｡ｭ･ｮｩ＠ stoji za sebe; oslobodi znama godišnjega rashoda poradi dobavljanja dvaju velikih tovara
､ｯｧ｡＠ se ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ ･ｳｴｯ＠ da se mogu odvajati jedan po jedan, ako se cement mramora iz Carrare. Ovo je ｯｴｫｲｩ･＠ to pogodnije što se iz Carrare više ne
koji ih drži na okupu nije dovoljno okamenio. Da su u trenutku vezivanja bili doprema mramor dobre ｫ｡ｶｯ･Ｌ＠ otkad su Englezi u Massi namjestili zastup-
meki, ･ｳ ｴ ｯ＠ bi jedni prodrli u druge, a to se nikad ne vidi. ｔｲ･｡＠ je tv.rdnja nika koji za njihov ｲ｡ｵｮ＠ kupuje ｮ｡ｪｩｳｴ ･＠ komade, a Talijanima ostavlj a
nepromišljena u svakom pogledu, jer iz ｰｲｯｵ｡ｶｮｪ＠ stijena što. su ih nataložile mramor koji ima žile i sivkaste mrlje, te biva vrlo loš u kipovima i svakome
vode ｴｯｮ＠ slijedi da se nisu mogle spojiti pod zemljom kako su se mogle drugome plemenitom radu.
spojiti one na kojima se poznaje da su proizvod vulkanskog ognja. Zatim, U vodama Raba i Paga obavio sam mnoga opažanja o morskoj fosfornoj
zaista je puka nesmotrenost ｲ･ｩ＠ kako se ne ｩｮ ｩ＠ ｭｯｧｵｩ＠ da bi se na otvorenu svjetlosti; obvezujem se da ｵ＠ vas o njima izvijestiti kada ih dovedem do
zraku stvarale i stvrdnjavale kamenite tvari, jer mnOŠt1(0 stalagmita ｮ｡ｳｴｾｪ･＠ na stanovita stupnja savršenstva. Dotad neka vam je ugodno, najvaljaniji prijate-
mjestima koja su najizloženija zraku, a kamenita okoravanja termalnih voda lju, ovo ma.lo što vam mogu darovati; i gledajte na ovo pismo kao na dokaz
iz dana u dan rastu na otvorenu pred ｰｲｯｭ｡ｴ･ｶｩ＠ ｯｩｭ｡ Ｎ＠ ･ｴｶｲ｡＠ je srvarno moga prijateljstva i divljenja prema vama koji zauzimate rako isra knuro
daleko od istine i zdrava paleontološkog razuma, jer su ｰｪ･ｮ｡｣ｩ＠ raspore- mjesto ｭ･ｵ＠ pdrodnjacima, a ｰｯｵ｡ｶｲ･＠ ljude s onu stranu Alpa da i u
･ｮｩ＠ u vrlo ptosrranim i pravilnim slojevima iznad drugih slojeva ｪ･､ｮｯｬｩ＠ današnje doba ｭ･ｵ＠ nama živi duh Vallisnierija 14 i Redija 15 po kojima je naša
smjese koji se protežu na jednaku prostranstvu; i ne može se n.ikako pojmiti da Italija ｮ･ｫｯ＠ stekla toliku ｡ｳｴ Ｎ＠
bi ih neka podzemna sila izbacila iz zemljine utrobe a da ih ne ispremiješa i
razlomi na ｴｩｳｵ･＠ ｮ｡ｩＮ＠ Ni razlikovanje dvaju vremena, preddiluvijalnoga i
dUuvijalnoga, u pogledu o-:e vrste kamena ne može me zadovoljiti. ｏ ｳ ｴ｡ｪｵｩ＠ u
14
svom diluvijalnom susravu, kako bi Wallerio ponovio mnoga okamenjenja Antonio Vallisnieri Srariji (1661- 1730), pr.irodoslovac, dugo godina profesor na ｰ｡､ｯ ｾ＠
vanskom ｳｶ･ｵ ｩｬ ｲｵＬ＠ ｰｲｯｵ｡ｶ＠ taz.mnažanje insekara; svojom teorijom o ,.Jancu živih ｢ｩ ｾＭ＼＠
ｵ､ｮｯｶ｡ｴｩｨ＠ morskih tjelesa što su zatvorena u oblucima koji tvore ｰｪ･ﾭ prethodnik teorije evolucije.
lS Francesc."' Redi (1626-1698), pjesnik i ｬｩｪ･ ｮ ｩ ｫ Ｎ＠ Bavio se ｰｲｯｵ ｡ｶ ｮｪ ･ｭ＠ jeziki, osobitO
njake? · romanskih, i njihovih ｮ｡ｲｪ･ ｾ＠ te je ｰｲ･ｴ｡＠ romanske filološke znanosti. Njegova je bogata
Ali nije ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ najzanimljiviji i najcjenjeniji mramor što ga daju orok knjižnica prešla u Laurencijanu.

264 265
 D ODATAK• i nenaseljivo, pokriva gotovo svu površinu. Zrak je ｯｰ･ｮｩｴ＠ ｰｯｭｵ ｣ｮ＠ zbog
slane magle što se podiže od ｳｵ､ｾｲ｡ｮｪ＠ valova u uskome ｍｯｲｬ｡ｫｭ＠ ka11alu
izmedu strmih i golih stijena. Ni jezero nije mimo u olujno doba, re nipošro
nije luka kako bi se moglo pretpostaviti na prvi pogled, nego je burno i
nezgodno za plovidbu. Stanovnici grada ne mogu izlaziti iz ｫｵ｡＠ dok bjesni
vjetar, a krovove svud naokolo moraju ｵｴｶｲｩ｡＠ velikim kamenjem. Oni koji
O OTOKU PAGU su ovdje bili zimi govore o otoku kao o Sibint, jer da je potpuno pokriven
snijegom i ledom i trajno izložen hladnom sjevercu; ja sam na njemu bio ljeti i
smatram ga jednakim ｮ｡ｪｶｲｵｩｭ＠ krajevima na svijetu. Golo kamenje koje ne
O položaju Paga, s nekim geografskim napomenama
tvori samo masu otoka nego i gotovo svu njegovu površinu, ｵ ｳｫｯ｡＠ dolina i
zrcaljenje jezerske vode koja je ｯｰ･ ｮｩ ｴｯ＠ vrlo mima ljeti, roliko ｵ､･ｳｮｯ＠
tari nam geografi nisu osravili nikakav opis otoka Paga, premda njegovo ｰｯｪ｡ｶｵ＠ toplinu medu tim kamenjem da loze ｺ｡ｳ･ｮ＠ oko jezera donose
S ｯ｢ｬｩｪ･Ｌ＠ ｶ･ｬｩｮ｡＠ i bogati proizvodi ro zaslužuju. Nije pouzdano da je na raj
orok mislio Plinije pod imenom Cissa ili Cissa, jer sc ta imena mogu jednako
zrelo grožde ｶ･＠
uspijevaju na isti ｮ｡ｩ＠
u ｰｯ･ｴｫｵ＠
ｰｲ･ｴｪｵ＠
kolovoza; i drugi rijetki plodovi šro ondje
ｯ｢ｩｮ＠ vrijeme dozrijevanja. Pojave u zraku
dobro primijeniri na nekoliko susjednih otoka koji su danas ili posvema ljeti su veoma nepravilne; ･ｳｴｩ＠ su iznenadni vihori i res1ci pljuskovi; ovi
napušteni ili slabo i jadno naseljeni. Jedan je od najznamijih ｭ･ｵ＠ njima potonji su škodljivi stanovništvu jednoga dijela oroka, a korisni ramrsrvu na
Plmmik koji leii ｩｺｭ･ｵ＠ otoka Krka i otoka Cresa; ｐｲｶｩ＠ je ｩｺｭ･ｵ＠ Krka i protivnom kraju. U nastavku ｵ＠ izvijestiti o ｲ｡ｺｬｩｭ＠ pra:movjernim ｯ｢ｩ｡ﾭ
Raba; Doli11 se dužinom pruža gotovo usporedo s Rabom; Skrda i Ma1m su jima koji su nastali zbog ove razlike u potrebama.
blizu Paga, a Vir je od dalmatinskoga kopna odijeljen uskim kanalom koji se
može pregaziti. A ova sumnja ima to ｶ･ｵ＠ težinu šro na svakom od ovih rek
spomcnurih ｯｴｩ｡＠ ima tragova ｧｲ｡･ｶｩｮＬ＠ narpisii, opeka i tesana kamena, a O ratarstvu i glavnim proizvodima otoka
to su obilježja starih rimskih naselja. Medu orocima što ih spominje Plinije
ima jedan koji on naziva Portunata, ali ni za nj sc ne može ｲｯｮ＠ odrediti da li Obak unutrašnjega morskog je-tera gotovo su posvema ｺ｡ｳ･ｮ＠ lozom,
odgovara Pagr< ili kojem drugom otoku u Kvarner11. Bilo kako bi lo, ｢ｵ､ｩ＠ da posebno blizu grada Paga i solani! na južnom kraju jezera. Posvemašnja
je teško usr::moviri podudarnost imena bez opisa, zadovoljir ｵ＠ se time da nesrašica d.rvera na otoku uzrok je rome što velik dio loza nema nikakva
dadem ｩｺｶｪ･＠ o Pagu kakav je u naše doba. Ovaj se otok pruža od sjevera porpornja. Neke su ipak poduprre trskom koja se goji poradi roga. Dio oroka
prema jugu duž Primorske Hrvatske ili ｍｯｲｬ｡ｫ･＠ gore. Dug je pedesetak pod sudskom ｶ ｬ ｡ｵ＠ Paga proizvodi oko ｣ｲ､･Ｄ＠ ｴｩｳｵ｡＠ barila dobra vina, re
milja; širina mu je nejednaka. Jedna osobitost razlikuje ga od svih drugih oko dvije ｲｩｳｵ･＠ raki;e, u prosjeku svake godine. Velika ｫｯｬｩｮ｡＠ kadulje i
otoka na Jadranu, a to je veliko unutrašnje jezero slane vode, ､ｵｧ｡ｫｯ＠ ostalih mirisnih biljaka kojima je pokriven orok pruža izvrsnu hranu ｰ･ｬ｡ｭＬ＠
petnaest milja od juga prema sjeveru, u koje ulazi more kroz kanal koji na pa med nije nemarna grana trgovine; uglavnom se nosi u Riiek11 i ondje
nekim mjestima nije širi od ･ｴｶｮ＠ milje. Postoje još dva manja jezera na oroku; preprodaje kao med roga krnja. Ta isra paša ｩｺｭ･ｵ＠ gola kamenja izdržava
jedno je blizu ｖｬ｡ｩ＠ i obiluje ribama, posebno jeguljama, a drugo blizu velik broj ovaca i koza, pa vuna, koja je vrlo loša, i sir tvore malu stavku la
zaseoka Slabine. • izvoz. Lovljenje runjeva u Caski, blizu kraja morskog jezera, donosi takoder
znatnu korist kada re ribe prolaze u izobilju; ali roje vrlo nepouzdano, pa sc
ne mogu obaviti ｰｲｯ｡ｵｮｩＮ＠ Sjeverni dio oroka, zvan Novalja, koji ovisi o
O podnebliu
vlasti Raba, dobro je opskrbljen vodom i ima dobre pašnjake u nizinama, pa je
u rom kraju stoka ｶ･｡＠ i bolja nego i na jednome susjednome otoku ili
Podneblje otoka Paga isto je kao na ｍｯｲｬ｡ｫｩ＠ gori i morskoj obali u
dalmatinskome kopnu. Proizvodnja žita i ulja vrlo je oskudna, rc nije dovoljna
nje1.inu podnožju. Zima je srrahorno hladna, a ljcro užasno ｶｲｵ･Ｎ＠ Olujno
da ono malobrojne stanovništvo izdrži dva mjeseca.
more bijesno udara u kan1eniru obalu otoka nasuprot planini; s re su strane
Najvažniji je ｯｴｫｩ＠ proizvod sol. Godine 1774, kada sam bio na otoku,
vrhovi i padine bregova pusti zbog vjetra, rako da na njima nema ni šume, ni
proizveli su je osam srori na ｴｩｳｵ｡＠ ｭｬ･ｴ｡ｫｩｨ＠ stavija. Dio solana pripada ｶｬ｡､ｾ＠
pašnjaka, ni njiva, osim na nekoliko mjesta; nego strašno golo kamenje, pusto
osrarak privatnim vlasnicima; one se svake godine popravljaju, pa stoga javna
uprava pozajmljuje novac vlasnicima koji ga žele i koji bez te ｰｯｭｩ＠ ne bi
• Oodor.ok (Appendix) prevodm ｾ＠ s engleskog (prcvodlbc: M•cc Mar3$) re nijo bio u
"""'"" vtn«iJanskog !>danja Viaggio in Dolm:n:ia. (Prim. prir.divalll) mogli obaviti. potrebne popravke. Laguna u kojoj leže solane dug.'l je ･ｴｩｲ＠

266 267
milje i oko pola milje široka. U njoj se nalaze iste vrste ljuskara kao u duša, što nije u razmjeru s ｰｬｯｾｮｩｭ＠ tlom, ako se ne ｲ｡ｵｮｪ＠ goli bregovi koji
pokrivaju gotovo cijeli otok. ｎ｡ｪｶ･ｩ＠ dio roga stanovništva živi u gradu Pagu
ｭｬ･ｴ｡ｫ ｩ ｭ＠ lagunama.
Kako spomenuh, otok zaista nema drva ni za loženje ni za koju drugu za koji kažu da ima oko tri ｴｩｳｵ･＠ stanovnika. Maleni glavni grad pustoga
uporabu, osim sjevernoga kraja koji se zove Rt Luni obilno·je opskrbljen svim otoka ne može mnogo pružiti radoznalim ｯｩｭ｡［＠ osim toga, on nije davno
vrstama. ｍ･ｵ＠ ostalim, tu ima vrlo fina korijenja i panjeva starih maslina što utemeljen, jer su ga sagradili ｍｬ･｡ｮｩ＠ godine 1468. Plan je dobro ｮ｡ｩｪ･Ｌ＠
bi dalo izvrsnu ｧｲ｡ｵ＠ kiparima i graditeljima ormara. Ali taj dio otoka ulice su široke i ravne, što ｯ｢ｩｮ＠ nije ｳｬｵ ｡ｪ＠ u dalmatinskim gradovima, osim
pripada ｯｰ ｩｮ＠ Raba, pa su stanovnici grada Paga i sela što ovise o njemu Zadra. Ime Paga nalazi se u starijim zapisima, ali tada je on bio selo i stajao je
prisiljeni kupovati drvo za svoju uporabu. Na obali morskog jezera postoji na nezdravu i nepogodnu položaju koji se sada zove Stari Grad ili Terra
rudnik fosilnog ugljena koji je još ｳ｡ｵｶｯ＠ razaberiv izgled drveta; ali rako je Vecchia.
loše ｫ ｡ｫｶｯ･＠ da od njega ne može biti nikakve koristi osim u ｳｬｵ｡ｪ＠ velike Kissa, Kessa ili Kussa bilo je ime glavnoga grada ovog otoka u barbarsko
doba i vjerojatno je nastalo iskrivljivanjem imena Cissa ili Gissa. ｍｬ･｡ｮｩ＠ su
nužde.
ga preoteli Hrvatima u X ｳ ｴ ｯｬ ｪ ･ｵ＠ i razorili ga. ｩｮ＠ se da južni dio, gdje danas
leži Pag, nije bio osobito ｮ｡ｰｵ･＠ u to vrijeme. Hrvatski kralj Krešimir IV
Osobine tla i kamenja postao je ponovo. njegovim gospodarom 1071. i razdijelio ga na dva dijela,
davši sjeverni, zajedno s ruševinama Kesse koja je još bila naseljena, gradu i
Tlo na otoku, to jest na padinama i podnožjima bregova, vrlo je šljunko· crkvi Raba, a južni, zajedno sa selima Pagom, ｖｬ｡ｩ ｩ ｭ｡Ｌ＠ Murolanom itd.
vito i slabo; ali na sjevernom kraju gdje se nalaze ravnice, premda je donekle biskupu i gradu Nina. U ｰｯ･ｴ ｫｵ＠ Xll ｳｴｯ ｬ ｪ･｡＠ dužd Ordelafo Faliero, pošto je
kamen ira; zemlja je bolja i ｪ｡Ｌ＠ pa se na njoj može gojiti žito svake vrste. Ta prognao ｍ｡ｲ･＠ iz dalmatinskoga primorja, opet je osvojio Kessu; a dužd
vrsta zemlje ne proteže se na velikoj površini, jer se nalazi samo na potezu koji Sebasriano Z iani dao ju je u posjed Ruggieru Morosiniju godine 1174. U to je
leži ｩｺｭ･ｵ＠ kraja jezera i Kvarnera, a s lijeve i s desne su joj strane bregovi. vrijeme zadarska ｯｰｩｮ｡＠ posjedovala južni dio otoka koji je ili dobrovoljno
Tvrdi vapnenac s ulomcima morskih rijel.a ｯｰ･ｮｩｴ＠ prevladava na otoku i prepušten ili su ga pak silom oteli Ninjani. Kada su se Zadrani u ｰｯ･ｴｫｵ＠ XJII
ｯ｢ｩｮ＠ je bjelkast. Ipak postoje ､ｪ･ｬｯｭｩｮ＠ gromade svijetlomodre boje, a ｳｴｯｬ ｪ ･｡＠ pobunili protiv Mletaka, ponovo su razorili ｴｶｲ｡ｵ＠ Kessu i rako je
ponegdje su i ｩｴ｡ｶ＠ slojevi gorovo zemljani, nastavši možda u toku ｳ ｴｯｬｪ･｡＠ od temeljito uništili da se više nije obnovila, te joj se danas ostaci jedva razaznaju.
kamenitog sranja. Grad Kessa, a poslije i utvrda isrog imena, vjerojatno su ｧｲ｡･ｮｩ＠ na starijim
Postoji ｴ ｡ｫｯ･ｲ＠ mnogo ｰｪ･ｮ｡ｫ＠ vrlo ｳｬ ｩｮ｡＠ onome s otoka Krka blizu naseljima, jer se u zapisima od Xlll ｳ ｴｯｬｪ ･｡＠ to naziva Kessa Veterana. Kada su
Baške ili s oto.ka Raba u okolici istoimenoga grada. Stanovnici uzimlfu taj Zadarski pobunjenici uništili Kessu, ｍｬ･｡ｮｩ＠ su utvrdili selo. Pag koje se danas
kamen radije nego ijedan drugi za podzemne temelje ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ gdje se, kako naziva Stari Grad (Terra Vecchia). Ovi ｯｴ｡ｮｩ＠ trajno su bili vjerni Republ ici,
kažu, održi veoma dugo; ali ako ga upotrijebe u zidovima koji su izloženi pa su zbog toga ･ｳｴｯ＠ bili izloženi okrutnim postupcima svojih loših susjeda.
zraku, za kratko se vrijeme izmrvi ｯｳｴ｡ｶ ｬ ｪ｡ｵ ｩ＠ velike rupe u zidu. Godine 1358. ｭ｡ｲｳｫｩ＠ je kralj Ludovik opet osvojio dalmatinsko pri-
Nisam vidio slojeve fina mramora, premda postoje gromade ｢ｲ･＠ poput morje i otoke u Kvarneru; stanovništvo Paga, potpavši ponovo pod vlast
one na Rapskom brdu ili bregovima Krka i Cresa. Bijeli kamen s Rta Luna Zadra, iskusilo je svu težinu pohlepne i okrutne tiran ije. ｏｪ｡･ｮｩ＠ ｯ ｴ ｯ｡ｮｩ＠
ipak se dade ｧｬ｡ｴｩＬ＠ pa kada je i samo grubo oklesan, ｶ･＠ daje plemen it izgled obratili su se kralju koji, uvjeren da su Zadrani zlorabili njegovu nadarbinu,
zgradama koje zaslužuju bolje graditeljsko ｵｭｩｪ ･＠ nego što je primijenjeno u daje Pagu slobodu od roga podaništva; od roga doba dio otoka koji je bio
tim bijednim mjestima. podvrgnut Zadru ima posebnu upravu, a drugi njegov dio ostaje pod ｶｬ｡ｵ＠
Rabljana koji su s njim ｯ ｶｪ ･ｮｯ＠ postupali.
Naseljena mjesta na otoku, povijesne napomene o njima i ostaci iz starine ｂｵ､ｩ＠ da su Pažani sada imali svoga posebnog namjesnika, poželjeli su
imati i svoga biskupa da ne bi morali imati nikakve veze sa Zadranima, ｡ｫ＠ ni
Mnogi rcagovi drevnih naselja još postoje na otoku Pagu; a isto rako u crkvenim pitanjima; tako je u ｲ｡ｺｬｩｴｭ＠ prilikama taj narod izabrao osam
tragovi ｵｴｶｲ･ｮｩｨ＠ mjesta koja su propala pod provalama neprijatelja ili od biskupa od 1393. do 1560, ali nijedan od njih nije bio ｰｯｳｶ ･ｮ［＠ neki od njih
zuba vremena. ｐｯｶｪ･ｾｮｩ｡ｲ ｩ＠ kažu da su stanovnici ･ｳｴｯ＠ napuštali otok; i umrli su na putu u Rim, a drugi su nailazili na nesavladive ｴ ･ｫｯ Ｎ＠ U prošlom

zaista, treba se ｵ､ｩｴ＠ kako su se ljudi ikad mogli ｯ､ｬｵｩｴ ｩ＠ da se nasele u tako su ｳｴｯ ｬｪ ･ ｵ＠ opet pet-šest puca pokušali ｳｲ･ｩ＠ tu ｡ｳｴＬ＠ ali uvijek uzalud.
ubogu kraju. Malobrojnosr, ｳｾ｡ｮｯｶｩｫＬ＠ nakon tako mnogo godina mira i· Najistaknutije obitelji u gradu Pagu jesu ｋ｡ｩＬ＠ jadrulei, Porrada, Grasso
spokojstva pod ｭ ｬ ･ｴ｡ｫｯｭ＠ upravom, ｯｩｴＮ＠ dokazuje koliko. je taj otok itd. Postoje dva ｲ･､ｯｶｮｩｫ｡＠ samostana i jedan ｫｯ ｬ ｵ､ｲｩｫＬ＠ te nekoliko crkava,
nepogodan za sranovanje. Ukupan broj jedva doseže tri ｴｩ ｳ ｵ ･＠ i pet stotina a sve je neuredno i loše se održava; Stari Grad ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ ima samosran

268 269
ｦｲ｡ｮｪ･ｶ｣ＺｾＬ＠ 3 ti su redovnici vrsta ljudi koji pod ｴ｡ｬｩｭ＠ imenima i haljama TRl PISMA OPATA FORTISA JOHNU STRANGEU MINISTRU
NJEGOVA BRITANSKOG VEUCANSlVA U WCIMA
ｺ｡ｧｵｪ＠ svako mjesto gdje se lakovjerno lll'Ulanje dade nagovoriti da izdr-
žava te dangube i praz.novjcrce.
Na rMvalinarna Kesse nikla su dva seocera Sta« i nove Novalje, smještena
na najboljem dijelu otoka koji je najprikladniji za trgovanje s Dalmacijom i
Italijom. Tu sam vidio neke ulomke rimskih natpisa it najboljih vremena za
koje se ne može pomisliti da su preneseni iz drugih mjesta u kraj koji je prepun
vlastim kamenja.
Kolan i ｖｬ｡ｩ＠ ｴ｡ｫｯ･ｲ＠ su siromašna sela, a njihovo stanovni§rvo, zajedno
Prvo pismo: Neka ｩｴｶｪ･｡＠ o Primorskoj Hrvatskoj
sa stanovništvom obiju Novalja, jedva doseže šest stotina ､ｵｾ｡Ｎ＠ Ženska nošnja
u ｖｬ｡ｩｭ＠ veoma je ｮ･ｯ｢ｩ｡＠ i veselija nego u ｯｴ｡ｮｫｩ＠
kanala; ali nisam imao vremena da je dadem nacrtati.
iz Zadarskoga
N ･ｳｲｾ｡ｮ＠ ､ｯｧ｡ｪ＠｟
vranm tz Dalmacije pružio mi je priliku da posjetirn otoke Kvaroera i
koji me godine 1774. nagnao da se protiv svoje volje

obavim neka zapažanja na obalama toga zaljeva koja ｵＬ＠ premda su ､ｵｧ｡ｫ＠ i
ｏ｢ｩ｡ｪ＠ i praznovjerje ｮ･ｰｯｶｾｺ｡Ｌ＠ ｾ｡＠ ｰｲｩｯｴ＠ vašoj preuzvi§enosti onakva kakva jesu.
ｐｮｭｾｲｳｫ＠ d1o Kvarnera koji pripada ｍｬ･ｴ｡ｫｯｪ＠ Republici seže malo dalje
Zbog ｴ･ｫｯ｡＠ prilikom putovanja do grada Paga i zbog loša smještaja s od Plomma, drevne Flanone u geografa po kojoj je susjedno more dobilo ime
kojim se ｳｵｲ･＠ srranci, ro je mjesto vrlo slabo ｰｯｳｪ･ｮ｡Ｎ＠ Stoga su stanovnici Sinus FlanatictlS i koja je sada svt<kna na bijedno sranje. Austrijska vl3darska
divlji i neuljudni kao da žive na ｮ｡ｪｶ･ｯ＠ udaljenosti od mor01 i od trgovanja s ｫｵ｡ Ｎ ｧｯｳｾ｡ｲｩ＠ unutrašnjom obalom od ｂｲｳ･｡＠ pa sve do Lukova, a taj sc dio
pristojnim narodom. ｐｬ･ｭｩ＠ koji umišljaju da pokazuju ､ｲｵｫｩｪ･＠ ponašanje zemlJe naz1va Primorskom Hrvatskom. More koje oplakuje tu obalu 1.ove se
nego ｰｵ｡ｮｩ＠ ｺＮｾｩｳｲ｡＠ su smiješni likovi i odijelom i navikama i uvredljivim ｍｯｲｬ｡ｾｫｩｭ＠ kanalom, a ime je dobilo po planini koja se diže iznad njega. Taj je
ｩｾｴ｣Ｚｮｪ･ｭＮ＠ Nananje ｳｶ･ｮｲ｡＠ je nevjerojat:no; ｳｶ･ｮｩｫ＠ na najvišem polo· kanal •zuzerno buran zbog ｾｪ･ｶ｣ｭｩｨ＠ vjerrova koji ga ･ｳｴｯＬ＠ iznenada, užasno
iaju, za kojeg se mislilo da ｪｾ＠ ｵ･ｮ＠ ｯｶｪ･ｫＬ＠ nije znao kako se Pag zvao na uzburkaju ｰｯ､ｩｵ＠ valovlje stra§nc visine i ｰｯｭｲ｡ ｵｪ ｩ＠ zrak maglom od vode
latinskom jeziku. što sc podiže i raspršuje u sitne ･ｳｴｩ｣＠ zbog udaranja u mnoge hridi i stjenovite
ｎ｡ｪｶ･ｩ＠ dio paškoga ｰｵ｡ｮｳｴｶ＠ živi od rada u solano nm i ima dobru ｰｬ｡ｵ＠ ｯｴｾｫ･＠ ｾｯｪｩｭ｡＠ _je ｩｳｰｵｾｪｮ＠ i ｾ｡ｰｲｪ･ｮ＠ kanal. Osim mnogo mjesta manje
koju im Vlada redovito ｩｳｰｬ｡ｵｪ･［＠ stoga je stanovnicima grada veom01 važno da ｾ｡ｺｮＬ＠ na ｾｳｵ＠ ､ＱｾｉｊＰ＠ obal·'· ｓｾｊｃｴ･ｮ｡＠ rri glavna grada, a u svakom od njih
imaju suho ljeto, pa neuki puk gleda na kišu kao ｮ［ｾ＠ nevolju koju na lernlju ｾ＠ SIJelO ＢｾＡｮ＠ ｾＱ･ｳｭｫ＠ koJI_diJCh pravdu. Prvi od tih gradova u kanalu je
ｮ｡ｶｬ･＠ ｡ｲｯ｢ｮｪｫ･＠ sile. U skladu s rim ｳｨｶ｡ｮｪ･ｭ＠ oni birnju frarra da agoni ｒｴｾ･ｫ［＠ ｾ＠ ｐｾｊ｡ｳｮｵ＠ se vrernenuro zvao San Vito, a to je ime dobio po ｲｪｴｩ｣＠
zloduhe 11 trnka i odbija kišu od otoka. Ako ｵｮ｡ｴｯ＠ trudu J3dnoga frarra ljeta ｫｾｊ｡＠ avue ISpod nedaleke planine i ｵｴｪ･＠ u more ｲｶｯ･ｩ＠ luku. Broj sranov-
bude kišovito, on gubi ugled i kruh; ali ako zaredaJU dva·rri suha ljema ruka ovoga grada seže od petnaest do šesnaest ｴｩｳｵ｡Ｎ＠ Predgrnda su velika i
razdoblja, ｓｴｪ･＠ veliko štavanje i korist. dobro ｳ｡ｧｲｾ･ｮ［＠ a ｫｵ･＠ su opremljene s dobrim ukusom koji bi se jedva
U Novalji, gdje se bave ｮ･ｩｭ＠ što je ｲ｡Ｗｊｩｴｯ＠ od solan5, služe se jednako mogao ｯ･ｫＱｾ｡ｮ＠ na tilko ｺ｡｢｣ｮｵ＠ i neugodnu položaju. Trgovina Rijeke je
smiješnim sredstvima da dobiju kišu kao što se njihovi susjedi trude da imaju ｺＮｮ｡ｾＡ＠ ona 1e glavno prihvatilište robe remišvarskoga Bannra. U njoj su
suho vrijeme. Ima još bezbroj pra:tnovjemih ｯ｢ｩ｡ｪ＠ ｭ･ｵ＠ rim ubogim neukim ｾｯｭ｣＠ ｾｬ｡ｴｮＬ＠ stakla. itd, ｾ･＠ ｶ･ｬｩｫｾ＠ rvorni.ce za preradu ･ｲ｡Ｎ＠ Prirodni je
ｯｴ｡ｮｩｭＳ＠ koje uglavnom ｰｯｴｩｵ＠ i podržavaju fratri radi svoga probitka, a ｊｾ＠ k ｾｉｊ･＠ h':"arskt, ｾ＠ onnJcna ･ｬｊ｡､＠ obaJu spolova govori dobrim talijan ·
ponekad i zbog opakije svrhe; ali ｢ｵ､ｩ＠ da se malo dobra može ｰｯｳｴｩ＠ sktm ｊ･ＷＮｾｯｭ＠ 1 ｾｮ｡ｳ＠ roskanski ｮ｡ｩＬ＠ pa bi ih zbog toga ｪ｡ｭｮｯ＠ trebalo
izno§enjem narodne gluposti ili ｲ･､ｯｶｮｩｫ＠ pokvarenosti, ostavit ｵ＠ ih na miru mnogo v1še ｾ｡ｨｮ＠ nego nas koji sakarimo na§ lijepi jezik i mga mo se svakome
takve kakvi jesu. tko ga nastOJI dobro govoriti, ako nije roden u T os kani. Ponašanje ｒｩｪ･｡ｮ＠ je
blago, a d':'š':o im je. ｶｾ･ｬｯＬ＠ iako obilježeno ｵｭｪ･ｲｮｯＮ＠ Tu se ｵ･ｮｪ＠ i
znanost goJe v1še nego 1 u JCdnome susjednom gradu na toj obali· stanovnici
ｭｊ･ｲ｡ｫｩｨ＠ otoka, koji se ｯ､ｬｵ･＠ dati dobar odgoj svojoj djeci, šal j:, ih u javne
škole što ih je ｾ＠ _ri!eci. sagradila ｾ＠ održala velikodušnost Vladara. Ne mogu
pouzdano urvrdm 1e h nekadašnJa Tarsatica ležala na mjestu što ga danas
zauzima grad Rijeka, jer nisam vid10 ondje nikakve rragove dobre ｾｴ｡ｲｩｮ･＠ niti
271
270
sam mogao dowati postoji li još stari luk što ga ｮ｡ｯｨ＠ navedena u rukopisima izlazak. Car Karlo Vl potrošio je goleme svote da urvrdi i uljepša Bakarski
pokojnoga grofa Marsigl ija, koji se ｵｶ｡ｪ＠ u knjižnici Instituta što ga je on ｾ｡ｬｪ･ｶＬ＠ ali poslije se pokazalo da je imao loše savjetnike. Jezero je duguljasto, a
osnovao u Bologni. na dva su mu kraja dva kaštela, jedan se zove Bakar, a drugi Bakarac, gdje se
Susjedno selo 'na lijevoj obali rijeke još nosi ime Trsat, kao i brdo što se proizvode velike ｫｯｬｩｮ･＠ lula i ta roba nije neznama u njihovoj rrgovini
diže iznad njega, a do vrha mu se penjete uz 414 vrlo nepravilnih stepenica. U ｢ｵ､ｩ＠ da se odatle opskrbljuju gotovo sva mjesta na Jadranu. Dalje u kanalu
rim krajevima Štuju to brdo zbog predaje, u koju vjeruju Hrvati, Istrani i ｩｺｭ ･ｵ＠ otoka Krka i kopna, koji je širok jedva ･ｲｶ ｲｴ＠ milje, u njegovu najužem
susjedni ｯｴ｡ｮｩＬ＠ da su na nj ｡ｮ･ｬｩ＠ položili Sven1 ｫｵ ｩ｣ｵ＠ prilikom njena dijelu što možda nema ni pola rc širine leži ｯｴｩ＠ Sueti Marko i hrid
prijenosa iz Betlehema, re da je na vrhu toga brda ostala tri godine i sedam Gromašica (Ma/tempo), gdje je prije postojala ｴｶｲ｡＠ u posjedu ｍｬ･｡ｮ＠ koji
mjeseci, prije nego što je nastavila putOvanje prema Lorettu. Prije svoga i dalje ｰｬ｡ｪｵ＠ naslovnoga namjesnika iako je ｶ･＠ ｲ｡ mnogo godina u
dolaska u Rijeku ＩＱｲ ｯｩｲ｡＠ sam ｮ･ｯ｢ｩｵ＠ knjigu koju sam ｳｬｵ｡ｪｮｯ＠ našao na ruševinama. Austrijska je obala u roj okolici slabo ｮ｡ｰｵ･＠ i zaista je teško
Cresu pod naslovom HistoricaiS progresSIIS Mariani tTiumphi etc. a napisao ju nasranjiva 7.bog škrtosti i gole krševitosti planine. Ipak kaštel Novi ima neko
je otac Pasconi, redovnik franjevac. On ｰｯｩｮｪ･＠ ･ｲｶｯ＠ poglavlje svoga djelca ｺｮ｡･ｪ［＠ leli ｩｺｭ･ｵ＠ Rijeke i Senja, a biskup iz ovoga poronjeg mjesta,
nabrajanjem svib znakova posebne naklonosti što ju je Bog pokazao prema gostoljubiv i uljudan prelat, gorovo trajno prebiva u njemu. Stmi, veoma
planinama ｶｯｬ･ｩ＠ ih više nego nizine. To je poglavlje veoma utješljivo za slavan grad u povijesti ｍｬ･ｴ｡ｫ＠ Republike koja je mora la protiv njega povesti
prirodnjaka. Lot se spasio od ognja Sodome na planini. Bog sc Mojsiju ukazao formalan rat, te je vrlo dugo vremena trpjela teške gubitke u svoji1n posjedi ma
na Horebu; dao mu je svoje zakone na Sinaju. Isus se molio na vrhu gore; u Istri i Dalmaciji, ne mogavši ih pokoriti, bio je predmet radoznalosti za -
njegovo se preobraženje dogodilo na drugoj gori; ｲｵ ｡ｯ＠ je na ｴｲ･ｯｪ［＠ njegova je jednoga ｭｬ･ｴ｡ｫｯｧ＠ pumika. Želio sam na licu mjesta upoznati potomke onih
muka ｰｯ･ｬ｡＠ na Maslinskoj gori; završila je na Golgoti. Blažena je Djevica žestokih rtskoka kojima su se divili zbog hrabrosti i mrzili ih zbog okrutnosti.
jednako pristrana: in montana perrexit; sklona je ｫ｡ｲｭ･ｬｩｮ＠ koji su u Minttcc:io Minucc:i 1 je napisao povijest o njima, a proslavljeni F. Paolo SarpF
njezinu ｡ｳｴ＠ sagradili kapelicu na brdu Karmelu poslije njezina ｵｺ｡＠ ird. ｵｩｮｯ＠ je to isro nakon nekoliko godina. Poželio sam vidjeti i njihovu povijest
Sve su re planine visoko štovnne, nema sumnje; ali je T rs arsko brdo najpleme- iz pera jednoga od njih; ali uskoci su se ｪｵｮ｡ｫｩ＠ borili i bavili se ubiranjem
nitije ｭ･ｵ＠ svima njima, •jer ga je nepogrešiva Božanska Providnost izabrala i otkupnina i plijena, a nisu pisali povijesti. Grad Senj je loše ｳ｡ｧｲ･ｮＬ＠ gore
predodredi la da na svom vrhu nosi, u razdoblju od rri godine i sedam mjeseci, ｰｯｬ･ｮ＠ i slabo ｵｴｶｲ･ｮＮ＠ Leži uz more, na temeljima stvrdnu roga šljun ka, na
najsveriju ｫｵ＠ u kojoj je ｒｩｪ ･＠ rijelom posrala i koja je spašena iz ruku vratima vrlo uske dol ine okružene užasnim mramornim brdima. Tlo što ga
nevjernika i prenesena na Trsar•. U naše se vrijeme u n1 legendu ne vjeruje, a danas zauzimlje Senj ｯｩｴ＠ pokazuje da njegov osnutak nije davna datuma, a
podršku joj se ne daje ni u Rimu; ali Hrvati su u rim srvarima dvije storine potok koji katkad poplavi grad i zaprijeti da ･＠ ga razoriri, jer ｲ･＠ kroz
godina iza nas. U isroj knjizi zabilježena su mnoga ｵ､｡＠ ｵｩｮｪ･｡＠ na T rsaru, njegovu sredinu da mora ｮｯｳ･ｩ＠ sa sobom šljunak iste vrste kao onaj upravo
premda se uostalom odlazak ｋｵｩ｣･＠ ne doima kao zalog ljubavi. Pisac spomenuti re ga katkad osravlja na susjednim ｯ｢ｲ｡･ｮｩｭ＠ poljima, daje
nijednom ne zaboravlja istaknuti nakon svakog ｵ､｡＠ zahvalnost vjernika dovoljno razloga da se prerposravi kako razboriri stari došljaci nikad nisu
trsatskoj crkvi u kojoj službu obavljaju redovnici njegova reda. Za vjeinike iz osnovali naseobinu na tako ncpodobnu mjestu. Senia je vjerojatno stajala
okoline ｯ｢ｩｮ＠ je dovoljan zavjet da ･＠ ostati ｩｴ｡ｶ＠ dan u crkvi Gospe gotovo tri milje dalje uz dolinu, gdje još posroje osraci srarih prcbivalista i
Trsatske, pa u njoj i ｲｵ ｡ｪ ｵ［＠ i ne samo ro nego se priprosto ｰｵ｡ｮｳｲｶｯ＠ obaju spomenici pogrcbnoga praznovjerja pogana. More je po svoj prilici pokrivalo
spolova katkad zavjeruje da ･＠ provesti sedam-osam ｮｯ Ｎ ｩ＠ u crkvi, što je dno doline i sc-ta lo sve do grada koji je ležao na pad ini brijega, re rvorilo
uisrinu sablažnjiv ｯ｢ｩ｡ｪ＠ i lišen štovanja koje se duguje prema mjestima podnošljivo dobru luku. Poslije roga, pošto su iskorijenjene šume da se dobije
izdvojenima za javno bogoštovlje. ｍ･ｵ＠ ostalim ｮ･ｯ｢ｩｳｴｭ｡＠ što ih fratri obradiva površina, snaga povremenih voda prirodno se ｰｯｶ･｡ｬ＠ pa je,
na brdu pokaz.uju s drskom ｮ｡ｭ｣ｴｬｪｩｶｯｵ＠ ｩｳｴ･＠ se navodno powari ｩｮ＠ ｰ｡､ｪｵｩ＠ niza strmine golih krševirih brda, lomila i kotrljala tolike ｫｯｬｩｮ･＠
dolaska i odlaska Svere ｫｵｩ｣･ Ｌ＠ re neko zvonce za koje spomenuti pisac kaže: kamenja da ga je bilo dovoljno da se ispuni uski zaljev i da se stvori
ad coercendas aereas tempestates, experientia teste, mirum in modum condu- 1
Minuccio dc Minucci (lSSJ- 1604), ､ｩｰ ｬ ｯｭＺｾｴ＠ i ｶｯｪｳｫ｡Ｌ＠ nakon mnogih uspjelih sluibi
c:it. Arhitektura rrsarske crkve posvema je prosta, a u njoj nema nijednoga koje jr za papinski dvor obavlj:to u ｎｪｴｭ｡ｫｯＬ＠ pred:wa mu je Oparijt1 sv. ｋｲＤ｣ｶｾｮ｡＠ u Udru
dobra kipa ili slike. Kamen od kojega je ｧｲ｡･ｮｯ＠ brdo ｯ｢ｩ｡ｮ＠ je mramor koji 1590, a kit god111a potom postaje ｾ｡､ｲｳｫｬ＠ nadbiskup. Zaduien je d:t s-miri uskoke, re jt na
ｫｲ｡Ｎ ｾｯ＠ vrijeme smirio nu, ali ne i mriJlju. Napis:1o povijest uskoka (St.oria degli Uscochi, 1602).
tvori ustrojstvo planina u Istri i primorskoj Dalmaciji. Per milja ｩｳｲｯｮ＠ od • Paol<> Sarpi ( l SS2-1623), r3Jijnnski povjcsnilnr, bavio sc l prirodnim znanostima došao u
Rijeke leži Bakarski za/jeu, veliko morsko jezero okruženo vrletnim plani- sukob s papinskim dvorom ｢ｲＺ［ｭ･ｩ＠ interese Venecije. Njegovo najvažnije djelo, povijcsr\ridcnr·
skoga koncila (Historia del concilio Tridentino) dao je tiskati, bez autorov:a zn:tnjn, Markantun
nama i ｺ｡ｴｩ･ ｮｯ＠ od vjetrova, ali podložno dvjema nepogodnostima za plo- dc Dominis ( 1616). Nicsova Poviiest uskoka ｯ｢ｵｨｶ｡Ｚ｜＠ ra<doblje od 1602. do 16 16. j rcnden-
vidbu: ulazak je vrlo težak u 10ku šest zimskih mjeseci, a ljeti nije mnogo lakši ciowo je djelo it koirga probija ｭｬ･ｴ｡ｫｯ＠ neprii4t1cljsrvo prema protivniku s druge stnane obale.

272 IS Pur po o.lmoo, 273

 svojevrstan rt koji strši u podnožju brda. Osim toga, grad Senj mJe •mao ｭ･ｵ＠ ｭｬ･ｴ｡ｫｩ＠ podanicima u tim krajevima. Pravi ｺｮ｡ ｪ＠ Senjana, ｭ･ｵｴ ｩｭＬ＠
ni kakvih zidina prije XV ｳ ｴ ｯｬｪ･｡Ｌ＠ što je dalji dokaz kako on ne leži na vjerojatno je ｳｬｩ｡ｮ＠ ｺｮ｡ ｪ ｵ＠ njihovih predaka po nekoliko loših osobina.
ｰｯｬ｡ｪｵ＠ gdje se dizala stara Seni a. Vjetar što stiže s golih planina puše tako ｓｶＧ･ｮｳｲｯ＠ ovdje ｯｰ･ｮ ｩｴｯ＠ ne daje dobar primjer puku, premda valja priznati
. žestoko u rom uskom prosjeku da katkad zimi ｯｶ ｪ ･ｫ＠ ne može be'l. pogibelji da su neki od njih ･ Ｎ ｳ ｴｩ＠ i ｵ･ｮｩ＠ ljudi. ｐｲｩ｡＠ o njihovu biskupu ColiW uvelike
ｩｺ ｩ＠ iz ｫｵ･Ｌ＠ a izvan grada je još mnogo gore. ｄｯｧ｡＠ se ･ｳｴｯ＠ da djecu i im kalja ｡ｳｴＮ＠ Taj prelat je bio ｵ･ｮＬ＠ veseo, gostoljubiv i štovan na dvoru; bio
slabiju ･ｬｪ｡､Ｌ＠ kada ne hode preko trga gdje se zaista nijedna razborita osoba je rodom iz Senja, ali dobro odgojen. Dok je obavljao dužnost biskupa,
ne pojavljuje u takvo vrijeme, nego kroz uske krivudave ulice, vjetar podigne nekoliko je puta ukorio nekog ｳｶ･ｮ ｩ ｫ｡＠ koji je javno živio u priležnišrvu; raj
sa zemlje i njima udari u zid; a kada prijeka potreba prisili nekoga da ｰｯ･＠ u je ｯｶ ｪ ･ｫ＠ bio ｭｯ｡ｮＮ＠ U svojoj sedamdesetoj. godini biskup je optužen zbog
pristanište gdje leži brodovlje, premda puže na rukama i nogama, ponekad se bluda, ｡ ｲｯ｢ｮｪ ｡ｲｶ＠ i krivovjerja. ｂ･ｫｩ＠ ga je dvor· prepustio Rimu; Rim je
kotrlja kao slamka zbog siline vjetra. Na senjskoj tržni.ci vjetar ･ｳ ｴ ｯ＠ obara ｯ ｫ ｯｮ｡＠ njegov život i njegov ｳｬｵ ｡ｪＬ＠ nitko ne zna kako; a njegovi su klevetni"ci
konje natovarene solju, te odnosi krovove s ｫｵ ｡＠ iako su pokriveni vrlo teškim likovali. Ta je pojedinost u ovom ｳｬｵ｡ｪ＠ sablažnjiva. Narod u Senju je
kamenjem. Brodovi koji pripadaju Senju ili s njime trguju, nastoje se sklon iri u praznovjeran i u isto vrijeme raskalašen. l najbogatiji ｭ･ｵ＠ njima robuju
luke otoka Raba prije nego što nastupe zimske oluje, ali koji god se ｮ｡ｵ＠ u luci fratrima i sobe su im pune onih papirnatih gluposti što ih generali i provinci-
za tih uragana, izvrgavaju se ｮ ｡ｪｶ･ｯ＠ opasnosti da propadnu i nikad ne jali službenog ｳｶ･ｮｴ｡＠ razdaju svojim vjernicima ｵ､ ｪ ･ｬｪｵｩ＠ im jednaka
umaknu bez ｯｴ･ｮ ｪ ｡Ｌ＠ niti im pomorci mogu išta ｰｯｭｩ＠ jer su prisiljeni prava u raju kakva imaju njihova samostanska ｢ｲ｡Ｎ＠ Kao posljedica toga
stajati pod palubom U takvim pril ikama vlasnici brodova daju po trideset, a ｲ･､ｯｶｮｩｫｧ＠ utjecaja, u Senju ne cvjeta ｵ･ｮｯｳｴＮ＠ Za žene ovoga grada misli se
katkad i ･ ｴ ｲ､･ｳｴ＠ cekina siromašnim mjesnim mornarima da ｰｯｵ＠ pritegnuti da previše naginju ljubovanju; lake su naravi i u rome ne nalikuju Hrvaticama.
užad uz smrtnu pogibelj. More u kanalu ｳｵ･ｬｩ｣＠ Senjskoj dolini gotovo nikad Stoga su ljubavne pustolovine ･ｳｴＬ＠ a katkad ih prate neugodne posljedice.
nije mirno. Ali ｵｮ｡ｴｯ＠ svim tim strahotama, Senjani su u ｰｯ･ｴ ｫｵ＠ ovoga Biskup i samostanski glavari, koji rvore sud što se bavi rim srva rima, izdali su
ｳｴｯｬｪ･｡＠ imali na mom pedeset ｴｲｧｯｶ｡ｫｩｨ＠ brodova; bogatili su se slobodnom prije nekoliko godina odredbu· po kojoj neudata žena, rodi li dijere, ne može
trgovinom ｩｺｶｯ･＠ žito, vunu, vosak, med, smolu i željezo iz turske države s goniti ljubavnika putem suda ni radi ženidbe ni radi posjeda. Zbog re okrutne
kojom su ｧｲ｡ｮｩｬ［＠ drvnu su ｧｲ｡ｵ＠ slobodno sjekli u prostranim prašumama odredbe nastalo je još ｶ･＠ osipanje ｵ､ｯｲ･｡＠ i svake se godine mnoge
na Velebitu; a osim mnogih ｴｲｧｯｶ｡ｫｩｨ＠ roba, uvozili su sol, ulje i vino kojima nesretne djevojke žrrvuju ·sramoti ko joj nema lijeka; to je ｮ･ｯｶｪ＠ i
su opskrbljivali unutrašnje pokrajine. Ali mnogi gubici brodova i pretjerani sablažnj ivo barbarstvo. Premda su glavne senjske obitelji potekle od uskoka,
troškovi na koje su bivali prisiljeni zbog neprikladna položaja ugrozili su i koji su zapravo bili gusari, veoma mnogo drže do ｰｬ･ｭｩｫｨ＠ formalnosti. Neki
osujetili njihovu plovidbu; danas Senj ima vrlo malo brodova koji pripadaju ljekarnik, koji je na jednom natpisu tašto stavio predmeta k de ispred prezi-
njemu. Drugi sudbonosan udarac zadala je tom gradu odredba ｢･ｫｯｧ｡＠ dvora mena, Otpužen je de crimine falsi i - osim što je izgubio ono de- stajalo ga je
1741. koja ga je lišila šezdeset ｴｩｳｵ｡＠ fiorina godišnje u novcu, ･ｴｲ､ｳ＠ ｴｩｳｵ｡＠ petsto fiorina da obrani sebe i svoj zahtjev za ｰ ｬ ･ｭｮｩｴｯｵ Ｎ＠
lakata platna i dvadeset ｴｩｳｵ｡＠ mjerica žita što ih je car svake godine davao
Od ｯ｢ ｩ ｡ｪ＠ ｭ･ｵ＠ Senjanima (koji su mješavina ｭｯｲｬ｡ｫｩｨＬ＠ ｮｪ･ｭ｡ｫｩｨ＠ i
stanovnicima Senja kao ratnicima i bedemu protiv Turaka na toj strani. U
talij anskih) jedan je ponešto jedinstven, a odnosi se na mrrvace. Svi ｲｯ｡｣ｩ＠ i
stvari, kada su Austrijanci osvoji li Liku i sve tamošnje stanovništvo prervorili
prijatelji obitelji dolaze poljubiti pokojnika da se s njime oproste prije ukopa.
u mjesnu vojsku, Senj je postao nevažno mjesto. Posljedn"ja i možda ｮ｡ｪｶ･＠
Svaki od njih otkriva mu lice preko kojega je ｰｲ･｢｡ｮ＠ mbac, manje ili više
nevolja koja je zadesila Senjane bili su javni zakupi što ih je nedavno uvela
bogat, ｶ･＠ prema obi telji; pošto poljubi mrtvaca, svatko mu prebaci još jedan
carska blagajna i time ｳｰｲｩｪ･ｬ｡＠ aktivnu i pasivnu trgovinu. Ti zakupi obuhva-
rubac preko lica, i svi ti rupci ostaju nasljednicima, a katkad ih se u tom
｡ｪｵ＠ ne samo drvo za preradu nego i drvo za loženje. Vojna vlada Like uvijek
obredu nakupi dvadeset, trideset, pa i više. Neki bacaju sve re rupce u grob
se suprotstavlja ｴｲｧｯｶ｡ｫｩｭ＠ nastojanjima Senja, pa mu ｡ ｫ＠ nanosi štetu u
zajedno s tijelom, i to je u prijašnje doba bio ｯ｢ｩ｡ ｯｰｩ＠ ｪ ［＠ ali rada su oni bili
mnogom pogledu, osobito smetnjama u prijevozu namirnica iz ｺ｡ｬ･ Ｎ＠ Kame-
｢ｯｧｾｴｩＮ＠ ｩ ｮｩ＠ se da se ro ｵｯ｢ ｩ ｾｪｩ ｬ ｯ＠ umjesto starinskih vasi lachrimatorii. Za
nito zemljište oko Senja uz mnogo truda jedva proizvede onoliko hrane koliko
mrrvacem se ｰｬ｡･＠ i ｮ｡ｲｩ･＠ prema drevnom ｯ｢ｩ｡ ｪ ｵ［＠ ali ako nasljednici ｰ ｬ ｡ｵ＠
je gradu potrebno za dva mjeseca; arolika je nestašica vode da se ne može ｮ｡ｩ＠
više nego kod nas, popovi imaju više razloga da se smiju nego naši. Ukop
dobre i prikladne za ｰｩ･＠ bliže od izvora Kraljevice, dvanaest milja od grada,
jer je u njegovoj okolici sva voda ｢ ｯ｡ ｴ ｡＠ i nezdrava.
l Juraj Vuk ｃｯ ｬ ｩ＠ (umro u Rimu 1764), biskup $CJ\jsko-modruški od 1746. Bio ｯｳｵｭｮｪｩ･＠
Grad Senj je sada slabo ｮ｡ｰ･Ｌ＠ broj stanovni ka ne doseže sedam ｴｩｳｵ｡［＠ da je prijavio vlastima pjesnika i buntovnika ｍ｡ｴ･ｾｵ＠ ｋｵｨ｡･ｶｩＮ＾＠ zbog ･ｧ｡＠ je ovaj ｯｳｵ･ｮ＠ na
ali una ｲｯ＠ rome i svim drugim nevoljama, narod je uljudan u ponašanju kakvo doživomu robiju (tako ta denuncijacija nije dokazana), zbog ｳｶ｡＠ i netrpeljivosri u Senju morao
· 1752. otputovati u Rim, gdje je u progo•tstvu ostao do smrti. Napisao je Katalog se11jskih i
se ne može sresti ni u jednome drugome mjesru na austrijskoj obali, pa ni modruških biskupa. skupio "tbirku natpisa iz Senja. ｏｴｯ｣｡＠ i Sv. Jurja.

274 275
nekoga ｰｬ･ｭｩ｡＠ upropasti obitelj. A!i ｵｮ｡ｴｯ＠ ｯｳｩｾｮ｣ｪｵ＠ ｧｲ｡､ｾＬ＠ ova se zadržala ｯｳｪ･｡＠ ｳｲ､｡ｮ･＠ gostoljubivosti. Jablanac ima vrlo malu luku i može
nasrranost nastavlja; pogreb osobe koJega god polozaJa stOJI naJmanJe dvJesta primiti samo nekoliko brodica s malim rererom; u srednjem je vijeku bila
dukata, ｾｴｏ＠ je previše za jcdnn maleni siromašni grad. . • .. ｵｴｶｲ･ｮ｡＠ ｰｯ｢ｮｩｭ＠ kulama. Brdo iznad Jablanca ｧｲ｡･ｮｯ＠ je od tvrda vap-
Služba se Božja u senjskoJ crkvt obavlja dijelom na glagoiJaskome tbr- nenca; trna takoder nekog mramora blijedocrvene boje i ｢ｲ･＠ koja je uz more
skom, a dijelom na !arinskom je1iku. U XVI ｳｲｯｬｪ･ｵ＠ ｾｳｲｯＡ｡ｬ＠ je ｧｬ｡ｯｪｾｫ＠ spužvasta, ali je kompaktna ondje gdje ne dopire slana voda. Bunjevci ili
risk:u:i u Senju: ali poslije roga doba ｍｬ･｡ｮｩ＠ su spahh rnJesro, stanovmke ｫ｡ｴｯｬｩ＠ Morlaci u rim krajevima imaju ｯ｢ｩ｡ｪ＠ natrpati mnogo meda u
pobili ili ｲ［ｾｳ｛｣｡Ｌｬｩ＠ i sve se izgubilo. ｾｩｳ｡ｭ＠ mogao ｮｾｩ＠ n.ijednu ｫｮｪｩｾ＠ koja je ｫ ｯｶ･ｧ＠ svojih mrtvaca. Duh ｺ｡ｫｵｰｮｩｾｴｶ＠ rako se dobro ｵｶｲｳｴｩｯ＠ u ｂ･ｵ＠ da
ru risk:ma; i zaisr;t, nisam susreo ntJednu osobu koJa bt znala da Je ru •kad vojni ｡ｳｮｩｫ＠ u Jablancu za godišnju naknadu od ･ｴｩｲ＠ fiorina ima ｩｳｫｬｪｵｶｯ＠
postojala tiskara. U Senju je ｳＮＱｵｶ｡ｮ＠ izvorni. ｾｫｯｰｩｳ＠ ｫｯｪｾ＠ se ｾｮｩ＠ na ｾｶ･ｺ＠ pravo lova u CIJelOm rome ｰｯ､ｲｵｪ＠ koje ima opseg od ･ｴｲ､ｳ｡ｫ＠ milja. Isti
gorskth knetova, ih ｭｯｲｬ｡ｫｩｨ＠ poglavara th grofova,, ｾ＠ s.us1ednih ｾｊ｡ｮ＠ raj ｡ｳｮｩｫ＠ dijeh pra••du, premda mje ｵ･ｮ＠ u pravu, pa se parnice rješavaju i
protiv ｍｬ･｡ｮＮ＠ Stano•'lltCI plamna ､｡ｮｾ＠ su ｰｯｳｾ･＠ razhan Ｍ ｾ＠ onoga sro ｾ＠ ｺｬｯｭ｡＠ kalnJavaJU na vrlo površan 1 ｶｯｪｮｩｫ＠ ｮ｡ｩＮ＠
tada bili. Sami sebe nazivaJU Bw•levcima, Jer su dosh s podruqa Bune u Bosm. Karlobag je grad koji nema više od ｴｩｳｵ＠ stanovnika, bez zidina je i
Toliko su ｰｯｴｬ｡･ｮｩ＠ i z.losr.wlJam, da ･ｳｴｯ＠ moraju bjeian od ｫｵ･＠ i ｩｾｪ･ｴ＠ bilo utvrdenj:i osim jedne ｢･ｺｮ｡ｪ＠ ･ｴｶｲｯｫｵｮ＠ kule. ｕｮ｡ｴｯ＠ rome, austrijska
gdje. Oduvijek je sudbina ove obale da je podvrgnuta nekom res"kom Jarmu; a mu vlada daje naslov grada. Smješten je na morskoj obali, u podnožju vrlo
stanovnici su se ｣ｳｲｯ＠ iseljavali od ｯ｡ｪＮ＠ U vrijeme Maksimilijana n mnogi od krševite gole planine, ｳｵ･ｬｩ｣＠ otoku Pagu koji je s re strane takoder srjenovir,
njih odselili su se u Madarsku gdje njihovi potomci još žive; a mnoge su se bez luka, neplodan i gotovo bez ､ｲｶ･｡＠ i rrave. Si rina kanala na prelazi dvije
obitelji takoder odsclile u Aburuuc, u okolicu planinc Majella, i još se milje, ali ponekad je neplovan po nekoliko dana za redom zbog žestine vjetra.
održ.1vaju u dobru stanju. Ta iseljavanja ｯｭｧｵｩｬ｡＠ su Austriji da osvoji Liku U prij:bnjim vremenima na mjestu je današnjega Karlobaga bio ｫ｡ｾｴ｣ｬ＠ zvan
prije nepunoga ｳｴｯｬｪ･｡Ｎ＠ Bunjevac se smatra sretnim ｯｾｫ＠ ima zalihu ｫｲｵｾｰｩ＠ Scrissa; pripadao je obitelji krbavskih grofova Torquatija i bio sijelom vi-
za hranu i ako ne vidi kako mu vol pada od umora 1 gladovanJa u JavnoJ konta; kada JC ta obitelj izumrla, grad je postao jedno od ｵｳｫｯｩｨ＠ ｵｰｯｲｩｾ｡Ｌ＠
službi. Ali ja ｵ＠ u drugom pbmu opširnije govoriti o sran ju re jadne zemlje; a pa su ga 16 J6. spalili i porušili do temelja ｍｬ･｡ｮｩ＠ kojima nije bilo stalo da
ovo ｵ＠ pismo ｺ｡ｫｬｪｵｩｴ＠ tvrdnjom vašoj preuzvišcnosti kako sam na senjskim zadrii.e u posjedu m strasnu zemlju kojoj je priroda uskratila i pitku vodu. Ali
ul icama vidio jednu 7.cnu koj n je do:.lovno bila pomahni rala od gladi, jer ｩｴ｡ｶ＠ ｵｮ｡ｴｯ＠ ncpogod11osri položaja, Scrissa sc oper podigla, jer je ustanovljeno da
dan nije nišm okusi la; n ｵ ｯ＠ snm dn su ti ubogi gorštaci ｧｾｴ＿ｶｯＮｳ｡ ｫ ･Ｍｾ ｩ Ｎ ｲｮ･＠ je najprikladnije mjesto za izvoz robe iz Like koja leži neposredno s druge
prisi ljeni mljeti vršike divljega ｳ ｴｲｩ ｫ｡Ｌ＠ oni ih zovu bumbrw, 1 mtJCS3JUCith s strane ｍｯｲｬ｡ｫ･＠ gore i ｩｮ ｩ＠ dio Sredozemne Hrvatske. Od ｰｯ･ｴｫ｡＠ ovog
mekinjnma ili lošom raži, prnviti gor:tk knth da se održe na bijednu životu. ｳｲｯｬｪ｣｡＠ donedavna Karlobag je odriavao znarnu trgovinu: ali razdor ｩｺｭ･ｵ＠
vojnih i trgovinskih interesa, od kojih su prvi kanda u ｶ･ｯｪ＠ milosti današnjega
｢･ｫｯｧ｡＠ dvora nego drugi, premda su ovi posljednji likovali pod posljednjim·
Drttf(O pismo: Primorski dio ｍｯｲｬ｡ｫ･＠ gore, Lika i otok Pag carem, doveo je tu zemlju, kao i ostatak austrijske obale, u sranje sve ｶ･＠
bijede. Trgovina Karloba.žana sastoji se uglavnom od izvoza drveta. Zbog
Obalni dio ｍｯｲｬ｡ｫ･＠ gore od Senja do austrijske granice blizu Lukova, rc svojih prirodnih nedostataka prbiljeni su uvoziti iz drugih krajeva sve šro im je
dalje duž ｏ｢ｲｯｶ｡ｫｧ＠ kanala sve do ｵ｡＠ rijeke Znnanje, a to je Tedanius u potrebno. Vino i ulje dolaze im iz Dalmacije i s ｭｬ･ｴ｡ｫｩｨ＠ oroka; žiro
starih pisaca, ｰｯ､ｲｵｪ･＠ je koje je ponajviše oporo, krševito, šumovito i nabavljaju iz unutrašnjih predjela zemlje, ali ｩｮ＠ se kako vojna vlast Like ima
neprikladno za ｯ｢ｲ｡ｩｶｮｪ･［＠ ｮ｡ｰｵ･ｯ＠ je ｳｩｲｯｭ｡ｾｮ＠ ljudima koji gotovo svi ｮ｡･ｬｯ＠ da ih gom na gladovanje. Sada;nja carica i kraljica naredila je da se
ži•·e pasrirskim životom. U staro doba geografi tu spominju nekoliko gradova; sagradi cesta od Karlobaga do Like, ah je ona vrlo loše ｮ｡ｩｪ･＠ i \'COma je
u Plinija su posebno zabilJe!em ｊｯｾｰｩ｣｡＠ ili Lopsica, Orrhepula i Vegium. U ｲ｡ｺｬｴｩ＠ od drugih austrijskih cesta. Neprohodna je za ｫｯｩｪ･Ｌ＠ a ｰｲｩｬｮｯ＠ je
naše je vrijeme sva ta obala vrlo n jetko naseljena, a mjC$13 su jed''3 "rijedna slaba i a ｊ｡ｨ･＠ zato što prolazi kroz strašne klance i guste ｾＮ＠
spomena; Karlobag je jedim uuzerak. Sveti Juraj, Lukovac i Jablanac ｢ｩｪｾｮ＠ ｚｮ｡ｪ＠ Karlobažana ｩｮ＠ se da je veoma ｳｬｩ｡ｮ＠ ｺｮ｡ｪｵ＠ njihovih predaka
su zaseoci kamo je, u pro!:losu, ｭｯｧｵｮｳｴ＠ trgovanja drvetom dovela nekohko uskoka; ali ｢ｵ､ｩ＠ da se ne mogu slobodno baviti gusarsrvom, orimaju i kradu
obitelji koje sada rrunu u sirotinji i ｢･ｺｮ｡ｵＬ＠ jer ih je ｢･ｫｩ＠ dvor lišio roga sve ｾｴｯ＠ mogu i do ･ｧ｡＠ srignu. Usprkos siromaštvu, i muškarci i žene goje
sredstva za život. Oskudna kamenita polja koja se obraduju pokraj naselja rakvu odbojnost prema ovisnosti da se ru ne može ｮ｡ｩ＠ slugu; i umjcsro da
jedva mogu donijeti dvosrmko ｾｪ･ｭＮ＠ Ali u Jablancu sam vidio dobro ｧｲｯ･＠ i jedu tudi kruh, radije nose do ｇｯｳｰｩ｡＠ u Lici ｶｯ･Ｌ＠ ribu i druge )itnicc što ih
smokve, te neku vrsru vrlo fina Ja frana koja pripada gospodi ｓｲ･ｬｪ｡ｮｩｭＬ＠ kupuju na obali ili na susjednim otocima i žive od male zarade što je mogu
staroj i plemenitoj obitelJI uskoka koja je nakon gubuka ｲ｡ｭｩｫ･＠ žestine osrvamt. Narod je pun slavenskoga pra7.novjerja, isto tako ｮｪ･ｭ｡ｫｯｧＮＱＬ＠ a
276 zn
samosran debelih kapucina, sagmden na najmanje ｬｯｾｵ＠ mjesru blizu grada, ne otopi. Grmljavina i sijevanje ･ｳｴｩ＠ su i zimi; ali ljetni grad rijetko bije ta
pridonosi da se ono održava i umnožava. Popovi, na primjer, idu naokolo na ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ koja su ponajviše šumovira. 11o je tanko i slabo; žiro rijetko kada
Svem Tri Kralja da blagoslivlju ｫｵ･＠ i na svim vratima soba pišu ｴ ･ｫｵ＠ stigne do pune zrelosti i daje vrlo male prinose, osim kada se zemlja ostavi na
godinu i ｰｯ･ｴｮ｡＠ slova imena triju mudraca s isroka, kao l7GMB76; rim ugaru nekoliko godina i dobro nagnoji. U Krbavi pšenica i sve druge vrste iita
slovima pripisuju oni mnoge ｭｯｩＮ＠ Piše se kredom, a sranovnici paze da se ne ｲ｡ｪｵ＠ mnogo bolje. ｌｩ｡ｮ＠ ｯｰ･ｮｩｲ＠ siju proso, ｪ･｡ｭ＠ i zob, te rijetko uzimlju
izbriše dok ne ､ｯ･＠ vrijeme da se obnovi. Muškarci u Karlobagu nose ijedno drugo iiro. Ratarstvo im je posvema barbarsko; svoje njive gnoje tako
ｭ｡ｲ ｳ ｫｵ＠ ｯ､ｪ･ｵＬ＠ a žene su ｯ｢ｵ･ｮ＠ poput Senj anki. da na njima ｵｶ｡ｪ ｵ＠ stoku ｯｵＬ＠ pa kada misle da je jedno polje dovoljno
Nisam dovoljno išao dui ove obale da bih mogao otkriti ostatke (ako ih nagnojeno, rjcraju je na drugo. Zemlju om izuzetno loše, a jednako su
ima) spomenutih starih gradova Japidijc, pa stoga ne mogu ništa o njima ｲ･ｩＮ＠ nemarni i neuki u svakome drugome ､ｯｭ｡ｩｮｳｫ＠ poslu. Krbavci su bolji
Nisam pohodio ni unutrašnje dijelov<.' Like; ali mogu ponešto dodati o njezinu gospodari. Oni imaju dvije vrste p§enice; jedna se zove ozimnica i siju je u
prirodnom i ｰｯｬｩｴｫｭ＠ ustrojstvu prema podacima što sam ih dobio od jesen, a druga se zove jarica i siju je u ožujku i rravnj14 ali sazrijeva kada i
vjerodostojnih osoba. prva. Kažu da ove dvije vrste ne bi rasle kada bi se posijale izvan pravoga
Tu malu pokrajinu smjdrcnu ｭ･ｵ＠ planinama nik:lcl još njje isrražio doba. lu Lici i u Krbavi klima je preoštra za lozu. Glavna je hrana u toj zemlji
nijedan prirodnjak ni starinar; ali koliko sam mogao razumjeti, obojica bi kupus, pa njega ponajviše i goje. Kupus siju u ｰｲｯｬｪ･Ｌ＠ ｰｲ･ ｳ｡ ｵｪ＠ ga u lipnju,
našli grade za svoja ｰｲｯｵ｡ｶｮｪＮ＠ Cijelo ｰｯ､ｲｵｪ･＠ okruženo je vrlo visokim te prije zime postane veli i tvrd. ｌｩ｡ｮ＠ i Krbavci sijeku ga nasitno i slažu u
planinama, a jedan ogranak, zvan Sridnja gora, dijeli ga od Krbave. Na ｢｡ｶ･＠ ｰｯｳｩ ｬ ｪｵｩ＠ ga solju ｩｺｭ ･ｵ＠ slojeva. Ono što namjeravaju ｳ｡ｵｶｴ ｩ＠ do
sjeveru Lika ｧｲ｡ｮｩ＠ s dijelom Turske, na isroku s ｭｊ･ｲ｡ｫｯ＠ ｍｯｲｬ｡ｫｭＬ＠ a od ｩ､ｵ･ｧ｡＠ ljera ponmo se zbije, a zatim se odozgo u istu posudu naspe nekoliko
mora je odjeljuju Bebijskc Alpe koje narod toga kraja :>.Ove Velebitom. Sklon mjerica zobi koja stvori koru, a ponekad ｰｯｮ･＠ i rasti. Tako se kupus može
sam povjerovati da je donji dio velike doline Like ｳｬｩ｡ｮ＠ ｰｯ､ｲｵｪ＠ Knina koje ｵｶ｡ｲｩ＠ dvije godine. ｍｬ･ｴ｡ｫｩ＠ Morlaci ne spremaju kupus na raj ｮ｡ｩ［＠ oni ga
je osuto vulkanskim brežuljcima i humcima. Ali to mogu dati samo kao svoje samo OStave da provri i ukiseli se u vodi, pa ga rako jedu cijelu godinu. Od
mišljenje zasnovano na ｩｺｶｪ ･ｩｭ｡＠ ljudi koji ne mogu suditi o razlici izmoou posljednjega rata s pruskim kraljem ｌｩ｡ｮ＠ i Krbavci su uveli uzgoj kntmpira
dvaju brežuljaka. Rijeka koja prcsijeca Liku nosi imc rc pokrajine i bogata je (tako ga zovu), rc im uspijeva izvanredno dobro.
izvrsnim pastrvama. Nije plovna zbog mnogih brzica. Ponire u velikom ｐｯ､ｲｵ ｪ･＠ Like bi lo je ｮ･ｫｯ＠ u mnogo boljim prilikama nego danas; prijelaz
ponoru kod Kosinja i ｯｴｪ･ ･＠ u more ispod obalnih Bcbijskih Alpa. Svi manji iz turskoga u austrijski jaram donio je sa sobom promjenu ｵｲ･ｮｪ｡＠ što je
potoci s tih strana ｩｮ･＠ to isro; i sroga se ､ｯｧ｡＠ da se veliki podmorski izvori stanovnike dovelo u najbjednije sranje. Svi su bez izuzetka izgubi li pravo
slatke vode ･ｳｴｯ＠ ｳｵｲ･＠ duž oba le gdje se ribe množe u ｵ､･ｳｮ＠ broju. Jedan vlasništva nad z.cmljom; ona je razdijeljena vojnicima, a nakon smrti svakoga
od rih izvora vidi se blizu Svetog Jurja, drugi u luci Karlobaga, jedan pokraj vojnika njegov se dio ｶｲ｡＠ vladaru. Ako se dogodi da on osravi obitelj,
Starigrada itd. Na ｳｬｩ｡ｮ＠ ｮ｡ｩ＠ ｲｪ･ｩ｣｡＠ koju je sranovnišrvo u starini zvalo majku, udovicu, djecu, sve re nevoljne ŽrtVe moraju napustiti svoje prebivaJjšte
Zlaticom, a sada ｴ･＠ pod imenom doline Korenice u Krbavi, izvire ispod i drugdje prositi kruh. Pastiri i vlasnici stada i pašnjaka jednako su Stradali; ne
jednoga brda da bi se nakon roka od pcr-šesr milja izgubila pod drugim. U smiju prodavati stoku kako im se ｳｶｩ｡＠ i kada žele nego ovise o volji ｡ｳｮｩｫ＠
dolini Korenici vide se ruševine nekoga staroga grada iz kojega je pobjegao namještena u njihovu ｰｯ､ｲｵ ｪｵＮ＠ ｎ｡ｪｶ･ｩｭ＠ dijelom stoka sc ｯ､ｵｾｩｭ｡＠ i ｰ ｬ ｡＠ na
Bela IV kada su ga goni li Taraci. Na ｰｯ､ｲｵｪ＠ Like i Krbave još postoje ｶｯｪｮ ｩ ｫｩ＠ ｮ｡ ｩｮ Ｌ＠ ro jest polovicom onoga što vrijedi. Barina se upotrebljava
raspoznati ji vi tragovi ･ｴｲ､ｳ＠ ｵｴｶｲ･ｮｩｨ＠ mjesta koja su vjerojatno ponajviše protiv tih jadnika za najmanju sitnicu, pa ｢ｵ､ｩ＠ da oni ro znaju, ･ｳｴｯ＠ bježe
pripadala sitnim ｭｯｮｩ｣｡＠ u kasnome srednjemu vijeku; mogu se vidjeti i na tursko ｰｯ､ｲｵｪ･＠ gdje se s njima posrupa manje okrurno. U Karlobagu, gdje
veliki tragovi neke rimske ceste koja je preko rib pokrajina vodila prema se primjenjuje isra vrsta ｶｯｪｮｩｫ･＠ pravde, vidio sam takve primjere ｮ･ｯｶｪﾭ
Saloni. Blizu ｐ･ｲｵｩ｡＠ cesta je ｰｲｩｬｮｯ＠ cjelovita, a tu su i neki natpisi; mjesto sc sti da ih je previše neugodno ｩｳｰｲ｡ｴＮ＠ l tom jadnom narodu nije oStavljena ni
wve Kvarte. Nema sumnje da ru postoje i tragovi drevnih rudnika, jer pokraj nevoljna utjeha da se žali, jer se i najmanja priružba zove bunom i kažnjava s
turske granice ima mjesto koje se još zove Rudarnica, što ｺｮ｡ｩ＠ •zemlja barbarskom ｯｫｭｲｮｵＮ＠
rudnika•. Ova je pretpostavka vjerojatnija po rome što znamo da su na ｓｵ･ｬｩ｣＠ ｍｯｲｬ｡ｫｪ＠ gori leži otok Pag, dug tridesetak milja; u starini je
ｴｲｯｭ･ｩ＠ Turaka, Austrijanaca i ｍｬ･｡ｮ＠ ｪ ｡ｭｮｯ＠ prije postojala nalazišta vjerojatno bio znan pod imenom Portt1nata. Taj otok svojim stijenama
kovina. ｌｩ｡ｮ＠ i tvrde da i kod T rnov ea postoje rudnici, ali ne znaju koje zatvara jezeco slane vode ､ｵｧ｡ｫｯ＠ deset mi lja, gdje se proizvode velike
kovine. ｫｯｬｩｮ･＠ soli; ｰｯｳｪ･ｵ＠ ga jata tun jeva koja sc, kada jednom ｵＬ＠ ne znaju više
Podneblje Like pretjerano je studeno; snijeg se gorovo posvuda zadržava vratiti u more. Oblik ovog otoka izuzemo je nepravilan; širina mu nije
do lipnja, a u nekim se dubokim jamama, gdfe ne dopiru ｳｵｮ｡･＠ uake, nikad razmjerna dužini, a jedan od njegovih krajeva, zvan Rt Lun, duži je od deset

278 279
 milja, a širok manje od mi lje. Gotovo sva površina je ｯ｡ｪｮＬ＠ bez ､ｲｶ･｡＠ i bez Na drugom kraju zaljeva, supromo od solana i deser milja od grada Paga,
ikakve vrste vidljivih biljaka ili trave, srrma, krševita i nenaseljena. Kada sam • komad je zemlje koji nije posvema slab. Tu je srajao kašrel Kessa Veterana koji
ušao u jezero kroz kanal koji ga povezuje s morem, nisam mogao ni lijevo ni se ･ｳｴｯ＠ spominje u kasnome srnrom vijeku; i vjerojatno nedaleko od roga
desno vidjeri ništa drugo osim golih nadvirih Stijena, tako ｩｺｯ｢ｬ･ｮｨ＠ i.zvana mjesta, još dalje, bila je Gissa, jer su tu ｰｲｯｮ｡･ｩ＠ komadi starog mramora,
zbog žestoka udaranja valova da se jedva razaznav:lla slojevitost. ｏｰ･ｮｩｴｯＬ＠ natpisi i novci. Taj je dio otoka pod upravom Raba; tu ima iimih oranica i
kamen na otoku iste je vrste kao istarski ili ｢ｲ｣｡Ｌ＠ a postoje i veliki slojevi ra7.mjcran broj stanovništva, re velik izvor izvrsne vode, pa su ovec i goveda
modrog i ｵｫ｡ｳｴｯｧ＠ ｰｪ･ｮ｡ｫＮ＠ Kanal ili unutrašnji zaljev na Pagu nije luka; roga ｰｯ､ｲｵｪ｡＠ bolji i ｶ･ｩ＠ nego i r1a jednome drugom otoku u Kvarneru. Imena
naprotiv, roje veoma opasno pristanište, ｡ｫ＠ ｮ･ｰｲｩｳｴｵ｡ｯ＠ zimi kada sjeverni Stare Nova.lje i Nove Novalje, kojn nose dva se.la, ｳｶｪ･､ｯ＠ o l:uinskome
vjetrovi pušu s tolikom žestinom re se stanovnici grada ne ｵｳｪ＠ pomoliti iz podrijetlu.
ｫｵ･Ｌ＠ a još manje oni rijetki rasijani po okolici. U ro god išnje doba nebo se U tom kraju ima oko šest stotina stanovnika. U prošlosti su duhovnim
uvijek doima ｯ｢ ｬ ｡ｮｩｭ＠ zbog gusre magle šro sc diže od udaranja valova u dugi zanimanjem roga puka upravljali ilirski popovi glagoljaši koji su, istinu
lanac oštrih i šupljih stijena. ｧｯｶｲ･ ｩ Ｌ＠ ｯｰ･ｮｩｴ＠ vrlo neuki i nesposobni za svoju službu; umjesto nj ih,
Grad Pag, koji su sagradili ｍｬ･｡ｮｩ＠ prije kojih trista godina, ima nešto više današnji vrijedni rapski biskup poslao je latinskoga ｳｶ･ｮ ｩ ｫ｡Ｎ＠ Glagoljaški
od dvije ｴｩｳｵ･＠ stanovnika, a ｩｲ｡ｶ＠ ostali otok jedva dever srorina; roje zaista jez.ik, koji je drevni ｰｯｳｶ ･ ｮｩ＠ ilirski, danas se malo razumije. Ne znam kako ･＠
malen broj, ali može se smatrati velikim kada se uzme u obzir nepogodno i se latinskim popovima svid jeri dužnost što ju je puk ｯ｢ｩ｡ｶ＠ iskati od svojih
teško sranje. Oni na svom oroku ne goje žito ni masline, ali proizvode mnogo ilirskih ｳｶ･ｮｩｫ｡ Ｎ＠ Svi oni, a posebno župnik, morali su odgoni ti zle duhove, re
vina i goleme ｫｯｬｩｮ･＠ soli; drugi su proizvodi vuna, med i malo soljene ribe. vukodlake i vještice koji dižu oluje; morali su stajati vani, u ｳｶ･ｮｩｫｯｭ＠ ruhu
ｋ ｯｬｩｮ｡＠ vina ､ｯｾｮ･＠ godišnji prosjek od ･ｴｲ､ｳ＠ ｴｩｳｵ｡＠ ｭｬ･ｴ｡ｫｩｨ＠ barila; a i s krštenom vodom, izloženi vjerm i kiši. Samozvanci su valjda glumili ovaj
od dropa ispeku dvije ｴｩｳｵ･＠ barila rak#e. Proizvodnja je soli godine 1663. prizor veoma ozbiljno, ｩｺｶｯ､･＠ ｴｩｳｵ＠ pokreta i gcimasa i ｳｫ｡ｵｩ＠ s jedne
dosegla osam srodna ｴｩｳｵ｡＠ ｭｊ･ｲ｡ｫｩｨ＠ stara. Solane su dobro zasnovane i srrane na drugu kao da ganjaju kakva vukodlaka. Upoznao sam se s jednim od
dobro ih se održava; pružaju se duž ｰｬｩｮ･＠ što je tvori ｩｳｲｯｮ＠ kraj unutrašnjeg njih koji je za ｡ｶ ｬ ｯｭ＠ ｴｲ ｡ｯ＠ po moru do pasa, pa je u tom ｵ､ｮｯｶ｡ｴ＠ poloinju
jezera, koja je duga ･ｴｩｲ＠ milje a ši roka oko pola milje. Uz obale ovoga nastavio sa svojim križanjem, škropljenjem i zaklinjanjem. Dok ｳｶ･ｮｩ ｫ＠
ｭｯ ｶ｡ｲｮｯｧ＠ ria leže najbolji vinogradi; ali gornj i dio bregova s obiju strana mrmlja svoje molitve, ｯｴ｡ｮｩ＠ pucaju iz oruija prema mjestu koje im on
posvema je kamenit i gol; nema dovoljno ni ogrjevnoga drva, pa su stanovnici pokaže ne bi li pobili vještice ili ih nagnali u bijeg. Može li glupijega ｯ｢ ｩ ｡ｪ＠
prisiljeni nabavljati ga izvana. Tlo u podnožju bregova, gdje su ｺ｡ｳ･ｮｩ＠ biri i ｭ･ｵ＠ Laponcima ?
vinogradi, puno je šljunka i sitna kamenja; zbog roga je vino vrsne ｫ｡ｶｯ･Ｎ＠ Prvoga dana mjeseca svibnja, jed::u1 ｭｬ｡､ ｩ ＠ s lisnatom granom u m ei ｴｲ ｩ＠
Zrak nije nezdrav, ｵｮ｡ｴｯ＠ blizini solana, jer ･ｳｴｩ＠ jaki vjcrrovi odnose škodljiva kroz selo Novalju, ｰｲｯｬ｡ｺ･ｩ＠ ispred svake ｫｵ･Ｎ＠ žene koje ga ･ｫ｡ｪｵ＠ bacaju na
1sparenJa.
. . nj vodu dok prolazi i glasno ｶｩｵＺ＠ Maj daj vode; kada ｭｬ｡､ｩ＠ završi ophodnju,
Ponašanje stanovnika Paga veoma je neuljudno i ｭ･ｵ＠ njirna vlada ｳｫ｡･＠ u more i pliva naokolo. Pitao sam ih o pocijeklu roga ｵ､ｮｯｧ｡＠ ｯ｢ｩＮＱｪ｡Ｌ＠ a
praznovjerje. ｇｲ｡､ｩ＠ ima dva fratarska i jedan ｫｯｬｵ､ｲｩ＠ samostan unutar sve što su mi mogli odgovoriti bilo je da je rako od pamtivijeka, ali nisu znali
zidina, a malo je dalje i ･ｴｶｲｩＮ＠ U dominikanskom samostanu narod je izabrao zašto.
jednog redovnika da razgoni oluje i brani otok od ljetnih kiša koje škode Žene s otoka Paga, posebno one koje su živjele u braku kratko vrijeme,
solanama, te od ｲｵ･＠ koja obija vinograde. Dobri je redovnik dvije godine ako im umre muž, zaozbiljno ｵｰ｡ｪ＠ kosu i prosiplju je po lijesu; i taj obred
obavljao svoj u dužnost na ｯｰ･＠ zadovoljstvo, dok sam ja bio ondje; zbog toga toliko je ｰｯｳｶ･ｮ＠ ｯ｢ｩ｡ｪ･ｭ＠ da nijedna iena, ｡ ｫ＠ kada sc javno zna da je
je uživao visoko štovanje i skupljao vrlo obilne priloge od ｰｵ｡ｮｳｴｶＮ＠ mrzila muža, ｮ ･＠ propustiti da ga izvrši.
Nisam našao nijednu medalju, ni natpis, ni rukopis, niti ijednoga razborita
ｯｶｪ･ ｫ ｡＠ u cijelom tome gradu; svakoga zanimaju solane i tko god ne govori o
ｔ ｲ ･＠ pismo: ｏｰ･ ｮ ｩｴｯ＠ o otoku Krku
soli, do njega se ne drži.
Tvrde da je postojao drevni grad na mjestu koje se sada zove Terra Od svih otoka Kvarnera kojih ima, što ｶ･ｩ ｨ Ｌ＠ što manjih, više od dvadeset
Vecchia; ru je ｲ･､ ｯｶｮｩ ｫｩ＠ samostan; pošao sam tamo, ali nisam imao ｳｲ･＠ na broju, otok Krk zacijelo je najzna miji zbog naseljenosti od davnina, zbog
otkriti ništa nalik na ostatke starine. mnoštva ｰｵ｡ｮｳｴｶ＠ na njemu, zbog osobitosti položaja, pitomosti kraja,
Kažu da je otok više puta bio napušten; i zaista, više se treba ｵ､ｩｴ＠ što je raznolikosti i bogatstva proizvoda, re napokon zbog obilja fosilnih ostataka.
ｵｯｰ･＠ naseljen, jer su unosne solane jedini razlog koji može navesci ljude da Stari ｧｲｫｩ＠ geografi znali su ga pod imenom Curicta koje su prihvatili i latini.
žive na rako neveselu mjestu. Neki je fratar, ne znam zbog kojt-ga razloga, ･ｬｩ＠ napakostiti Krblnima,

280 28 1
 izveo etimologiju imena Curicta od ｲｩｪ･＠ korita, što na ilirskom ｺｮ｡ｩ＠ svinjsko kne1,.ovi ovdje vloda li tiranski, te su zasijati sjeme raspusnosti koje sc još nije
poji/ište, premda otok ni iublcka ne nalikuje toj posudi. Taj isti fratar grdno iskorijenile. Potkraj XV ｾｴｯｬｪ･｡＠ knez Ivan Frankapan u nuždi prepušta otok
se uvrijedio zbog mene koji sam imao hrabrosti ne složiti se s njegovim Mlecima, jer svojim tiranskim ponašanjem nije izazvao gnjev samo svojih
mišljenjem, re je ｮ｡ｰｩｾｯ＠ javnu klevetu o tom pitanju koja je ｰｲｯｳｵ･ｮ｡＠ podanika nego i ｭ｡ｲｳｫｯｧ＠ kralja. Antonio Vinciguerra, prvi pisac talijan·
nevrijednom da se tiska. U dobrim vremenima otok je imao dva imena, skih snrira, došao je u ime Senata preuzeti u posjed orok, re je ｮ｡ｩｯ＠ dobar
01ricta i ｆＱｬｻｩｴｾｯｮＬ＠ kako ga spominJu Plinije, Ptolemej i drugi. U doba opis stanja u kojemu ga JC zatekao. Od toga je doba Krk postao posjed dužda
opadanja Carsrva i glavni grad 1 orok miJenjaju ime, pa ga Porfuogener naziva koji mu bira sve vjerske povlaštenike kao što su kanonici, popovi, opari i
Vekla, po ･ｭｵ＠ su ga Latini lt barbarskih vremena nazvali Vegla, a Talijani drugi, tc ima svojevrsnu vrhovnu vlast u crkvenim pitanjima. Ta ovisnost o
Veglia. svjeto\'TlOOl poglavaru koji prebiva daleko mrok je rome što je ｳｶ･ｮｲｯ＠
Nekoliko mamih otoka poput ovoga ｳｭｪｾｲ･ｮｯ＠ je tako blizu kopna, re ih ｰｲｩｬｮｯ＠ neuredno 1 ｯｰ･ｮ＠ neuzoma ｵ､ｯｲ･｡［＠ a biskup koji pokušava
od obale LiburniJe 1 donje ausrnJske Hrvatske dijeli kanal koji je širok jedva obavlpn svoju dužnost •vožen je mnogim oqx)rima i nevoljama. ｍｬ･ｴ｡ ｫｩ＠
･ｲｶｴ＠ milje. Ovaj otok je nepra\·ilna oblika i ima nekoliko poluotoka koji se duid ne može se baviti s1mim pritužbama ｳｶ･ｮｴ｡［＠ a službenici koji su u tu
pružaju daleko u more, kao što 1h lm:lJU 1 susjedni otoci Rab, Cres i Pag. svrhu •menovam ･ｳｴｯ＠ su skloniji iskorištavati takav nered negoli ga korjen iro
Opseg mu je oko devedeset t pet milJa; duitna trideset, a ｮ｡ｪｶ･＠ širina oko uklonm. ｓｶ･ｮｩｫ＠ koji je, na primjer, opružen za ｲ｡ｺ､ｪ･ｶｩｮＬ＠ ima samo
･ｴｲｮ｡ｳ＠ milja. Martimere i om koji su ga oponašali mnogo su pogriješili plami pedeset paolija za potpunu naknadu, prema zakonu na otoku. Kruži
davši mu samo trideset milja opsega. Otok ima mnogo malih luka i sidrišta, ali ｰｲｩ｡＠ o nekom popu koji je, došavši platiti kaznu, kada je poloiio pedeset
nema dobra ｰｲｩｳｴＺｭｾ｡＠ 7:1 velike brodove; a na sidrištima se manje brodice paolija, nastavio brojiti, a kada su ga upitali zašto ro ｩｮＬ＠ odgovorio je:
moraju ｩｺｶｬ｡ｴ＠ na pijesak. Osim obale, Krk je ｰｲｩｬｮｯ＠ ｮ･ｰｲｩｳｴｵ｡＠ zbog • ｐｬ｡ｭ＠ unaprijed za ｳ ｬｪ･､ ･＠ ｲ｡ｺ､ｪ･ｶｩｮ＠ zbog kojega ｵ＠ biti opružen•.
srrmenitosri stijena koje ga tvore. Tlo je ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ dijelom goroviw i kamenito; ｇｲｫｯ＠ praznovjcrje postoji gotovo na cijelom Krku, premda na njemu
ali ima nekoliko vrlo plod11ih i divnih dolina koje, ｭ ･ ｵｴｩｭＬ＠ ne uživaju sasvim nema ｳｶ･ ｮｳｴｶ｡＠ ｧｲｫｯ＠ obreda. Sadašnji vrijedn i biskup monsinjor Zucchcri
u dobru zraku, uglavnom zbog lijenosti sranovnika koji ne prave ispuste za uspio je iskorijeniti samo malen dio roga praznovjerja, a njegova dobronam·
vodu. jcrnn i revna nastoj:mja da ga posvema zatre dovela su ga do vrlo neugodn ih
prijCj>Orn s njegovim stadom.
Crad Krk, ••logove starine, ｯ｢ｩ｡ｪ＠ i jezik Ci mv orok Krk ima oko petnaest ｴｩ ｳ ｵ ｡＠ stanovnika od kojih oko pernacsr
storinn 7.ivi u s•·adu. u prijašnje doba i do ｰｯ･ ｴｫ ｡＠ ovog ｳｲｯ ｬ ｪ･｡＠ stanovnici
Sadašnji glavni grad oroka, gdje sroluju biskup i namjesnik, smješten je grada govoril i Ml posebnim vlastitim dijalektom koji donekle nalikuje furbn·
upravo na mjesru gdje sc ｮ･ｫｯ＠ d izalo sr arn Curictn, kako se vidi po nmogim skome•; ali suda sc ｯｰ･ｮｩｴ＠ služe ｭ ｬ ･ ｴ ｡ｫｩｭ＠ ｮ｡ｲｪ･ｭ Ｎ＠ U nekoli ko sela još je
osracima stupova, krovnih vijenaca i ispisanih kamenova koji se ｳｵｲ･＠ ru i u uporabi stari ｫｲ ｫｩ＠ jezik, a u nekima dmgima govore mješavinom kranjsko·
ramo po zidovima i na ulicama. Loše je ｳ｡ｧｲ･ｮ＠ i pun je ｳｭ･｡＠ i ruševnih slavenskoga, latinskoga i talijanskoga, posebno u selu koje se zove Poljice.
ｫｵ｡Ｎ＠ Ljeri ･ｳｲｯ＠ nema pir ke vode, a prevladava vjetar jugo. Stanovnici Krka
vrlo malo mare 7.3 starine i slabo su upo7Jlari s ｫｮｪｩ･ｶｯｵ＠ i ｭ｡ｮｯｵＮ＠ jedini
ｵ･ｮ＠ i u znanost ｵｰ･ｮ＠ ｯｶｪ･ｫ＠ koga sam ondje upomao bio je biskup, srarac O n1ševinama Fulfiniona
od osamdeset godina, roden u FurlaniJi a ne na otoku. ｎ｡ｪｳｮｩ＠ i navredniji Sto se ｵ･＠ drugoga staroga grada na ovom otoku, koji je nosio ime
spomenici srarine, kOJi zasluiuju da ih se pomno ｳ｡ｵｶＬ＠ ｯｳｵ･ｮｩ＠ su na Fulfimon, ne postoji nikakva spomena u javnim zapisima, i nisam mogao
propast zbog ｰｵｫｯｧ｡＠ ne7nnnJa. Jed mi natpiS koji postoji u dobru stanju, iro ot kn u nikakvrh tragova nad zemljom kada sam prvi put bio na Krku. Na S\'im
ｺ｡ｨ｜ ｡ｬｪｵｩ＠ ｳｬｵ｡ｪ＠ da je dva posljednja ｓｴｯｬｪ･｡＠ ugraden u zid Gradske S\'OJtm lutanJII11a po otoku msam našao nijedno mjesro koje bi nosilo ｭ｡ｪｫ･＠
ｶｩｪ･ｮ｣Ｌ＠ jest ｳｬｪ･､ｴ＠ koj• je pomalo ｮ･ｯ｢Ｑ｡＠ zbog svoga sadržaja: stan ne, m ｧｲｫ･＠ m rimske, mu ijednog doba prije ､･ｳｲｯｧｬｪ｡Ｎ＠ Ali vrijedni
je biskup Zucchen, ｵｮ｡ｴｯ＠ S\'Ojoj visokoj starosti imao više ｳｲ･＠ za jednog od
T. PITIVS. T. F. MARVLLVS svojih posJeta brdovuom dijelu dijeceze. Oluja ga je natjerala na mjesto gdje JC
DECVRION. DECRETO be7 ikakve sumnje stajalo neko znamo drevno naselje i gdje se nekad vjero-
PVBLICE ELATVS ET SEPVLTVS EST.
• E•o pnn•J<'•• lurbrukos n.ln<Qa: la h/a tk Vida ciT<Onduta da 10rn0 d.l/1' pguc dc mw
Dok je pripadao madar.kom kralJevstvu, otok je Krk bio feud knewva trrJt3 circa ttugl•..a chwnt; e•/""'• Ｂｵｾ＠ tfpprodor ｾ･＠ burche Je nmqua ｾ｡ｮ､＠ n.ri'lU ｰｵ｡ｲｩｃｾ Ｎ＠ To
Ｑｮ｡ｾ Ｚ＠ Otok krk oknaic:n monkorn vodom una opseg oko sroonu mdJOI; lako JC pnsr.m
Frankapana koji su imali mnogo drugih po;,jcda na susjednom kopnu. Ti su brodovuna wakr ｶ｣ｨｴＡｭｾ＠ u nJq0v1m lukama.

282 283
 jatno uzdizao grad fulfinion. Biskup je rado meni ｰｲｩｯ＠ svoja ｯｴｫｲｩ｡Ｌ＠ pa u Hrva!Skoj koja je udaljena dvanaest milja. Najuži dio kanala što dijeli otok
ｵ＠ u tom smislu navesti dio njegova pisma: Krk od kopna nije daleko od Omišlja, kod mjesta zvanog Voz; ali raj se prolaz
•· Ukrcao sam se na brod s ｮｾｫ｡ｯｭ＠ da se iz Baške prevezem u Vrbnik; ali ne upotrebljava osim kada zbog oluja drugi prolazi postanu pogibelj ni.
silovit sjeverac, podigavši sc iz spilja na austrijskoj obali, prisi lio me na U selu Omišlju nema ｮｩ･ｧ｡＠ vrijedna pozornosti. Popovi iz tamošnje crkve
polovici puta da se sklonim u pristao koji se zove Mala luka, gdje sam morao pokazaše nam dva komada vrbova drveta, lako prepo:tnatljiva po kori, ｲｶ､･ｩ＠
provesti ｮｯ＠ u ｰｲｩｬｮｯｪ＠ neudobnost!. ｉ､ｵ･ｧ｡＠ dana, o ｳｵｮ･ｶ＠ izlasku, bijes nam da su to komadi Mojsijeva štapa. U istoj prosroriji, da bi povezali Stari
mora nagnao nas je da se ｯ､ｬｵｩｭ＠ ｩｺ＠ na obalu. Uskoro smo se našli na Zavjet s Novim, obratiše nam pozornost i na neke karike lanca kojim je sv.
nevelikoj ravnici, okruženoj vrlo visokim i stjenovitim brdima od kojih se Perar bio vezan u tamnici. Newanje i praznovjerje rih popova sramotn i su; a
vjetar odbijao i spuštao s neizrecivom žestinom. ｏｳｶｲｵ ｩ＠ se za mjestom gdje posve su jednaki po cijelom otoku.
bismo razapeli šator, otkrismo neki starinski zid u vrlo ruševnu smnju, pokraj U ｰｯ､ｲｵｪ＠ Omišlja posroji dobar komad zemlje, dijelom loše ｯ｢ｲ｡･ｮ＠
kojega smo morali OStari dva dana i dvije ｮｯｩ［＠ jer tvrdoglava oluja trajaše sve dijelom prepušten divljini, zbog nezdrava zraka; oni ga zovu Lugi ili Jezem:
ro vrijeme. Ipak, ｵｮ｡ｴｯ＠ vjetru, kada se ｶ･＠ ｮ｡ｯｨ＠ na mjestu koje prije nisam zbog roga jer za kišovitih zima ostaje pod vodom; a !jeri opet presuši. Blizu
vidio, re ｭｯｴｲ ･ｩ＠ tu malu ravnicu posutu ｲｵｾ｣ ｶｩｮ｡ｭＬ＠ ｯ､ ｬ ｵ ｩｨ＠ sa svoj im sredine oroka postoji stalno jezero koje se zove Ponikve.
društvom da ne dangubimo nego da pogledamo ima liru što vrijedno pažnje. l Dobrinj . je selo ｰｲｩｬｮ ｯ＠ udaljeno od mora, blizu sredine otoka slavno u )

nisu nam se nasrojanja izjalovila. ｓｭ･Ｌ＠ gomile kamenja od srušenih ｧｲ｡･ﾭ tOm kraJu po ljepoti i podatnosti žena. Knezovi Frankapani imali su u njemu
vina i ostaci zidina i staništa zauzimaju prostor od oko dvije milje opsega. Na vilu u kojoj se danas ni ｯ｢ｩ｡ｮ＠ obrtnik ne bi udostojao stanovati. U Dobri nju
lijevoj strani ltLke još se razaznaju razvaline nekakve male utvrde koja je njome postoji ｵ､･ｳ｡ｮ＠ broj popova, kao što je ｯｰ･ｮｩｴ＠ ｳｬｵ｡ｪ＠ na cijelom otoku;
vladah1; a malo dalje vide se osraci zidova goleme ｧｲ｡･ｶｩｮ＠ koja je bez sumnje stoga su dronjavi, jadni i prisiljeni baviti sc najnižim obrtima, pa su posrolari,
pripadala ｫｲ ｡ｮｳｫｯ ｭ＠ dobu i vjerojatno bila sa mostan. Usred tih ruševina ｢｡ｶｲｩ＠ itd. Ali nj ihov ｮ ･､ｯ ｬｩ｡ｮ＠ i ｮ･ｵ､ ｯｲ･､｡ ｮ＠ ｮ｡ｩ＠ života mnogo je god
postoji crkvica bez krova, široka jedva deset stopa, a duga dvadescrak; pred nego njihovo siromaštvo, a nema izgleda da ･＠ se popraviti, jer je biskupova
njom je trijem, a u njoj kapela ili unutrašnje svetište po ｧ ｲ ｫｯｭ＠ obredu ｭｯ＠ rako ｯｧｲ｡ｮｩ･＠ u ispravljanju poroka ili ｵｶｯ･ｮｪ＠ srege i pravog reda.
kojemu se na krovu nalaze osmci svetih slika. Jza ovog mjesta di7.e sc brdo . ｓ･ｩｊ Ｎ ｡ｫ＠ je nošnja na cijelom oroku ｮ｡ｩｪ･＠ od grube vrste cmoga sukna
blaga uspona, a na njegovu je vrhu zgrada od tesana kamena, oko pola milje u • sastoJ• se uglavnom od dolame i para ､ｵｧ｡ｫｩｨ＠ i širokih ｨ ｬ ｡＠ koje dopiru do
opsegu, s bedemima poput ｴｶｲ､ｾ･＠ i s nekim unašenirn prebivalištima unutra. ｰｾ ｬ ｡＠ noge; kada sc okupi nekoliko ljudi u roj rugaljivoj vrsti ｯ､ｪ･Ｌ＠ prizor je
Sve sam ro pomnjivo ispirao zajedno sa svojim društvom, pa smo ｬＧＮ｡ｫｪｵｩ＠ da zaosta ｳｪｾ｡ｮＮ＠ Vrbnik je mkoder selo, iako se ｯｰ･ｮｩｴ＠ naziva gradom. Leii
srno rako ｳｬｵ｡ｪｮｯ＠ otkrili položaj grada Fulfiniona koji je cvao u doba Plinija i osam molJa od grada Krka, na drugoj strani oroka, prema kanalu podno
Ptolemeja. Osim ｶ･ｬｩ ｮ･＠ ruševina koja prije ｯｷ｡ｵｪ･＠ uništen grad nego selo, u ｍ｣［＾ｲｬ｡ｫ･＠ g?re, s ｾ｡ｊ･ｮｯｭ＠ i lošom lukom, ｳｵ･ｬｩ｣＠ Novom na ausrrijskoj
drevnu starinu roga mjesta uvjerili su me i neki komadi stupova od ｧｲｫｯ＠ obala. Vrbnok se dtže na hridini, iznad male i ｰｲｩｬ ｮｯ＠ plodne ravnice koju
mramora, granita itd. Zbog kojega je uzroka i u koje vrijeme mjesto napu- natapa nekoliko poroka. Ime mjesta ｰｯｴｪ ･＠ od vrba koje u izobi lju rastu ｵ ｾ＠
šteno ili uništeno, nije lako ｲ ･ｩ［＠ ali ako su ga stanovn ici dobrovoljno poroke i m ko se zovu na ilirskom jeziku. U rom dijelu oroka ima mnogo sroke,
napustili, vjerojatno su ro ｵｩｮｬ＠ zbog siline vjetra koji bi im prekidao veze s a posebno konja od one male, jake i o kreme pasmine koja je dobro poznata u
ostatkom otoka, uništavao nasade, pa i odnosio obradivu zemlju s brdskih Italiji, a mnogo je korisre gospe i mladi ｰｬ･ｭｩ＠ za jahanje. Ovaj dio kraja
padina.• ｵｮ｡ｴｯ＠ ｫｯｬｩｮ＠ vode, posvema je zdrav jer ga dobro ｰｲｯｺ｡ｵｪ･＠ bura. '
｡ｳｮｩ＠ prelat nije ondje našao nikakvih natpisa, ali je vjerojatno da bi pod • U ｖｲ｢ｯｾ＠ ｩ ｫｾ ＠ sam našao popa koji razumije, mnogo bolje nego njegova ｢ｲ｡ ｡＠
ｺｮ｡ｬｫｯｭ＠ rukom, kada bi sc pomno raskopale re ruševine, neki ｲｪ ･ｩｴ＠ u nm kraJCVLma, staroslavenski sveri ili glagoljaški jezik; pokazao mi je
spomenici Fulfiniona izišli na vidjelo. ｲｵｾｰｩｳ＠ sastavljen tim pismom, ali je bio od male koristi. Danas glagoljske
knjige ｭｯｾ｡ｪｵ＠ ležati u knjižnicama kao puki ｮ･ｯ｢ｩ＠ predmeti, ker jedva ima
koga tko 1h može glatko ｩｴ｡Ｌ＠ ｡ｫ＠ i u mjestima gdje sc služba vrši na rom
O najvažnijim mjestima na otoku jeziku; ｾ｡＠ ako se i dogodi tc se ｮ｡･＠ netko tko zna ｩｲ｡＠ ti ro pismo, pouzdano
nema mkoga tko mu razumije ｺｮ｡･ ｪ ･Ｎ＠
Glavna sela na otoku Krku jesu Omišalj, Dobrinj, Vrbnik i Baška; osim Popovi u Vrbniku, koji imaju duinosr skupljati desetinu i ｵｶ｡ｴｩ＠ crkvu,
roga, postoji još nekoliko manjih se.la i mnogo rasrrkanih zaselaka. Omišalj se moraju spavati pod trijemom otvorenim sa svih strana i pokraj zvonika, od
diže na hridi na zapadnom kraju oroka, uz more, te uživa u pogledu na more i Jurjeva dana do Miholja, da bi u svaki ｡ｳ＠ bili spremni orjerati gradonosne
ｳ ｵ ･ ｬｮｵ＠ austrijsku obalu. Iz ｬ ｵ ｩ ｣･＠ roga sela slobodan je prolaz do grada Rijeke oblake zvonjavom zvona; ako nevrijeme potraje, njihova je dužnost ｩ ｺ ｩ ｩ＠ na

284 285
orvoreno gole glave i zaklinjati ga. Možda nigdje zvona ne 1vone ･＠ nego Vrbnika, Dobrinja, Baške i drugih uvala, i ｯｴｫｲｩｶ｡ｪｵ＠ drevna morska ralože·
ovdje, i nigdje ne udara ｣ｴ＠ grom u zvonik. nja ｮ｡ｰｵ･＠ vrstama iavih ｢ｩ｡＠ koje nisu ｳｬｩｮ･＠ onima šro žive u vodi u ｮｾ＠
Baška je veliko mjesto na ｩｳｴｯｮｪ＠ obali otoka, na nižem kraju lijej>O doba. Ljudska ﾷ ｭ｡ｾｲＬ＠ naviknuta promatrati ovu zemaljsku kuglu kao da nije
plodne doline koju natapa btalan potok i koju slijeva i zdesna ｯｧｲ｡ｵｪ＠ vrlo vrlo stara postanja, zapanji se kada pomisli kolika je silnn množina vremena
visoka i strma mramorna brda. ｂ｡ｮｳｫ＠ dolina duga je sedam milja; ona se morala biti potrebna da sc prokopaju, s ｰｯｭｵ＠ malenih i ｮ｡ｪ･＠ nestalnih
malo-pomalo diže prem:1 brdima na zapadu i rvori lijep prizor kada .se gleda ｰｯｴｩ｡Ｌ＠ goleme doline koje dijele i podrazdjeljuju planinc; pa ako bismo
bilo s vrhova, bilo s mora. ｂ｡ｮｩ＠ su marljivi 1 vješti ､ｯｭ｡ｩｮＬ＠ a proizvodi ｰｯ･ｬｩ＠ ｲ｡ｵｮｴｩＬ＠ prema poimanju ili znanju šro ga imamo o podizanju mora u
njiho,·e doline i:tuz.etm su u svojim vrstama. Vino je vrsne ｫ｡ｶｯ･Ｌ＠ jer je clo Jednom ｳｴｯｬｪ･ｵＬ＠ um ba nam se smeo na pomisao o sroonama ｴｩｳｵ｡＠ godina,
ranko i šljunkoviro, a ravmca topla i ｺ｡ｾｮ＠ od sjevernih vjetrova. Selo koliko je porrd>no da se oblikuju, toloienjem otpadaka i ljusaka, rakve visoke
BaJka jesensko je stjecište glavnih gradana Krka i susjednoga grada Senja koji gromade golemih rn2mJera i ･ｳｴｯ＠ duboke ｶｩｾ＠ od ｴｩｳｵ＠ stopa. Ali u kakvu
dolaze uživati u ､ｩｶｯｴ［ｾｭ｡＠ krajolika; ona se može nazvati hrvatskom Brenrom. pomumju i zbunjenost znpadamo kada nastojimo ｰｯｧ｡ｴｩ＠ s kojih planina
Sidrište ipak nije sigurno za brodice, pa možda zbog roga Stari narodi nisu ｰｯｴｪ･＠ i koje su rijeke usitnile kremeni pijesak što tvori osnovicu tako
izabrali ro mjesto za gradnju nego im je drai.l bila prije opisana mala ravnica prost ranih dijelova 7emiJe, re odakle su otkinute ･ｳｴｩ｣＠ obojena kremena što
Fulfiniona jer je u bla2ma amala pristanište Malu luku. se tu a tamo ｮ｡ｵ＠ pomijdane s osrracitima i numulitima. Sagurno je da Je
podudarnost slojeva sa svake strane doima savršeno ｲｯｮ｡Ｌ＠ re da su ri prekidi
na ｮ｡ｪｯｩｴ＠ ｮ｡ｩ＠ dokazom kako nisu nastali ､ｲｵｫｩｪ･＠ nego vrlo dugim
Narav tla na otoku, n;egov mramor i n;egove okamine djelo\•anjem ｰｲｯｴｮｩｨ＠ voda; pa kada ralGillislimo o putovima i vremenu koji
ｾｵ＠ potrebni da se prekinu i razore kamene gromade, razborito je umovati i o
Narav ria na otoku Krku ｯｰ･ｮｩｴ＠ je kn meni ta s jednoga kraja na drugi. podrijetlu samih gromada. Priznajem da me re ideje o ､ｵｧｯｶｪ･ｮｳｴｩ＠ pokose
Svi su slojevi ｶ｡ｰｮ･ｫＬ＠ ｮ｡ｪｶ･ｩｭ＠ dijelom '·odoravni i gotovo svi mramorni. k:ld god se ｮ｡･ｭ＠ u planinama; i stoga ne mogu biti zadovoljan raznim
Kamena rvar ｯｰ･ｮ｡ｴ＠ je ｡ｾｴ＠ kao u Istri a ･ｳｴｯ＠ puna numulirii; a na mnogo teorijama i sistemima koji bi htjeli skupno objasniti podrijetlo ｮ｡ｪｶ･ｧ＠ dijela
mjesra ima lijepe ｢ｲ･＠ ｲ｡ｺｬｩｴｨ＠ boja, prikladne za stupove, zidne polusru- planina hipotezom o prvobimom nastanku. Ne znam je li od ｰｯ･ｴｫ｡＠ bilo
povc, ｰｬｯ･＠ i ｳｬｩｮ･＠ radove. Najfinija je ｢ｲ･｡＠ na vrhu brda izmedu Stare Baške potrebno da na zemaljskoj kugli budu planine da bi onn bila nasranjiva;
i Baške, premda je ima i na mnog.im drugim mjestima na otoku, re ｯｴＭ｡ｮｩ＠ vrlo možda bi one vrste životinja i bi lj aka koje od njih ｩ ｺ ｶｬ｡ ･＠ ｮ｡ｪｶ･＠ koristi mogle
･ｳｴｯ＠ upotrebljavaju velike komade :Ga najprostije svrhe; oni je znaju pod dobiti isra dobra od ravnica koje su nužno uzdignute zbog prirodne zakrivlje-
imenom mandolata. Visoka brda na otoku uglavnom su sastavljena od nosti površina; ili bi pak ｲ｡ｺｬｩｴ･＠ preobrazbe, kojima bU životinje i biljke
spomenutih slojeva i mramornih gromada, od dna do vrha, ali se osnovica podložne, ｲｩｪｾｬ･＠ ｲ･ｾｫｯ｣Ｎ＠ Bilo kako mu drago, sigurno je da prirodnjak teško
otoka sastoji od ｰｪ･｣ｮ｡ｫＮ＠ Sprudovi što se vide na sidrištu Baške, u koje mote smatrati da današnje planine postoje u prvobirnu ｯ｢ｬｩｪｵＬ＠ ｩｳｫｬｪｵｭｯ＠ la
udara more, rakve su naravi; u njima sc mogu razaznati goleme ｫｯｬｩｮ･＠ one ;to su ih izbacili vulkani ili šro su se vidljivo na ovaj i.li onaj ｮ｡ｩ＠ odvojile
ｾｫｯ ｬ ｪｩ｣｡Ｎ＠ Isra vrsta kamena, uz stanovitu razliku u ｴｶｲ､ｯ ｩ＠ i boji, ponovo se od vremena svoga ｮ｡ｾｴｫＮ＠ ｏｰ･ｮｩｴｯ＠ se može ｲ･ｩ＠ da tvorci sistema o
javlja u okolici Dobrinja gdje je posebno ｳｬｩｮ｡＠ ernkasrom vulkanskom nastanku planina nisu pomnjivim okom i bez predrasuda ispirali djelovanje
ｫｲｩｬｪｾｶ｣ｵＮ＠ Podloga ｺｴｭｬｪｩｾ｡＠ izmedu Dobrinja i Omišlja nije od tvrda kamena voda; neki od njih, kojima nije nedostajalo dara za ｲ｡ｵｮｪ･Ｌ＠ prestrašili su se
kakvi su visoki dijelova b rd:. nq:o je na nekim mjestima sasravljena od golema od golemosti razdoblJa porrd>nih za izvršenje tih sporih glodanja, kao da je
cjepljiva kamenja, na ､ｲｵｧｾｭ｡＠ od tvrda brusna kammja, a ponegdje od tvorac prarode hno nrne pokazati drevnu ｾｴ｡ｲｩｮｵ＠ podrijecla svojih djela. Ali rm
ｶ｡ｰｮ･ｫ＠ morske zemlje koja sadria okamane. Veliki numuliti pretvoreni u ･ｭｯ＠ se vratiti otoku Krku.
mramor tvore gotovo svu tvar nekih slojeva tvrda kamena pogodna za
ｧｬ｡ｮｪ･Ｎ＠ Blizu crkve u Omišlju poSTOJi gromada morske zemlje u kojoj je
nadeo velik broj turbanuii koji nimalo ｡ｾ＠ nalikuju onima u ｮ｡ｾｭｵ＠ moru. Proitvodi i trgovina otoka Krka
ｉｺｭ･ｵ＠ Vrbnika i Dobrinja, blizu seoske crkvice posvettne sv. Krševanu,
postoji \Tlo veliko ｮ｡ｬｺｾｴ･＠ numuhrii koJi su slobodni i savršeno dobro Konja manje i srednJe ｶ･ｬｩｮ＠ ｲｧｯｶ｡ｫ＠ su roba na ovom otoku, iako ona
ｯｵｶ｡ｮｩＮ＠ To sam ｳｬｵ｡ｪｮｯ＠ otkrio ｶｩ､･＠ k.lko se seljaci it Vrbnika služe tim nema svake godine jednaku vainosr. Volovi su maleni i slaba; ovaca je na
ｫ｡ｭ･ｮｩ＠ na jednom ｾｶｯｪ･ｭ＠ saboru pri tajnom glasovanju. Cini se ｯｩｧｬ･ﾭ otoku možda pedeset ｴｩｳｵ｡Ｌ＠ ali njihova vuna nije na osobitoj cijeni, možda
dnim da su ､ｵｧ｡ｫ＠ ra1.doblja s ｰｯｭｵ＠ vode prekinula ravnomjerne mra- zato što su izložene svim vremenskim nepogodama u šumama i na hridima
morne slojeve, kojih ostaci još tvore brda na otoku, Ｇ ､ｵ｢･ｩ＠ doline Omišlja, pokraj otoka. Žita imaju jedva za ･ｴｩｲ＠ mjeseca opskrbe; ali l:luzvrat prave

286 287
više od dvadeset ･ｴｩ ｲｩ＠ ｴｩ ｳ ｵ ･＠ barila vina za izvoz; vino iz ｂ｡ｮｳｫ･＠ doline
smatra se najboljim. Ogrjevno drvo što sc svake godine šalje u MJerke dosegne
vrijednost per ｴｩｳｵ｡＠ cekina. Usoljena riba ｲ｡ ｫｯ ･ｲ＠ je važna roba, ali je zbog
ncsralnosri ｮ･ｭｯｧｵ＠ utvrditi njezinu godišnju vrijednost; osim toga, ｫｲｩ＠
seljaci ｯｰ･ ｮｩｴｯ＠ više drže do poljoprivrede nego do ribarstva, a svu ribu što je
ulove prodaju na malo u austrijskoj drzavi. Uzimaju istu slobodu, premda je
ro protivno zakonu, da prodaju i druge proizvode, poput ulja, smokava i
bajama koji nisu neznatne stavke, izvan ｭｬ･ｴ｡ｫ＠ države.
Adams, Robtn 173
1\gatarhid 247
Agatemcr 245
1\gron 249, 250
AldroV21ldi, Ulisse 86, 160
Aleksandar ｋｯｭｴｬｩｾ＠ S4
Aleksandar Mokcdonski 138
Aliota Capcnno 250
Ali-paša Budimski 92, 1 19
AmolliS Lusirnnu• 10
Andms, Fron Tronkvil 154
Andreis, Pavao
Anonim iz Ravc:nne 213
Antonin 255
Amonin Pio 7S
Apijan 213, 250
Apolonije Rodanin 245
Arconati, Girolamo 95
Arduini, V. 190
Aristotel 240, 262
ａｲｭｯ ｬｵｩＬ＠ jokov 96
Arredi, Peter 248
Arrko XlV
Arenej 240, 247
August 13, 76, 83
'Bnjamonri, Julije
210, 218, 2 19, 256
Bajazit 1-41
ｂｫ｡Ｌ＠ Toma 122
Bakit, Povle Ｈ ｖ･ｮｾ＼Ｉ＠
BMi-bcg Kiiciik 129
Bailo, Domenico 13
S.roui, Tomm•$0 258
B:m<gli Ｈｂ｡ｳｩｬｪＮＭ ﾷ ｩｾ＠ dubrov•lk• obirdj) Xl,
xu
Booscgli Ｈ ｂ｡ Tomo Xli
ｳ ｩ ｬｪ･ｶｩＩＬ＠
ＶｾｲｨｯｹＬ＠ AndnJ 119
Birhory, ISt\'An 122
S.zdid 45
Bela rv 31, 278
ll<lius, Miry:l> 90. 94
ｬｴｲｩｳ｡ｶＬ＠ Petar 90, 96
Beni, Zaccaria 191
288
KAZALO OSOBNIH IMENA
Bianchi, C•"'onni Ill
ｂｬ｡ｫｯｶ ｩｾ＠ (mokotslci biskup) 253
llocoonc, l'aolo 160
Bonfini, Antonio I S. 94
Bonner, Charles 12, n
Bom:oo, jacopo 10 •
Jloškovit, ｒｵ･ｲ＠ Vl
Brodorit, Stjepan 9 1
Brown. Robert 14, 25 1
Bronelli, Cabrielle 86
Briinnich, MarTin Th. 175
154 8us.:1, Valentino Vll
Busbecq, Augicr Chislain de 92, 93, 94
Busching, Anton Friedrich 187, l 98, 204,
206,214,238,254,255
ＶｾｔｏｮＬ＠ George Cordon XXIV
Caldnni, Leopold Mnrc'amonio 13
ｃ｡ｭ ｩ ｮｾｲＬ＠ Domenico VII, X
｡ｭｩｾｲＬ＠ｃ Elizabeta VIi, X, Xli, Xlii, 107
Campanella, Tommaso 9S
Candiano, Pietro 229
Canrelli, Giacomo, da Vigool• 209, 230,
236
CapOgroSsO (splitska obirdj) 172
Carnlipeo, Pietro 208
IX, X, Xli, XXI, l73, Cmeniga (zadarska obitelj) 227
Cassas, ｌｯ ｵｩ
XVI ｳﾷｆｲ｡ ｮ ｾ ｩ ｳ＠
Ccllario, Chtistophorus 18
Cdsrus, Anders 224
127 Cesaroui, M<lchio"' Vl, Vll, Xli, XXII, 59
Cezat, Goi Julije 177
Chateaubriand, Fran\l()is Rene V
Cipiko, Koriolan 154
Cirillo, Domenico VII
Cleyer, Andreas 10
Colombis, jacopo XIV
Concinn, Giacomo XVI
Coronclli, Vicenzo Maria 195
Cosmi, Srjcpan 175
Crisonio, Crisroforo J 63
ｃｵｬｩＬ＠ lnoccn<ije XVll
ｏｬｩＬ＠ jur>j Vuk 275
289
Dalin, Ono ll4 Giorgt, A. A. Vl Kempfa, Engdb<n 28, 160 ｍｩｯ･｜ｴＬ＠ Ivan Anrun XXI, IS l
Dandon 54 Giorgi·Bona Ｈ ｵｲ･ｶｬｴ ﾷ ｂｵｮｩ ［＠ ､ｵ｢ｲｯｶ｡ｫ＠ Klaudije 87 Mochard 52
Danielli, Antonio l J obordj) Xl Klclll<IU VU, 9 1 Mootano, Amold lO
Dame ａｬ｡ｨｾ＠ xvn, 191 Giorso·Bom, ManJ• Xl, Xli ｋ ｯ｢ｩｬＬ＠ Miloi 129 Monnd, S.F. JJ
Oemctnlt Hnrsb 249, 250 Gnmuuano, Gambarrisu 87, t7S Konsrantin 1 ｶ･ｾ ［ ｨ＠ 96. tn ｾＱｯｲｳｵ Ｌ＠ Joeopo (Goaoomo) S, IS8, 165
Oenbalc, G1<1an, • · Radman, josip Gonhe, .)oh;ann Wolfpng XV, XXU, XXIV Konsranrin VII Porfir1lStntl 6, 1, 18, 178, Morosino, Rugg;.ro 269
Diodor Socolsko 249 Gout Ｈ ｇｵ･ｴｩ ｴ ［＠ ｵ｢ｲｯｶ｡ｫ＠､ oblrelj) Xll 187, 209, 213, ll7, 234 , 238, 255, 258, ｍ ｭ｡ｶｩＬ＠ Tomko SO, 90, 91. 95, 96, 99,
Diokleai•n 29, tn, 256 Gr>bovac, Follp XX 282 256
Dion """'e 75, l ;s, 213, 250 Grus<to, F. XVl ｬ＼ｯｳｌｭｪｩ＠ (IWIItankO obotdt) 234 ｍｵｬＬ｡｢＠ Zuko V
DooniuJ< Slan JI 245 Grasso (prib obotdt) 269 K.triimir IV, v . Peur Krdlmar tv Mural l 129
Divkovol. Manja XVII, 42 Greuel 6 1 ｋｵｮ ｩＬ＠ Rajmund Vl Murator•, Lodovico Amomo J4
Divnit, Ptlor 96, 98- 100 Grgur Xlii 93 Kur:tjica, SimtOn XXI
DobO, lsrv4n 119 Grim;ani, Girolamo J Nani, jacopo 258
Grisogono, Fedenk 12 ｌ｡ｶｬ･Ｌ＠ Joseph XVI
Dominis (rapska obicclj) 259 N•rdm, Ivan 96, 99
Dominis. Morltanrun d< 95, 174, 175,259, Grubili6 (makar>ki kn<t.ova) 229 Laur (srpski kn<z) 129 Nemira (ropska obirdj) 259
27J ｇｲｵ｢ｩｬＮ＠ Klemen! IX, 214, 219, ll8, 234 Leonardi, Jakov IX Neron, Lucije Domicije 83
Donati, Angelo IX Gunduli<!, lvnn 59 Ltunclavis (l.oewenklau), Jean 93, 94 Ncwron, Isaac 174
ｄｯｲｵｾ｣ｩＬ＠ Vltoliano 6, 10, 29, 106, 11 3, !SS, Udnijan 222 Nakanchr i% Kolofona 240
223, ll7, 246 Hacquet, B. XVI l.tcinije, Valerij< tn Nod><r, Charles XXIII
tmpnot ｖｲ｡ｮ｢＠ (lobtnsb obitelj) 90, 97, Haller, ａｬ｢ｾＡ＠ 6 W.olron 245, 255 Nonko•it Ｈ ｯｾ＠ obitelj) 238, 241
J6J liassdquo«, Fred<nk 160 !.annE, Carl von 9, lO, 28, 7 1, 74, 106, //J, Nutnvo-Crisogono, Petn XXI, XXII, 164,
Drag;onot Vranbl. Faust 112 Hekcorovil. ｐ ･ｴｾｲ＠ 25 l 158, 159, 160, 162, 164, 182, 202, 224, 166
Orag;onot Vrantit, Frane 86, 91, 117 ｈ ｣ｬｶ･ｾｵｳＬ＠ Oaud< Adnm XX lli, 234, 263
Oeag;onK! Vranbt, jcronom lOJ H<n<kel Joh;ann·Fnednch IS8 UVIje, Tot 139 Oc.clu. Simone 190
Droun, 1\!Jct.dle Ann< lJ Hennk vtn 91 l.ovrit, Ivan Xl){, XX. XXI, XXII, XXlll Orbassono 120
Duboroc:ko, Mohovol 93 Herder, Joh>nn Conlried XV, XXIV Luot, Hanibal 2St Oribuot<,. Pergama 172
Hcrvcy, Fn:dcrock Augusrus VIIl, XVII, 20, Lucius Ｈ ｬｵ｣ｩＩＬ＠ !von 16, 18, JJ, 8 1, 87, ISO, OI$COIO, Oton 260
Elizab<to (ug;or>lta kraljica) 19 166, 174, 187, 188, 212 154, 174, 19S Orms, Mihaly Ill
Enzmo Rocerchm<ko 91 Hcrvty, Jacob VIIl, IX, 71 Ludovik l Antuvanac 19, 269 Ono, ｇ ｡ ｮｩｾ＠ <bil' lO
E,·clio, v. lvtiiO Hopokrat 231 Ludovik ll ｊ｡ｧ･ｬｯｶｩ＠ 120 Os11a, Giannantonio dali' 259
Hobbes, Thoma• XX l.ukan, Marko Enej 176 Ovidije Nazon, Publije 59, 142, 25 1
Horacije Flak, Kvinc 54 ｬＮｵｫ｡ｲ｣ｶｩ Ｌ＠ J akov 196
Fnliero, Ordclnfo 18, 269 Pakosi (ugaNka obil<lj) 120
Forloti, Daniel 8'1, 83, 149, 204, 206, 207, Hupsch, j.G.C.A. baron dc 102 L!ubovac, Simun 12, 16, 18, 20, 23, 81 Paleano, Aonio 93
236, 239 Hyancnus d< Val<ntt• 156
Magmi:t ｇｩｯＧ ﾷ ｾｮｩ＠ Antonio ll Palofna, h an 19
Forsetn, Fohppo IX. 3 MlljpSitr Florenrius (Fiorcnojt Papeia. Grgo, Papica 109
ｆｾＮ＠ Johann J•cob 149 Jli6n, Pecar 93
Magiscor) IS6 Pa«10ni, Oaus 272
Ferdinand l liabsburikl 92, 94, 95, 119 U otkl,. Lovro 121, 122 Pusm., Cio,"3J1Di 8attist4l 27
ｍ｡ｫｲｮｴｩ＠ (Macroneo), Per>r 96, 97
Fe«naai, l.on:nw 97 lrpono, Fulvio 8
Maf«imihjan ll Haboburilo 93, 276 PaQO Ill 91
Fo!anpm, Ga«ano XVI lsrvinlly, Mokl6o ｾ＠
Malpiglu, M.a ra:llo 86 Peut Kn:lomir IV 18, 269
Fdip IV UJ<PI 19 Ivan Vaiilje\'it (Nikl Ima) 206
ｍ｡ｮｦｲ･､ｾ＠ Gabndl< 221 Petronijc, Gaj Arbir.r 154
Filip Mak<donsk1 138, 144, 250 lveloo, Josip 257
Monuno, Paolo 93, 94 Peuovil. Petar 119
Filip, Marko Julij< 215 lubclo (upr>h kraljia) 92, 94, 119 Peuull3"", Koor.od 22, 78, 112, ISO, 167,
M•nlcli, ｇｾ｣ｯｭ＠ Filippo 6
Flor, PubhJ< MIJ< 83 M.>r<ijal. M.uko ValeriJ< 83 213, 25S, 257, 258
Foscanru, Sdwriano J Jadruleo (pUka obot<IJ) 269 Marsigli, Goo••nni 86, 187, 227 Plancus, Janus (v. 81anchL, Giova.nnt) 8
ｾ＠ Pall•dio 259 Jeromm ix Srndona SO Marsigli, Luigi Fernando 86, liO, 227, 272 Plinije Srnriji XVll, 9, Ill, 22, H, 83, 84, 87,
Fronkap•ni (krl!ki kne1.0vi) 282, 285 Jongdin 94 Marsili, v. M:Jrsigli, Giovanni li O, 144, 1SS, 156, 17 1, 178, 208, 209,
Franknpon, lvnn 283 Jovinijon Hcrclik (joviniama Maninien: 214, 238, 282 2 11. 213, 239, 255, 256, 258, 262, 265,
Franjo l (froneuski knlj) 91 lia<rcrieus) SO, l 56 ｍ｡ｲｵｬｩＬ＠ Marko 174 266, 276, 282, 284
Fn:schot, Cosimiro XVI, JJ Julijon Aposrata 1S6, ln Mayhld, fscvjn 119 l'olesini, G.S.P. VII
Furiosi (omofka obltdj) 2J6 ｍ･､ｵｬｩＬ＠ Andrija 97 Polibijc 139, 250, 255
Kacijoner, Ivan 128 Melo, Pomponije 18, 14J, 144 Porroda (pdka obuclj) 269
Gallucci. Gion·Paolo 12 ｋ｡ ｩ ｴ＠ MioJit, Andrija XIV, XVtn, XX, 215 Mcmmo, Andrija IX Poscdatlki (kn<tovi) ll
Gab:icn• (rapsko obuciJ) 259 Kadto<!, Anton 215 Mentul, Chrurian 10 Pnbo,n •l. V'mko 25 l
Gara311on. Ivan Luko XXII, 175 Kalogula 210 Mman, Ma!thaeu$ 78 Prob, Marko Aureloj< 123
Gmnano, Josop IX. XIV Karaman, Anrun ｍ｡ｮｴｫｶｬ＠ 246 ｍ ｮｭ･Ｌ＠ Pr0$per XXIII Prokopoje i% Cc=n:j< 78, 213, 230
Germanilc 74, 75 Karlo IV Haboburfki 273 MiehieJi. Vicruri, Radoš XXI Ptokmq, Klaudije 18, 22, 125, 126, l32,
Gcsntt, Konrad von 1$9, 171 Kascnoril. Jur.aJ, v. Slwadttbea 1\ltd:iewia, Adam XX.IV !JJ, 135, 136, 138, 141, 143, 144, 145,
Ginanru 161 ｋ｡ｬｯ＠ (prilta obtt<IJ) 269 Maoua:i, II!Jnuccio de 273 24 9, 258, 282. 284

290 ... 291

Pu jari, Giuseppe 241, 242 ｓｴｲ､ｪ｡ｮｩ＠ Ｈｵｳ ｫ ｯ ｫ｡＠ obitelj) 276 Z.•nmi, Girolnmo 222 ｚｭ｡ｪ･ｶｩＬ＠ Matija (admiral) 59
PuJkin, Aleksandar XXIV Sru:Ht, john, c:arl o( Bute vu, xv J xvn, Zapolja, Ivan 9 1, 92 ｚｭ｡ｪ･ｶｩＬ＠ Vicko (nadbiskup) 59
xvm, xx m, 30, 112 Zapoljo, Ivan ll Sigismund 92 Zuccheri, Petar Anrun X, 283
Quirini, Andrija J Sulejman U ｖ･ｬｩ｡ｮｳｲｶ＠ 26, 92, 136 Zay, Franjo (Ferena) 92, 93, 121, 128 Zudenigho (rapska obitelj)
Symonds, john VU Zcndrini 20, 221
Radman, josip XVJJ, XXJ Zeno, Apostolo l Ｗｾ＠ Zigmund (Sigismund} luksemburtki 19
Rare$. Perru 129 ｓｩｬｧｯｮＬ＠ juraj 96, 100 Zcnobio, Carlo IX. 3 :tigmund (Sigismund) l ｊ｡ｧ･ｬｯＬｩ＠ 91, 92
Raspe, Gabriel Nirolaus 27, 113 Supe ｐ｡ｰｬｩＬ＠ Hijacinr 86 •
Reaumur, R-A. Fcrc:haulr de 6, lO, lS?,
158 ｔ｡ｶ｣ＮｭｩＺｲｾ＠ P. JO
ｾＮ＠ Francrsoo 265 Teofra>t 240
Rieq>Uri, Filip 9l Ttur.a 245. 250
Rog<ndoiJf, Vilim 91 TMrry. T. C. 8
Roa ｋｯｬｵｮ ｩＬ＠ Monin 97 libc:riJ<, Klaudije Neron 178
Rousseau, jcan-jaeques XVI, XVII, XX ｬｩｨＬ＠ Guarin 96
Rudolf ll Habsburtki 93 Tolimcrius, Elius 90
Rumfio 161 Toma ａｲｬｵ｡ｫｯｮ＠ 174, 213
Ruuini, Giov01nni IX, 3 Tommasoni (tadarska obitelj) 13
Torok, Balint 1u
Torquati (krbavski grofovi) 277
Sammich<li 90
Tourndort, joseph Pinon de 176, 190
Sarpi, Paolo 273
Trafan, Marko Ulpije 13, 16, 18
Schminh 90, 93, 94 TNnquillus, Guarin, v. ｔｩｨ＠ •
Scilla 82 Trc:visani, Stjepan Anrun 82
Seccervinas, Ivan 93, 94
Turta, Antonio 107
Soenus, J. XVI
Selim n 93
ｕｲｪ｣ｾｮｯｶｩ＠ Ｈｕｲ ｩ ｯｮ ｩ ＩＬ＠ juraj 91, 92
Seneka, Lucije Enej 2 l 9
Shanahan, Michael VIli
Valiero, Perur 195
Sibinjanin janko (Hunyadi Jan6s) 48
V:allisnied, Antonio, ｍｬ｡ｩ＠ 70
Silvcsrri, Girolamo 176, 197
Vallisnicri) Antonio, Stariji 11_, 265
Skenderbeg 48
Va.sari, Cio.rgjo 97
Skilak iz Karijande 239, 249, 255, 257
Skimno Hij ISO, 151, 244, 249 V•tinije 238
Vcrdlzotti, Giovan Mario 93
Skiamer, Pt:rar XIV, XXI
Vergilije Mur<>n, Publije 52, 142
Slade-Dolci, Sebasrijan XVII
Vinciguerra, Atuonio 283
Smotricki, Melcrije XJ\1, 59
ｖｩｮｪ｡ｬ Ｌ＠ Ga>par XXI
Solin, Gaj Julije 143
ｖ ｬ ｡､ｩｭｲｯｶＬ＠ Luka XX
Sorgo ＨｓｯｲｫＦｶｩ［＠ ､ｵ｢ｲｯｶ｡ｫ＠ obirelj) Xl,
Voltaire XX
xn ｖｲ｡･ｮＬ＠ Trifun IX
Sorgo ｻｓｯｲｫ･ｶｩ ＩＬ＠ Miho Xlii
ｖｲ｡ｮｩＬ＠ Amun lX, XV, XVUl, XXIV,
ｓｯｶｩＬ＠ Matija IX, X, XlV, 59
90- 97, l IS, 119, 120
Spader, Okravijc 260
ｖｵｮＶＬ＠ Fausr 74, 92, 95, l U
Spalorin (rapska obirdi) 259
ｖｲＮ｡ｮＶＬ＠ Franjo 90
Spalarin, Miho••il 174
ｖｲ｡ｮＶＬ＠ Ivan 9S
Spallanzani, Luzaro 244
ｖｲ｡ｮｩ Ｌ＠ Karlo 95, 96
Spon, jacob XVI, lJ, 29, 30, l$4, 179
ｖｲ｡ｮＶＬ＠ Mihovil 90, 91, 95
Sracije, Publije Popinije SJ
ｓｴ｡･ｾ＠ Mme de XXIJ
ｓｾＺｲｩｬＬ＠ Ivan 90-92, 94, 9S Wallenus, johann Gomchalk 7, 71, 74, IS$,
StariliC:, Margarira 90 164, 202, 203, lJI, 2J4, 261, 262, 263,
Sratilit, Marin 154 264
Sray, B<nedikr Vl \'Vheler, George XVI, 29
Sr<no, Michtle 87 Woltusdorff 74, 202
Sterne, laurence XV Wynnc:, Justi.oa, Ursini Rosenberg X:XU,
Srrabon JS, 78, 125. 138, 139, 143, 160. XXJU
245,249
Strange, John XV, 166, 249, 27 1 Young, Edword XVU, 191
Smnico (Srrorik), Gregorio 13, 20 Yri•n, Chorl<$ XVI

292 293
 KAZALO ZEMLJOPISNIH NAZIVA Dinara 70, 188, 203, 208, 209 Hramina 109
Diomcclovi oroa (Tr<miu) 248, ＲＴｾ＠ Hrsovee 70, 188
Dobnn1 284, 285, 286, 287 H••o.r (grod) 250, 251
Dolm ＲＵｾＬ＠ 266 H""o.r (otok) XV,llO, 223, 24S, 246, 247,
Donut 26J 249, 250, 25 l, 253-ZSS, 257
Drabnoa ｬｾ＠
Dra«vx 230 Ilok 121, 123
OtaJno« 230, 231 lmocsk:i 49, 63, 230, 236
o......
Drofruk 14
120,121 lsk:ar, •. Cibrica
｢ｴ｡ｲｾ＠ v. Dunav
Dnnopol1e liS, ｬｾＬ＠ 141, 144, I4S lsrr.o VU, Vlll, XJV, XXIII, 6, Sl, 15$, 170,
Drni! S2, 81, 2SS 226
Drvenok (kod Makanke) 49, 231, 234 l vo.nk:o 128
Dubrava 183
Oubrovnok Xl, Xli, Xlii, XXJV, ｓｾＬ＠ IJ2 jablanac 276, 2n
Albanija 42, 170 Brcsaolac 209
Dugopolje 76 jadera 12, 18, 32
Alpe 6, 27, 166 Bnbor 16, 27, 28
Dunov 120, 121, 122,-126, 127, 132, IJ6, jadro 84, 175, l n
Ancona 221 Bnbori6CI 28
ＱＳｾＮ＠ 14-4 jagodno ＱＲｾＬ＠ 132
Apulot> 16-4 Bnst 2.H Duvno 207 jarebica ＱｾＲＬ＠ 194
ａｲ｢ｮ､＠ 149 Brsct X, XV. 171
jan&c 230
Atos (Sveto coral 14-4 Bnonoj;b VII, VIIl
Dtpalo•·o •nio ｴｾＮ＠ 180, 181 j3\'0f'a(: 230
AY:lla 125 Budole>ICI 215

Babovdol n
BudokO\•c l"'
Budom l 15, ｬｾＬ＠ 120
Epcnum 182, 183, 206
JelinU 76
Jelsa 252, 253, 254
Epod•urus l ｾＶ＠ Jesenica 127
ｂ｡ｵｫｯ＠ IC'l<ro 234 BukoviCI 78
Epir 32, 160 ]eura (na Krl:u) 28$
Baian 120 Buhna ISO
Erdut 120, 121 )eura< 236, 237
Bakar 273 Bumum n, 78
Er·Somly6 127 )euro 236, 237, 2S3
Bakoroc 273 Bulko blato 192, 193
Eugonejska brda 74, 157 Jujava 97
Bakarski zal1ev 272. 273 Buoi!nica 75, 16, n, 8 1, 2SS
Ｎｂ｡ｬｫＺｾｮＬ＠ v. Hcm
Filipi 138,139, 140, 141, 142, 143, 144,
Bohik 9, 224 Corigrod 11 9, IJO, 133, 135, 143, 156 Kakao 110
145
Bono§ror 122 Cnrski Rrod 134 Kakma 16
Filipopol, v, Filipi
Banjevoc 16 Caska 267 Kali 8
Barbat 259, 260 Frulka sora 123
Ceranje 16, 22 Kamen 182
Barbarski kono! 260 Cerkni!ko i<>.<ro 193 Kamenica (Srijemska) 122
Bast 228 Cerin• IS, 32, 70, 71, 7S, 84, ＱＴｾＬ＠ 179, Calipoljska «sra 144 Kampor 263
Bdtanska dolina 286, 288 t87, 188, t89, t92, 194, ｴｾｳＮ＠ t97, Cardun 204 Kapirul 74
Ba§ka 268,284,286,287 19$-204, 206, 207, 208, 209, 212, ll2, Cota 205 Kaprije 110
Baška Vodo 228 237 Citdavoc 182 KanlcaSica 194
Bita {Batha) 120 C..onska k:t>J•n• XIX. XX. ｬｾＮ＠ 198 Clavoce 180 Kann 29
Beblj<ke Alpe, v. Vtkbot Cibnca, v. C.1abar Cniat 70, 188 t<atlobas 276, 2n, 278, 279
ｂ･＠ ｾﾷＮ＠ ｾＲＮ＠ ｾＷ＠ C.1;abor 132, IJS, 136, 144 Codua 29, 97, 100 Katlo•·ci (Srijenuki) 122, 123
Belica 13$ crn. 49 Cob O<ok ＲＵｾＮ＠ 265 Kaštela 164, 170
BenkoY:O<: 16, 22 Com;acchoo 21, 112.221, lli, 240 Cospot 2n Kewzeg 120
Beosrad 124, 125, IJO, 132, 136 Corosa 122 Covedar 139 Klapavia ｬｾ＠
Biba 21 Cres VII, Vlll, IX, XIV. XV, Xvt, XVlll, Cradoc (kod Knina) 81 Klimentske plonine 58
Biogrod 16, 18 12,192,258,266,268,272.282 Cndoc (kod Z..ostrog;a) 234 ｾ ｋｬｩｳ＠ 30, 71, 174, ｴｮＭｾＮ＠ 182, 204, 207,
Biokovo 215,218,219,221,228,230, Cmoca 100 Crahovsko polje 76 2SS
234, 253 Crni potok 76 Grgur ＲＵｾＬ＠ 26S Klobuk 208
Bi:mnij, v. Carigrad Croclca 125 Klokotnica 145
Bol 256 Cercvif Ill Cromaloa 273 Kljuat t%
Borak 208 Cokolo 81 K<wn 74-n,st,206, 255,278
Boro•·o 121 Coovo 154, 156. 157, 158, 160-163 Hamut (Comji MIK) 181 Kninsko polje 35, 76, n, 80, tsl
Bosiljone ISO, ISt Cirrroenl4S Hoo 194, 19S Knoša••• 138
Bosna so,
SJ, 84, IJ2, tn. 220, 240, 253, Codulc 208, 238, 239 Hannanlo 14S ｋｯｫＺｲｩ＠ 37, 58, 23S, 236
276 Hli'AD 121 Kolan 270
ｂｲ｡＠ XV, 11 , 209, llO, 253, 255, 256, 257 Den·<nta (u Srbo11) 128 Hem 132, 133, 135-141, 143, 144, 14S Komin 242
Branittvo 129 Desna 236, 237 Hltvno, v. Livno Knmifa 246
Br<la 208, 227 Docmo ｬｾ＠ Ha<onje 83 Konji<: 196

294 295
Konjsko brdo 75, 76 Makar 228 Novo 273. 28S Prom1na 76, 84
Konjštica 145 Moknrsko 213,214,215,2 18,225,234, Novigrod VII Promo na (usp. Pron>ina) 32, 76, 84. IS 1
Konjus 139 253 Prud 238
Kortub Xlii, 15 l Makedonija H2, 143, 144 Obrova&i kan•l 276 Prugovo 182
Koreni<• 278 Mob Gubovoao 202 Ohb 6, 7, 9, 10 ｐｲｶｩｾ＠ 95, 109, 110, 266
Komari 112, 150 Mah Vmik 108 Olr 136 ｐｵｩｬ＠ 256, 257
Kosinj 278 Mondolina 100 Omi! 149, 195, 199, 204, 206, 207, 208, Pula VU, VU!, 174
ｋｯｳﾷｩ｡＠ 75 Mandola ISO 210,213
Koso•·o polje (Dalmo<>ll) 15 Manfrcdonop VIIl. 157, 165 OnušaiJ 284, 285, 286 Rab (&rad) 174, 258, 260, 263, 265
K0111r {Ra>no koom) U, 32, 35, 38 Mana 14.S Opuun 208, 238, 239. 241 Rab (o<ok) XV, 12. 2S7-26J, 265-268,
Ko<išina 215, 228 Mor1on 167, 171, 175 Orhel 132, 133, 135, 136, 141, 143, 144 274. 282
Koror 132 Maun 266 Osor (uadl XV, 59 Rai>a 242
Koziojc brdo 179 ｍｮｫｯｶｩｾ＠ 240, 2-41 Osor (o<ok) IZ, 192, 246, 258 Radalinovac J6, 29
ｋｯｺｾｫ＠ 188 Mw1a (usp. Srbo1•l 125, 126, 127, 129, Ootrovoca 16, 26, 28, 29 Radošit 179, 180
Kozlo..., 16, 26 132, l 36, 138, 143 Otok 194 Radul) 76
Kožina IS Mezo-Somly6 127 Rasloou 97
KraO<' 262 M<&donija 144 ｒ｡ｮｯｫ＠ jezero 234, 237, 239
PJdova Vl, VIli, 3, 28, JS, 70, 74, 75. 114
Krako•• 90. 92. 99 Molno 255 Pai (gnod) 267- 270, 27'), 28J Rasrok 236
Kraljc.1ca 274 Mone 203
""' (o<okl xv. 12, 52. 258. 265-270, zn,
Raša vu
Krapanj Ill Mtt.IJa. v. Me:taja 279, 280, 282 Raška 126
Krban 163 Mleci 210, 221, 224 , 231, 254, ZSS, 26J Pakline 230 Ratnji 129
Krbava 278, 279 Mhni 81 Pakošrane 16, 18, 21 Ribnik Ill
Krinj 196, 197 Mhno"" 163, 164 Paks 120 RiOna ZI
Krinjsko jucto 196 Mohat 120 Palagru& XV, 248 ｒｪｾ＠ 267,271-273,284
Krifica 179 Mojonka J79 Pononoja 123, 126 Rim Vl, VIO, 87, 155, 174, 182
Krk (grad) 282, 285, 286 Moine 7, 8 Rodopi (usp. Orbd) 143
11alko polJe 194
Krk (orok) XV, 12, 266, 268, 273, Morava 126, 127, 129, 132 Rogoznica Ｈ ｾ ｯ､＠ Omiša) 208
1'•th•y J20
281-283,285-287 Monnje J 11, 112 Pegunnum 206,208, 209,227 Rogoznica (kod Sibenika) Xlll, 112, 114,
Krka 12, 16, 32, 70, 71, 75, 76, 79-82. 84, Morlatka gora (usp. Velebi1) 259, 260, 149, ISO, 246
97, 98, 149, 204, 222 266,276,277,279,285 • ｐ＼ｉｊｾｃ＠ IS l, 222, 223
Roški slap VID, 79-81
ｬＧ･ｮｯＡｩ＠ 16, 22, 39, 278
ｋｵ ･ｶｯ＠ 129, 132 ｍｯｲｬ｡ｫｩ＠ k>nnl 219,236,258,259, 267, Ruda 246
Petrovnrndin 122, 127
ｋ ｵｩ＠ 203 271 t•errovo polje IS l Rud>rnka 278
Kublj 22 ｍｯｲｰｬ｡＠ 16. 28. 29 Rude 198
Plk<l 28
Morpolotki konal 29 Plroc 133. 134 Rukavac 247
Kukusov klon•< 179. 198
Mosor 167, 177. 178, 183, 204, 207, 221 ｒｵｰ｡＠ 140
Kunovicn 133 l'lrovac, v. /.los-ela
MoSiar 208, 239, 240 111anka 113 Rupe 82
Kvarner IX, 6, 52, 192, 226, 266, 268. ｍｲｯ｡ｪ＠ 76
269, 271, 281 P!Jvanjsko polt< 76
Mromor 49 l rt..na!ia 76
Kvart< 278 Salona 49, 83, 84, 87, 149, 164. 175- 178,
Mraud• 196, 197 Plavnik 266 179, 182, 237, 2S.S. 278
Mul 113 Phlivico 76 Sava 124, 125
Lapbnj 234 Munk'cs 119 Plomin 27 1 Scardona 22, 78, 82, 87
lnk6 120 Murolan 269 Plovdiv, v. hl1p1 s.g.,din 119
Libumip 12. 70, 82, Ul, 192 Muner loS PoOrel, 240 Segn !SJ
Uka xv, 2n, 278, 279 Mu><alino J41, 145
PocJsora 230 Senj X. xv. 273-276. 286
Livada 127, 128 Podyade 16, 22, 23, 26 S.Srri« ll o
Livno 201. 208 N•dm 29, 78 Podlug 22 Silba li, 7
t..omruca 127. 128 Nandorov brdWJ•k 125 PolJica XVUI, 203, 204. 207 SinJ 43, 83, 179, 195-198, 207. 49
lopar 259. 262, 263, 265 N•""'• 49, 222, 237. 238, 239 Poltoce 28J SinJsko polje JS, IS J, J 79, 198
Lošinj (v. Osor) VII, VIIl, IX, XIV, XV, NtrcciJansko ｰｯｬｾ＠ 37, 213 Ponohe 285 Skard 129, Ul. 133
XVI, XVIII Ntrerva 32, 149, !Sl, 172, 199,208,212, ｐｯｲ･＠ Xlii ｓｫｯｲ｢ｩ＠ 21
ｬｯｶｲ･＠ ｾＹ＠ 222,223,225,226,234,237,238, Pastire 256 Skrodin Vlll, 16, 18. 27, 81, 82. 100, 207
Ll>boc: 179, 180 239-243 Pnmori< (makarska) XV, 170, 21J.- 21S, Skradinsla buk J6, 81
Lukavoca 129 ｎ･ｾ＠ 255,256 219-225,227-230,253 Sl:.radoosko jauo 29, 82, 97, 100. J49,
Lukovac 276 Non 13, 14, IS, 2SJ, 269 Pnmorsko kanal 225, 226 222
Lukovo X, XV, 271, 276 Nil 126, 127, IJO, 132, 133 Pro!ceg 16 Slabine 266
Lun 268, 279 Nollva J33, 134 Pri••laka IS Slankamen 123, 124
Noron 234, 236, 237, 239 Prolos 237 Slime 203, 209
liUbUSKI 49, 236, 239 NovalJa Sl, 267, 270, 28J Prolobc 209, 236 Slh'l>O 242

297
Sm«<c:m-o 125, 126, 127. 129, 132 Tisa 123, 127 Vrbnik (na Krku) 284, 285, 286, 287 Zagora (u Bugarskoj) 145
ｓｭｯｫｶｩ＠ 21 Tiškovac 76 Vrboska 252 Z.•kutac 49
Smrdeljoc 230 Titel 123 Vrgornc 35, 49, 236, 237 Zaostrog 234, 235
Sofija 135 Tirius (l1$p. Krka) 12, 16, 17, 18, 33, 70, Vrlika 44, 187, 207 Zemun 124
Sotin 121 71, 78, 108, 151 Vrulja 209, 210, 220, 227, 2J6 Zemunik 23
Spliskn 256 Tolnn 120, 123 Vruljica 230 Zlorin Sl , 109, IJO
Split VIIl, 30, 7 1, 172-175, tn, 179, 182, Topolnlca 139 Vrutak 215 Z losela 102, 103, 107, 112, 162
207, 246, 257 Topolje 70, 71, 76, 81 Vukovar 121 Zmajan 110
Srbij• (usp. Maija) 126 Topoljski slap 74 Vulico 76 Znnanja 12, 276
SrebrcniQ 84 Trajonova asra 129, 130, 141, 144 Zvonigrad 29
Srijem 121, 122 Trakija 128, 136, 142, 143, 144 ｚＮ｢ｬ｡｣＠ lli, 112
Srpsko polje 76 Travnik 84 :U.dar VIIl, XV, S, 6, 8, 11-16, 20,23, 29, 'Žabblje 238, 242
Smnkovci 16, 29 Trbounje 81 32, 81, 87, 102, 109, IS4, 170. 227, 269 'Žirje 109, 110
Sran Grad (na Hvaru) 251, 252 Trcbižat 49, 236, 237, 239 Zndnrski kanal 8, ISO, 270 Ｇｩ ｶ ｯｧﾧ･＠ 222, 23'1
Sran Grad (na Pagu) 269, 280 Tribunj 109 Zndvarje (brdo) 202, 203 Žrnovnica (rijeka) 167, 182, 183, 186, 204
Starigrad (kod Omiša) 206 Trilj 195, 198, 204 Zadvarje (sdo) 35, 170, 195, 198, 199, Žrnovnica (selo) 183, 186
Srangrad (kod Senja} 278 Tmov•c 278 202, 204 žukova 252
Srob.tt 182, J 83 Trnovo 136
Stolni Biograd 125 Tf'081r VID, XV, 87, 90, 149-151,
Stnnica 76 IS4-IS6, 158, 160, 164, 179
Srruma 138- 141, 143-145 Tnar 272
ｓｵｲ｡ｪ＠ (rt) 223 Trubar 76
ｓｵｲ｡ｪ＠ (selo) 254 ｔｵ･ｰｩ＠ 228, 229, 230
Suh• Klisura 133, 137 Tund!o 141, 143, 144
Suhi Dolac 84 Turanj 16
Suk<>Jan 16 Tusnca 16
Supctor 255, 256
Susripanac 97, 106, 107 Ugljan 8-11, 22
Surin• 181, 198 Vokarel 136, 137
Sutivan 256 Valtura VII
Svcr.i Andrija 245 Varadin 119
Sveti Filipjakov 16 Volillco 138
Sveti llijo 156 Vclebir (usp. ｍｯｲｬ｡ｫ＠ gora) 132, 236,
Sveti Juraj 276, 278 274, 278
Sveti Marko 273 Veli Vinik 108
ｓｶｩｮｴ･＠ 203 Velika Gubavica XVII, 199, 202
Szolnok 119 Velo Brdo 228
Venecija (v. Mleci) VII, VIli, IX, Xlii
Sara, v. Skard Vcresmarrh 120
Sarengrad 121, 122, 123 Vcsprim 90
･､ｲｯ＠ 222 Vcrren 137, 138, 144
Sibenik xv, 84, 86, 87, 90, 92, 97, Vid 238
99-101, 112, ISO, IH ｖｩｮｬ｣＠ 150
Sibcnski ulie-· 100 Vir lS, 266
Simun 112, 113 Vis (grad) 182, 247
SkJda 258, 266 Vis (otok) XV, 13, 154, 210, 244-248,
Skrip (na Hvaru) 255 249, 253, 254, 257
ｫｶ･ｲｩ＠ 183 ｖｩｳ･ ＠ 204
Solta 158, 257 Visovac 81
Sopor 29 Vito!a 135.
ｖｬ｡ｩ＠ (na Pagu) 266, 269, 270
Tarnrpuardiik 139 Vodia: 109
TcsJna 108 Vol 285
Tekija 138 v..no 16, 19, 21 , 207, 2SS
TemiJvar 119 Vransko jezero 18, 20, 21
Tija< 100 Vrba 81
Tilurus (usp. Cetiria) 12, 70, 151, 178, 187, Vrbanj 252
212 Vrbnik (kod Knina) ?S, 76

2911 299
 SADRŽAJ VELE!:TOVANOM GOSPODINU VITEZU ANTONIJU VALLISNIERIJU, ｐｾｏｆｅｓｒＮｕ＠ PRI·
RODOPISA NA $vwCUJSTU UPADOVI

O TOKU RIJEKE KRKE ILI TITIUSA U STARIH PISACA (1. O pravim

izvorima rijeke Krke; 2. O vulkanskim bregovima ｩｺｭ･ｵ＠ Topoljskoga
slapa i Knina; 3. O Kninu, Konjskom brdu i Vrbniku; 4. O vodama koje
se ulijevaju u ｋｲｾｵＬ＠ te o toku ove rijeke do manastira sv. ａｲｫ｡ｮ･ｬ［＠ 5.
Ruševine Burnuma; 6. Tok rijeke do Roškoga slapa; 7. Tok Krke do
Skradinskoga buka; 8. O gradu Skradinu, te nekim navodima starih
pisaca koji se ｴｩｵ＠ mineralogije u Dalmaciii; 9. Glasine u narodu o
mineralogiji Dalmacije) 70- 85
ALBERTO FORTIS I NJEGOV PUT PO DALMACIJI
Bibliografija o Albertu Forrisu V-XXVII
VELF.ŠTOVANOM GOSI'ODINU OPATU GABRIELU BRUNELLIJU, IZABRANOM PJtOFE·
SORUDOKTORU PRIRODOI'lSA NA INSTITUTU lJ BOLOGNI
PRVI SVEZAK
O OKOLICI ŠIBENIKA (1 . O gradu Šibeniku i njegovu ｰｯ､ｲｵｪ［＠ 2. O
PRESVI)ETLOJ l PREUZVISENOJ GOSPODI ANDRIJI QUIRINIJU, GIROLAMU GRI- književnicima i slikarima koji su se rodili i proslavili u XVI ｳｴｯｬｪ･ｵ＠ u
MANIJU, SEBASTIANU FOSCARINIJU, VrTEZUREFQRMATORU, DOSTO)Ai'.IST\1& Šibeniku; 3. Šibenska luka i Skradinsko ' jezero. Starinski ｯ｢ｩ｡ｪ［＠ 4.
Nh'vl SENATORIMA, REFOR!v\ATORIMA ｓｖｅ ｕ ｊｬｩｓ ｔａ＠ UPADOVI Ribolov 11 jezeru, Litografija i podvodni proizvodi šibenske luke; S. Selo i
draga Z/ose/a; 6. Zapažanja o vrsti androsace; 7. O ｯｴｩｵ＠ Sustipancu;
NJEGOVOJ PREUZVISENOSTI, GOSPODINU JACOPU MOROSJNIJU, MLE'fACKOM PA· 8. O otoku M11rteru; 9. O Tribunju, Vodicama, ｐｲｶｩｵＬ＠ Zlarinu i iirju;
TRICIJU 10. jezera ｚ｡｢ｬ･＠ i Morinje; 11. O Šimun-školju i ｒｯｧｺｴｾｩ｣Ｉ＠ 86-114

O ZAPAŽANJIMA U OKOLICI ZADRA (1. O otocima Olibu i Silbi; 2. O PUTOVANJE IZ BUDIMA U DRINOPOLJE
otoku Mo/atu; 3 . O otoku Ugljanu; 4. O mramornim smjesama od Sastavio 1553. godine ANTUN ｖｒａｎｉ＠ 115-145
kojih je ｧｲ｡･ｮ＠ ｕｧＯｪ｡ｴｾ［＠ S. O gradu Zadru; 6. Hermafroditna ždrebica;
7. O morskoj razini; 8. O gradu Ninu i okolici; 9. O zadarskoj okolici;
10. Trajanov akvedukt; 11. Biograd ili Alba Maritima; 12. Kaštel
Vrana; 13. O Vrattskom jezeru, o 11jegovu odvodnom kanalu, te o ribare· DRUGI SVEZAK
nju; 14. Okamine iz Ceranja, Benkovca i Pod/uga; 15. Ruševine Asse-
rije, sada zvane ｐｯ､ｧｲ｡･［＠ 16. O ma11i iz Kozlovca; 17. O Ostrovici; VELF.šrOVANOM GOSPODINU JOHANU }ACOBU FERBERU, ｬａ ｎｕ＠ ŠVEDSKOGA
18. O potoku ｂｲｩ｢｣＠ i o ｍｯｲｰｬ｡ｩＩ＠ 3-30 MINERALOŠKOGA DRUŠTVA, DOPISNOM ｕｎ＠ RAZNIH AKADE.VIIJA ITD.

NJEGOVOJ EKSELENCIJI MIWROUJOHNU STVARTU, GROFU OD BUTE ITD, ITD.

O OKOLICI TROGIRA (1 . O okružju Trogira; 2. O Bosiljini i o Hilskom
O ｏｂ ｉａ ｊ ｉｍａ＠ MORLAKA (1. Podrijetlo Morlaka; 2. Etimologija ovog poluotoku; 3. O gradu Trogiru i o trogirskom mramoru u starih pisaca;
ime11a; 3. ｒ｡ｺｬｩｴｯ＠ podrijetlo M orlaka od sta11ovnika obale i otoka, a i 4. O otoku Ciovu; 5. Rudllik smo/astog asfalta; 6. O ｬ｡ｮｫｯｶｩｴｭ＠
ｩｺｭ･ｵ＠ sebe; 4. O hajducima; S. Moralne i obiteljske vrline Morlaka; 6. pri/jepcima; 7. O Trogirskom primorju prema Splitu i o kamenu milo-
Prijateljstva i neprijateljstva; 7. Prirodni darovi i vještine; 8. Prazno- nitu; 8. O škodljivim kukcima) 149-165
vjerje; 9. ｏ｢ｩ｡ｪ［＠ 1O. t enska 11ošnja; 11. Svadbe, ｴｲｵ､Ｑｯ･Ｌ＠ ｰｯｲ｡ｪ＠ i; 12.
jela; 13. ｐｯｫｵｳｴｶ＠ i kolibe; nošnja i oružje; 14. Glazba i pjesništvo; NjEGOVOJ PREUZVISENOSTI GOSPODINU JOHNU STRANGEU, BRn"ANSKOM POSLA·
plesovi i igre; 15. ｌｩｪ･ｮ＠ bolesti; 16. Pogrebi; XALOSINA PjE- NIKUU PREjASNOj ｍｬ･ｦａ ｋｏｊ＠ REPUBUCI, ｬａｎｕ＠ LONDONSKOGA KRALJEVSKOGA DRUŠ·
SANZA PLEMENITE ASAN-AGHINIZE) 31-69 TVA l ORUCIH CLASOVITIH EVROPSKJH AKADEMIJA ITD.

300 301
O OKOLICI SPLITA (1. Opisi slojeva i iiia na rtu Marjanu. Ispravljena
Donatijeva greška; 2. O luci, o gradu i o knjiievnoj povijesti Splita; 3.
Ruševilte Salone; 4. O planini Klisu i o Mosoru; S. O kraju gdje
obitavaju Morlaci ｩｺｭ･ｵ＠ Klisa i Sinja, o dolini ｌｵ｡ｮ･Ｌ＠ te o ｩｰ｡ｬｯＱ＠
vri/u; 6. O planini Sutini i o mjestima oko nje; 7. O ruševinama
Epetiuma i o okaminama u njibovoj okolici) 166-186
VEL.ESTOVAJ•.rOM GOSPODINU GlOVANN IJU MARSIU]U, PROftSOitU BOTA.'1l(E NA
Svwcn.JSru u PADOVI. 0».11 ｋｬｷＮｊｾｏｇａ＠ o1uJSTvA u Lo.''00:-.11 rro.
Osobine tla ii)lamcnja; Naseljena mjesta na otoku, povijesne napomene 0
njima i ostaci iz starine; ｏ｢ｩ｡ｪ＠ i praznovierje) 266-270
TRI riSMA OPATA FORTISA jOHNU STRA!';GEU, MINISTRU NJEGOVA BRITANSKOG \JEU·
CANS1VA U M U:OMA (Pr110 pismo: Neka ｩｺｶ･｡＠ o Primorskoj Hrvatskoj;
Drugo pismo: Primorski dio ｍｯｲｬ｡ｫ･＠ gore, Lika i otok Pag; ｔｲ･＠
pismo: ｏｰ･ｮｩｴｯ＠ o otoku Krku; Grad Krk, njegove starine, ｯ｢ｩ｡ｪ＠ i
tnik; O ruševinama Fulfiniona; O najvažnijim mjestima na otoku;
Narav tla na otoku, njegov mramor i njegove okamine; Proizvodi i
trgovina otoka Krka) 271-288

O TOKU CETINE lU TllURUSA U STARIH PISACA (1. O izl/Orima Kaulo osobnih tmena 289
Cetine; 2. Podzemno putovanje; 3. ｍｯｲｬ｡ｫｩ＠ ｲｵ｡ｫ＠ na groblju; ｋ｡ｺｾｬ ｯ＠ umljop.snih naziva 294
4. Ravnica Paškog polja, Slam hvor, Otok. Ruševine kolonije Aequum;
S. O llltiRanskim brduljcima 1 o Krinjskim jnerima. Sinjska sadra;
6. O sinjskoj ｴｶｲｩｊ＠ i o ｳｵｪ･､ｴｾｯｭ＠ polju; 7. Tok Cetine meilu pano-
rima i njezi"i slapovi; 8. Tok Cetine od Zadvarja do ｵ｡［＠ 9. O ｐｯｬｪｩﾭ
koj krajini i njronoj vladi; 10. O gradu Omišu. Nepravda što ju je
Far/ati 1tanio tim stanovnicima. Njegove zemljopisne greške; 11. O
prirodnoj zidini kod ｒｯｧｾｮｩ ｣･＠ i o Vrulji, Pegumiumu u starih pisaca;
12. O pak/ari ili remori u Latina) 187-2'1 1

NJEGOVOJ PREUZVISF.NOS'II MIIOI\I)IJ FREDERICKU HERVEYJU, BISKUPU LON·

DONDF.RI\YjA, PERU IRSKE l 1'0.

O PRJMORJU ILl O KRAJ U PARAT HALASSIA U STARIH PISACA (1 . O

gradu Makarskoj; 2. Planina Biokova ili Biokovo koja se diže nad
Makarskom; 3. O ｺｲ｡Ｑｩｭ＠ pojavama u Primorju; 4. O moru koje
ｰｬ｡･＠ Primorje; o njegovoj razini; o ribolovu; S. O naseljenim mjestima
dui obale Primorja zapadno i ｩｳｴｯｮ＠ od Makarske; 6. Po11ori u Koko-
riat, ｒ｡ｳｴｯｫ＠ jeura, jezero, Desne i rijeka Trebižat; 7. O rijekama
Norinu i Neretvi, te o 11hini Ito je one poplavljuju) 2U-243

VEI.ESTOVANOM GOSI'OOilW OPATU LAZZERU SPALLANZANI]U, PROFESORU PRJ·

RO!lOPISA NA S\'EUCIUSTU U PA\1jl, 0».11 ｋ ｬａｉＮ｝ｾＧＩｋｑｇ＠ DRUSTVA U loNDOl'-11, ll'$11-
nTrA U ｂｯｩＮｏｃｾＱ＠ DRUCIH ｓｉＮａｾ＠ AKAJ>E.\lljA U EVROPI

O OTOCIMA VISU, PALAGRU21, HVARU J BRACU U DALMATIN-

SKOME MORU, TE O OTOKU RABU U KVARNERU {l. O otocima
Visu i Palagndi; 2. O otoku Hvaru; J. O oto/m ｂｲ｡ｺｴ［＠ 4. O otoku
Rabu u Kvamerskom za/je111t) 244-265

DODATAK: O OTOKU PAGU (0 poloiaju Paga, s nekim geografskim

napomenama; O podneblju; O ratarstvu i glavnim proizvodima otoka;
302 303
 Albmo foni<
1'\Jr 1'0 OALMAOjl
/ufam[ •
CGPOELO
OOUR GLOBUS, l•dav-Jtk. djdamost
ZAGREB

Za izdaiNl&.
TOM ISLA V PUSEK

Oprem/l
llRONISLAV FAj ON
l.t>ktura lltmda ka:ald
IVO 2ANIC

Naklada
s 000
TuaJt
('CP DI:tO, ｬＮｵ｢ｩｊ＾ｾ｡＠ 1984.