Izradile: Nikol Leskovar, Monika Papid, Kristina Majstorovid, Tomislava Žilid,

Mislava Banid, Vita Kozid 2.D

MOLIÈRE
 Molière, pravim imenom
Jean-Babtiste Poquelin,
rođen je u građanskoj
obitelji 1622. godine u
Parizu kao sin bogata
trgovca

 pohađao je isusovačku
gimanziju u Parizu gdje su
se redovito školovali
sinovi visokih plemida
 1643. vlastitom odlukom napušta
mogudnost daljnjeg školovanja, upoznaje
se s glumačkom obitelji i družina osniva
Glasovito kazalište
 kazalište propada, a on je osuđen na
dužnički zatvor
 nakon oslobođenja s družinom odlazi na
jug Francuske i 12 godina lutajudi obilazi
provinciju
 umireu Parizu 17. veljače 1673.
godine

 zasobom ostavlja ukupno 33 komedije,

što u stihu što u prozi, a potkraj života i
nekoliko komedija-baleta
 u svojim djelima naglašava važnost uporabe
razuma i skrivanje emocija
 ismijavao je ondašnje društvo, staleške
predrasude, pokvarenost aristokracije te
licemjerje tadašnjeg svedenstva
 u svojim je komedijama prikazivao različite
ljudske mane, pa je stvorio čitavu galeriju
karaktera i tipova iz različitih društvenih
sredina
 kao izvanredni promatrač ljudske naravi, on je i
u Škrcu naveo škrtost kao jedan od
karakterističnih poroka građanskog društva
 mada se njegove komedije obično dijele na
komedije intrige (s elementima farse), komedije
karaktera i društvene komedije, u njegovim se
djelima miješaju još razni tipovi komedija
 npr: Kadiperke, Don Juan, Mizantrop, Tartuffe,
Građanin-plemid, Umišljeni bolesnik
 Škrtac je istodobno i komedija intrige i
društvena komedija i komedija karaktera
O DJELU:

 komedija Škrtac sastoji se od 5 činova

 pisac započinje djelo in medias res tehnikom
pisanja tj. odmah nas uvodi u radnju
 mjesto radnje nije strogo određeno, prostor nije
zatvoren tj. radnja se odvija oko Harpagonove
kude i prostora doma
 radnja se odvija tijekom jednog dana
KRATKI SADRŽAJ
Prvi čin:
 Elise želi dopuštenje da se uda za Valerea

 Valere se uspio uvudi u Harpagonovu službu i

pridobiti njegovo povjerenje
 Cleante otkriva svojoj sestri ljubav prema
Mariane, želi pridobiti oca kako bi se njome
oženio
 Harpagon Cleantea želi oženiti za bogatu
udovicu, a Elise dati Anselmeu, dok on sam
namjerava uzeti za ženu Mariane
Drugi čin:
 Cleante zadužuje La Flechea da mu pronađe
zajmodavca
 La Fleche pronalazi zajmodavca preko posrednika
Simona
 na tajnom sastanku, Cleante saznaje da je taj
nemilosrdni lihvar Harpagon
 dolazi Frosine koja je trebala nagovoriti
Marianeinu majku da pristane dati svoju kder
Harpagonu i priča mu kako Mariane voli stare
muškarce, te je vrlo štedljiva
Tredi čin:
 Harpagon poziva na večeru Mariane i Anselmea

 dodjeljuje slugama poslove za pripremu večere

 Mariane priznaje Frosine da joj je teško udati se

za Harpagona jer u njegovom sinu Cleanteu
prepoznaje svoju ljubav
 Cleante skida prsten s očeve ruke i daruje ga
Mariane
Četvrti čin:
 Elise, Cleante, Mariane i Frosine razmišljaju kako
spriječiti neželjeno vjenčanje
 pretvarajudi se da ne želi Mariane, Harpagon
otkriva Cleanteove osjedaje prema njoj, te se sav
bijesan odriče sina i proklinje ga
 dok se oni svađaju, La Fleche pronalazi škrinjicu,
te ju pokazuje Cleanteu
 ubrzo Harpagon otkriva da nema njegovog blaga
i počinje sumnjati u sve
Peti čin:
 dolazi sudski istražitelj i provodi istragu o krađi

 prema Jacquesovim lažnim priznanjima,

Harpagon okrivljuje Valerea za krađu
 dok Valere govori o Elise kao o svom blagu,
Harpagon ga, misledi da govori o zlatu, optužuje
za škrinjicu
 Valere otkriva da je napuljski plemid, Anselmo
priznaje da su Valere i Mariane njegova djeca, svi
su dio obitelji d’Alburcy
 otkrivšida je došlo do nesporazuma,
Harpagon pristaje prepustiti Mariane
Cleanteu u zamjenu za svoju škrinjicu
 dopušta im da se vjenčaju, kao i Elise i
Valereu, ako Anselmo preuzme sve troškove
i ako mu kupi novo odijelo, na što on rado
pristane
GLAVNI LIKOVI:
HARPAGON
 škrtac, bešdutan, okrutan, sumnjičav,
paranoičan, tvrdoglav, nehuman
 glavnu ulogu u životu igra mu novac

 upitan je njegov moral u cijelosti

 pohlepan je i spreman žrtvovati ljubav za

novac
 ulaže novac u posuđivanje s debelim
kamatama
 spreman ubiti zbog novca
 ljudi mu nisu potrebni, čak mu smetaju jer
postoji mogudnost da otkriju njegovo blago,
a ne vjeruje ni djeci
 ne troši svoje novce ved iskorištava druge

 prema slugama je okrutan, tuče ih i mori

glađu jednako kao i konje
 nitko prema njemu nije iskren zbog njegove
nerazumnosti
 „Zar ne crvenite što takvim poslovima sramotite
svoj stalež, što čast i ugled žrtvujete nezasitnoj
želji za gomilanjem škude na škudu i što ste po
svom kamatnjaku nadmašili i najprepredenije
prijevare što su ih ikada izmislili najslavniji
lihvari?”
 CLEANTE
 pametan, lukav, zaljubljen, požrtvovan

 škrti otac mu je potpuno zagospodario životom

 zarađuje kartanjem, otac mu savjetuje da taj

novac uloži uz pristojne kamate
 poštovao je očevu mod da odlučuje nad njegovim
željama, ali se zbog njegove škrtosti spremao da
ga pokrade
 „…možeš shvatit kako sam ojađen kad vidim da
zbog škrtosti našeg oca ne mogu uživati tu radost
i da ne mogu toj djevojci dati nikakav dokaz svoje
ljubavi.”
 MARIANE I ELISE
 lijepe i zaljubljene djevojke

 moraju slušati roditelje

 nemaju pravo na osobni izbor glede udaje i

vlastite bududnosti, ali se ipak razlikuju u
društvenom položaju i odnosu prema roditelju
 Elise se riječima suprotstavlja nerazumnom ocu
dok je Mariane spremna na žrtvovanje želedi
udajom pomodi siromašnoj i bolesnoj majci
 Elise: „Ah, oče, ne budite tako nečovječni,
zaklinjem vas, i ne tjerajte stvar do krajnjih
granica očinske vlasti. Ne dajte da vas zanese prvi
bijes i polako razmislite što dete učiniti.”
 Mariane: „Ali što biste htjeli da učinim? Kad se i
ne bih osvrtala na sve one obzire na koje me
obavezuje to što sam žena, spriječilo bi me
poštovanje prema mojoj majci. Ona me uvijek
odgajala s najvedom nježnosti, i ja nikako ne bih
mogla podnijeti da joj nanesem bol.”
 VALERE
 traži izgubljenu obitelj i čeka pravi trenutak da
od Harpagona isprosi Elisu, dodvorava se
Harpagonu kako bi ga umilostivio, mudar je i
lukav
 „Znaš li o čemu raspravljamo? Ne znam. Ali vi
ne možete imati krivo jer vi ste sama mudrost.
(…) Ne znam kako se od mene može učiniti
zločinca zato što ljubim vašu kder i na kakvu
kaznu mislite da mogu biti osuđen zato što smo
se zaručili.”
 ANSELME
 donosi razumne odluke i rješenja koja
pomažu svima, sudjeluje u rasplitanju
spletke, razuman
 ‘Nikako nije moja namjera silom se
nametnuti za muža, a od srca koje je ved
poklonjeno nedu ništa tražiti.’
SPOREDNI LIKOVI:
 JACQUES - ima ulogu kuhara i kočijaša,
neshvaden, izražava mržnju, uvijek govori istinu i
često nastrada
 LA FLECHE- odan, marljiv, organiziran, rješava
Cleanteove životne probleme, osvetoljubiv
 FROSINE - svodnica, pohlepna, lažljiva

 SIMON - posrednik

 CLAUDE - Harpagonova sobarica

 BRINDAVOINE i LA MERLUCHE - Harpagonove

sluge
 Molière prenosi osobno viđenje života na
pozornicu sa stajališta komediografa i satiričara
 Škrtac obiluje komičnim situacijama što se
temelje na iznenadnim i neočekivanim obratima
npr. Cleante otkriva da je lihvar od kojeg treba
posuditi novac ustvari njegov otac
 Ili nesporazum npr. Harpagon optužuje Valerea
da je ukrao njegovo blago, a ovaj to priznaje,
smatrajudi blago Elisu
 komika se temelji na hiperboliziranu prikazivanju
nekih obilježja naravi, sve do karakteriziranja:
npr. Harpagon gladuje, gospodarstvo mu se
raspada, djeca namjeravaju pobjedi od njega,
kder se ne želi udati za starca, novac naziva
jedinim prijateljem...
 Molière pokazuje kako škrtost uništava u
Harpagonu svaku ljudskost ili bilo kakav pozitivan
osjedaj prema bližnjima
 npr. nagovara sina da novac od kartanja uloži uz
kamate, smatra kako bi bilo bolje da je Valere
pustio Elisu da se utopi nego da je došao u kudu i
ukrao blago, ne priznaje sina i proklinje ga kad
uviđa da se Cleante nede odredi Mariane
 humorističnost proizlazi i iz govora u čemu je
Molière osobito vješt
 govor likova izraz je njihove osobnosti i
društvenoga kruga kojem pripadaju
 Harpagon se služi pogrdnim, vulgarnim riječima,
psujudi sve u koje sumnja da znaju za njegov
novac
 jednako je grub i podrugljiv prema svojoj djeci
želedi apsolutnu pokornost
 Molière je Harpagonov govor učinio bliskim
svakidašnjem govoru ulice i novčara
 no kada Harpagon jadikuje nad ukradenim
blagom, riječi su pune nježnosti, zanosa i ushita,
„Jadni moj novče, moj dragi prijatelju... Kad su mi
tebe oteli, izgubio sam svoj oslonac, svoju utjehu,
svoju radost.”
 smijeh izazivaju i postupci likova: stari
Harpagon suparnik je sinu u ljubavi prema
Marianei; Valere presuđuje u sporu
Harpagona i Elise oko njezine udaje za
Anselmea; komično je i Harpagonovo
priređivanje večere u čast Anselmea jer
kuharu ne želi dati novac za hranu; Frosine
glumi i laska Harpagonu da izvuče od njega
obećanu plaću
PLAUT- MOLIÈRE -DRŽIĆ
 fabulu preuzima od Plauta (skrivanje, krađa i
pronalaženje blaga, udaja kderi za miraz), ali ju
razrađuje na sva tri plana

 Plautova Aulularija sa Držidevim i Molièreovim

Škrcom dijeli istu tematiku blaga, te njegove
modi da iskvari ljude u želji da blago sačuvaju i
zanemare svoju obitelj
 Plautov Euklion u komediji Aulularija
(Komedija o lončiću) u devetom prizoru
četvrtoga čina jadikuje za ukradenim blagom:
„Izgubljen sam! Mrtav sam! Ubijen sam! Kamo
da trčim? Kamo da ne trčim? Ne znam, ne
vidim ništa, idem na slijepo... kamo idem, gdje
idem, tko sam, više ništa ne znam, izgubio
sam glavu. Molim vas, zaklinjem vas,
pomozite mi, pokažite mi čovjeka koji mi ga je
oteo.” (Riječ je o lončiću u kojem je držao
novac.)
 u istom tematskom krugu ostao je i hrvatski
dramatik Marin Držić, koji u svojoj komediji
Skup ovako opisuje svog glavnog junaka,
škrticu koji je primijetio da mu je nestao
''tezoro'', također ćup sa novcima
 to se zbiva u petom prizoru četvrtog čina,
kada Skup izbezumljen izlazi iz crkvice u
koju je bio sakrio blago i susreće Zlati kuma
 Skup: „Ajme,asašini u crkvi, iz crkve! Uhiti, drži!
Sakrileđijo! Ah, na ti načini moje, moju stvar!”
Zlati kum: „Skupe, ti nijesi u svoj pameti.”
Skup: „Molim te, bez skandala!“
Zlati kum: „Što me moliš? Što deš od mene?“
Skup: „Ajme ruinan sam čovjek! Uhiti,drži!
Smijeju se!“
 premda je Molièreova ovisnost o Plautovu
predlošku u tom prizoru gotovo doslovna, ne
može se poredi ni Držideva pripadnost Plautovu
načinu opisa škrtičina karaktera, premda je naš
pjesnik u toj sceni siromašniji od latinskog uzora i
kasnijeg nastavljača te tematske tradicije –
Molièrea
 Ovdje se Harpagon obrada opdinstvu u kazališnoj
dvorani:
 Harpagon: „U pomod! Lopovi! Lopovi!
Razbojnici! Ubojice! Pomozi mi, milostivi Bože!
Propao sam! Ubili su me! Prerezali su mi grkljan!
Ukrali su mi moj novac! Tko je to mogao biti?
Kamo je otišao? Gdje je? Gdje se sakrio? Što da
radim da ga nađem? Kamo da trčim? Kamo da
ne trčim? (…) Ostao sam bez tebe. Kad su mi
tebe oteli, izgubio sam svoj oslonac, svoju
utjehu, svoju radost. Za mene je sve svršeno, i ja
na ovom svijetu nemam više što tražit.“
RAZLIKE:
 Molière proširuje uobičajeni zaplet s jednog na
dva para mladih čijoj se ljubavi protive roditelji i
sve komplicira namjerom glavnog junaka da se u
60-toj ponovno oženi odabranicom svoga sina
 temeljna je razlika među navedenim škrcima triju
dramatičara iz triju različitih razdoblja svjetske
književnosti – Euklionu, Skupu i Harpagonu – ta
što su prva dvojica svoja blaga pronašli, dok je
Harpagon do svoga blaga došao lihvarstvom
 Ideja - Molière je ovim djelom ismijao škrtost
kroz svoje likove i htio nam je reći da je to
jedna velika ljudska mana i da ne smijemo
biti škrti
IZVORI
 Moliere, Škrtac, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
 Čitanka 2, udžbenik za 2. razred gimnazije,
Školska knjiga, Zagreb, 2012.
 http://hr.wikipedia.org/wiki/%C5%A0krtac_(Moli
%C3%A8re)
 http://hr.wikipedia.org/wiki/Moli%C3%A8re

 http://sh.wikipedia.org/wiki/Aulularia_(Plaut)

 http://blog.dnevnik.hr/karaka/2007/03/1622266
247/moliere-skrtac.html