Pedagogija - Spojeno - Ispitna Pitanja+99pitanja

Ispitna pitanja – nije 100% točno provjerite malo
ODGOJ
6. Odgoj je:
a) Spontan i slučajan proces razvoja čovjeka
b) Sustavan, namjeran i planiran proces cjelovitog djelovanja na razvoj
čovjeka
c) Povremeno djelovanje na usvajanje znanja i vještina
d) Neorganizirani proces interakcije s okolinom
e) Proces usvajanja činjenica, pojmova i generalizacija koje trajno mijenjaju
osobnost
f) Proces kognitivne, psihološke i emocionalne rehabilitacije
g) Sve navedeno
h) Ništa od navedenog
29. Odaberite točno značenje odgoja u užem smislu:
a) Obuhvaća samo emocionalno područje razvoja
b) Obuhvaća estetsko i moralno područje razvoja
c) Obuhvaća moralno područje razvoja osobina ličnosti i karaktera
čovjeka
d) Obuhvaća radno-tehničko područje razvoja
e) Obuhvaća intelektualno i psihotjelesno područje razvoja
f) Sve navedeno
g) Ništa od navedenog
1. Odaberite točno značenje odgoja u širem smislu
a) Obuhvaća ukupnost temeljnih određenja i razvoja čovjeka **
b) Obuhvaća individualni i emocionalni razvoj čovjeka **
c) Obuhvaća razvoj moralnih osobina čovjeka **
d) Obuhvaća samo radno područje razvoja čovjeka
e) Ništa od navedenog
47. Odaberite točne odrednice odgoja kao društvenog djelovanja:
b)proces kontinuirane brige i pomoći vodenja
d)namjeran proces pozitivnog djelovanja na osobnost odgojenika
e)organiziran proces sustavnog pomaganja i savjetovanja
21.Odaberite točne nazive temeljnih vrsta odgoja:
a) Potencijalni
b) Intencionalni
c) Ekstenzionalni
d) Praktični
e) Poludnevni
f) Funkcionalni
g) Spartanski
h)Multidimenzionalni
8. Intencionalni odgoj događa se:

a) U obitelji
b) Na ulici
c) U slobodnom vremenu
d) U crkvi
e) U odgojno obrazovnim ustanovama
f) Među vršnjacima
g) Na sportskim terenima
36. Odaberite temeljna područja odgoja (prema bitnim određenjima čovjeka):
a) Intelektualno područje
b) Vizualno područje
c) Emocionalno područje
d) Grafomotoričko područje
e) Psihotjelesno područje
f) Kvalifikacijsko područje
g) Moralno područje
h) Estetsko područje
i) Radno područje
j) Sve navedeno
17. Odaberite točne odgojne metode:
a) Metoda poučavanja
b) Metoda blokiranja
c) Metoda klasificiranja
d) Metoda navikavanja
e) Metoda uvjeravanja
f) Metoda planiranja
g) Metoda sprečavanja
h) Sve navedeno
i) Ništa od navedenog
54. Etički razgovor kao odgojna metoda spada u :
d)metodu poučavanja
30. Stvaranje ideala kao odgojna metoda spada pod:
a) Sve navedeno
b) Metodu uvjeravanja
c) Ništa od navedenog
d) Metodu sprečavanja
e) Metodu navikavanja
f) Metodu poučavanja
28. Razvijanje higijenskih, kulturnih, radnih i drugih navika kroz red, disciplinu,
organiziranost, poštivanje pravila i kulturno slobodno vrijeme ostvaruje se:
a) Metodom sprečavanja
b) Metodom poučavanja
c) Metodom uvjeravanja
d) Metodom navikavanja
e) Sve navedeno
f) Ništa od navedenog
4. Metoda kojom se teži upoznavanju učenika s činjenicama, pojmovima,

sudovima, kategorijama,pravilima, načelima, zakonitostima naziva se:
a) Sve navedeno
b) Metoda uvjeravanja
c) Metoda poučavanja
d) Metoda sprečavanja
f) Metoda navikavanja
9. Sredstvo odgojnog djelovanja koje preporučamo djeci i roditeljima ...........
Savjet
18. Odgojna sredstva koja izazivaju osjećaj neugode jer sadržavaju zabrane nazivaju
se:
a) Ništa od navedenog
b) Sve navedeno
c) Sredstva izbjegavanja
d) Sredstva poticaja
e) Sredstva poučavanja
f) Sredstva sprečavanja
19. Odgojna sredstva su:
a) Sredstva usmjeravanja
b) Sredstva reafirmacije
c) Sredstva poticanja
d) Sredstva gašenja
e) Sredstva eliminacije
f) Sredstva sprečavanja
g) Sve navedeno
46. Pod sredstva usmjeravanja ubrajamo:

a) Savjet
b) Zbrinjavanje
c) Primjer
d) Stvaranje ideala
e) Dnevni red
f) Navikavanje
g) Igra
h) Rad
i) Kulturna razonoda
42. Odaberite točna sredstva sprečavanja u odgojnom radu:
a) Pritvaranje
b) Izbjegavanje
c) Sve navedeno
d) Tjelesna kazna
e) Zahtjev
f) Skretanje
g) Novčana kazna
h) Prisila
i) Nadzor
j) Upozorenje
k) Ništa od navedenog
l) Kazna
26. Sredstva poticanja u odgojnom djelovanju su:
a) Ništa od navedenog
b) Sve navedeno
c) Štovanje
d) Natjecanje
e) Zagrljaj i tapšanje
f) Priznanje
g) Nagrada
h) Obećanje
i) Druženje
j) Indoktrinacija
k) Pohvala
l) Hvalospjevi
33. Obilježja nagrađivanja kao odgojnog sredstva su:
a) Nagrađivanje je osjetljivo, jer snažno motivira na akciju
b) Treba ga primjenjivati više sa starijom populacijom učenika
c) Uvijek treba obećati nagradu unprijed
d) Sve navedeno
e) Obećanu nagradu se ne mora uvijek ispuniti
f) Donosi isključivo materijalnu vrijednost
h) Treba se koristiti često, kontinuirano i nagrađivati samo odgajatelju
najdraže učenike
i) Treba izbjegavati velike nagrade
j) Ne smije postati sama sebi svrhom
k) Najslabije odgojno sredstvo
35. Sredstvo odgojnog djelovanja, kojim djeci i mladima promičemo i
predočavamo pozitivne primjere karakterno i moralno snažnih osoba naziva
se:
a) Dnevni red
b) Uvjeravanje
c) Savjet
d) Stvaranje ideala
e) Radni odgoj
41. Odaberite točne odgojno-socijalizacijske čimbenike:
a) Računalo
b) Vojska
c) Slobodno vrijeme
d) Škola
e) Obitelj
f) Društvene ustanove prosocijalnog karaktera
g) Susjedi
h) Vršnjaci
i) Poznanici
43..Izdvojite točne nazive teorija o granicama i moći odgoja:
a) Teorija konvergencije
b) Multifaktorska teorija
c) Teorija empirizma ili pedagoškog optimizma
d) Teorija nativizma ili pedagoškog pesimizma
e) Teorija produktivne asimilacije
f) Teorija divergencije
g) Teorija konfontacije
h) Sve navedeno
15. Odaberite odgojno-socijalizacijske probleme suvremene škole:
a) Negativna selekcija nastavnog kadra
b) Apsentizam
c) Neusklađenost količine i opsega nastavnog sadržaja s društvenim
potrebama
d) Nasilje među učenicima
f) Problemi s grijanjem ustanove
g) Društveni položaj i ugled učitelja
h) Sve navedeno
i) Ustrojstvo školskog sustava
j) Roditelji koji dovoze djecu u školu
45.Odaberite točna načela odgojnog djelovanja:
a) Svrhovitost
b) Nagativna orjentacija
c) Primjerenost
d) Prisila
e) Mnogostranost
f) Jedinstvenost
g) Sve navedeno
40. Odaberite opća načela odgojnog rada:
a) Načelo pedagogiziranosti
b) Načelo sustavnosti
c) Načelo mnogostranosti
d) Načelo individualizacije
e) Nečelo segregacije
f) Načelo pristranosti
g) Načelo primjerenosti
h) Načelo manipulacije
i) Načelo neodlučnosti
PEDAGOGIJA
13. Što je pedagogija?

a) Teorija nastavnog procesa
b) Znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem psihićkog razvoja
čovjeka
c) Nauka o odgojnom djelovanju **?
d) Znanstvena disciplina koja proučava društvene odnose
e) Znanost o dječjim pravima
f) Znanost o odgoju **
g) Znanost o kažnjavanju
24. Temeljne zadaće pedagogijske znanosti su:
Istraživanje teorije i prakse odgoja i obrazovanja
a)
b)
Postavljanje zakonitosti odgojnog procesa
Osposobljavanje pedagoških stručnjaka
c)
Unaprijeđivanje studija pedagogijske znanosti na temelju rezultata
d)
istraživanja
e) Istraživanje i razvijanje pedagogijske teorije i prakse
f) Razvijanje pedagogijske metodologije
g) Interdisciplinarno povezivanje i reguliranje odnosa s drugim disciplinama
h) Sve navedeno **
44.Pedagogija kao znanstvena disciplina nadređena je:
a) Školskoj pedagogiji
b) Filozofiji
c) Didaktici
d) Antropologiji
e) Psihologiji
f) Metodici
g) Sociologiji
h) Andragogiji
i) Gerontogogiji
j) Sve navedeno
k) Ništa od navedenog
12. Odaberite poznate pedagoge:
a) Winston Churchill
b) Maria Montessori **
c) Alexander S. Neill **
d) J.F.Herbart **
e) J.A.Komensky **
f) A. Diesterweg **
g) Nitko od navedenih
h) Svi navedeni
51. Pedagog i filozof koji je ukazao na prirodnu dobrotu čovjeka u djelima“emil“ i

„o odgoju“ je a) Rausseau
19. Izdvojite točne pedagogijske discipline:

a) Vojna pedagogija **
b) Specijalna pedagogija **
c) Medijska pedagogija
d) Andragogija **
e) Obiteljska pedagogija **
f) Didaktika **
g) Metodologija pedagogijskih istraživanja **
h) Sve navedeno
5. Socijalna pedagogija bavi se populacijom:
a) Djece i mladih s poteškoćama u razvoju
b) Djece i mladih s poteškoćama u ponašanju
c) Nadarenom i darovitom djecom
d) Osobama treće životne dobi
e) Djecom samcima
f) Ljevorukom djecom
23.Specijalna pedagogija bavi se populacijom:
a) Djece i mladih s poteškoćama u razvoju

b) Djece i mladih s poteškoćama u ponašanju
c) Nadarenom i darovitom djecom
d) Osobama treće životne dobi
e) Djecom samcima
f) Ljevorukom djecom
12. Navedite temeljne sastavnice sustava pedagogijske znanosti:
a) Razina diferencijalnog ili pedagoških različitosti
b) Razina općeg ili pedagoških zakona
c) Razina pojedinačnog ili pedagoških postupaka
d) Razina posebnog ili pedagoških načela
e) Sve navedeno
f) Razina minimuma ili pedagoške baze
h) Razina uniformnog ili pedagoških jednadžbi
52. Praktični naputci i preporuke za neposredni pedagoški rad prema sadržaju i
opsegu pripadaju razini:a)pojedinačnog i razini pedagoških postupaka
SOCIJALIZACIJA
34.Socijalizacija je:
a) Pokoravanje čovjeka
b) Pripitomljavanje čovjeka
c) Treniranje čovjeka
d) Oslobađanje čovjeka
e) Podruštvljenje čovjeka
f) Sankcioniranje čovjeka
20.Što je socijalizacija i kada počinje?
a) Socijalizacija je omasovljenje čovjeka i počinje u školi

b) Ništa od navedenog
c) Socijalizacija je razvoj intelektualnih sposobnosti i počinje u predškolskoj
ustanovi
d) Sve navedeno
e) Socijalizacija je podruštvljenje čovjeka i počinje još za vrijeme
trudnoće majke
f) Socijalizacija je namjeran i sustavan proces učenja koji počinje u obitelji
g) Socijalizacija je izdvajanje iz društvene zajednice i počinje umirovljenjem
2.Temeljne faze i etape socijalizacije nazivaju se:
a) Elementarna, pripremna i generalna

b) Primarna, sekundarna i tercijarna **
c) Bazična, dodatna i finalna
d) Antička, klasična i suvremena
e) Glavna, sporedna i posebna
53. Usporedbom procesa socijalizacije,personalizacije,odgoja i inkulturacije

zaključuje se da je najviši, nadređeni i najopsežniji proces b) inkulturacija
NASTAVA I NASTAVNIK
30.Proces organiziranog, planiranog i programiranog usvajanja znanja i razvijanja

vještina te sposobnosti pod vođenjem nastavnika naziva se:
a) Odgoj
b) Obrazovanje
c) Nastava **
d) Socijalizacija
e) Inkulturacija
f) Sve navedeno
25.Dopunska nastava organizira se za:
a) Učenike koji imaju poteškoće s usvajanjem nastavnog sadržaja

b) Sve navedeno
c) Učenike koji ubrzano usvajaju nastavni sadržaj i trebaju poticaj
d) Učenike koji imaju poteškoća u ponašanju
f) Učenike koji žele provesti dodatno vrijeme u školi
37.Odaberite moralne, profesionalne i ljudske osobine (karakteristike ili
kompetencije) nastavnika:
a) Moralna, cjelovita i stabilna osobnost snažne volje i karaktera

b) Obrazovan i kulturan čovjek široke opće kulture
c) Neiskrenost i neprincipijelnost u radu
d) Kvalitetno predmetno-stručno obrazovana osoba
e) Pozitivan odnos prema radu
f) Nesavjesnost i izbjegavanje odgovornosti u radu
g) Razvijena pedagoška kultura i smisao za odgojni rad
h) Snažan ugled i autoritet
i) Ljubav prema djeci
j) Komunikativnost i samokritičnost
k) Duhovitost i smisao za humor
l) Stalno usavršavanje u struci
m) Sve navedeno
n) Ništa od navedenog
ADOLESCENCIJA(razvojni zadatak)
27.Razdoblje adolescencije pred osobu predstavlja 3 važna razvojna zadatka
„socijalnog sata“
a) Odgovorno roditeljstvo i zasnivanje vlastite obitelji

b) Seksualna inicijacija
c) Kupnja automobila kao znak zrelosti
d) Završetak školovanja i zapošljavanje
e) Izlasci, rizično ponašanje i druženje s prijateljima
f) Ekonomska i emocionalna separacija od roditelja
g) Apstenizam iz škole
UČENJE I TEORIJE UČENJE
38.Proces usvajanja znanja, činjenica, generalizacija koje trajno mijenjaju

osobnost i ponašanje osobe naziva se:
a) Ponavljanje
b) Vježbanje
c) Fleksibilnost
d) Učenje
e) Planiranje
f) Programiranje
7.Teorija učenja koja sazrijevanje čovjeka pripisuje procesima preuzimanja
društvenih uloga i građenja osobnih uloga s ciljem razvoja identiteta naziva se:
a) Teorija simboličkog interakcionizma
b) Teorija modeliranja
c) Građevinska teorija
d) Socijalno-kognitivna teorija
e) Instrumentalno uvjetovanje
f) Teorija ekološkog sustava
g) Teorija velikog praska
50.Kažnjavanje i nagrađivanje u odgoju kao pedagoškom postupku proizlazi iz teorije

učenja: e)teorije uvjetovanja
ODGOJNO-SOCIJAL. SADRŽAJ PREDŠKOLSKOG RAZDOBLJA
39.Glavni odgojno-socijalizacijski sadržaj predškolskog razdoblja je:
a) Učenje
b) Igra
c) Rad
d) Zabava
e) Trčanje
f) Spavanje
SLOBODNO VRIJEME
49.Temeljne funkcije slobodnog vremena su:
a)odmor, b)kulturna razonoda,c)razvitak osobnosti
PITANJE 6. Johan Friedrich Herbart poznat je kao pedagog koji je prvi postavio i
utemeljio: sve je točno?
PITANJE 8. Teorija učenja koja tvrdi da svaki sustav ima strukturu u kojoj pojedini
segmenti imaju specifičnu ulogu ili funkciju, pri čemu socijalizacija predstavlja
proces preuzimanja sve većeg i difereciranijeg broja uloga, naziva se:
strukturalno-funkcionalistička teorija ??
PITANJE 9. kojem području pripadaju sljedeći sadržaji: higijena, prirodni oblici

kretanaj, igra, vježbe oblikovanja, sportske igre, ples i rekreativne aktivnosti? Sve
navedeno??
teorija učenja koja sazrijevanje čovjeka pripisuje procesima preuzimanja

društvenih uloga i građenja osobnih uloga s ciljem razvoja identiteta, naziva se:
socijalno kognitivna teorija??
Odaberite točan naziv sredstva kojim se mladima stvara model ili lik kojem
se teži kao moralnom, kulturnom, emocionalnom ili ljudskom savršenstvu:
Primjer
U teoriji epigenetskog razvoja psihologa j. piageta, razvoj čovjeka teče

nepovratnim stupnjevima kroz međuodnos koja 2 procesa?
Skripta sa onih 99 pitanja za ispit

Eo
Pitanja za ispit iz kolegija «Opća pedagogija»

1. Što je pedagogija i navedite predmet njezina proučavanja?
Pedagogija je znanstvena disciplina koja se bavi principima odgoja i obrazovanja, a predmet
njezina proučavanja je odgoj ili oblikovanje čovjeka kao ljudskog bića.
2. Definirajte odgoj i navedite njegovu svrhu na praktičnom primjeru!

Odgoj je proces formiranja čovjeka izgrađivanja i oblikovanja, sa svim njegovim tjelesnim,
intelektualnim, moralnim, estetskim i rasnim osobinama. To je namjeran i svrsishodan proces
u kojem dolazi do izražaja jedinstvo odgojnog cilja i zadataka, načela i metoda, što teži ka
izgrađivanju potpune ljudske osobnosti.
Konkretno, na primjeru djeteta, odnosi se na jedinstvenost poticanja djetetova razvoja i

napretka u tjelesnom smislu, poticanja njegova razvoja intetekta, odnosno kognitivnih
sposobnosti, učenje radnih navika od malena, izlaganje djeteta i učenje o lijepom, te
konačno, učenje o moralnosti.
3. Navedite temeljne vrste odgoja, i opišite njihova obilježja?

A) Intencionalni odgoj – namjerni, organizirani, strukturirani; organizira, osmišljena i cilju
usmjerena djelatnost;
B) Funkcionalni odgoj – uključuje sve one činitelje koji bez namjere vrše utjecaj na razvoj i
oblikovanje čovjeka;
C) Ekstenzionalni odgoj - proširuje ili proteže odgojnu namjeru prostorno i vremenski na
situacije u kojima odgajatelj sam nije fizički nazočan, npr. dijete koje odlazi na školovanje
u drugi grad.
4. Koja su obilježja ili značajke odgoja u širem, a koja u užem smislu (objasnite)?
Odgoj u širem smislu: obuhvaća sveukupnost pedagoškog djelovanja na sve djelokruge
čovjekova bića; odnosi se na čovjeka u cjelini, na izgradnju cjelovite ljudske osobnosti;
Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni, radni, moralni, estetski;
Odgoj u užem smislu: usmjeren je na izgradnju i oblikovanje osobnosti i karaktera, na

ostvarivanje onih osobnosti čovjeka zbog kojih ga poštujemo; težište je stavljeno na
emocionalni i voljni djelokrug čovjekova bića, a rezultati se očituju u čestitim ljudskim
uvjerenjima i stavovima, pozitivnom odnosu prema ljudima, ljudskim vrijednostima, pravdi,
pravednosti itd.
5. Koja je razlika između odgoja i obrazovanja?

Odgoj i obrazovanje su oboje pedagoške djelatnosti. Obrazovanje je proces usvajanja znanja,
a kao takav je podređen pojam odgoju u širem smislu. Obrazovanje je racionalna osnova
odgoja, a odgoj vrijednosna komponenta obrazovanja. Odgoj je djelatnost odgojitelja i
odgojenika, a li i produkt toga. Obrazovanje je oedagoški proces, ali i karakteristika
odgojenika.
6. Navedite barem 6 odgojno-socijalizacijskih problema suvremene škole?
Tabletomanija, ovisnost o internetu, poremećaji hranjenja, školski apsentizam, bullying,
alkoholizam, rizična seksualna ponašanja...
7. Usporedite odgoj, socijalizaciju i inkulturaciju (opišite praktičan primjer)?

Odgoj je proces formiranja čovjeka izgrađivanja i oblikovanja, sa svim njegovim tjelesnim,
intelektualnim, moralnim, estetskim i rasnim osobinama. To je namjeran i svrsishodan
proces.
S druge strane, socijalizacija je podruštvljenje, svjesno uvođenje pojedinca u društveni život,

prihvaćanje normi zajedničkog života, ali i u smislu utjecaja svih namjernih i nenamjernih,
pozitivnih i negativnih društvenih utjecaja.
Inkulturacija je proces ulaženja u kulturu, prihvaćanja nekih kulturnih postignuća.
I socijalizacija i inkulturacija prelaze granice odgoja, sli socijalizacija je i jedna od

zadaća odgoja.
Kultura je nadređeni pojam svemu.
Odgoj je mehanizam socijalizacije.
Na primjeru djeteta, ono započinje svoju socijalizaciju još u prenatalnom razdoblju, s
socijalizacija započinje i razvija se sa svakim socijalnim kontaktim, neplanski i
nenamjerno. Inkultiracija započinje stapanjem tog istog djeteta, pojedica, osobe, u
sredini u kojoj odrasta, kulturi, svjesnim ili nesvjesnim uranjanjem u neke značajke i
temeljne odrednice kulture u kojoj se nalazi. S druge strane, odgoj je onaj svjesni,
namejrni dio, kojim okolina, odnosno obitelj, škola, vrtić, sportske grupe, umjetnička
društva i sl., namjerno i ciljano vrše oblikovanje tog pojedinca u nekom željenom
smjeru.
8. Izdvojite temeljna područja odgoja i njihove značajke!

tjelesni: svrha mu je pravilan tjelesni rast i razvitak, unapređivanje zdravlja i podizanje opće
tjelesne sposobnosti; pretpostavka je za ostala odgojna područja
intelektualni: njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti; oblikovanje

čovjeka kao razumnog ljudskog bića
emocionalni: njegovanje i poticanje afektivnog odnosa i reaktivnosti prema sadržajima

odgoja
moralni: odnos između etike i morala; temeljna vrijednost ovog područja je dobrota
estetski: uočavanje, doživljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog pretpostavlja odgovarajuće

sposobnosti koje su pedagoški zadane.
radni: sve što je čovjek ostvario u povijesti, ostvario je u procesu rada→ vrednuje vlastite
sposobnosti pojedinca
9. Iz koje znanosti je oblikovana i razvijena pedagogija, te navedite barem 3 pedagogiji srodne
znanosti?
Pedagogija je razvijena iz filozofije (iako filozofija nije znanost), odvojila se kao samostalna
znanost od nje prije ~250 godina. Pedagogiji srodne znanosti su psihologija, sociologija,
povijest, biologija, medicina...
10. Što je socijalizacija, i kada počinje?

Socijalizacija je proces podruštvljenja, a započinje u prenatalnom razdoblju.
To je proces putem kojeg provodimo samospoznaju pojedinca do njegove pune socijalne

odgovornosti. Općenito, to smatramo sustavnim procesom socijalne prilagodbe osobe na
uobičajene društvene norme ponašanja, djelovanja i prihvaćanja obveza i odgovornosti koje
pojedinca vodi do punoljetnosti i društvene ravnopravnosti. Socijalizacija je jedna od
temeljnih funkcija sustava odgoja i obrazovanja koja je usmjerena na oblikovanje učenikove
pozitivne osobnosti.
11. Navedite barem 5 odgojnih čimbenika ili nositelja odgojnih aktivnosti?

Obitelj, vršnjaci, religija, odgojno – obrazovne ustanove, mediji, slobodno vrijeme, radno
okruženje, politika, politički pokreti, psihofizičko zdravlje...
12. Opišite barem 4 pedagoška načela ili principa!

Didaktička načela
Opća načela odgojnog rada
Načela domskog odgoja
Načela obiteljske pedagogije
Načela pedagogije djece s poteškoćama u razvoju
13. Zašto je čovjeku potreban odgoj?

Od samog rođenja, djetetu je potrebna pomoć roditelja ili odraslih kako bi preživjelo.
Razvijanje njegovih intelektualnih, tjelesnih, moralnih, estetskih i radnih sposobnosti te
racionalne, emotivne i voljne sfere života rezultati su organiziranih odgojnih nastojanja. Odgoj
je omogučio prenošenje znanja među generacijama, razvijanje ljudskog društva i kulture te je
osnovni uvjet održavanja i razvitka ljudske zajednice.
14. Koji je glavni odgojno-socijalizacijski sadržaj predškolskog, a koji školskog razdoblja?

PREDŠKOLSKI ODGOJ-osnove zdrave tjelesne konstitucije, temelji intelektualnog,
emocionalnog, sposobnosti uočavanja, doživljavanja lijepog, prve radne navike, navike
društvenog ponašanja – ostvaruje se u OBITELJI i PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA (dječji
domovi, jaslice, vrtići)
ŠKOLSKI ODGOJ- ima za cilj odgoj i osnovno obrazovanje te usmjereno obrazovanje.

Predstavlja pripremu za radni život, usvajanje znanja, umijeća i navika, razvijanje tjelesnih i
intelektualnih sposobnosti
15. Navedite barem 5 odgojnih vrednota!

Isticanje pozitivnih primjera ljudskih vrjednota i nastojanje primijeniti ih u životu. Učiti kako
izbjegavati sukobe i nasilje, učiti praštati, uvažavati i voljeti sebe i druge. Odgajati i obrazovati
u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece,
poštivanje različitosti, tolerancija, aktivno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva.
Osigurati učenicima stjecanje temeljnih i stručnih kompetencija, osposobiti ih za rad i život u
promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu. Poticanje kulturnih odnosa i uvažavanje,
tolerancije, etičke vrijednosti, nenasilja, samopoštovanja. Osposobiti učenike za cjeloživotno
učenje.
16. Opišite odgojne zadaće roditeljskog ili obiteljskog odgoja?

Tjelesni odgoj – Intelektualni zadatak – Moralni zadatak – Estetski zadatak – Radni zadatak –
17. Opišite barem dvije teorije o granicama i moći odgoja?

NATIVISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog pesimizma određeni smo samo genima, odgoj
nema utjecaja (Freud, Piaget)
EMPIRISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog optimizma formiranje ličnosti određuje odgoj,

obrazovanje, životno iskustvo, zanemarivanje genetičkih predispozicija (tabula rasa)
TEORIJA KONVERGENCIJE – jednak značaj prvoj i drugoj teoriji, teorija pomirbe utjecaja
okoline i nasljeđa
18. Opišite barem 2 slike ili analogije o odgoju?

Neke od dominantnih slika o odgoju:
•odgajanje kao izvlačenje (Platonova špilja)
•odgajanje kao vođenje
•odgajanje kao upravljanje i stega
•odgajanje kao “pustiti rasti” (franc. laissez faire-može se shvatiti i pozitivno i negativno)
•odgajanje kao prilagođavanje ili socijalizacija
•odgajanje kao pomoć u životu
19. Koja je razlika između pojmova pedagoški i pedagogijski (primjer)?

Pojam „pedagogijski“ označava znanstveni pristup, a pojam „pedagoški“ praktično
djelovanje.
Konkretno, „pedagogijski“ bi se odnosilo na neku tehniku ili metodu do koje se doško

znanstvenim radom, dok bi „pedagoški“ se odnosilo na praktičnu primjenu te metode u
praksi, s ciljem poboljšanja ili rješavanja problema u procesu odgoja ili obrazovanja.
20. Opišite 3 temeljna zadatka odgoja?

MATERIJALNI ZADATAK-odnosi se na sustav znanja
FUNKCIONALNI ZADATAK-odnosi se na razvitak psihofizičkih sposobnosti
ODGOJNI ZADATAK-izgrađivanje pozitivnih ljudskih svojstava
21. Navedite 5 specifičnih područja pedagoškog ili odgojnog djelovanja?

Intelektualno, Etičko, Emocionalno, Estetsko, Radno tehničko, Tjelesno zdravstveno
22. Opišite moralni razvoj čovjeka prema Kohlbergu?

Prema L. Kohlbergu, postoje tri temeljna razvojna stadija:
PRETKONVENCIONALNI:
1. faza: usmjerenost na kaznu i poslušnost ( posljedica određuje što je dobro a što loše..)
2. faza: naivni instrumentalni hedonizam ( zadovoljavanje vlastitih potreba određuje dobro..)
KONVENCIONALNI:
3. faza: orijentacija „dobar dječak/djevojčica“ ( dobro je ono što se sviđa drugima..)
4. faza: moralnost u skladu s autoritetom ( ispravno je ono što je u skladu s redom i zakonom,
dobro je vršiti svoju dužnost..)
POSTKONVENCIONALNI:
5. faza: moralnost dogovora i demokratski određenih zakona ( ispravnost određuju vrijednosti
društva i individualna prava..)
6. faza: moralnost individualnih načela savjesti ( dobro je pitanje osobne filozofije u skladu s
univerzalnim načelima..)
23. Opišite razvoj identiteta čovjeka prema Eriksonu?

Prema Eriksonu, psihosocijalni razvoj uključuje 8 stadija, i svaki od stadija sadrži određene
razvojne zadatke, odnosno krize te naglašava uloge različitih bitnih osoba. Svaki stadij je i
mogućnost i prilika, jer omogućava i razvoj i neuspjeh. Način rješavanja svake od kriza
određuje kasniji razvoj ličnosti. Krize su vezane ili za fizičku maturaciju ili za različite socijalne
zahtjeve. Stadiji razvoja su:
Povjerenje/nepovjerenje
Autonomija/sumnja i sram
Inicijativa/krivnja
Identitet/konfuzija uloga
Intimnost/izolacija
Stvaralaštvo/stagnacija
Ego integritet/očajavanje
24. Koja je razlika između socijalne i specijalne pedagogije?

Socijalna pedagogija odnosi se na pedagogiju, odnosno odgoj i obrazovanje osoba s
otklonima u ponašanju, ali bez fizičkih ili psihičkih poremećaja u razvoju.
Specijalna pedagogija proučava tzv. specijalni odgoj, tj. odgoj onih koji imaju određene
teškoće u fizičkom ili psihičkom razvoju te proučava uvjete, mogućnosti i zakonitosti u tom
području.
25. Navedite barem 4 značajna pedagoga?

Jan Amos Komensky, John Locke, Jean Jacques Rousseau, J. H. Pestalozzi, J. F. Herbart
26. Što je učenje?

Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog znanja i iskustva.
Obuhvaća usvajanje navika, informacija, znanja, vještina i sposobnosti. To je proces
uskladištavanja podataka (pamćenja).
27. Što je znanje, i navedite vrste znanja?

Znanje je finalni produkt učenja, a sastoji se od činjenica koje dovode do generalizacije – to je
otvoren skup povezanih pojmova, predodžbi i informacija. Znanje jest sustav činjenica i
generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti
Vrste znanja su:
• znanje dosjećanjem
• znanje prepoznavanjem
• znanje reprodukcije
• operativno znanje (primjena)
• kreativno znanje (najviša razina)
28. Što je nastava i koji su temeljni zadatci nastave?
Nastava je metodički planiran i sustavan proces usvajanja pedagoški prilagođenih znanja u
određenom vremenu. Obuhvaća
ciljano planiranje, izvođenje i provjeru procesa poučavanja i učenja.
Temeljni zadatci nastave su:
• materijalni zadatak(stjecanje znanja)

• funkcionalni zadatak (razvijanje sposobnosti)
• odgojni zadatak (usvajanje stavova, vrijednosti, moralnih vrednota)
29. Koja je razlika između dopunske i dodatne nastave?

Dopunska nastava je nastava organizirana za djecu koja nisu u potpunosti ovladala
sadržajem, odnosno gradivom, dok je dodatna nastava za napredniju djecu, koja služi za
dodatno unaprijeđenje njihovih stečenih kompetencija, znanja, sposobnosti, vještina.
30. Navedite faze ili vrste socijalizacije?

primarna socijalizacija – razdoblje diferencijacije i oblikovanja osnovnih psihičkih funkcija,
elementarnih i složenih obrazaca ponašanja i oblika interakcija s okolinom u kojem se isti
stječu i internaliziraju u strukturu ličnosti kao svojina
sekundarna socijalizacija – razdoblje razvojnih promjena u ponašanju, strukturi i dinamici

ličnosti koje nastaju uslijed preuzimanja i obnašanja određenih društvenih uloga (adaptacije i
stabilizacije obrazaca socijalnog ponašanja, izgradnje specifičnih sklopova kompetencijskih i
dinamičkih osobina ličnosti koje omogućavaju postupno uključivanje pojedinca u svijet
stratificiranih društvenih odnosa)
tercijarna socijalizacija – razdoblje ravnopravnog sudjelovanja i kreiranja u svijetu društvenih

odnosa te adaptacije na promjene koje nastaju i vladaju u svijetu i života i rada (posao,
slobodno vrijeme, mediji, odnosi s drugima ...)
31. Navedite barem 5 agensa socijalizacije?

Agensi ili posrednici socijalizacije su entiteti (osobe i ustanove) putem kojih se prenose
sadržaji socijalizacije. U njih ubrajamo obitelj, formalne i informalne društvene grupe (npr.
suučenici, vršnjaci) i ustanove te sredstva masovne komunikacije.
AGENSI: obitelj, vrtić, škola, vršnjaci, religija, društvene organizacije...
32. Navedite barem 2 psihologijske teorije socijalizacije?

bihevioristička: socijalizacija kao proces učenja, tj. proces nastajanja sveza između podražaja i
reakcije
psihoanalitička: socijalizacija kao rezultat (super ego) konflikta između čovjekove nagonske
prirode (id) i kulture kao regulatora ponašanja
kognitivno-razvojna: čovjek aktivno usvaja sadržaje okoline u izravnom odnosu s njom, pri
čemu se kao determinacijski faktori definiraju zakonitosti slijeda razvoja
ekologijska: uzajamnost djelovanja čovjeka na okolinu, i obratno, omogućuje čovjeku da širi

životna područja te da tako istovremeno, prilagođavajući se okolini, unaprijeđuje vlastiti rast i
razvoj
33. Navedite barem 2 sociologijske teorije socijalizacije?

strukturalno-funkcionalistička: svaki sustav ima strukturu u kojoj pojedini segment ima svoju
funkciju ili ulogu; socijalizacija predstavlja proces preuzimanja sve većeg i diferenciranijeg
broja uloga
interakcionizam: koje se temelji na tezi da je svako ponašanje interpretativno (na temelju

iskustva) te da se temelji na interakciji između čovjeka i društvenih uvjeta, pri čemu ovi
potonji na nj djeluju ali ih ne determiniraju
34. Opišite barem 2 vrste učenja?

1. Učenje uvjetovanjem
- klasičnim uvjetovanjem ili stvaranjem asocijativnih sveza između podražaja (s) i reakcije (r);
učenje je posljedica ili uvjetovana reakcija na ponovljen podražaj
- instrumentalnim uvjetovanjem po kojem je učenje samo instrument zadovoljavanja potreba;
potkrjepljeno ponašanje učvršćuje se po “zakonu efekta”, ali se efekt naučenog ne odnosi
samo na određeni podražaj već se transferira na sve slične situacije
- opservacijskim ili vikarijskim uvjetovanjem po kojem se uči promatrajući tuđe ponašanje (u.
imitacijom, identifikacijom, u. uloga)
2. Modeliranje
- identifikacijom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom kako bi se preuzelo njegov status i

ulogu, i/ili poradi vezanosti uz osobu-model
- imitacijom ili učenje na temelju promatranja i oponašanja ponašanja drugih osoba (modela)
- učenjem uloga ili preuzimanjem cjelovitih i organiziranih sustava ponašanja (uloga) drugih –
ali ne samo njih, veći i onih, komplementarnih uloga koje (na)učenu ulogu čine cjelovitom
- Čimbenici učenja po modelu: jasnost uloge i njenog statusa, društvena suglasnost o ulozi i
njenom položaju, pervazivnost ili učestalost javljanja uloga u odnosima
35. Izdvojite i opišite 3 područja socijalizacije!

Primarna,sekundarna i tercijarna socijalizacija.
Primarna socijalizacija: cilj je stjecanje osnovnih vještina, komunikacije i jezika, učenje

društvenih uloga; mehanizam (institucija) je obitelj; skupljanje znanja i vještina s kojima
počinjemo postajati članom određenog društva, kroz igru, imitaciju, promatranje, interakciju
(roditelji); formiranje primarnog identiteta, u odnosu na spol, etnicitet, religiju; ti identiteti su
temeljni i relativno stabilni.
Sekundarna socijalizacija: cilj je usvajanje normi koje određuju društvene i radne uloge (radne
navike, odgovornost, socijalna kontrola); mehanizam – je škola i obrazovanje; iskustva i znanja
kojima postajemo i bivamo članovi društva ili kulturne grupe, razumijevanje i osmišljavanje
kulturnih normi.
Tercijarna socijalizacija: cilj je prilagođavanje novoj situaciji koje donosi zrela dob; mehanizam
je svijet rada, obitelj; odrasli ulaze u uloge za koje ih primarna i sekundarna socijalizacija nije
mogla potpuno pripremiti(zaposlenik, suprug ili supruga, roditelj).
36. Opišite prednosti i nedostatke nagrađivanja i kažnjavanja u odgoju?

Pozitivnosti nagrađivanja: poticanje učenika na rad, potrkepljivanje njihova truda, rada,
uspjeha, znanja; automatski se povećava vjerojatnost ponovnog javljanja;
Negativnosti nagrađivanja: nagrada postaje sama sebi svrha, odnosno svrha ulaganja truda;
ekstrinzična motivacija;
Pozivitnosti kažnjavanja: smanjenje nepoželjnih ponašanja; učinkovitost u ostvarivanju cilja;
Negativnosti kažnjavanja: dugoročna neučinkovitost; dovodi do razvoja straha, negativno

utjeće na ličnost djeteta i razvoj samopoštovanja i slike o sebi, ukoliko ju se često i nepravilno
koristi; uslijed učestalog korištenja može doći do navikavanja i tad također gubi na
učinkovitosti.
37. Što je pamćenje, i zašto zaboravljamo?

Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija. Zaboravljamo zbog
ekonomičnosti.
Tri procesa pamćenja:
Kodiranje – informacije koje želimo zadržati u pamćenju se kodiraju u kratkoročnom

pamćenju. Te informacije se moraju promijeniti tako da budu smislene i da imaju logički
slijed, kako bi se mogle pohraniti i poslije pronaći. Ta promjena informacija pri pamćenju u
oblik koji se može pohraniti i poslije pronaći zove se kodiranje. Na takav način se informacije
pripreme za pohranu u dugoročno pamćenje. Kodiranjem nastojimo smanjiti količinu
informacija odbacujući nevažno i redundantno, te time olakšavamo buduće pronalaženje
informacija.
Kodiranje je jedinstveno za svaku osobu, svaka osoba će različito kodirati određenu

informaciju na svoj način (npr. istu priču pet ljudi ispričat će po sjećanju na pet različitih
načina). Postoji i semantičko kodiranje, a to je pohranjivanje podražaja na temelju njihova
značenja.
Pohranjivanje – druga faza procesiranja informacija je pohranjivanje, a to je održavanje
informacija tijekom vremena. Da bismo što bolje zadržali informacije u pamćenju dobro je
ponavljati. Naše znanje o funkcioniranju našeg pamćenja psiholozi nazivaju metamemorija.
Ona omogućava učinkovito kodiranje, pohranjivanje i dosjećanje informacija.
Pronalaženje – treći proces pamćenja je pronalaženje ili lociranje pohranjenih informacija i

njihovo vraćanje u svijest. Pronaći informaciju će biti lakše ako smo je kodirali na što
kvalitetniji način (npr. koristeći semantičko kodiranje).
38. Koje su vrste pamćenja?

Epizodičko (sjećanja na događaje koje je netko doživio ili koji su se dogodili u njegovoj blizini.
Epizodičko pamćenje se odnosi na vremensko određivanje zbivanja pojedinih događaja, dakle
postavlja se pitanje kada i gdje smo usvojili neku informaciju (npr. što smo jeli za doručak...);
Semantičko (informacije koje su pohranjene u epizodičko pamćenje dalje sele u semantičko

pamćenje. Za semantičko pamćenje možemo reći da se odnosi na opće znanje za razliku od
epizodičkog. Dok smo u epizodičkom pamćenju događaje doživjeli, u semantičkom ih nismo
doživjeli, ali ih znamo kao neke opće činjenice);
Proceduralno (sadrži znanje o tome kako se nešto radi ili izvodi. Neke vještine poput
vožnje bicikla, automobila…).
39. Što je multikuluralizam, a što interkulturalizam?

Multikulturalizam se odnosi na istovremeno postojanje dvije ili više kultura između kojih
nema kulturne razmjene; kulture međusobno koegzistiraju i uvažavaju se, ali bez razmjene.
Interkulturalizam se odnosi na aktivno, razmjenjujuće i otvoreno kulturološko iskustvo
-obilježja poput dijaloga, uvažavanja, tolerancije, razumijevanja, podrške, isticanje sličnosti

umjesto razlika.
40. Tko je bio Emile Durkheim?

Emile Durkheim je bio francuski sociolog koji je uveo pojam socijalizaciju, da bi označio
podruštvljenje čovjeka, tj. djelovanje društvenih uvjeta na oblikovanje ljudske osobnosti
Pojam i definiranje:
Durkheim (izvorno): pripremanje mladih za život u društvu (socijalizacija = odgoj).
Suvremeno: Socijalizacija je proces nastanka i razvitka ličnosti u uzajamnoj ovisnosti o

društveno posredovanoj socijalnoj i materijalnoj okolini ... u kojem se čovjek izgrađuje u
društvenog subjekta koji je sposoban da produktivno djeluje i prerađuje stvarnost.
41. Što je kultura, i koja su njezina obilježja?
Kultura je složena cjelina koja uključuje znanja, vjerovanja, umjetnost, moral, pravo, običaje i
svaku drugu sposobnost ili naviku koju čovjek stječe kao pripadnik jedne društvene zajednice.
Temeljne sastavnice kulture su:
• Simboli, jezik , vrijednosti , norme , rituali
42. Navedite područja socijalizacije prema Bronfenbrennerovoj ekološkoj teoriji?

Mikrosustav – dijete, obitelj, vrtić, škola, vršnjaci;
Mezosustav – odnos između mikrosustava;
Egzosustav – rodbina, susjedstvo, zanimanje, mediji;
Makrosustav – stavovi, ideologija, kultura; sve na što ne možemo utjecati, a utječe na nas;
Kronosustav – promjene unutar sustava kroz vremensku dimenziju;
Ekologijski pristup
• -teorijski pravac ekologijske psihologije razvoja razvio je Urie Bronfenbrenner može se

razumjeti kao prijelaz k sociologijskim teorijama socijalizacije
• -ispituje se način utjecaja:
• 1.materijalnih čimbenika (uvjeti stanovanja, igrališta..)
• 2.osoba (roditelja, vršnjaka) i njihovih odnosa
• 3. djelatnosti i njihovih socijalnih uvjeta
• →ovi «vodoravni» uvjeti analiziraju se u «okomitim» vezama s društvenim uvjetima višeg
stupnja općenitosti (sustav odgoja, socijalne zaštite, zdravstva, prava, politike…)
43. Koja je razlika između intencionalnog i funkcionalnog učenja?

Intencionalno → kada se učenje organizira planski i sustavno, dakle s namjerom
Funkcionalno → kada nema plana -> neorganizirano, spontano, slučajno
44. Opišite Maslovljevu teoriju motivacije i ljudskih potreba?

Čovjek hijerarhijski zadovoljava potrebe počevši od:
a) fiziološke potrebe (hrana, voda, sex, spavanje)

b) Sigurnost
c) Socijalne potrebe (obitelj, prijateljstvo)
d) Samopoštovanje (pouzdanje, postignuća)
e) Samoaktualizacija (kreativnost, rješavanje problema)
45. Opišite učenje modeliranjem!
• identifikacijom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom kako bi se preuzelo njegov status i
ulogu, i/ili poradi vezanosti uz osobu-model
• imitacijom ili učenje na temelju promatranja i oponašanja ponašanja drugih osoba (modela)
• učenjem uloga ili preuzimanjem cjelovitih i organiziranih sustava ponašanja (uloga) drugih –
ali ne samo njih, veći i onih, komplementarnih uloga koje (na)učenu ulogu čine cjelovitom
• Čimbenici učenja po modelu: jasnost uloge i njenog statusa, društvena suglasnost o ulozi i
njenom položaju, pervazivnost ili učestalost javljanja uloga u odnosima
46. Koja su osnovna područja ličnosti?

kognitivno područje – spoznajno, uključuje različite psihičke sposobnosti
afektivno područje – čuvstveno, odnosi se na emocionalnu reaktivnost
konativno područje – voljno, motivacijsko, odnosi se na dinamičke osobine ličnosti koje ljude
pokreću na aktivnost
somatsko područje – tjelesno, uključuje psihomotorna svojstva
47. Opišite društvene promjene koje su dovele do omasovljenja obrazovanja?

-tehnologizacija doma i odgoja
-porast društvene produktivnosti
-porast specijalizacije i diseminacije znanja
-razne (izacije).globalizacija, informatizacija
48. Koji su razvojni zadatci razdoblja adolescencije?

Prihvaćanje društvenih vrijednosti, usvajanje vlastitih sustava vrijednosti, prihvaćanje fizičkih
promjena, prihvaćanje spolnih uloga, razvijanje seksualnog identiteta, separacija od roditelja,
smanjenje ovisnosti o vršnjačkoj skupini, učvršćivanje strukture ličnosti...
49. Navedite faze i obilježja Piagetove teorije kognitivnog razvoja?

Senzomotorna faza (0-1.5 g.): razvoj osjetilno-motoričkih sustava radi upoznavanja fizičkog i
socijalnog svijeta vlastitog okruženja.
Predoperacijski stadij (1.5-6/7 g.): razvoj simboličkog mišljenja i verbalizacija.
Stadij konkretnih operacija (6/7-11 g.): razvoj intelektualnih sposobnosti (operiranje) na

temelju konkretnih sadržaja stvarnosti.
Stadij formalnih operacija (nakon 11 g.): razvoj apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja.
50. Definirajte metodologiju i metodiku?
Metodologija je znanost o metoda,a odnosno o načinima znanstvenih istraživanja.
Metodika pedagoškog djelovanja je pedagoška disciplina (dio teorije odgoja) koja se bavi
primjenom teorijskih spoznaja i postignuća radi unapređivanja odgojne djelatnosti – ona je
uvijek u funkciji ostvarivanja zadataka i unapređivanja odgojnog djelovanja.
Na općem planu bavi se općim čimbenicima, načelima, metodama i sredstvima odgojnog

djelovanja, a na pojedinačnom planu njihovom specifičnom primjenom u različitim
područjima (sferama) realizacije pedagoškog djelovanja – primjerice u obitelskoj, domskoj,
specijalnoj i dr. pedagogijama, odnosno metodikama njihova rada.
51. Navedite barem 10 odgojno-socijalizacijskih problema današnje djece i mladeži?

Ekstrovertiranost, neposlušnost, laži, nasilje, maltretiranje, ovisnost o drogama, ovisnost o
alkoholu, ovisnost o cigaretama, nezainteresiranost za učenje, seksualno eksperimentiranje
(bez zaštite)…
52. Koje su temeljne funkcije škole?

Integracijska, socijalizacijska, pedagoška, kulturna, obrazovna, personalizacijska...
53. Što je dokimologija?

Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je zadaća da pronađe i u praksi ponudi
najprikladnije i valjane načine prosuđivanja i ocjenjivanja. Školska dokimologija se bavi
pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-obrazovnih postignuća na temelju
ljestvice ocjena od 1 do 5. Cilj joj je postići što objektivnije mjerenje znanja
54. Navedite barem 3 problema ocjenjivanja kod nastavnika?

Osobna jednadžba nastavnika – ili je preblag ili prestrog.
Halo efekt – nastavnik ocjenjuje učenike uzimajući u obzir ocjene iz drugih predmeta.
Logička pogreška – nastavnik subjektivno ocjenjuje učenika na temelju drugog predmete koji
mu predaje ili na temelju rezultata drugih aktivnosti (takmičenja, izbora ljepote, politike).
Pogreška definicije – dodavanje u skalu ocjenjivanja od 1 do 5 još među-ocjena kako bi

“preciznije” izmjerili učenička znanja.
Pogreška kontrasta – nastavnik subjektivno ocjenjuje učenike na temelju usporedbe sa

drugim učenicima višeg ranga školovanja.
Pogreška tendencije prilagođavanja ocjena – nastavnik subjektivno prilagođava kriterije

mogućnostima učenika za svaki razred posebno.
55. Navedite tehnike ili vrste ocjenjivanja?
Pismeno i usmeno ocjenjivanje
56. Prednosti i nedostatci pismenog ispitivanja?

+:
• Manja subjektivnost,
• Svi učenici imaju ista pitanja,
• Isti režim rada za sve,
• Ocjenjivanje objektivnije,
• Može obuhvatiti više gradiva,
• Vremenski ekonomično.
-:
• Često se zahtijeva reprodukcija materijala, dosjećanje ili prepoznavanja,

• Teže se obuhvaća razumijevanje ili primjena znanja.
57. Prednosti i nedostatci usmenog ispitivanja?

+:
• Učitelj može reagirati na odgovore i tako primjerenije ispitati stvarno znanje
učenika,
• Učitelj može bolje ispitati učenika,
• Učitelj može uočiti i reagirati na odgovore koji su približno točni ili koji su
potpuno krivi,
• Učenici češće uče s razumijevanjem ukoliko očekuju usmeno ispitivanje;
-:
• Vremenski neekonomično,
• Subjektivno,
• Obuhvaća manje gradiva,
• Učenici dobivanju različita pitanja pa je teško usporediti znanja.
58. Kako ocjenjivati grupni rad?

A) Svi članovi dobiju istu ocjenu – svi se trude doprinijeti ocijeni; ALI – problem zabušavanja;
B) Svatko dobije svoju ocjenu; ALI – tada ne moraju svi doprinositi grupnom radu;
C) Svatko dobije i grupnu i pojedinačnu ocjenu – najpoticajnije.
59. Koja je razlika između testa i zadataka objektivnog tipa?

Pismeno ispitivanje znanja nije isto što i test. Test je krajnji proizvod najčešće dugotrajnog rada
u kojem se sastavljaju zadaci, provjeravaju se na ispitanicima, neki se zadaci brišu, novi se pišu,
opet se provjeravaju i tako nakon nekoliko puta dobije se konačna verzija niza zadataka za koje
znamo da su u redu, tj. da imaju provjerene metrijske karakteristike, a nazivamo ju testom.
60. Navedite barem 5 vrsta zadataka objektivnog tipa?

• Dosjećanja, kompletiranja ili dopunjavanja, alternativni tip, tip s dva kriterija izbora,
višestrukog izbora, ispravljanja i sređivanja, povezivanja, zadatci esejskoga tipa
61. Koja je svrha ocjenjivanja?

OCJENJIVANJE je razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u
kvantitativne vrijednosti.
Pedagoški rezultati koje škola postavlja kao cilj su kako pomoći učenicima steći znanje.
Ocjenjivanje se stoga odnosi na tehnike kojima možemo pratiti učenikov napredak prema
određenim obrazovnim rezultatima. Prvo pitanje s kojim se suočavamo u ocjenjivanju
učeničkog napretka jeste kakva je svrha ocjenjivanja. Ocjenjivanje može imati različite svrhe,
a najčešće svrhe su:
Ø Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku
Ø Motivirati učenike
Ø Osigurati evidenciju napretka
Ø Dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola
62. Prema trajanju i vremenu, dvije osnovne vrste vrednovanja su: ______________?
Pismeno i usmeno?
63. Navedite barem 3 nedostatka ocjenjivanja, i kako biste ocjenjivali?

Razvija strah kod učenika, stvara natjecateljsku atmosferu (kompeticiju), snižavanje
zadovoljstva školom, može negativno utjecati na samopoštovanje učenika, može smanjiti
intrinzičnu, a povećati ekstrinzičnu motivaciju (učenje samo zbog ocjene)...
64. Objasnite društveno-povijesnu uvjetovanost odgoja.

Odgoj se pojavio na samom početku ljudskog društva i otad povijesni razvoj čovjeka i ljudske
zajednice prati i povijesni razvoj odgoja, a s razvojem društva mijenjao se i odgoj, razvijao se i
usavršavao, zato se kaže da je odgoj povijesno uvjetovan. S druge strane, sami odgoj je i
preduvjet i posljedica ljudskog društva ovisi o razvoju ljudskog društva, ali i potiče taj razvoj.
Također postoje i društveni činitelji koji utječu na razvoj odgoja, i odgoj nije nužno isti,
odnosno razlikuje se s obzirom na društvo.
65. Navedite 5 temeljnih zadaća pedagogije kao znanosti o odgoju!

1) Proučavanje odgojne stvarnosti, pojava i utvrđivanje zakonitosti na području odgoja i
obrazovanja te obogaćivanje teorije i prakse;
2) Na temelju novih spoznaja i znanstvenih dostignuća postaviti cilj, zadaće, oblike rada te
omogućiti unaprjeđivanje odgojne djelatnosti;
3) Znanstveno – kritički vrednovati rezultate iz teorije i prakse;
4) Razvijati i usavršavati metodologiju istraživanja;
5) Multidisciplinarnost – koristiti se znanstvenim dostignućima dugih srodnih i granskih
znanosti;
6) Brinuti o razvoju pedagoških kadrova.
66. Opišite i definirajte 4 temeljne teorije o odgoju ("moć i granice odgoja")!

NATIVISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog pesimizma određeni smo samo genima, odgoj
nema utjecaja (Freud, Piaget)
EMPIRISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog optimizma formiranje ličnosti određuje odgoj,

obrazovanje, životno iskustvo, zanemarivanje genetičkih predispozicija (tabula rasa)
TEORIJA KONVERGENCIJE – jednak značaj prvoj i drugoj teoriji, teorija pomirbe utjecaja
okoline i nasljeđa
MULTIFAKTORSKA TEORIJA –značaj se daje svim teorijama tj. na ličnost utječe geni, odgoj,
obrazovanje, životna iskustva, osobna aktivnost, vlastiti rad
67. Navedite barem 4 pedagogijske discipline, te što proučava svaka od njih!

Obiteljska pedagogija – proučava smisao, uvjete i zakonitosti obiteljskog odgoja; postavlja cilj
i zadatke te istražuje načela metode i postupke odgoja u uvjetima obiteljskog života;
Specijalna pedagogija – proučava specijalni odgoj, odnosno odgoj osoba s teškoćama u

fizičkom ili psihičkom razvoju;
Predškolska pedagogija – proučava predškolski odgoj, odnosno odgoj i razvoj djece

predškolske dobi, neovisno o tome dovija li se u obitelji ili ustanovi;
Školska pedagogija – proučava odgojno obrazovni rad u školi, cilj i zadatke školskog odgoja te
načela, metode i sadržaj u školskom, nastavnom ili izvannastavnom radu.
68. Objasnite odgoj u užem i u širem značenju!

Odgoj u širem smislu: obuhvaća sveukupnost pedagoškog djelovanja na sve djelokruge
čovjekova bića; odnosi se na čovjeka u cjelini, na izgradnju cjelovite ljudske osobnosti;
Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni, radni, moralni, estetski;
Odgoj u užem smislu: usmjeren je na izgradnju i oblikovanje osobnosti i karaktera, na

ostvarivanje onih osobnosti čovjeka zbog kojih ga poštujemo; težište je stavljeno na
emocionalni i voljni djelokrug čovjekova bića, a rezultati se očituju u čestitim ljudskim
uvjerenjima i stavovima, pozitivnom odnosu prema ljudima, ljudskim vrijednostima, pravdi,
pravednosti itd.
69. Nabrojite temeljna područja odgoja!

tjelesni: svrha mu je pravilan tjelesni rast i razvitak, unapređivanje zdravlja i podizanje opće
tjelesne sposobnosti; pretpostavka je za ostala odgojna područja
intelektualni: njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti; oblikovanje

čovjeka kao razumnog ljudskog bića
moralni: odnos između etike i morala; temeljna vrijednost ovog područja je dobrota
estetski: uočavanje, doživljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog pretpostavlja odgovarajuće

sposobnosti koje su pedagoški zadane.
radni: sve što je čovjek ostvario u povijesti, ostvario je u procesu rada→ vrednuje vlastite
sposobnosti pojedinca
70. Koja je razlika između odgoja i socijalizacije?

Socijalizacija:
– jedan on modela i mehanizama prijenosa kulturnih obilježja i vrijednosti koji

može biti i spontan, nenamjeran, slučajan
Odgoj→ poučavanje specifičnih ponašanja
– namjerno oblikovanje ponašanja osobe

– kulturalno prenošenje do kojeg dolazi namjernim poučavanjem
– odgoj je mehanizam socijalizacije
71. Navedite barem 6 nastavnikovih moralnih, profesionalnih i ljudskih osobina

(karakteristika ili kompetencija)!
Samokritičnost, odgojiteljski duh, konzistentnost, fleksibilnost, pozitivan stav, visoka
očekivanja od sebe i učenika, smisao za humor...
72. Navedite temeljne sastavnice sustava pedagogijske znanosti.

Epistemološka, Nomotetička, Teleološka, Praktična
73. Navedite temeljna obilježja odgoja.

A) Namjera (intencija)
B) Društvena kategorija
C) Povijesna kategorija
D) Generacijska pojava
E) Društvena uvjetovanost odgoja
74. Što je obrazovanje?

OBRAZOVANJE je pedagoški proces stjecanja znanja – materijalnih, socijalnih činjenica, a
završava postizanjem formalne kvalifikacije (naobrazbe).
75. Što je nastava?
NASTAVA je metodički planiran i sustavan proces usvajanja pedagoški prilagođenih znanja u
određenom vremenu. Obuhvaća
76. Navedite podjelu odgoja prema bitnim određenjima čovjeka.

Tjelesni odgoj, Intelektualni odgoj, Moralni odgoj, Estetski odgoj, Radni odgoj.
77. Što je svrha tjelesnog odgoja?

Svrha tjelesnog odgoja je da se u koordinaciji s odgojno – obrazovnim aktivnostima na
drugim odgojnim područjima primjenom prirodnih faktora i tjelesnih aktivnosti omogući
optimalni i svestran razvitak osobnosti pojedinca.
78. Koje su temeljne sastavnice intelektualnog odgoja?

Znanje, umijeća, navike, intelektualne sposobnosti, kulturalni intelektualni rad, ljubav prema
istini i djelovanje u skladu s takvim doživljajem njene vrijednosti.
79. Objasnite formiranje umijeća i navika.

Umijeće i navike odnose se na primjenu znanja nakon što su ona usvojena.
Umijeće jest vježbanjem stečena sposobnost; ona nastaje na temelju znanja;
Navike su vježbanjem automatizirana umijeća.
80. Što je cilj moralnog odgoja?

Cilj moralnog odgoja jest formiranje slobodne, humane, moralne osobnosti, koja će čitav
život težiti za uspostavljanjem istinski ljudskih odnosa u kojima će čovjek postati najvrjednije
ljudsko biće, u kojima će se cijeniti i poštovati njegovo dostojanstvo, ostvariti sloboda,
jednakopravnost svih članova ljudske zajednice.
U praktičnom smislu, učenici bi trebali usvojiti postavke i norme pravila i načela ljudskog
morala, emotivno ih prihvatiti i ostvariti i tako si organizirati život.
81. Koja je razlika između estetskog i umjetničkog odgoja?

Umjetnički odgoj – odnosi se na stjecanje znanja, umijeća i navika; odnosi se na
razvijanje stvaralačkih sposobnosti i smisla za odgovarajuće vrijednosti u području
pojedinih vrsta umjetnosti; odnosi se na profesionalnu osposobljenost umjetnika;
Estetski odgoj – nije profesionalno usmjeren; ima općeobrazovni, opće kulturni i opće
odgojni karakter; to je širi pojam od umjetničkog odgoja.
82. Navedite 10 zahtjeva u estetskom odgoju.

Kvalitetnost sadržaja, Odgojna vrijednost, Pristupačnost, Uvažavanje interesa, Zornost,
Aktivnost, Postupnost, Sustavnost, Mnogostranost, individualizacija
83. Objasnite smisao i značenje radnog odgoja.

Smisao radnog odgoja je da potpomogne i omogući mnogostraniji razvoj osobnosti. To znači
da treba formirati uvjete da suvremeni čovjek ovlada i kulturom rada.
On ima posebno značenje kad se u obzir uzmu sve veći zahtjevi današnjice, u obliku brzog
razvoja znanosti i tehnologije, čime su i radni zadatci postali sve složeniji i izazovniji. Zbog
rapidnog razvoja tehnike nazivamo ga i radno – tehničkim odgojem.
84. Kako se radni odgoj ostvaruje u nastavi?

Kroz 4 područja:
• Nastavne predmete tehničkog karaktera (npr. tehnička kultura, informatika,

gospodarstvo...
• Nastavu prirodnih grupa predmeta (znanja iz područja matematike, fizike, kemije,
biologije...; ono osigurava znanstvene temelje)
• Nastavu društvenih grupa predmeta (promatranje društvenih odnosa; znanstveno
osvjetljavanje društvenih znanosti...)
• Nastavne ekskurzije prirodno – tehničkog karaktera (organiziranje ekskurzija u
muzeje, radione, tvornice, industrijska poduzeća...)
85. Navedite svrhu, zadatke i sadržaj obiteljskog odgoja.

SVRHA – razvitak i izgrađivanje sposobnog, čestitog, marljivog i uljuđenog čovjeka da se
njime mogu ponositi roditelji, rođaci, sredina iz koje je potekao
ZADATCI – tjelesni odgoj, intelektualni zadatak, moralni zadatak, estetski zadatak, radni
zadatak,
SADRŽAJ – vezan je uz temeljna odgojna područja ili uz obrazovna dobra; radi se o svemu što
može potaknuti, obogatiti djetetove spoznaje, što im može trebati, što će ih oplemeniti –
knjige, ilustracije, filmovi, razgovori...
86. Definirajte autoritet i njegove najvažnije sastavnice.

Autoritet je nezaobilazna komponenta dobrog odgojitelja i uspješnog odgojnog rada.
Istinski autoritet se postiže primjerenim djelovanjem u obiteljskom životu i izvan obiteljskog

kruga, požrtvovnim radom, znanjem, marljivošću, uzornim moralniom postupcima,
poštenjem, iskrenošću, pravednošću, društvenom angažiranošću, prihvaćanjem obaveza i
ljudskih dužnosti, ljubavlju i brigom za dijete...
87. Navedite načela obiteljskog odgoja i objasnite jedno prema osobnom izboru.
A) Poštovanje osobnosti djeteta
B) Načelo potpune angažiranosti
C) Načelo pozitivne orijentacije
D) Načelo međusobnog povjerenja
E) Načelo jedinstvenosti – podrazumijeva skladno djelovanje oba roditelja i svih članova
obitelji; ako takvo jedinstveno djelovanje ne postoji, ako nema koordinacije u odgoju
djeteta, odgojni rezultati će biti slabi ili negativni; dijete je tad u konfliktnoj situaciji koju
ne zna riješiti:
F) Načelo dosljednosti
G) Načelo individualnog prilaženja – svako dijete je posebno i jedinstveno biće, pa i odgojne
mjere moraju biti u suglasju s time; uspješan odgoj pretpostavlja da svaka odgojna mjera,
svaki postupak ili zahtjev budu prilagođeni djetetovim individualnim snagama i
mogućnostima, njegovim shvaćanjem i stupnjem razvoja.
88. Nabrojite 9 općih načela odgojnog djelovanja.

• Načelo svrsishodnosti, Načelo aktivnosti, Načelo pozitivne orijentacije, Načelo
mnogostranosti, Načelo primjerenosti, Načelo individualizacije, Načelo socijalizacije, Načelo
jedinstvenosti, Načelo dosljednosti.
89. Objasnite načelo mnogostranosti u odgoju i obrazovanju.

Traži da se iskoriste sve ljudske mogućnosti, da se maksimalno razviju sposobnosti na svim
područjima, da se ostvari potpuno razvijena osobnost.
90. Odgojne metode su… (nabrojiti)?

Metode: Poučavanja, Uvjeravanja, Navikavanja, Sprječavanja
91. Objasnite etički razgovor kao metodu poučavanja.

To je oblik metode poučavanja. Smisao tih razgovora je u tome da se probude i prošire
moralne predodžbe učenika da se izgrade novi ili još više razviju već postojeći moralni
pojmovi, da se učenici vježbaju u moralnom vrednovanju, kritičkom prosuđivanju moralnih
činova, bilo svojih ili tuđih. Vrijednost tih etičkih razgovora je što omogućavaju aktivaciju
učenika.
92. Opišite ukratko dva temeljna oblika metode uvjeravanja.

Metoda uvjeravanja služi za jačanje motivacije kroz djelovanje na emocionalnu komponentu
učenika. Ima dvije temeljne komponente:
• VREDNOVANJE – estetsko, etičko, vrednovanje stavova, postupaka, radnih učinaka...;
to je suglasnost ili priznanje učitelja i ono potiče, dok nesuglasnost i neodobravanje
upozorava da njihovi postupci nisu moralni, etički te ih treba ispraviti i li promijeniti;
• STVARANJE IDEALA – stvaranje pozitivnih stavova i uvjerenja s pomoću pozitivnih
uzora; skrećemo pozornost odgojenika prema tim uzorima i upućujemo ih u
pozitivnom smjeru; uvelike ovisi o učitelju, njegovu stavu i ugledu;
93. Objasnite glavne zadaće metode sprečavanja.

1) Preventivno izbjegavanje loših primjera, poticaja i utjecaja;
2) Korigirajuća zadaća – uklanjanje ili ispravljanje loših navika, stavova...
94. Opišite ukratko temeljna odgojna sredstva.

• Sredstva usmjeravanja (savjet, primjer, igra, stvaranje ideala...) - Pomoću njih usmjeravamo
odgajanika u pozitivnom pravcu; Treba ih koristiti češće i više od sredstava poticanja i
usmjeravanja; Mlade ovako upućujemo na pozitivne uzore i navikavamo na dobre postupke.
• Sredstva poticanja (priznanje, pohvala, nagrada, obećanje, natjecanje) - Izazivaju osjećaj
ugode i emocionalno djeluju na odgajanike; Treba voditi brigu o umjerenosti i postupnosti
(izbjeći navikavanje i instrumentalizaciju ponašanja);
• Sredstva sprečavanja (nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev, kazna) - Svrha je potisnuti i
odvratiti odgajanika od društveno nepoželjnih postupaka i ponašanja; Izazivaju osjećaj
neugode jer sadržavaju ZABRANE!
95. Rangirajte sredstva poticanja prema intenzitetu.

Obećanje, priznanje, pohvala, natjecanje, nagrada
PRIZNANJE-u obliku odobravanja, hrabrenja
POHVALA-viši stupanj od priznanja, može biti usmena ili pisana
NAGRADA-najjače sredstvo poticanja, donosi duhovno zadovoljstvo i materijalnu vrijednost
96. Koje postupke obuhvaćaju sredstva sprečavanja?

NADZOR-cilj je da odgojenika očuva od loših utjecaja
SKRETANJE-cilj je preorijentirati odgojenika u pozitivnom pravcu
UPOZORENJE-može se pojaviti kao primjedba, opomena, kritika, prijetnja
ZAHTJEV-upućuje odgojenika na poštovanje dužnosti
KAZNA-najjače sredstvo sprečavanja, potreba za njom je kada su odgojenici uporni u svojim

lošim postupcima
97. Opišite ukratko kaznu kao sredstvo sprečavanja.

Kazna je najjače sredstvo sprečavanja. Odgojni rad mora sadržavati kaznu kada su odgajanici
UPORNI u kršenju pravila. Kada ne pomaže preventiva, pomaže kazna! Cilj je izazivanje
neugode, osjećaja krivnje i stida. Kazna ne smije SRAMOTITI, PONIŽAVATI ili OSVEĆIVATI.
Kazna uvijek treba čuvati moralni poredak, i ostaviti mogućnost rekuperacije. „Kazna je
djetetu opomena i ljekarija, pa je valja davati u pravoj mjeri i u pravi čas” (J. A. Komensky)
98. Nabrojite opća načela odgojnog rada.

Načelo svrsishodnosti, Načelo aktivnosti, Načelo pozitivne orijentacije, Načelo
mnogostranosti, Načelo primjerenosti, Načelo individualizacije, Načelo socijalizacije, Načelo
jedinstvenosti, Načelo dosljednosti.
99. Što se nalazi u središtu, a što na periferiji odgoja i socijalizacije?

U središtu su primarni odgojno-socijalizacijski agensi, poput obitelji i škole, a na periferiji
slobodno vrijeme, mediji i kulturno-umjetničke i druge prosocijalne ustanove.
Neka dodatna pitanja:
1. Pedagogija je znanost koja istražuje odgojni proces, predmet proučavanja→ odgoj ili oblikovanje
čovjeka kao ljudskog bića
2. Odgoj je proces, formiranja čovjeka, izgrađivanja i oblikovanja ljudskog bića sa svim njegovim
tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinam... pr: loše držanje uzrokuje bolove
u kralježnici→ učimo djecu pravilno sjediti, (svrha→ zdravije društvo)
3.Temeljne vrste odgoja: intencionalni→ svjesnost cilja, točno određena namjera, svrha, intencija
(organizirani proces) funkcionalni odgoj→ bez određene namjere vrše utjecaj na razvitak i
oblikovanje čovjeka, djelovanje bez namjere
4. Odgoj u širem: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak, dolazi do izražaja u nastavnom procesu
(ne bi bio moguć razvitak naraštaja, formiraju se čestiti građani i sposobni stručnjaci)
Odgoj u užem: oslanja se na odgojni zadatak (usmjeren na izgrađivanje i oblikovanje osobnosti i
kraktera)
5. Razlika između odgoja i obrazovanja→ odgoj je djelatnost odgojitelja ali i rezultat te djelatnosti,
osobina odgojenog čovjeka,uloga: samoodgajanje obrazovanje→ pegagoški proces ali i osobina
odgojenika, svojstvo pojedinca) uloga: samoobrazovanje
6. 6 odgojno-socijalizacijskih problema: Robotizacija i automatizacija • Prilagodba napretku znanosti i
tehnologije • Ekonomizacija i birokratizacija obrazovanja • Autonomija nastavnika • Odnos škole,
društva i pojedinca • Zanemarivanje pedagoške i humane uloge škole • Slabljenje formalnog, uz veći
utjecaj neformalnog i informalnog obrazovanja • Škola kao korektiv i suplement obiteljskog odgoja •
Motivacija učitelja u profesionalnom radu • Motivacija učenika u obrazovanju
7. Usporedite odgoj, socijalizaciju i inkulturaciju :Odgojem uvodimo naraštaje u kulturno područje (

učenje na satu povijesti, etike itd. o drugim kulturama)...inkulturacija je i nije namjerna. Socijalizacija
označava svjesno uvođenje pojedinca u društven život, norme zajedničkog života, pa kao takva je
rezultat ogoja ali ona obuhvaća i ulaženje pojedinca u društveni živod pod utjecajem svih: namjernih,
nenamjernih društvenih utjecaja
8.Temeljna područja odgoja: tjelesni(zdravstveni, obrazovni, odgojni i rekreativni) , intelektualni(

znanje, umijeća, navike, intelektualne sposobnosti, kultura intelektualnog rada, ljubav prema istini i
djelovanje u skladu s takvim doživljavanjem njene vrijednosti) moralni ( upoznavanje morala i
njegove teorije, usvajanje moralnih stavova i formiranje uvjerenja, formiranje navika moralnog
ponašanja i djelovanja, odgajanje pozitivnih osobina volje i karaktera i formiranje smisla za etičke
vrednote), estetski( uočavanje, doživljavanje, ostvarivanje i vrednovanje lijepog)i radni odgoj(
stvaralaštvo, odrednice: racionalna, emocionalna i voljnu-djelatnu)
9.Pedagogija je razvijena iz filozofije. Odgojne znanosti, društvene znanosti, prirodne znanosti,

humanističke znanosti
10. Socijalizacija: pripremanje mladih za život u društvu (socijalizacija = odgoj). • Suvremeno:

Socijalizacija je proces nastanka i razvitka ličnosti u uzajamnoj ovisnosti o društveno posredovanoj
socijalnoj i materijalnoj okolini ... u kojem se čovjek izgrađuje u društvenog subjekta koji je sposoban
da produktivno djeluje i prerađuje stvarnost. Počinje od trenutka rođenja
11. 5 odgojnih čimbenika: škola, crkva, obitelj, kulturne ustanove, udruge
12. 4 pedagoška načela i prncipa: poštovanje osobnosti djeteta ( uvažavati djete, slušati njegove
prijedloge dogovarati, surađivati odnositi se prema njemu i tretirati ga kao osobnost,) načelo
jedinstvenosti ( skladno djelovanje, koordinacija oba roditelja u odgoju) načelo međusobnog
povjerenja,( među roditeljima i djecom treba vladati potpuno povjerenje, skladni odnosi unutar
obitelji) , načelo potpune angažiranosti (djeca se trebaju uključiti u rad i život obitelji)
13. zašto je čovjeku potreban odgoj: razvitak i izgrađivanje sposobnog, čestitog, marljivog i uljuđenog
čovjeka.
14. sadržaj odgojnog rada proizlazi iz dječje okoline (priroda i život u njoj)→ predškolsko razdoblje,
sadržaj je određen planom i programom→ školsko razdoblje
15. 5 odgojnih vrednota: tolerancija, empatija, uspješna komunikacija, emotivna osjetljivost prema
drugima, altruizam, obzir prema tuđem integritetu
16. odgojne zadaće roditeljskog odgoja: tjelesni odgoj, intelektualni, moralni, estetski, radni i sadržaj
17. 2 teorije o granicama i moći odgoja: pitanje br: 66

18. slikeeee... opisati prilog:
19. Razlika između pojmova pedagoški i pedagogijski: pedagogijski: najopćenitije ali i najbitnije
odnose među pedagoškim pojavama. pedagogijske znanosti.pedagoški:
20. 3 temeljna zadatka odgoja: materijalni( sustav znanja, umijeća i navika), funkcionalni ( razvitak
psihofizičkih sposobnosti) i odgojni zadatak(izgrađivanje pozitivnih ljudskih svojstava)
21.5 specifičnih područja pedagoškog ili odgojnog djelovanja: Intelektualno područje pedagoškog
djelovanja 2. Etičko područje pedagoškog djelovanja 3. Estetsko područje pedagoškog djelovanja 4.
Radno-tehničko područje pedagoškog djelovanja 5. Tjelesno-zdravstveno područje pedagoškog
djelovanja 6. Emocionalno ili afektivno područje.
22. Moralni razvoj prema Kohlbergu- moralni se razvoj odvija kroz šest stupnjeva koji se mogu
svrstati u tri razine, Predkonvencionalna faza (heteronomna): usmjerenost na kaznu, naivni
instrumentalni hedonizam (“dam-daš”) 1. stupanj - moralnost određuje autoritet 2. stupanj –
moralnost ponašanja kroz vlastite ciljeve 2. Konvencionalna faza (heteronomna): ideal “dobrog
djeteta”, usmjerenost na “red i zakon” 3. stupanj – ponašanjem se želi postići odobravanje drugih 4.
stupanj – ponašanje treba biti u skladu sa zajedničkim ciljevima 3. Postkonvencionalna faza
(autonomna): kritička usmjerenost prema “redu i zakonu”, usmjerenost prema univerzalnim etičkim
načelima. 5stupanj – ponašanje koje šteti zajednici loše je i kad nije nezakonito 6. stupanj –
univerzalni principi moralnosti koji su iznad zakona
23.Razvoj prema Eriksonu:1 STUPANJ povjerenje naspram nepovjerenja najranije iskustvo čovjeka
kojim drugu osobu doživljava kao pouzdanu, manjkavu ili nepouzdanu 2. STUPANJ autonomija
naspram srama i sumnje sazrijevanje mišićnog sustava (zadržavanje- otpuštanje)3. STUPANJ
inicijativa naspram osjećaja krivnje inicijativa 4 – 6-godišnjeg djeteta za kretanjem, govorom i
širenjem predodžbi o svijetu želja je za djelatnošću i neovisnošću • izazivanje osjećaja u djeteta da je
njegovo nagonsko ponašanje loše, nameće osjećaj krivnje 4. STUPANJ djelatni smisao naspram
osjećaja manje vrijednosti dijete zrelo za školu ima potrebu za “djelatnim smislom” • razvijanje
samoučinkovitosti, samovrednovanja postignutim radom, 5. STUPANJ model izgradnje identiteta
identitet naspram difuzije identiteta • temeljite psihotjelesne promjene u pubertetu izazivaju
potrebu prihvaćanja novog izgleda, shvaćanja svijeta koje mogu rezultirati difuzijom identiteta (tko
jesam, a tko nisam?; prihvaćanje novih obilježja i očekivanja) 6.STUPANJ intimnost naspram
izoliranju • sposobnost za intimne i postojanije odnose vezana je uz radu odraslu dob • negativna
strana je opće distanciranje koje druge odbija, a pojedinca izolira Eriksonov 7. STUPANJ model
izgradnje identiteta generativnost naspram samoapsorpcije• odrasla dob donosi potrebu za
generativnošću (zasnivanje i odgajanje vlastitih potomaka) 8. STUPANJ integritet naspram gnušanja
nad životom zreo odrastao čovjek mora pridati smisao vlastitom postojanju i prihvaćanje
jedinstvenog životnog ciklusa • u suprotnom, razočaranje i očaj vode dosadi i gnušanju nad životom
24. Razlika između socijalne i specijalne pedagogije: specijalna:proučava specijalni odgoj, onih koji
imaju određene teškoće u fizičkom i psihičkom razvitku. socijalna: usmjerene su na razumijevanje
pojave poremećaja u ponašanju u djece i mladih te pronalaženje odgojnih i drugih putova
25. 4 značajna pedagoga: Jan Amos Komensky, Jean Jacques Rousseau, Johann Heinrich Pestalozzi,
Johann Friedrich Herbart
26. Učenje: je aktivan proces relativno trajne promjene ponašanja subjekta pod djelovanjem
stečenog iskustva, trajno usmjeren na stjecanje novih saznanja i razvitak sposobnosti.
27. Znanje: sustav činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koji je trajno zadržan u ljudskoj
svijesti. vrste/ razine znanja: prisječanja, prepoznavanja, reprodukcije, operativnosti, automatizacije,
kreativnosti.
28. Nastava: jedinstveni odgojno-obrazovni proces koji se odvija planski i sustavno pod vodstvom
učitelja, nastavnika sa stanom skupinom učenika i u suglasju s odgojnim ciljem. tri temeljna zadatka
nastave: materijalni, funkcionalni i odgojni zadatak
29. Dopunska nastava se organizira za učenike koji nisu na redovnoj nastavi bili u mogućnosti
savladati gradivo. Toj skupini pripadaju npr. učenici s teškoćama u razvoju, učenici sa manjkavim
predznanjem, učenici za koje se pokazalo da dio gradiva nisu savladali.. Grupu dopunskei dodatne
nastave čini najviše 10 učenika..Dodatna nastava organizira se za učenike koji na redovnoj nastavi
pokazuju izrazito zanimanje za predmet, koji posjeduju mogućnosti koje se mogu još više razviti
intenzivnim radom, tj. za tzv. napredne učenike.
30. Faze ili vrste socijalizacije: primarna socijalizacija, sekundarna socijalizacija i tercijarna
socijalizacija
31. 5 agenasa socijalizacije: obitelj, društvo, mediji, crkva, udruge
32. 2 psihologijske teorije socijalizacije- bihevioristička, psihoanalitička, kognitivno-razvojna,

ekologijski
33.2 Sociologijske teorije socijalizacije- strukturalno-funkcionalistička, interakcionizam, društvena

teorija
34. 2 vrste učenja: 2. Učenje po modelu - identifikacijom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom
kako bi se preuzelo njegov status i ulogu, i/ili poradi vezanosti uz osobu-model - imitacijom ili učenje
na temelju promatranja i oponašanja ponašanja drugih osoba (modela) 1 Učenje uvjetovanjem -
klasičnim uvjetovanjem ili stvaranjem asocijativnih sveza između podražaja (s) i reakcije (r); učenje je
posljedica ili uvjetovana reakcija na ponovljen podražaj 3. Učenje uviđanjem ili uočavanjem odnosa -
osobitosti: a) Počiva na višim kognitivnim procesima b) Do učinka se dolazi naglo, odjednom
(iluminacija) c) Učinak ima dimenziju trajnosti
35. 3 područja socijalizacije:u obitelji, u slobodno vrijeme, u skoli
36. Prednosti i nedostaci nagrađivanja i kažnjavanja u odgoju! nagrađivanja-prednosti:materijalna

vrijednost, duhovno zadovoljstvo, priznanje odgojatelja najače sredstvo poticanja, nedostaci:
materijalna vrijednost može postati svrha i smisao djelatnosti. kažnjavanje: prednosti-najače sredstvo
sprečavanja, osjećaj krivnje i stida, neugode . nedostaci: prečesta upotreba izaziva negativnu
orijentaciju, ne smije biti sredstvo sramoćenja, ponižavanja ( postiže se vanjski uspjeh ali ne
unutrašnji: ne etika!)
37. Pamćenje: Pamćenje je sposobnost zadržavanja informacija koje smo stekli iskustvom ili aktivnim
učenjem,. Zaboravljanje je nemogućnost pronalaženja tragova pamćenja.
38. Postoje različite vrste pamćenja:retrospektivno (prošli događaji), prospektivno (pamćenje nečeg
što trebamo učiniti u budućnosti); semantičko (opće stvari) i epizodičko (vlastiti doživljaji); mentalno
(apstraktni materijal) i motorno (pokreti i slično); prepoznavanje i aktivna reprodukcija; senzorno,
kratkoročno i dugoročno; ikoničko i ehoičko; nenamjerno i namjerno.
39. multikulturalizam, javna politika koja putem obrazovanja i medija promiče interes i znanje o
različitim kulturama te njihovu ravnopravnost i međusobno poštovanje. Dok multikulturalizam
ukazuje na supostojanje dviju ili više kultura na istome prostoru i zadržava se na opisivanju njihovih
različitosti, pod pojmom interkulturalizma podrazumijevamo uspoređivanje kultura, mišljenja i ideja
dviju ili više kultura te njihovu međusobnu interakciju. Kod interkulturalnosti je naglasak (na što
ukazuje i prefiks inter) na međudjelovanju kultura, njihovom međusobnom prožimanju i
razumijevanju, kao i na poštivanju kulturalnih različitosti, interkulturizam: oroces ulaženja u kulturno
područje, proces prihvaćanja kulturnih postignuća
40. Émile Durkheim: Jedan od utemeljitelja znanstvene sociologije, prvi koji je fiksirao njezin
osebujan predmet i dosljedno uveo iskustvo kao osnovu sociološke istraživačke metode!
41. Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja,
osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim
objektima. Kultura je sustav vrijednosti i normi.Kultura ima nekoliko karakterističnih obilježja:Temelji
se na simbolima.Ljudi pomoću kulture u istome društvu dijele zajedničko ponašanje i način
razmišljanja.Kultura se uči: kao što ljudi biološki nasljeđuju mnoge fizičke osobine
i instinkte ponašanja, tako se kultura nasljeđuje kroz društvo, tj. osoba mora naučiti kulturu od
ostalih članova društva.Kultura je prilagodljiva: ljudi je koriste da se fleksibilno i brzo prilagode
promjenama u svijetu oko njih.
42. Teorija ekoloških sustava Uriea Bronfenbrennera: mikrosustav (odnosi se na svakidašnju okolinu
u obitelji, vrtiću, školi, crkvi…)mezosustav (odnosi se na interakciju različitih mikrosustava) egzosustav
(odnosi se na socijalna okruženja koja mogu utjecati na dijete, ali u kojima ono neposredno ne
sudjeluje, npr. šira obitelj, školsko vijeće, lokalna vlast, mjesto zaposlenja roditelja i sl.) makrosustav
(obuhvaća kulturu i supkulturu u kojoj dijete živi) kronosustav koji označava promjene u sustavima
tijekom vremena.
43. Razlika između intencionalnog i funkcionalnog učenja:intencionalni: organizirano, pedagoški

osmišljeno i cilju usmjereno učenje, funkcionalno učenje: bez određene namjere, učenje u društvu
44.Hijerarhija potreba prema Abrahamu Maslowu temelji se na teoriji da se one mogu

zadovoljavati samo postupno, i to često određenim redoslijedom Ova je hijerarhija ponekad prikazana
kroz piramidu potreba – na dnu su najosnovnije, fiziološke potrebe, koje uključuju primjerice disanje,
hranu, vodu i slično. Tek kada zadovolji ove potrebe, čovjek može krenuti na sljedeću stepenicu
piramide, a to je zadovoljavanje potrebe za sigurnošću.Isti princip vrijedi za svaku sljedeću stepenicu,
sve dok se ne dođe do samoga vrha – gdje se čovjek napokon može pozabaviti samoaktualizacijom,
odnosno samoostvarenjem. Drugim riječima, ako je čovjek, primjerice, gladan - vjerojatno je da neće
moći razmišljati o svojim višim ljudskim potrebama dokle god ne zadovolji ovu osnovnu potrebu.
Maslow naglašava da ove granice nisu čvrste i strogo određene. One su relativno fleksibilne,
D-potrebe (eng. D(eficiency) needs) – tzv. potrebe nedostatka. Ukoliko čovjeku nedostaje nešto (npr.
zrak, voda, hrana), on ima potrebu za tim te čini sve što je potrebno da tu potrebu zadovolji. B-
potrebe su na samom vrhu piramide, odnosno, to je potreba za samoostvarenjem.
45. Učenje modeliranjem: - identifikacijom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom kako bi se

preuzelo njegov status i ulogu, i/ili poradi vezanosti uz osobu-model - imitacijom ili učenje na temelju
promatranja i oponašanja ponašanja drugih osoba (modela) - učenjem uloga ili preuzimanjem
cjelovitih i organiziranih sustava ponašanja (uloga) drugih – ali ne samo njih, veći i onih,
komplementarnih uloga koje (na)učenu ulogu čine cjelovitom
46. osnovna područja ličnosti: kognitivno područje, Afektivno pod. (emocionalno i konativno)
Psihomotorno pod.
47. Industrijska revolucija
48. Razvojni zadatci razdoblja adolescencije: • prilagođavanje tjelesnim promjenama i novim

emocijama • ostvarivanje postupne neovisnosti od odraslih • preispitivanje vrijednosti • izbor
partnera, zanimanja i životne filozofije
49. faze i obilježja Piagetove teorije kognitivnog razvoja: Piagetov koncept intelektualnog razvoja: -
Senzomotorna faza (0-1.5 g.): razvoj osjetilno-motoričkih sustava radi upoznavanja fizičkog i
socijalnog svijeta vlastitog okruženja. - Predoperativno mišljenje (1.5-6/7 g.): razvoj simboličkog
mišljenja i verbalizacija. - Konkretnih operacija (6/7-11 g.): razvoj intelektualnih sposobnosti
(operiranje) na temelju konkretnih sadržaja stvarnosti. - Formalnih operacija (nakon 11 g.): razvoj
apstraktnog mišljenja i logičkog zaključivanja.
50. Definirajte metodologiju i metodiku: metodologija: teorija pedagogijskog istraživanja.grana opće

metodologije. proučava i unapređuje proces pedagogijskog istraživanja u funkciji je razvijanja
pedagogijske znanosti i unapređivanja odgoja. metodika: proučava odgojno-obrazovni rad ali sa
stajališta nastave pojedinih predmeta u različitim stupnjevima školovanja
51.???????????
52. Temeljne funkcije škole: - REPRODUKCIJSKA FUNKCIJA- PEDAGOŠKA (ODGOJNO - OBRAZOVNA)-

HUMANA
53. Dokimologija–znanstvena disciplina kojoj je zadaća da pronađe najprikladnije načine prosuđivanja
i ocjenjivanja(Zoran Bujas)
54. 3 problema ocjenjivanja kod nastavnika: subjektivni faktori nastavnika osobnu jednadžbu(različite
interne kriterije procjene); halo-efekt(utjecaj općeg dojma o učeniku na procjenu)
;logičkupogrešku(ocjenjivač misli da su značajke koje procjenjuje logički povezane, npr. povezanost
sadržaja fizike s matematikom); pogrešku diferencije(tendenciju da se znanje razlikuje pretjerano i
neopravdano),pogrešku kontrasta(prethodno izuzetno dobar ili loš odgovor čini sljedeći odgovor
lošijim, odnosno boljim nego što objektivno jest), i tendenciju prilagođavanja kriterija ocjenjivanja
kvaliteti učeničke skupine. pogrešku sredine(tendenciju davanja srednjih ocjena);
55.tehnike ili vrste ocjenjivanja: tehnika promatranja i bilježenja zapažanja o radu i ponašanju
učenika, usmeno, pismeno ocjenjivanje
56. prednosti i nedostaci pismenog ispitivanja.Prednost: ocjene se dobivaju na osnovi znanja (točnih
odgovora), nema ograničenja za pojedine ocjene, učenik ne dobiva lošu ocjenu zato što je lošiji od
drugih, Nedostaci: proizvoljnost i neopravdana promjena kriterija (previše dobrih ocjena!)
57.Prednosti i nedostaci usmenog ispitivanja: nedostaci-prekratka ili preduga ispitivanja, faktori

oblikovanje odgovora,faktori tehnike ispitivanja, subjektivni faktori nastavnika, Vremenski je
neekonomično.Prednosti :Učitelj može reagirati na odgovore učenika i tako primjerenije ispitati
stvarno znanje učenika. Učitelj može bolje ispitati razumijevanje učenika. Tijekom ispitivanja učitelj
može uočiti i reagirati na odgovore koji su približno točni ili one koji su potpuno apsurdni, pa ukazuju
na antiznanje, što nije moguće u pismenom ispitu. Učenici češće uče s razumijevanjem ukoliko
očekuju usmeno ispitivanje.
58. Kako ocjenjivati grupni rad: ocjenivanje socioemocionalnih postignuća: tehnika promatranja i
bilježenja, tablice, ček liste, skale procjene
59. Zadaci objektivnog ispitivanja znanja primarno služe za praćenje napredovanja učenika a testovi
znanja na formalnim ispitima nakon određenog obrazovnog perioda(npr. na kraju školske godine).
Po svojoj formi ZOT i testovi znanja se ne razlikuju jer sadrže iste vrste zadataka objektivnog tipa.
ALI Testovi znanja razlika od ZOT u unaprijed određenim kriterijima i normama
60. Zadaci objektivnog tipa(5): zadaci dosjećanja i dopunjavanja;alternativni zadaci;

zadaci višestrukog izbora;zadaci s dva tipa kriterija izbora;zadaci ispravljanja;zadaci sređivanja;zadaci
povezivanja
61. svrha ocjenjivanja: Povratna informacija, Selekcija, Motivacijska svrha, Vrednovanje (evaluacija)
62. Prema trajanju i vremenu, dvije osnovne vrste vrednovanja su: sumativno i formativno
63. 3 nedostatka ocjenjivanja: Znanje nije direktno dostupno mjerenju, već o njemu zaključujemo na
temelju onoga što nam učenik kaže ili pokaže. Učitelj se pojavljuje u ulozi nstrumenta i mjerioca, pa
svaki pojedini učitelj određuje predmet mjerenja i kriterije vrednovanja. To znači da svaki pojedini
učitelj određuje značenje pojedine ocjene. pogrešku sredine(tendenciju davanja srednjih ocjena);
Kako ispitivati?: Formalna usmena ispitivanja trebala bi trajati oko 6 minuta. Halo efekt se može
kontrolirati ispravljanjem pismenih provjera „na slijepo“: učenik umjesto imena i prezimena napiše
šifru. Djelovanje pogreške kontrasta spriječit ćemo ispitujući naizmjence jednog „dobrog“ i jednog
„slabijeg“ učenika, a ne jedan iza drugoga učenike sličnog postignuća. Pismeni ispiti mogu se ocijeniti
nakon što se pregledaju svi radovi, nakon toga se izmiješaju oni bolje i slabije kvalitete i tek tada se
ocijene.
64. Odgoj se mjenjao kroz povijest, kako se društvo razvijalo i mjenjalo, mijenjao se i sam odgoj prije
se odgajalo šibom danas ne
65. 5 temeljnih zadaća pedagogije kao znanosti o odgoju: 1. proučavanje odgojne stvarnosti,2
postavljanje svrhe i zadatke odgojne djelatnosti, unaprijeđivanje, 3 znanstveno-kritički vrednuje
rezultate, 4. razvija i usavršava prdagogijsku metodologiju, 5. interdisciplinarno povezivanje i
reguliranje svog odnosa prema drugim srodnim znanostima
66. Moć i granice odgoja: teorije nativizma: čovjekov razvitak je unaprijed određen njegovom
unutrašnjom naravi. odgojne mogućnosti su vrlo ograničene, čovjek je produkt nasljeđa. teorija
empirizma: odriče ulogu nasljeđa i prirođenih sposobnosti. Izvanjska sredina temeljni je faktor
razvitka, neograničena mogućnost odgoja, ništa nije prirođeno sve je stečeno. teorija konvergencije:
potpuno sagledavanje faktora čovjekova razvitka. u obzir ulaze i unutarnji i vanjski činitelji u
izgrađivanju ljudske osobnosti. multifaktorska teorija: odgoj nije svemoćan ni nemoćan. ima svoje
granice i mogućnosti.
67. 4 pedagogijske discipline: didaktika(proučava odgojno- obrazovni proces rad u nastavi),

andragogija ili adultna pedagogija( proučava teoriju odgoja i obrazovanja odraslih)pedagogija
slobodnog vremena( proučava uvjete i mogućnosti odgoja u slobodnom vremenu) obiteljska
pedagodija( proučava smisao, uvjete i zakonitosti obiteljskog odgoja
68. Objasnite odgoj u užem i širem značenju: Odgoj u širem: materijalni, funkcionalni i odgojni
zadatak, dolazi do izražaja u nastavnom procesu (ne bi bio moguć razvitak naraštaja, formiraju se
čestiti građani i sposobni stručnjaci) Odgoj u užem: oslanja se na odgojni zadatak (usmjeren na
izgrađivanje i oblikovanje osobnosti i kraktera)
69. Temeljna područja odgoja: tjelesni, intelektualni, moralni, estetski, radni
70. Razlika između odgoja i socijalizacije: socijalizacija ima šire značenje od odgoja, ono obuhvaća
ulaženje pojedinca u drruštveni život pod utjecajem svih, nenamjernih, namjernih, pozitivnih i
negativnih- društvenih utjecaja
71. 6 nastavnikova moralnih, profesionalnih i ljudskih osobina: cjelovita i stabina osoba, snažne volje i
čvrstog karaktera, dobar stručnjak, obrazovan i kulturan čovjek, ugled, autoritet
72.Temeljne sastavnice sustava pedagogijske znanosti: smisao i karakter pedagogijske znanosti,

zadaci, odnos pedagogijske teorije i prakse, sustav pedagogijske zakonitosti, sustav pedagogijske
znanosti
73. Temeljna obilježja odgoja: namjera ili intencija, svrhovitost, društvena kategorija, povijesna
kategorija, generacijska pojava, društveno uvjetovan
74. Obrazovanje: proces usvajanja znanja, umijeća i navika, razvijanje psihofizičkih sposobnosti te
izgrađivanje znanstvenog pogleda na svijet.
75. Nastava: odgojno-obrazovni proces koji se odvija planski i sustavno pod vodstvom učitelja i s
relativno stalnom skupinom učenika, polaznika.
76. Podjela odgoja prema bitnim određenjima čovjeka: tjelesni, intelektualni, moralni, estatski, radni
odgoj
77. Svrha tjelesnog odgoja: U kordinaciji s odgojno-obrazovnim aktivnostima na drugim odgojnim

područjima, primjenom prirodnih faktora i tjelesnih aktivnosti, omogući optimalni razvitak osobnosti
učenika.
78.Temeljne sastavnice intelektualnog odgoja: znanje, umijeća, navike, intelektualne sposobnosti,

kultura intelektualnog rada, ljubav prema istini i djelovanje u skladu s takvim doživljavanjem njene
vrijednosti
79. Formiranje umjeća i navika: umjeće se definira kao vježbanjem stečena sposobnost svjesnog
primjenjivanja znanja, nastaje na temelju znanja, formira se u procesu vježbanja i označava stečenu
psihomotoričku sposobnost koja omogućava brže i bolje izvođenje neke radnje. Navika je daljnjem
vježbanjem automatizirano umijeće, veća uvježbanost u izvođenju radnje
80. Cilj moralnog odgoja: usmjeren na formiranje slobode, humane i moralne osobnosti, koja će čitav
život težiti za uspostavljanjem istinski ljudskih odnosa, u kojima će čovjek postati najvrednije ljudsko
biće, u kojima će cijeniti njegovo dostojanstvo i ostvariti slobodu, bratstvo i jednakopravnost svih
članova ljudske zajednice
81. Razlika između estetskog i umjetničkog odgoja: umjetnički, stjecanje znanja, umjeća i navika,
razvijanje stvaralačkih sposobnosti i njegovanje smisla za odgovarajuće vrijednosti u području
pojedinih vrsta umjetnosti.--> u funkciji profesionalnog osposobljavanja umjetnika estetski→ nije
profesionalno usmjeren, uvijek ima općeobrazovni, opće kulturni i općeodgojni karakter, izgrađivanje
smisla za estetske vrijednosti.
82. 10 zahtjeva u estetskom odgoju: kvalitenost, odgojna vrijednost, pristupačnost, uvažavanje

interesa, zornost, aktivnost, postupnost, sustavnost, mnogostranost, individualizacija
83. smisao i značenje radnog odgoja? Radni odgoj zadovoljava jednu od primarnih ljudskih potreba,
nije do kraja razrađen zadatak
84. kako se radini odgoj ostvaruje u nastavi? U nastavnim predmetima tehničkog karaktera, u nastavi
prirodne grupe predmeta i matematike, u nastavi društvene grupe predmeta i u nastavnim
ekskurzijama proizvodno-tehničkog karaktera
85. Obiteljski odgoj svrha: razvitak i izgrađivanje sposobnog, čestitog, marljivog i uljuđenog čovjeka
da se njime mogu ponositi rođaci i obitelj, sredina iz koje je izašao zadatci: tjelesni odgoj,
intelektualni zadatak, moralni zadatak, estetski zadatak, radni zadatak sadržaj: vezan uz temeljna
odgojna područja ili uz obrazovna dobra i odgojne vrednote na tim područjima
86. Autoritet je ? Autoritet u najširem smislu označava društveni položaj što se

pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi. Autoritet vodi do toga, da su drugi ljudi u
svojim razmišljanju i vladanjemusmjereni prema njoj. najvažnije sastavnice: strpljivost, dosljednost,
pravednost, ljubav i briga za djecu
87. Načela obiteljskog odgoja: Poštovanje osobnosti djeteta, načelo potpune angažiranosti, načelo
pozitivne orijentacije, načelo međusobnog povjerenja (skladno djelovanje, koordinacija oba roditelja
u odgoju) načelo jedinstvenosti, načelo dosljednosti, načelo individualnog prilaženja
88. 9 općih načela odgojnog djelovanja: svrhovitosti, aktivnosti, pozitivne orijentacije,

mnogostranosti, primjerenosti, individualizacije, socijalizacije, jedinstvenosti i dosljednosti
89. Načelo mnogostranosti: iskorištavanje svih mogućnosti, za maksimalno razvijanje sposobnosti na

svim područjima za izgrađivanje potpune razvijene osobnosti, cilj: razvijanje sposobnosti i ljudskih
kvaliteta
90. Odgojne metode su: metoda podučavanja, uvjeravanja, navikavanja, sprečavanja
91. Etički razgovor-metoda poučavanja: o raznovrsnim moralnim pitanjima, smisao: da se prošire i

pobude moralne predođbe učenika, da se izgrade novi ili još više razvijaju postojeći moralni pojmovi,
vježbanjemoralnog vrednovanja, kritičkog prosuđivanja moralnih činova.
92. Dva temeljna oblika metode uvjeravanja: vrednovanje( etičko, estetsko ili vrednovanje stavova,
postupaka, opredjeljenja, radnih učinaka→ primjenjuje se pri ocjenjivanju) stvaranje ideala (izgrađuje
pozitivne stavove i uvjerenja s pomoću pozitivnih uzora)
93. Objasniti glavne zadaće metode sprečavanja: 1. preventivna: izbjegavanje ili potiskanje loših
primjera i negativnih utjecaja, 2. korigirajuća: terapeutska, ispravi ili ukloni nepoželjne stavove,
uvjerenja, navike i da ih stavi u pedagoški povoljne uvjete.
94. Temeljna odgojna sredstva: sredstva usmjeravanja (savjet, primjer, stvaranje ideala, dnevni red),
poticanja(priznanje, pohvala, nagrada, obećanje i natjecanje) sredstva sprečavanja( nadzor,
skretanje, upozorenje, zahtjev i kazna)
95. Rangirati: priznanje→ pohvala→nagrada
96. Postupci sprečavanja: nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev, kazna
97. Kazna: najače sredstvo sprečavanja, cilj: izazvati u odgojenika osjećaj neugode, osjećaj krivnje i
stida kao posljedicu određenih loših postupaka
98. Opća načela odgojnog rada: načelo svrsishodnosti, aktivnosti, pozitivne orijentacije,
mnogostranosti, primjerenosti, individualizacije, socijalizacije, jedinstvenosti, dosljednosti
99.
:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::
Još jedan primjer odgovora
Pitanja za ispit iz kolegija «Opća pedagogija»

1. Što je pedagogija i navedite predmet njezina proučavanja?
a. Pedagogija je znanstvena disciplina koja se bavi principima odgoja i
obrazovanja, a predmet njezina proučavanja je odgoj ili oblikovanje čovjeka
kao ljudskog bića.
2. Definirajte odgoj i navedite njegovu svrhu na praktičnom primjeru!

a. Odgoj je proces formiranja čovjeka izgrađivanja i oblikovanja, sa svim
njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i rasnim osobinama.
To je namjeran i svrsishodan proces u kojem dolazi do izražaja jedinstvo
odgojnog cilja i zadataka, načela i metoda, što teži ka izgrađivanju potpune
ljudske osobnosti.
b. Konkretno, na primjeru djeteta, odnosi se na jedinstvenost poticanja
djetetova razvoja i napretka u tjelesnom smislu, poticanja njegova razvoja
intetekta, odnosno kognitivnih sposobnosti, učenje radnih navika od malena,
izlaganje djeteta i učenje o lijepom, te konačno, učenje o moralnosti.
3. Navedite temeljne vrste odgoja, i opišite njihova obilježja?

Intencionalni odgoj – namjerni, organizirani, strukturirani; organizira, osmišljena i
cilju usmjerena djelatnost;
Funkcionalni odgoj – uključuje sve one činitelje koji bez namjere vrše utjecaj na
razvoj i oblikovanje čovjeka;
Ekstenzionalni odgoj - proširuje ili proteže odgojnu namjeru prostorno i vremenski
na situacije u kojima odgajatelj sam nije fizički nazočan, npr. dijete koje odlazi na
školovanje u drugi grad.
4. Koja su obilježja ili značajke odgoja u širem, a koja u užem smislu (objasnite)?
a. Odgoj u širem smislu: obuhvaća sveukupnost pedagoškog djelovanja na sve
djelokruge čovjekova bića; odnosi se na čovjeka u cjelini, na izgradnju cjelovite
ljudske osobnosti; Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni, radni,
moralni, estetski;
b. Odgoj u užem smislu: usmjeren je na izgradnju i oblikovanje osobnosti i
karaktera, na ostvarivanje onih osobnosti čovjeka zbog kojih ga poštujemo;
težište je stavljeno na emocionalni i voljni djelokrug čovjekova bića, a rezultati
se očituju u čestitim ljudskim uvjerenjima i stavovima, pozitivnom odnosu
prema ljudima, ljudskim vrijednostima, pravdi, pravednosti itd.
5. Koja je razlika između odgoja i obrazovanja?

a. Odgoj i obrazovanje su oboje pedagoške djelatnosti. Obrazovanje je proces
usvajanja znanja, a kao takav je podređen pojam odgoju u širem smislu.
Obrazovanje je racionalna osnova odgoja, a odgoj vrijednosna komponenta
obrazovanja. Odgoj je djelatnost odgojitelja i odgojenika, a li i produkt toga.
Obrazovanje je oedagoški proces, ali i karakteristika odgojenika.
6. Navedite barem 6 odgojno-socijalizacijskih problema suvremene škole?

a. Tabletomanija, ovisnost o internetu, poremećaji hranjenja, školski
apsentizam, bullying, alkoholizam, rizična seksualna ponašanja...
7. Usporedite odgoj, socijalizaciju i inkulturaciju (opišite praktičan primjer)?
a. Odgoj je proces formiranja čovjeka izgrađivanja i oblikovanja, sa svim
njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i rasnim osobinama.
To je namjeran i svrsishodan proces.
b. S druge strane, socijalizacija je podruštvljenje, svjesno uvođenje pojedinca u
društveni život, prihvaćanje normi zajedničkog života, ali i u smislu utjecaja
svih namjernih i nenamjernih, pozitivnih i negativnih društvenih utjecaja.
c. Inkulturacija je proces ulaženja u kulturu, prihvaćanja nekih kulturnih
postignuća.
I socijalizacija i inkulturacija prelaze granice odgoja, sli socijalizacija je i jedna od
zadaća odgoja.
Kultura je nadređeni pojam svemu.
Odgoj je mehanizam socijalizacije.
Na primjeru djeteta, ono započinje svoju socijalizaciju još u prenatalnom razdoblju, s
socijalizacija započinje i razvija se sa svakim socijalnim kontaktim, neplanski i
nenamjerno. Inkulturacija započinje stapanjem tog istog djeteta, pojedinca, osobe, u
sredini u kojoj odrasta, kulturi, svjesnim ili nesvjesnim uranjanjem u neke značajke i
temeljne odrednice kulture u kojoj se nalazi. S druge strane, odgoj je onaj svjesni,
namjerni dio, kojim okolina, odnosno obitelj, škola, vrtić, sportske grupe, umjetnička
društva i sl., namjerno i ciljano vrše oblikovanje tog pojedinca u nekom željenom
smjeru.
8. Izdvojite temeljna područja odgoja i njihove značajke!

a. tjelesni: svrha mu je pravilan tjelesni rast i razvitak, unapređivanje zdravlja i
podizanje opće tjelesne sposobnosti; pretpostavka je za ostala odgojna
područja
b. intelektualni: njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i
sposobnosti; oblikovanje čovjeka kao razumnog ljudskog bića
c. emocionalni: njegovanje i poticanje afektivnog odnosa i reaktivnosti prema
sadržajima odgoja
d. moralni: odnos između etike i morala; temeljna vrijednost ovog područja je
dobrota
e. estetski: uočavanje, doživljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog
pretpostavlja odgovarajuće sposobnosti koje su pedagoški zadane.
f. radni: sve što je čovjek ostvario u povijesti, ostvario je u procesu rada→
vrednuje vlastite sposobnosti pojedinca
9. Iz koje znanosti je oblikovana i razvijena pedagogija, te navedite barem 3 pedagogiji

srodne znanosti?
a. Pedagogija je razvijena iz filozofije (iako filozofija nije znanost), odvojila se kao
samostalna znanost od nje prije ~250 godina. Pedagogiji srodne znanosti su
psihologija, sociologija, povijest, biologija, medicina...
10. Što je socijalizacija, i kada počinje?

a. Socijalizacija je proces podruštvljenja, a započinje u prenatalnom razdoblju.
b. To je proces putem kojeg provodimo samospoznaju pojedinca do njegove
pune socijalne odgovornosti. Općenito, to smatramo sustavnim procesom
socijalne prilagodbe osobe na uobičajene društvene norme ponašanja,
djelovanja i prihvaćanja obveza i odgovornosti koje pojedinca vodi do
punoljetnosti i društvene ravnopravnosti. Socijalizacija je jedna od temeljnih
funkcija sustava odgoja i obrazovanja koja je usmjerena na oblikovanje
učenikove pozitivne osobnosti.
11. Navedite barem 5 odgojnih čimbenika ili nositelja odgojnih aktivnosti?

a. Obitelj, vršnjaci, religija, odgojno – obrazovne ustanove, mediji, slobodno
vrijeme, radno okruženje, politika, politički pokreti, psihofizičko zdravlje...
12. Opišite barem 4 pedagoška načela ili principa!

a. Didaktička načela
b. Opća načela odgojnog rada
c. Načela domskog odgoja
d. Načela obiteljske pedagogije
e. Načela pedagogije djece s poteškoćama u razvoju
13. Zašto je čovjeku potreban odgoj?

a. Od samog rođenja, djetetu je potrebna pomoć roditelja ili odraslih kako bi
preživjelo. Razvijanje njegovih intelektualnih, tjelesnih, moralnih, estetskih i
radnih sposobnosti te racionalne, emotivne i voljne sfere života rezultati su
organiziranih odgojnih nastojanja. Odgoj je omogućio prenošenje znanja među
generacijama, razvijanje ljudskog društva i kulture te je osnovni uvjet
održavanja i razvitka ljudske zajednice.
14. Koji je glavni odgojno-socijalizacijski sadržaj predškolskog, a koji školskog

razdoblja?
a. PREDŠKOLSKI ODGOJ-osnove zdrave tjelesne konstitucije, temelji
intelektualnog, emocionalnog, sposobnosti uočavanja, doživljavanja lijepog,
prve radne navike, navike društvenog ponašanja – ostvaruje se u OBITELJI i
PREDŠKOLSKIM USTANOVAMA (dječji domovi, jaslice, vrtići)
b. ŠKOLSKI ODGOJ- ima za cilj odgoj i osnovno obrazovanje te usmjereno
obrazovanje. Predstavlja pripremu za radni život, usvajanje znanja, umijeća i
navika, razvijanje tjelesnih i intelektualnih sposobnosti
15. Navedite barem 5 odgojnih vrednota!

a. Isticanje pozitivnih primjera ljudskih vrjednota i nastojanje primijeniti ih u
životu. Učiti kako izbjegavati sukobe i nasilje, učiti praštati, uvažavati i voljeti
sebe i druge. Odgajati i obrazovati u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim
vrijednostima, ljudskim pravima i pravima djece, poštivanje različitosti,
tolerancija, aktivno sudjelovanje u demokratskom razvoju društva. Osigurati
učenicima stjecanje temeljnih i stručnih kompetencija, osposobiti ih za rad i
život u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu. Poticanje kulturnih
odnosa i uvažavanje, tolerancije, etičke vrijednosti, nenasilja,
samopoštovanja. Osposobiti učenike za cjeloživotno učenje.
16. Opišite odgojne zadaće roditeljskog ili obiteljskog odgoja?
a. Tjelesni odgoj – Intelektualni zadatak – Moralni zadatak – Estetski zadatak –
Radni zadatak –
17. Opišite barem dvije teorije o granicama i moći odgoja?

a. NATIVISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog pesimizma određeni smo samo
genima, odgoj nema utjecaja (Freud, Piaget)
b. EMPIRISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog optimizma formiranje ličnosti
određuje odgoj, obrazovanje, životno iskustvo, zanemarivanje genetičkih
predispozicija (tabula rasa)
c. TEORIJA KONVERGENCIJE – jednak značaj prvoj i drugoj teoriji, teorija
pomirbe utjecaja okoline i nasljeđa
18. Opišite barem 2 slike ili analogije o odgoju?

Neke od dominantnih slika o odgoju:
•odgajanje kao izvlačenje (Platonova špilja)
•odgajanje kao vođenje
•odgajanje kao upravljanje i stega
•odgajanje kao “pustiti rasti” (franc. laissez faire-može se shvatiti i pozitivno i
negativno)
•odgajanje kao prilagođavanje ili socijalizacija
•odgajanje kao pomoć u životu
19. Koja je razlika između pojmova pedagoški i pedagogijski (primjer)?

a. Pojam „pedagogijski“ označava znanstveni pristup, a pojam „pedagoški“
praktično djelovanje.
b. Konkretno, „pedagogijski“ bi se odnosilo na neku tehniku ili metodu do koje
se doško znanstvenim radom, dok bi „pedagoški“ se odnosilo na praktičnu
primjenu te metode u praksi, s ciljem poboljšanja ili rješavanja problema u
procesu odgoja ili obrazovanja.
20. Opišite 3 temeljna zadatka odgoja?

a. MATERIJALNI ZADATAK-odnosi se na sustav znanja
b. FUNKCIONALNI ZADATAK-odnosi se na razvitak psihofizičkih sposobnosti
c. ODGOJNI ZADATAK-izgrađivanje pozitivnih ljudskih svojstava
21. Navedite 5 specifičnih područja pedagoškog ili odgojnog djelovanja?

Intelektualno, Etičko, Emocionalno, Estetsko, Radno tehničko, Tjelesno zdravstveno
22. Opišite moralni razvoj čovjeka prema Kohlbergu?

a. Prema L. Kohlbergu, postoje tri temeljna razvojna stadija:
b. PRETKONVENCIONALNI:
1. faza: usmjerenost na kaznu i poslušnost ( posljedica određuje što je dobro a
što loše..)
2. faza: naivni instrumentalni hedonizam ( zadovoljavanje vlastitih potreba
određuje dobro..)
c. KONVENCIONALNI:
3. faza: orijentacija „dobar dječak/djevojčica“ ( dobro je ono što se sviđa
drugima..)
4. faza: moralnost u skladu s autoritetom ( ispravno je ono što je u skladu s
redom i zakonom, dobro je vršiti svoju dužnost..)
d. POSTKONVENCIONALNI:
5. faza: moralnost dogovora i demokratski određenih zakona ( ispravnost
određuju vrijednosti društva i individualna prava..)
6. faza: moralnost individualnih načela savjesti ( dobro je pitanje osobne
filozofije u skladu s univerzalnim načelima..)
23. Opišite razvoj identiteta čovjeka prema Eriksonu?

a. Prema Eriksonu, psihosocijalni razvoj uključuje 8 stadija, i svaki od stadija
sadrži određene razvojne zadatke, odnosno krize te naglašava uloge različitih
bitnih osoba. Svaki stadij je i mogućnost i prilika, jer omogućava i razvoj i
neuspjeh. Način rješavanja svake od kriza određuje kasniji razvoj ličnosti. Krize
su vezane ili za fizičku maturaciju ili za različite socijalne zahtjeve. Stadiji
razvoja su:
b. Povjerenje/nepovjerenje
c. Autonomija/sumnja i sram
d. Inicijativa/krivnja
e. Identitet/konfuzija uloga
f. Intimnost/izolacija
g. Stvaralaštvo/stagnacija
h. Ego integritet/očajavanje
24. Koja je razlika između socijalne i specijalne pedagogije?

a. Socijalna pedagogija odnosi se na pedagogiju, odnosno odgoj i obrazovanje
osoba s otklonima u ponašanju, ali bez fizičkih ili psihičkih poremećaja u
razvoju.
b. Specijalna pedagogija proučava tzv. specijalni odgoj, tj. odgoj onih koji imaju
određene teškoće u fizičkom ili psihičkom razvoju te proučava uvjete,
mogućnosti i zakonitosti u tom području.
25. Navedite barem 4 značajna pedagoga?

a. Jan Amos Komensky, John Locke, Jean Jacques Rousseau, J. H. Pestalozzi, J. F.
Herbart
26. Što je učenje?

a. Učenje je složeni psihički proces promjene ponašanja na osnovi usvojenog
znanja i iskustva. Obuhvaća usvajanje navika, informacija, znanja, vještina i
sposobnosti. To je proces uskladištavanja podataka (pamćenja).
27. Što je znanje, i navedite vrste znanja?

a. Znanje je finalni produkt učenja, a sastoji se od činjenica koje dovode do
generalizacije – to je otvoren skup povezanih pojmova, predodžbi i
informacija. Znanje jest sustav činjenica i generalizacija o objektivnoj
stvarnosti koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti
b. Vrste znanja su:
znanje dosjećanjem
znanje prepoznavanjem
znanje reprodukcije
operativno znanje (primjena)
kreativno znanje (najviša razina)
28. Što je nastava i koji su temeljni zadatci nastave?

a. Nastava je metodički planiran i sustavan proces usvajanja pedagoški
prilagođenih znanja u određenom vremenu. Obuhvaća
b. Temeljni zadatci nastave su:
materijalni zadatak(stjecanje znanja)
funkcionalni zadatak (razvijanje sposobnosti)
odgojni zadatak (usvajanje stavova, vrijednosti, moralnih vrednota)
29. Koja je razlika između dopunske i dodatne nastave?

a. Dopunska nastava je nastava organizirana za djecu koja nisu u potpunosti
ovladala sadržajem, odnosno gradivom, dok je dodatna nastava za napredniju
djecu, koja služi za dodatno unaprijeđenje njihovih stečenih kompetencija,
znanja, sposobnosti, vještina.
30. Navedite faze ili vrste socijalizacije?

a. primarna socijalizacija – razdoblje diferencijacije i oblikovanja osnovnih
psihičkih funkcija, elementarnih i složenih obrazaca ponašanja i oblika
interakcija s okolinom u kojem se isti stječu i internaliziraju u strukturu ličnosti
kao svojina
b. sekundarna socijalizacija – razdoblje razvojnih promjena u ponašanju,
strukturi i dinamici ličnosti koje nastaju uslijed preuzimanja i obnašanja
određenih društvenih uloga (adaptacije i stabilizacije obrazaca socijalnog
ponašanja, izgradnje specifičnih sklopova kompetencijskih i dinamičkih
osobina ličnosti koje omogućavaju postupno uključivanje pojedinca u svijet
stratificiranih društvenih odnosa)
c. tercijarna socijalizacija – razdoblje ravnopravnog sudjelovanja i kreiranja u
svijetu društvenih odnosa te adaptacije na promjene koje nastaju i vladaju u
svijetu i života i rada (posao, slobodno vrijeme, mediji, odnosi s drugima ...)
31. Navedite barem 5 agensa socijalizacije?

a. Agensi ili posrednici socijalizacije su entiteti (osobe i ustanove) putem kojih se
prenose sadržaji socijalizacije. U njih ubrajamo obitelj, formalne i informalne
društvene grupe (npr. suučenici, vršnjaci) i ustanove te sredstva masovne
komunikacije.
b. AGENSI: obitelj, vrtić, škola, vršnjaci, religija, društvene organizacije...
32. Navedite barem 2 psihologijske teorije socijalizacije?
a. bihevioristička: socijalizacija kao proces učenja, tj. proces nastajanja sveza
između podražaja i reakcije
b. psihoanalitička: socijalizacija kao rezultat (super ego) konflikta između
čovjekove nagonske prirode (id) i kulture kao regulatora ponašanja
c. kognitivno-razvojna: čovjek aktivno usvaja sadržaje okoline u izravnom
odnosu s njom, pri čemu se kao determinacijski faktori definiraju zakonitosti
slijeda razvoja
d. ekologijska: uzajamnost djelovanja čovjeka na okolinu, i obratno, omogućuje
čovjeku da širi životna područja te da tako istovremeno, prilagođavajući se
okolini, unaprijeđuje vlastiti rast i razvoj
33. Navedite barem 2 sociologijske teorije socijalizacije?

a. strukturalno-funkcionalistička: svaki sustav ima strukturu u kojoj pojedini
segment ima svoju funkciju ili ulogu; socijalizacija predstavlja proces
preuzimanja sve većeg i diferenciranijeg broja uloga
b. interakcionizam: koje se temelji na tezi da je svako ponašanje interpretativno
(na temelju iskustva) te da se temelji na interakciji između čovjeka i
društvenih uvjeta, pri čemu ovi potonji na nj djeluju ali ih ne determiniraju
34. Opišite barem 2 vrste učenja?

1. Učenje uvjetovanjem
klasičnim uvjetovanjem ili stvaranjem asocijativnih sveza između podražaja (s) i
reakcije (r); učenje je posljedica ili uvjetovana reakcija na ponovljen podražaj
instrumentalnim uvjetovanjem po kojem je učenje samo instrument zadovoljavanja
potreba; potkrjepljeno ponašanje učvršćuje se po “zakonu efekta”, ali se efekt
naučenog ne odnosi samo na određeni podražaj već se transferira na sve slične
situacije
opservacijskim ili vikarijskim uvjetovanjem po kojem se uči promatrajući tuđe
ponašanje (u. imitacijom, identifikacijom, u. uloga)
2. Modeliranje
identifikacijom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom kako bi se preuzelo njegov
status i ulogu, i/ili poradi vezanosti uz osobu-model
imitacijom ili učenje na temelju promatranja i oponašanja ponašanja drugih osoba
(modela)
učenjem uloga ili preuzimanjem cjelovitih i organiziranih sustava ponašanja (uloga)
drugih – ali ne samo njih, veći i onih, komplementarnih uloga koje (na)učenu ulogu
čine cjelovitom
Čimbenici učenja po modelu: jasnost uloge i njenog statusa, društvena suglasnost o
ulozi i njenom položaju, pervazivnost ili učestalost javljanja uloga u odnosima
35. Izdvojite i opišite 3 područja socijalizacije!

a. Primarna, sekundarna i tercijarna socijalizacija.
b. Primarna socijalizacija: cilj je stjecanje osnovnih vještina, komunikacije i jezika,
učenje društvenih uloga; mehanizam (institucija) je obitelj; skupljanje znanja i
vještina s kojima počinjemo postajati članom određenog društva, kroz igru,
imitaciju, promatranje, interakciju (roditelji); formiranje primarnog identiteta,
u odnosu na spol, etnicitet, religiju; ti identiteti su temeljni i relativno stabilni.
c. Sekundarna socijalizacija: cilj je usvajanje normi koje određuju društvene i
radne uloge (radne navike, odgovornost, socijalna kontrola); mehanizam – je
škola i obrazovanje; iskustva i znanja kojima postajemo i bivamo članovi društva
ili kulturne grupe, razumijevanje i osmišljavanje kulturnih normi.
d. Tercijarna socijalizacija: cilj je prilagođavanje novoj situaciji koje donosi zrela
dob; mehanizam je svijet rada, obitelj; odrasli ulaze u uloge za koje ih primarna
i sekundarna socijalizacija nije mogla potpuno pripremiti(zaposlenik, suprug ili
supruga, roditelj).
36. Opišite prednosti i nedostatke nagrađivanja i kažnjavanja u odgoju?

a. Pozitivnosti nagrađivanja: poticanje učenika na rad, potrkepljivanje njihova
truda, rada, uspjeha, znanja; automatski se povećava vjerojatnost ponovnog
javljanja;
b. Negativnosti nagrađivanja: nagrada postaje sama sebi svrha, odnosno svrha
ulaganja truda; ekstrinzična motivacija;
c. Pozivitnosti kažnjavanja: smanjenje nepoželjnih ponašanja; učinkovitost u
ostvarivanju cilja;
d. Negativnosti kažnjavanja: dugoročna neučinkovitost; dovodi do razvoja
straha, negativno utjeće na ličnost djeteta i razvoj samopoštovanja i slike o
sebi, ukoliko ju se često i nepravilno koristi; uslijed učestalog korištenja može
doći do navikavanja i tad također gubi na učinkovitosti.
37. Što je pamćenje, i zašto zaboravljamo?

a. Pamćenje je mogućnost usvajanja, zadržavanja i korištenja informacija.
Zaboravljamo zbog ekonomičnosti.
b. Tri procesa pamćenja:
c. Kodiranje – informacije koje želimo zadržati u pamćenju se kodiraju u
kratkoročnom pamćenju. Te informacije se moraju promijeniti tako da budu
smislene i da imaju logički slijed, kako bi se mogle pohraniti i poslije pronaći.
Ta promjena informacija pri pamćenju u oblik koji se može pohraniti i poslije
pronaći zove se kodiranje. Na takav način se informacije pripreme za pohranu
u dugoročno pamćenje. Kodiranjem nastojimo smanjiti količinu informacija
odbacujući nevažno i redundantno, te time olakšavamo buduće pronalaženje
informacija.
d. Kodiranje je jedinstveno za svaku osobu, svaka osoba će različito kodirati
određenu informaciju na svoj način (npr. istu priču pet ljudi ispričat će po
sjećanju na pet različitih načina). Postoji i semantičko kodiranje, a to je
pohranjivanje podražaja na temelju njihova značenja.
e. Pohranjivanje – druga faza procesiranja informacija je pohranjivanje, a to je
održavanje informacija tijekom vremena. Da bismo što bolje zadržali
informacije u pamćenju dobro je ponavljati. Naše znanje o funkcioniranju
našeg pamćenja psiholozi nazivaju metamemorija. Ona omogućava učinkovito
kodiranje, pohranjivanje i dosjećanje informacija.
f. Pronalaženje – treći proces pamćenja je pronalaženje ili lociranje pohranjenih
informacija i njihovo vraćanje u svijest. Pronaći informaciju će biti lakše ako
smo je kodirali na što kvalitetniji način (npr. koristeći semantičko kodiranje).
38. Koje su vrste pamćenja?

a. Epizodičko (sjećanja na događaje koje je netko doživio ili koji su se dogodili u
njegovoj blizini. Epizodičko pamćenje se odnosi na vremensko određivanje
zbivanja pojedinih događaja, dakle postavlja se pitanje kada i gdje smo usvojili
neku informaciju (npr. što smo jeli za doručak...);
b. Semantičko (informacije koje su pohranjene u epizodičko pamćenje dalje sele
u semantičko pamćenje. Za semantičko pamćenje možemo reći da se odnosi
na opće znanje za razliku od epizodičkog. Dok smo u epizodičkom pamćenju
događaje doživjeli, u semantičkom ih nismo doživjeli, ali ih znamo kao neke
opće činjenice);
c. Proceduralno (sadrži znanje o tome kako se nešto radi ili izvodi. Neke vještine
poput vožnje bicikla, automobila…).
39. Što je multikuluralizam, a što interkulturalizam?

a. Multikulturalizam se odnosi na istovremeno postojanje dvije ili više kultura
između kojih nema kulturne razmjene; kulture međusobno koegzistiraju i
uvažavaju se, ali bez razmjene.
b. Interkulturalizam se odnosi na aktivno, razmjenjujuće i otvoreno kulturološko
iskustvo
c. -obilježja poput dijaloga, uvažavanja, tolerancije, razumijevanja, podrške,
isticanje sličnosti umjesto razlika.
40. Tko je bio Emile Durkheim?

a. Emile Durkheim je bio francuski sociolog koji je uveo pojam socijalizaciju, da bi
označio podruštvljenje čovjeka, tj. djelovanje društvenih uvjeta na oblikovanje
ljudske osobnosti
b. Pojam i definiranje:
c. Durkheim (izvorno): pripremanje mladih za život u društvu (socijalizacija =
odgoj).
d. Suvremeno: Socijalizacija je proces nastanka i razvitka ličnosti u uzajamnoj
ovisnosti o društveno posredovanoj socijalnoj i materijalnoj okolini ... u kojem
se čovjek izgrađuje u društvenog subjekta koji je sposoban da produktivno
djeluje i prerađuje stvarnost.
41. Što je kultura, i koja su njezina obilježja?

a. Kultura je složena cjelina koja uključuje znanja, vjerovanja, umjetnost, moral,
pravo, običaje i svaku drugu sposobnost ili naviku koju čovjek stječe kao
pripadnik jedne društvene zajednice. Temeljne sastavnice kulture su:
Simboli, jezik , vrijednosti , norme , rituali
42. Navedite područja socijalizacije prema Bronfenbrennerovoj ekološkoj teoriji?

a. Mikrosustav – dijete, obitelj, vrtić, škola, vršnjaci;
b. Mezosustav – odnos između mikrosustava;
c. Egzosustav – rodbina, susjedstvo, zanimanje, mediji;
d. Makrosustav – stavovi, ideologija, kultura; sve na što ne možemo utjecati, a
utječe na nas;
e. Kronosustav – promjene unutar sustava kroz vremensku dimenziju;
43. Ekologijski pristup
-teorijski pravac ekologijske psihologije razvoja razvio je Urie Bronfenbrenner može
se razumjeti kao prijelaz k sociologijskim teorijama socijalizacije
-ispituje se način utjecaja:
1.materijalnih čimbenika (uvjeti stanovanja, igrališta..)
2.osoba (roditelja, vršnjaka) i njihovih odnosa
3. djelatnosti i njihovih socijalnih uvjeta
→ovi «vodoravni» uvjeti analiziraju se u «okomitim» vezama s društvenim uvjetima
višeg stupnja općenitosti (sustav odgoja, socijalne zaštite, zdravstva, prava, politike…)
44. Koja je razlika između intencionalnog i funkcionalnog učenja?

a. Intencionalno → kada se učenje organizira planski i sustavno, dakle s
namjerom
b. Funkcionalno → kada nema plana -> neorganizirano, spontano, slučajno
45. Opišite Maslovljevu teoriju motivacije i ljudskih potreba?

a. Čovjek hijerarhijski zadovoljava potrebe počevši od:
fiziološke potrebe (hrana, voda, sex, spavanje)
Sigurnost
Socijalne potrebe (obitelj, prijateljstvo)
Samopoštovanje (pouzdanje, postignuća)
Samoaktualizacija (kreativnost, rješavanje problema)
46. Opišite učenje modeliranjem!

identifikacijom ili spontanim poistovjećivanjem s uzorom kako bi se preuzelo njegov
status i ulogu, i/ili poradi vezanosti uz osobu-model
imitacijom ili učenje na temelju promatranja i oponašanja ponašanja drugih osoba
(modela)
učenjem uloga ili preuzimanjem cjelovitih i organiziranih sustava ponašanja (uloga)
drugih – ali ne samo njih, veći i onih, komplementarnih uloga koje (na)učenu ulogu
čine cjelovitom
Čimbenici učenja po modelu: jasnost uloge i njenog statusa, društvena suglasnost o
ulozi i njenom položaju, pervazivnost ili učestalost javljanja uloga u odnosima
47. Koja su osnovna područja ličnosti?

a. kognitivno područje – spoznajno, uključuje različite psihičke sposobnosti
b. afektivno područje – čuvstveno, odnosi se na emocionalnu reaktivnost
c. konativno područje – voljno, motivacijsko, odnosi se na dinamičke osobine
ličnosti koje ljude pokreću na aktivnost
d. somatsko područje – tjelesno, uključuje psihomotorna svojstva
48. Opišite društvene promjene koje su dovele do omasovljenja obrazovanja?
a. -tehnologizacija doma i odgoja
b. -porast društvene produktivnosti
c. -porast specijalizacije i diseminacije znanja
d. -razne (izacije).globalizacija, informatizacija
49. Koji su razvojni zadatci razdoblja adolescencije?

a. Prihvaćanje društvenih vrijednosti, usvajanje vlastitih sustava vrijednosti,
prihvaćanje fizičkih promjena, prihvaćanje spolnih uloga, razvijanje
seksualnog identiteta, separacija od roditelja, smanjenje ovisnosti o vršnjačkoj
skupini, učvršćivanje strukture ličnosti...
50. Navedite faze i obilježja Piagetove teorije kognitivnog razvoja?

a. Senzomotorna faza (0-1.5 g.): razvoj osjetilno-motoričkih sustava radi
upoznavanja fizičkog i socijalnog svijeta vlastitog okruženja.
b. Predoperacijski stadij (1.5-6/7 g.): razvoj simboličkog mišljenja i verbalizacija.
c. Stadij konkretnih operacija (6/7-11 g.): razvoj intelektualnih sposobnosti
(operiranje) na temelju konkretnih sadržaja stvarnosti.
d. Stadij formalnih operacija (nakon 11 g.): razvoj apstraktnog mišljenja i
logičkog zaključivanja.
51. Definirajte metodologiju i metodiku?

a. Metodologija je znanost o metoda,a odnosno o načinima znanstvenih
istraživanja.
b. Metodika pedagoškog djelovanja je pedagoška disciplina (dio teorije odgoja)
koja se bavi primjenom teorijskih spoznaja i postignuća radi unapređivanja
odgojne djelatnosti – ona je uvijek u funkciji ostvarivanja zadataka i
unapređivanja odgojnog djelovanja.
c. Na općem planu bavi se općim čimbenicima, načelima, metodama i
sredstvima odgojnog djelovanja, a na pojedinačnom planu njihovom
specifičnom primjenom u različitim područjima (sferama) realizacije
pedagoškog djelovanja – primjerice u obitelskoj, domskoj, specijalnoj i dr.
pedagogijama, odnosno metodikama njihova rada.
52. Navedite barem 10 odgojno-socijalizacijskih problema današnje djece i mladeži?

a. Ekstrovertiranost, neposlušnost, laži, nasilje, maltretiranje, ovisnost o
drogama, ovisnost o alkoholu, ovisnost o cigaretama, nezainteresiranost za
učenje, seksualno eksperimentiranje (bez zaštite)…
53. Koje su temeljne funkcije škole?

Integracijska, socijalizacijska, pedagoška, kulturna, obrazovna, personalizacijska...
54. Što je dokimologija?

a. Dokimologija – znanstvena disciplina kojoj je zadaća da pronađe i u praksi
ponudi najprikladnije i valjane načine prosuđivanja i ocjenjivanja. Školska
dokimologija se bavi pitanjima ispitivanja i procjenjivanja učeničkih odgojno-
obrazovnih postignuća na temelju ljestvice ocjena od 1 do 5. Cilj joj je postići
što objektivnije mjerenje znanja
55. Navedite barem 3 problema ocjenjivanja kod nastavnika?

a. Osobna jednadžba nastavnika – ili je preblag ili prestrog.
b. Halo efekt – nastavnik ocjenjuje učenike uzimajući u obzir ocjene iz drugih
predmeta.
c. Logička pogreška – nastavnik subjektivno ocjenjuje učenika na temelju drugog
predmete koji mu predaje ili na temelju rezultata drugih aktivnosti
(takmičenja, izbora ljepote, politike).
d. Pogreška definicije – dodavanje u skalu ocjenjivanja od 1 do 5 još među-
ocjena kako bi “preciznije” izmjerili učenička znanja.
e. Pogreška kontrasta – nastavnik subjektivno ocjenjuje učenike na temelju
usporedbe sa drugim učenicima višeg ranga školovanja.
f. Pogreška tendencije prilagođavanja ocjena – nastavnik subjektivno
prilagođava kriterije mogućnostima učenika za svaki razred posebno.
56. Navedite tehnike ili vrste ocjenjivanja?

a. Pismeno i usmeno ocjenjivanje
57. Prednosti i nedostatci pismenog ispitivanja?
a. +:
Manja subjektivnost,
Svi učenici imaju ista pitanja,
Isti režim rada za sve,
Ocjenjivanje objektivnije,
Može obuhvatiti više gradiva,
Vremenski ekonomično.
b. -:
Često se zahtijeva reprodukcija materijala, dosjećanje ili prepoznavanja,
Teže se obuhvaća razumijevanje ili primjena znanja.
58. Prednosti i nedostatci usmenog ispitivanja?

+:
Učitelj može reagirati na odgovore i tako primjerenije ispitati stvarno znanje učenika,
Učitelj može bolje ispitati učenika,
Učitelj može uočiti i reagirati na odgovore koji su približno točni ili koji su potpuno
krivi,
Učenici češće uče s razumijevanjem ukoliko očekuju usmeno ispitivanje;
-:
Vremenski neekonomično,
Subjektivno,
Obuhvaća manje gradiva,
Učenici dobivanju različita pitanja pa je teško usporediti znanja.
59. Kako ocjenjivati grupni rad?

Svi članovi dobiju istu ocjenu – svi se trude doprinijeti ocijeni; ALI – problem
zabušavanja;
Svatko dobije svoju ocjenu; ALI – tada ne moraju svi doprinositi grupnom radu;
Svatko dobije i grupnu i pojedinačnu ocjenu – najpoticajnije.
60. Koja je razlika između testa i zadataka objektivnog tipa?

a. Pismeno ispitivanje znanja nije isto što i test. Test je krajnji proizvod najčešće
dugotrajnog rada u kojem se sastavljaju zadaci, provjeravaju se na ispitanicima,
neki se zadaci brišu, novi se pišu, opet se provjeravaju i tako nakon nekoliko
puta dobije se konačna verzija niza zadataka za koje znamo da su u redu, tj. da
imaju provjerene metrijske karakteristike, a nazivamo ju testom.
61. Navedite barem 5 vrsta zadataka objektivnog tipa?

Dosjećanja, kompletiranja ili dopunjavanja, alternativni tip, tip s dva kriterija izbora,
višestrukog izbora, ispravljanja i sređivanja, povezivanja, zadatci esejskoga tipa
62. Koja je svrha ocjenjivanja?

OCJENJIVANJE je razvrstavanje u kvalitativne kategorije i pretvaranje tih kategorija u
kvantitativne vrijednosti.
Pedagoški rezultati koje škola postavlja kao cilj su kako pomoći učenicima steći
znanje. Ocjenjivanje se stoga odnosi na tehnike kojima možemo pratiti učenikov
napredak prema određenim obrazovnim rezultatima. Prvo pitanje s kojim se
suočavamo u ocjenjivanju učeničkog napretka jeste kakva je svrha ocjenjivanja.
Ocjenjivanje može imati različite svrhe, a najčešće svrhe su:
Ø Osigurati nastavnicima povratne informacije o učeničkom napretku
Ø Motivirati učenike
Ø Osigurati evidenciju napretka
Ø Dokaz o djelotvornosti nastavnika i škola
63. Prema trajanju i vremenu, dvije osnovne vrste vrednovanja su: ______________?
a. Pismeno i usmeno?
64. Navedite barem 3 nedostatka ocjenjivanja, i kako biste ocjenjivali?

a. Razvija strah kod učenika, stvara natjecateljsku atmosferu (kompeticiju),
snižavanje zadovoljstva školom, može negativno utjecati na samopoštovanje
učenika, može smanjiti intrinzičnu, a povećati ekstrinzičnu motivaciju (učenje
samo zbog ocjene)...
65. Objasnite društveno-povijesnu uvjetovanost odgoja.

Odgoj se pojavio na samom početku ljudskog društva i otad povijesni razvoj čovjeka i
ljudske zajednice prati i povijesni razvoj odgoja, a s razvojem društva mijenjao se i
odgoj, razvijao se i usavršavao, zato se kaže da je odgoj povijesno uvjetovan. S druge
strane, sami odgoj je i preduvjet i posljedica ljudskog društva ovisi o razvoju ljudskog
društva, ali i potiče taj razvoj. Također postoje i društveni činitelji koji utječu na razvoj
odgoja, i odgoj nije nužno isti, odnosno razlikuje se s obzirom na društvo.
66. Navedite 5 temeljnih zadaća pedagogije kao znanosti o odgoju!

Proučavanje odgojne stvarnosti, pojava i utvrđivanje zakonitosti na području odgoja i
obrazovanja te obogaćivanje teorije i prakse;
Na temelju novih spoznaja i znanstvenih dostignuća postaviti cilj, zadaće, oblike rada
te omogućiti unaprjeđivanje odgojne djelatnosti;
Znanstveno – kritički vrednovati rezultate iz teorije i prakse;
Razvijati i usavršavati metodologiju istraživanja;
Multidisciplinarnost – koristiti se znanstvenim dostignućima dugih srodnih i granskih
znanosti;
Brinuti o razvoju pedagoških kadrova.
67. Opišite i definirajte 4 temeljne teorije o odgoju ("moć i granice odgoja")!

a. NATIVISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog pesimizma određeni smo samo
genima, odgoj nema utjecaja (Freud, Piaget)
b. EMPIRISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog optimizma formiranje ličnosti
određuje odgoj, obrazovanje, životno iskustvo, zanemarivanje genetičkih
predispozicija (tabula rasa)
c. TEORIJA KONVERGENCIJE – jednak značaj prvoj i drugoj teoriji, teorija
pomirbe utjecaja okoline i nasljeđa
d. MULTIFAKTORSKA TEORIJA –značaj se daje svim teorijama tj. na ličnost utječe
geni, odgoj, obrazovanje, životna iskustva, osobna aktivnost, vlastiti rad
68. Navedite barem 4 pedagogijske discipline, te što proučava svaka od njih!

a. Obiteljska pedagogija – proučava smisao, uvjete i zakonitosti obiteljskog
odgoja; postavlja cilj i zadatke te istražuje načela metode i postupke odgoja u
uvjetima obiteljskog života;
b. Specijalna pedagogija – proučava specijalni odgoj, odnosno odgoj osoba s
teškoćama u fizičkom ili psihičkom razvoju;
c. Predškolska pedagogija – proučava predškolski odgoj, odnosno odgoj i razvoj
djece predškolske dobi, neovisno o tome dovija li se u obitelji ili ustanovi;
d. Školska pedagogija – proučava odgojno obrazovni rad u školi, cilj i zadatke
školskog odgoja te načela, metode i sadržaj u školskom, nastavnom ili
invannastavnom radu.
69. Objasnite odgoj u užem i u širem značenju!

a. Odgoj u širem smislu: obuhvaća sveukupnost pedagoškog djelovanja na sve
djelokruge čovjekova bića; odnosi se na čovjeka u cjelini, na izgradnju cjelovite
ljudske osobnosti; Njegovi sastavni dijelovi su: tjelesni, intelektualni, radni,
moralni, estetski;
b. Odgoj u užem smislu: usmjeren je na izgradnju i oblikovanje osobnosti i
karaktera, na ostvarivanje onih osobnosti čovjeka zbog kojih ga poštujemo;
težište je stavljeno na emocionalni i voljni djelokrug čovjekova bića, a rezultati
se očituju u čestitim ljudskim uvjerenjima i stavovima, pozitivnom odnosu
prema ljudima, ljudskim vrijednostima, pravdi, pravednosti itd.
70. Nabrojite temeljna područja odgoja!

a. tjelesni: svrha mu je pravilan tjelesni rast i razvitak, unapređivanje zdravlja i
podizanje opće tjelesne sposobnosti; pretpostavka je za ostala odgojna
područja
b. intelektualni: njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i
sposobnosti; oblikovanje čovjeka kao razumnog ljudskog bića
c. moralni: odnos između etike i morala; temeljna vrijednost ovog područja je
dobrota
d. estetski: uočavanje, doživljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog
pretpostavlja odgovarajuće sposobnosti koje su pedagoški zadane.
e. radni: sve što je čovjek ostvario u povijesti, ostvario je u procesu rada→
vrednuje vlastite sposobnosti pojedinca
71. Koja je razlika između odgoja i socijalizacije?

a. Socijalizacija:
b. jedan on modela i mehanizama prijenosa kulturnih obilježja i vrijednosti koji
može biti i spontan, nenamjeran, slučajan
c. Odgoj→ poučavanje specifičnih ponašanja
d. namjerno oblikovanje ponašanja osobe
e. kulturalno prenošenje do kojeg dolazi namjernim poučavanjem
f. odgoj je mehanizam socijalizacije
72. Navedite barem 6 nastavnikovih moralnih, profesionalnih i ljudskih osobina

(karakteristika ili kompetencija)!
Samokritičnost, odgojiteljski duh, konzistentnost, fleksibilnost,pozitivan stav, visoka
očekivanja od sebe i učenika, smisao za humor...
73. Navedite temeljne sastavnice sustava pedagogijske znanosti.

Epistemološka, Nomotetička, Teleološka, Praktična
74. Navedite temeljna obilježja odgoja.

Namjera (intencija)
Društvena kategorija
Povijesna kategorija
Generacijska pojava
Društvena uvjetovanost odgoja
75. Što je obrazovanje?

a. OBRAZOVANJE je pedagoški proces stjecanja znanja – materijalnih, socijalnih
činjenica, a završava postizanjem formalne kvalifikacije (naobrazbe).
76. Što je nastava?

a. NASTAVA je metodički planiran i sustavan proces usvajanja pedagoški
prilagođenih znanja u određenom vremenu. Obuhvaća
77. Navedite podjelu odgoja prema bitnim određenjima čovjeka.

a. Tjelesni odgoj, Intelektualni odgoj, Moralni odgoj, Estetski odgoj, Radni odgoj.
78. Što je svrha tjelesnog odgoja?
a. Svrha tjelesnog odgoja je da se u koordinaciji s odgojno – obrazovnim
aktivnostima na drugim odgojnim područjima primjenom prirpdnih faktora i
tjelesnih aktivnosti omogući optimalni i svestran razvitak osobnosti pojedinca.
79. Koje su temeljne sastavnice intelektualnog odgoja?

a. Znanje, umijeća, navike, intelektualne sposobnosti, kulturalni intelektualni
rad, ljubav prema istini i djelovanje u skladu s takvim doživljajem njene
vrijednosti.
80. Objasnite formiranje umijeća i navika.

a. Umijeće i navike odnose se naprimjenu znanja nakon što su ona usvojena.
b. Umijeće jest vježbanjem stečena sposobnost; ona nastaje na temelju znanja;
c. Navike su vježbanjem automatizirana umijeća.
81. Što je cilj moralnog odgoja?

a. Cilj moralnog odgoja jest formiranje slobodne, humane, moralne osobnosti,
koja će čitav život težiti za uspostavljanjem istinski ljudskih odnosa u kojima će
čovjek postati najvrjednije ljudsko biće, u kojima će se cijeniti i poštovati
njegovo dostojanstvo, ostvariti sloboda, jednakopravnost svih članova ljudske
zajednice.
b. U praktičnom smislu, učenici bi trebali usvojiti postavke i norme pravila i
načela ljudskog morala, emotivno ih prihvatiti i ostvariti i tako si organizirati
život.
82. Koja je razlika između estetskog i umjetničkog odgoja?

Umjetnički odgoj – odnosi se na stjecanje znanja, umijeća i navika; odnosi se na
razvijanje stvaralačkih sposobnosti i smisla za odgovarajuće vrijednosti u području
pojedinih vrsta umjetnosti; odnosi se na profesionalnu osposobljenost umjetnika;
Estetski odgoj – nije profesionalno usmjeren; ima općeobrazovni, općekulturni i
općeodgojni karakter; to je širi pojam od umjetnočkog odgoja.
83. Navedite 10 zahtjeva u estetskom odgoju.

a. Kvalitetnost sadržaja, Odgojna vrijednost, Pristupačnost, Uvažavanje interesa,
Zornost, Aktivnost, Postupnost, Sustavnost, Mnogostranost, individualizacija
84. Objasnite smisao i značenje radnog odgoja.

a. Smisao radnog odgoja je da potpomogne i omogući mnogostraniji razvoj
osobnosti. To znači da treba formirati uvjete da suvremeni čovjek ovlada i
kulturom rada.
b. On ima posebno značenje kad se u obzir uzmu sve veći zahtjevi današnjice, u
obliku brzog razvoja znanosti i tehnologije, čime su i radni zadatci postali sve
složeniji i izazivniji. Zbog rapidnog razvoja tehnike nazivamo ga i radno –
tehničkim odgojem.
85. Kako se radni odgoj ostvaruje u nastavi?
a. Kroz 4 područja:
Nastavne predmete tehničkog karaktera (npr. tehnička kultura, informatika,
gospodatstvo...
Nastavu prirodnih grupa predmeta (znanja iz područja matematike, fizike, kemije,
biologije...; ono osigurava znanstvene temelje)
Nastavu društvenih grupa predmeta (promatranje društvenih odnosa; znanstveno
osvjetljavanje društvenih znanosti...)
Nastavne ekskurzije prirodno – tehničkog karaktera (prganiziranje ekskurzija u
muzeje, radione, tvornige, industrijska poduzeća...)
86. Navedite svrhu, zadatke i sadržaj obiteljskog odgoja.

a. SVRHA – razvitak i izgrađivanje sposobnog, čestitog, marljivog i uljuđenog
čovjeka da se njime mogu ponositi roditelji, rođaci, sredina iz koje je potekao
b. ZADATCI – tjelesni odgoj, intelektualni zadatak, moralni zadatak, estetski
zadatak, radni zadatak,
c. SADRŽAJ – vezan je uz temeljna odgojna područja ili uz obrazovna dobra; radi
se o svemu što može potaknuti, obogatiti djetetove spoznaje, što im može
trebati, što će ih oplemeniti – knjige, ilustracije, filmovi, razgovori...
87. Definirajte autoritet i njegove najvažnije sastavnice.

a. Autoritet je nezaobilazna komponenta dobrog odgojitelja i uspješnog
odgojnog rada.
b. Istinski autoritet se postiže primjerenim djelovanjem u obiteljskom životu i
izvan obiteljskog kruga, požrtvovnim radom, znanjem, marljivošću, uzornim
moralniom postupcima, poštenjem, iskrenošću, pravednošću, društvenom
angažiranošću, prihvaćanjem obaveza i ljudskih dužnosti, ljubavlju i brigom za
dijete...
88. Navedite načela obiteljskog odgoja i objasnite jedno prema osobnom izboru.
Poštovanje osobnosti djeteta
Načelo potpune angažiranosti
Načelo pozitivne orijentacije
Načelo međusobnog povjerenja
Načelo jedinstvenosti – podrazumijeva skladno djelovanje oba roditelja i svih članova
obitelji; ako takvo jedinstveno djelovanje ne postoji, ako nema koordinacije u odgoju
djeteta, odgojni rezultati će biti slabi ili negativni; dijete je tad u konfliktnoj situaciji
koju ne zna riješiti:
Načelo dosljednosti
Načelo individualnog prilaženja – svako dijete je posebno i jedinstveno biće, pa i
odgojne mjere moraju biti u suglasju s time; uspješan odgoj pretpostavlja da svaka
odgojna mjera, svaki postupak ili zahtjev budu prilagođeni djetetovim individualnim
snagama i mogućnostima, njegovim shvaćanjem i stupnjem razvoja.
89. Nabrojite 9 općih načela odgojnog djelovanja.

Načelo svrsishodnosti, Načelo aktivnosti, Načelo pozitivne orijentacije, Načelo
mnogostranosti, Načelo primjerenosti, Načelo individualizacije, Načelo socijalizacije,
Načelo jedinstvenosti, Načelo dosljednosti.
90. Objasnite načelo mnogostranosti u odgoju i obrazovanju.

a. Traži da se iskoriste sve ljudske mogućnosti, da se maksimalno razviju
sposobnosti na svim područjima, da se ostvari potpuno razvijena osobnost.
91. Odgojne metode su… (nabrojiti)?

a. Metode: Poučavanja, Uvjeravanja, Navikavanja, Sprječavanja
92. Objasnite etički razgovor kao metodu poučavanja.

a. To je oblik metode poučavanja. Smisao tih razgovora je u tome da se probude
i prošire moralne predodžbe učenika da se izgrade novi ili jošviše razviju već
postojeći moralni pojmovi, da se učenici vježbaju u moralnom vrednovanju,
kritičkom prosuđivanju moralnih činova, bilo svojih ili tuđih. Vrijednost tih
etičkih razgovora je što omogućavaju aktivaciju učenika.
93. Opišite ukratko dva temeljna oblika metode uvjeravanja.

a. Metoda uvjeravanja služi za jačanje motivacije kroz djelovanje na
emocionalnu komponentu učenika. Ima dvije temeljne komponente:
VREDNOVANJE – estetsko, etičko, vrednovanje stavova, postupaka, radnih učinaka...;
to je suglasnost ili priznanje učitelja i ono potiće, dok nesuglasnost i neodobravanje
upozorava da njihovi postupci nisu moralni, etički te ih treba ispraviti i li promijeniti;
STVARANJE IDEALA – stvaranje pozitivnih stavova i uvjerenjas pomoću pozitivnih
uzora; skrećemo pozornost odgojenika prema tim uzorima i upućujemo ih u
pozitivnom smjeru; uvelike ovisi o učitelju, njegovu stavu i ugledu;
94. Objasnite glavne zadaće metode sprečavanja.

Preventivno izbjegavanje loših primjera, poticaja i utjecaja;
Korigirajuća zadaća – uklanjanje ili ispravljanje loših navika, stavova...
95. Opišite ukratko temeljna odgojna sredstva.

Sredstva usmjeravanja (savjet, primjer, igra, stvaranje ideala...) - Pomoću njih
usmjeravamo odgajanika u pozitivnom pravcu; Treba ih koristiti češće i više od
sredstava poticanja i usmjeravanja; Mlade ovako upućujemo na pozitivne uzore i
navikavamo na dobre postupke.
Sredstva poticanja (priznanje, pohvala, nagrada, obećanje, natjecanje) - Izazivaju
osjećaj ugode i emocionalno djeluju na odgajanike; Treba voditi brigu o umjerenosti i
postupnosti (izbjeći navikavanje i instrumentalizaciju ponašanja);
Sredstva sprečavanja (nadzor, skretanje, upozorenje, zahtjev, kazna) - Svrha je
potisnuti i odvratiti odgajanika od društveno nepoželjnih postupaka i ponašanja;
Izazivaju osjećaj neugode jer sadržavaju ZABRANE!
96. Rangirajte sredstva poticanja prema intenzitetu.

a. Obećanje, priznanje, pohvala, natjecanje, nagrada
b. PRIZNANJE-u obliku odobravanja, hrabrenja
c. POHVALA-viši stupanj od priznanja, može biti usmena ili pisana
d. NAGRADA-najjače sredstvo poticanja, donosi duhovno zadovoljstvo i
materijalnu vrijednost
97. Koje postupke obuhvaćaju sredstva sprečavanja?

a. NADZOR-cilj je da odgojenika očuva od loših utjecaja
b. SKRETANJE-cilj je preorijentirati odgojenika u pozitivnom pravcu
c. UPOZORENJE-može se pojaviti kao primjedba, opomena, kritika, prijetnja
d. ZAHTJEV-upućuje odgojenika na poštovanje dužnosti
e. KAZNA-najjače sredstvo sprečavanja, potreba za njom je kada su odgojenici
uporni u svojim lošim postupcima
98. Opišite ukratko kaznu kao sredstvo sprečavanja.

a. Kazna je najjače sredstvo sprečavanja. Odgojni rad mora sadržavati kaznu
kada su odgajanici UPORNI u kršenju pravila. Kada ne pomaže preventiva,
pomaže kazna! Cilj je izazivanje neugode, osjećaja krivnje i stida. Kazna ne
smije SRAMOTITI, PONIŽAVATI ili OSVEĆIVATI. Kazna uvijek treba čuvati
moralni poredak, i ostaviti mogućnost rekuperacije. „Kazna je djetetu
opomena i ljekarija, pa je valja davati u pravoj mjeri i u pravi čas” (J. A.
Komensky)
99. Nabrojite opća načela odgojnog rada.

a. Načelo svrsishodnosti, Načelo aktivnosti, Načelo pozitivne orijentacije, Načelo
mnogostranosti, Načelo primjerenosti, Načelo individualizacije, Načelo
socijalizacije, Načelo jedinstvenosti, Načelo dosljednosti.
100. Što se nalazi u središtu, a što na periferiji odgoja i socijalizacije?

a. U središtu su primarni odgojno-socijalizacijski agensi, poput obitelji i škole, a na
periferiji slobodno vrijeme, mediji i kulturno-umjetničke i druge prosocijalne
ustanove.

Pedagogija - Spojeno - Ispitna Pitanja+99pitanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pedagogija - Spojeno - Ispitna Pitanja+99pitanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Ispitna pitanja – nije 100% točno provjerite malo

8. Intencionalni odgoj događa se:

17. Odaberite točne odgojne metode:

4. Metoda kojom se teži upoznavanju učenika s činjenicama, pojmovima,

46. Pod sredstva usmjeravanja ubrajamo:

13. Što je pedagogija?

51. Pedagog i filozof koji je ukazao na prirodnu dobrotu čovjeka u djelima“emil“ i

19. Izdvojite točne pedagogijske discipline:

23.Specijalna pedagogija bavi se populacijom:

a) Djece i mladih s poteškoćama u razvoju

20.Što je socijalizacija i kada počinje?

a) Socijalizacija je omasovljenje čovjeka i počinje u školi

2.Temeljne faze i etape socijalizacije nazivaju se:

a) Elementarna, pripremna i generalna

53. Usporedbom procesa socijalizacije,personalizacije,odgoja i inkulturacije

30.Proces organiziranog, planiranog i programiranog usvajanja znanja i razvijanja

25.Dopunska nastava organizira se za:

a) Učenike koji imaju poteškoće s usvajanjem nastavnog sadržaja

a) Moralna, cjelovita i stabilna osobnost snažne volje i karaktera

a) Odgovorno roditeljstvo i zasnivanje vlastite obitelji

UČENJE I TEORIJE UČENJE

38.Proces usvajanja znanja, činjenica, generalizacija koje trajno mijenjaju

50.Kažnjavanje i nagrađivanje u odgoju kao pedagoškom postupku proizlazi iz teorije

ODGOJNO-SOCIJAL. SADRŽAJ PREDŠKOLSKOG RAZDOBLJA

39.Glavni odgojno-socijalizacijski sadržaj predškolskog razdoblja je:

49.Temeljne funkcije slobodnog vremena su:

a)odmor, b)kulturna razonoda,c)razvitak osobnosti

PITANJE 9. kojem području pripadaju sljedeći sadržaji: higijena, prirodni oblici

teorija učenja koja sazrijevanje čovjeka pripisuje procesima preuzimanja

U teoriji epigenetskog razvoja psihologa j. piageta, razvoj čovjeka teče

Skripta sa onih 99 pitanja za ispit

Pitanja za ispit iz kolegija «Opća pedagogija»

2. Definirajte odgoj i navedite njegovu svrhu na praktičnom primjeru!

Konkretno, na primjeru djeteta, odnosi se na jedinstvenost poticanja djetetova razvoja i

3. Navedite temeljne vrste odgoja, i opišite njihova obilježja?

Odgoj u užem smislu: usmjeren je na izgradnju i oblikovanje osobnosti i karaktera, na

5. Koja je razlika između odgoja i obrazovanja?

7. Usporedite odgoj, socijalizaciju i inkulturaciju (opišite praktičan primjer)?

S druge strane, socijalizacija je podruštvljenje, svjesno uvođenje pojedinca u društveni život,

Inkulturacija je proces ulaženja u kulturu, prihvaćanja nekih kulturnih postignuća.

I socijalizacija i inkulturacija prelaze granice odgoja, sli socijalizacija je i jedna od

8. Izdvojite temeljna područja odgoja i njihove značajke!

intelektualni: njegovanje intelekta, razvijanje intelektualnih snaga i sposobnosti; oblikovanje

emocionalni: njegovanje i poticanje afektivnog odnosa i reaktivnosti prema sadržajima

estetski: uočavanje, doživljavanje, vrednovanje i stvaranje lijepog pretpostavlja odgovarajuće

10. Što je socijalizacija, i kada počinje?

To je proces putem kojeg provodimo samospoznaju pojedinca do njegove pune socijalne

11. Navedite barem 5 odgojnih čimbenika ili nositelja odgojnih aktivnosti?

12. Opišite barem 4 pedagoška načela ili principa!

13. Zašto je čovjeku potreban odgoj?

14. Koji je glavni odgojno-socijalizacijski sadržaj predškolskog, a koji školskog razdoblja?

ŠKOLSKI ODGOJ- ima za cilj odgoj i osnovno obrazovanje te usmjereno obrazovanje.

15. Navedite barem 5 odgojnih vrednota!

16. Opišite odgojne zadaće roditeljskog ili obiteljskog odgoja?

17. Opišite barem dvije teorije o granicama i moći odgoja?

EMPIRISTIČKA TEORIJA – teorija pedagoškog optimizma formiranje ličnosti određuje odgoj,

18. Opišite barem 2 slike ili analogije o odgoju?

19. Koja je razlika između pojmova pedagoški i pedagogijski (primjer)?

Konkretno, „pedagogijski“ bi se odnosilo na neku tehniku ili metodu do koje se doško

20. Opišite 3 temeljna zadatka odgoja?

FUNKCIONALNI ZADATAK-odnosi se na razvitak psihofizičkih sposobnosti

ODGOJNI ZADATAK-izgrađivanje pozitivnih ljudskih svojstava

21. Navedite 5 specifičnih područja pedagoškog ili odgojnog djelovanja?