Prema stupnju obveznosti, vrste nastave dijele se na:

a. Osnovnoškolska, srednjoškolska, visokoškolska nastava

b. Zajednička, frontalna, individualna
c. Razredna, predmetna, timska nastava
d. Heuristička, razvojna, programirana, egzemplarna, problemska, mentorska,
predavačka
e. Obavezna, izborna, fakultativna nastava
f. Redovna, dopunska, dodatna
g. Direktna, indirektna (dopisna)
h. Verbalna, demonstracijska, praktična

Kakav može biti raspored predmeta u nastavnom planu tijekom školovanja?

a. Sukcesivni
b. Nepravilan
c. Sve navedeno
d. Ništa od navedenog
e. Kombinirani
f. Nepovezani
g. Simultani
h. Izdvojeni

Nastavni program je školski dokument kojim se propisuje 3 osnovne didaktičke

dimenzije obrade
a. Opseg ili ekstenzitet nastavnog programa
b. Sve navedeno
c. Komorbiditet ili zajednički faktori
d. Segmentiranost ili sastavni dijelovi programa
e. Redoslijed ili struktura nastavnih sadržaja
f. Ništa od navedenog
g. Dubina ili intenzitet nastavnog programa
h. Paritet ili jednaka vrijednost

Etapa ponavljanja u nastavnom satu sadrži 5 vrsti ponavljanja. To su:

a. Reproduktivno – ponavljanje sadržaja iz nekog izvora
b. Originalno – razvijanje potpuno novog znanja i sveza među pojmovima
c. Produktivno – ponavljanje uz primjenu misaonih aktivnosti i osmišljavanje
d. Kritično – kritički refleksivno usustavljivanje
e. Sintetiziranje – povezivanje bitnih sastavnica nakon analize
f. Uspoređivanje – stavljanje u međusobni odnos više činjenica i pojmova
g. Sistematiziranje – uspostavljanje nove strukture sadržaja na temelju izvedene
analize
h. Inicijalno – početno usustavljivanje
Koja tvrdnja NE VRIJEDI za grupni rad učenika u nastavi
a. Grupni rad treba koristiti za ocjenjivanje znanja učenika
b. U razredu treba stvarati promjenjive grupe učenika koje se smije mijenjati
c. Organizacija rada grupa u prostoru treba biti takva da su što bliže jedna drugoj
u razredu
d. Ništa od navedenoga
e. Sastav grupe treba odrediti tako d bude heterogen prema spolu i
sposobnostima
f. Broj grupa i količina učenika u grupi treba biti di 5 članova/grupa s posebnim
odgovornostima
g. Funkcija članova grupe je takva da se ne smije mijenjati vođe i funkcije
članova
h. Sve navedeno

Razina znanja koja predstavlja mogućnost točnog ponavljanja određenih sadržaja

(npr. pravila) i njihovo ograničeno objašnjenje je:
a. Stvaralačko ili kreativno znanje
b. Operativno znanje
c. Znanje prepoznavanja
d. Elementarno znanje
e. Znanje reprodukcije
f. Čudotvorno znanje
g. Znanje prisjećanja

Grupni rad kao metoda u nastavi podrazumijeva 3 sastavne etape rada učenika. Te
etape su:
a. Ništa od navedenoga
b. Sve navedeno
c. Zajedničke grupne aktivnosti nastavnika i učenika
d. Utvrđivanje cilja grupnog rada
e. Motivacijski angažman učenika u igri kao pripreme za grupni rad
f. Demonstracija grupnog rada svim učenicima
g. Izvještavanje o rezultatima grupnog rada
h. Samostalni i grupni rad – posvećen angažman učenika na temi

Obilježje nastavničkog programa koje se odnosi na intenzitet znanja koje učenici

moraju steći, te kvalitetu ili razinu znanja nazivamo:
a. Opseg programa
b. Širina programa
c. Ništa od navedenog
d. Dubina programa
e. Redoslijed programa
f. Sve navedeno
Vrste nastavnih sati s obzirom na dominantnu etapu nastavnog procesa su:
a. Sat angažiranja motoričkih sposobnosti učenika
b. Sat prisjećanja i reprodukcije
c. Sat provjeravanja
d. Sat ponavljanja
e. Sat izlaska iz učionice i terenske nastave
f. Sat obrade novog sadržaja
g. Uvodni sat
h. Sat vježbanja
i. Sat kuhanja

Prema Findaku (1997), struktura programiranja dijeli se u 4 etape:

a. Ništa od navedenog
b. Razgovor sa svakim pojedinačnim učenikom i roditeljima
c. Sondiranje učeničkih znanja
d. Određivanje sadržaja programa
e. Programiranje nastavnog procesa
f. Praćenje, provjeravanje i analiza dobivenih obavijesti o učincima programa
g. Sve navedeno
h. Eksplicitno definiranje cilja programa

Nastavni sustav koji se sastoji u skraćenom učenju srodnih sadržaja pomoću

karakterističnih primjera iz sličnih sadržaja izdvajanjem bitnoga, po čemu učenik
razumije sve sadržaje naziva se:
a. Programirana nastava
b. Problemska nastava
c. Egzemplarna nastava
d. Heuristička nastava
e. Sve navedeno
f. Katehetska nastava
g. Mentorska nastava
h. Ništa od navedenog
i. Majeutička nastava ili Sokratovski pristup

Koje su temeljne zadaće i funkcije uvodno-motivacijskog dijela nastavnog sata?

a. Prikupljanje nužnih informacija na temelju kojih će učenici usvajati nova
znanja i vještine
b. Ništa od navedenog
c. Izvršiti intelektualnu pripremu za rad
d. Sve navedeno
e. Provjeriti učenikovo predznanje
f. Najaviti sadržaj nastavnog sata
g. Stvoriti povoljne uvjete i kvalitetno emocionalno stanje
Didaktički i metodički pluralizam nastave u učenja odražava se kao:
a. Mnoštvo različitih pristupa nastavi i učenju koji su potrebni da bi se nastavnik
sve više usmjeravao na učenika i zadovoljavao njegove razine
b. Učenik može proizvoljno određivati cilj, zadatke, metode i sadržaj jer nastavnik
nije potreban kao organizator nastavnog procesa
c. Svako dijete može učiti ali to čini svojim tempom i zadatak je suvremene škole
to i omogućiti, stvoriti uvjete i poticati za aktivnost učenja
d. Svako dijete je individua za sebe i zadaća je nastavnika pronaći najbolje
rješenje koje će potaknuti procese aktivnoga učenja i pomoći učeniku u rastu i
razvoju
e. Sve navedeno
f. Ništa od navedenog
g. Učenik ima pravo izostati sa nastave, kao i ….

Prema Bloomovoj taksonomiji, postoji 6 razina postignuća s aspekta kvalitete znanja

učenika. Koje su to razine?
Odaberite JEDAN odgovor
a. Razumijevanje
b. Prihvaćanje ??????
c. Sve navedeno
d. Znanje
e. Sinteza
f. Shvaćanje
g. Vrjednovanje (evaluacija)
h. Ništa od navedenog
i. Primjena
j. Analiza

Što je nastava?
a. Ništa od navedenoga
b. Nastava je nestrukturiran postupak učenja koji se može organizirati bez cilja,
zadataka, pravila, postupaka ili posebnih sadržaja
c. Sve navedeno
d. Nastavu definiramo kao proces didaktičkog poimanja znanstveno dostignutih
istina putem sinteze didaktičkih vrijednosti, saznanja i praktičnih rješenja s
ciljem ostvarivanja stimulativnih, racionalnih i stvaralaštvom prožetih rješenja
e. Nastava je bio koji oblik učenja u kojemu učenik uči neki sadržaj samostalno
bez nastavnika
f. Nastava je pedagoški osmišljena i sustavno organizirana znanost kojoj je
svrha odgoj i obrazovanje pojedinca
g. Nastava je jedinstven odgojno-obrazovni proces koji se pod nastavnikovim
rukovodstvom odvija planski i sistematski s jedinom relativno stalnom
skupinom učenika, a s ciljem da se obrazuje i odgoji svestrano razvijena
ličnost
Znanje je sustav ili logički pregled činjenica o objektivnoj stvarnosti koje je čovjek
usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti, a čine ga pojmovi, činjenice i generalizacije.
a. Točno
b. Netočno

Prilikom definiranja cilja i zadataka programa potrebno je uvažiti nekoliko čimbenika.

Odaberite JEDAN odgovor:
a. Rezultate finalnog ili inicijalnog provjeravanja
b. Razvojne značajke učenika
c. Plana i programa pojedinog predmeta
d. Spol učenika
e. Preferenciju učenika prema određenim sadržajima i organizacijskim oblicima
rada
f. Specifičnosti okružja u kojem se odgojno-obrazovna institucija nalazi
g. Materijalne uvjete rada
h. Sve navedeno
i. Ništa od navedenog
j. Zdravstveni status učenika

Metodičko znanje nastavnik podrazumijeva slijedeće:

a. Poznavanje dimenzija umijeća poučavanja
b. Ništa od navedenog
c. Poznavanje lokalne sredine i susjedstva u okruženju škole
d. Poznavanje i širenje intimnih informacija o učenicima i roditeljima
e. Sve navedeno
f. Znanje potrebno za (pro)vođenje odgojno-obrazovnog procesa
g. Poznavanje praktičkih vještina i postupaka i oblikovanje novih metodičkih
pristupa
h. Poznavanje sadržaja nastavnog predmeta
i. Poznavanje pedagoških, psiholoških, socioloških, didaktičkih, socijalno-
pedagoških i drugih znanja potrebnih za poučavanje

Temeljne vrste evaluacije u odgojno-obrazovnom radu su:

a. Selekcijska evaluacija – koristi se radi diskriminacije učenika prema
akademskim obilježjima
b. Programska evaluacija – koristi se s ciljem programiranja nastavnog procesa
c. Formativna evaluacija – provodi se tijekom samog izvođenja programa s
ciljem uklanjanja eventualnih nedostataka i općenito poboljšanja kvalitete
nastave (kod nas analogna pojmu hospitacije u nastavi)
d. Sve navedeno
e. Ništa od navedenog
 f. Dijagnostička evaluacija – koristi se u cilju snimanja postojećeg stanja u
nastavi, a osobito prije uvođenja bilo kakvih promjena (najčešći oblik
evaluacije u našim školama, doživljava se kao kontinuirano promatranje)
g. Personalna evaluacija – obavlja se kao mehanizam kontrole ponašanja
svakog učenika prema strogim pravilima
h. Sumativna (finalna) evaluacija – obavlja se pri završetku školske godine,
završetku ostvarivanja programa ili na kraju perioda probnog rada nastavniku,
a provodi se u trenutku kada treba donijeti neke dugoročne odluke glede
programa ili glede osobe koja će ga (nadalje) ostvarivati

Pripremanje ili uvođenje učenika u nastavni rad podrazumijeva temeljne korake:

a. Zdravstveno-higijenska priprema
b. Psihološka priprema (motiviranje učenika za temu poticanjem intelektualne
radoznalosti i izazivanjem određenih emocija)
c. Ništa od navedenog
d. Metodička priprema (izbor metodičkih postupaka)
e. Ekološko-prirodna priprema
f. Materijalno – tehnička priprema (izbor prostora, nastavnih sredstava, izvora
znanja)
g. Spoznajna priprema (uvodno informiranje učenika o temi i sadržaju učenja)
h. Sve navedeno

Metodički čin ima određene preduvjete. Oni su:

a. Prijenos didaktičkog (školskog) znanja i vrijednosti na polaznike odgojno-
obrazovnog procesa
b. Prerada znanstvenog znanja u didaktičko (školsko) znanje
c. Članstvo u Viber grupama s učenicima i roditeljima
d. Čitanje dnevnog tiska i internetskih portala
e. Ništa od navedenog
f. Utvrđivanje svrhe poučavanja po određenom odgojno-obrazovnom
programu/nastavnom predmetu
g. Sve navedeno
h. Izbor znanja potrebnih za izvođenje odgojno – obrazovnog programa,
odnosno svakog konkretnog odgojno-obrazovnog čina, bez obzira na to bave
li se znanosti, iz kojih se znanje preuzima, odgojem i obrazovanjem ili samo
daju sadržaj

Sociološki oblici rada u nastavi su:

a. Rad u paru
b. Individualni rad
c. Grupni oblik rada
d. Sve navedeno
e. Frontalni rad
f. Autoindividualizirani rad
g. Ništa od navedenog
Kako se naziva dobrovoljna nastava kojom učenici odabiru neki nastavni predmet
kao dodatni uz redovni program, a mogu slobodno napustiti taj oblik nastave u bilo
kojem trenutku jer se ne ocjenjuje?
a. Redovna ili obvezna nastava
b. Dodatna nastava
c. Sve navedeno
d. Ništa od navedenog
e. Dopunska nastava
f. Izborna nastava
g. Produžena nastava
h. Fakultativna nastava

Obilježje nastavnog programa koji se odnosi na intenzitet znanja koji učenici moraju
steći, te kvalitetu ili razinu sposobnosti do koje ju moraju razviti, naziva se:
a. Dubina programa
b. Opseg programa
c. Ništa od navedenog
d. Sve navedeno
e. Širina programa
f. Redoslijed programa

Prema stupnju obveznosti, vrste nastave dijele se na:

a. Razredna, predmetna, timska nastava
b. Osnovnoškolska, srednjoškolska, visokoškolska nastava
c. Redovna, dopunska, dodatna nastava
d. Zajednička, frontalna, individualna
e. Direktna, indirektna (dopisna)
f. Obavezna, izborna, fakultativna nastava
g. Verbalna, demonstracijska, praktična nastava
h. Heuristička, razvojna, programirana, egzemplarna, problemska, mentorska,
predavačka

Učenici sa specifičnom teškoćom učenja, diskalkulijom, imaju sljedeća obilježja¸:

a. Pokazuju interes za slova i ne treba im dugo da nauče nekolicinu slova
b. Teško se „snalaze“ s olovkom i papirom
c. Slova koja pišu su obrnuta (zrcalna)
d. Motorički su spretni, naročito u aktivnostima i igrama koje zahtijevaju finu
motoriku (vezanje čvorova, zakopčavanje, hvatanje male lopte)
e. Progovore u slično vrijeme kad i ostala djeca
f. Govor/jezik ove djece je ponekad teško razumljiv i oni imaju jezičnih teškoća,
ali ne u dovoljnoj mjeri da ih se dijagnosticira
 g. Teško se orijentiraju na papiru, ali u prostoru, pa i na vlastitome tijelu
h. Često odbijaju slikovnice, papir i olovku, ali ne vole da im se čita
i. Ništa od navedenog
j. Vole crtati
k. Sve navedeno
l. Nespretno i neispravno drže olovku te šaraju preko granica papira
m. Nemaju poteškoća u ponavljanju pjesmica, prepoznavanju rime i igrama i
zadacima s rimom
n. Teško im je pratiti igre koje zahtijevaju praćenje ritma, udaranje ritma
dlanovima i nerado sudjeluju u njima

Tri temeljna zadatka nastave su:

a. Funkcionalni (formalni, psihomotorički)
b. Materijalni (informativni, kognitivni, spoznajni)
c. Organizacijski (red, rad, disciplina)
d. Ništa od navedenog
e. Psihosocijalni (stabilizacijski, društveni)
f. Sve navedeno
g. Motivacijski (intrinzično-ekstrinzični)
h. Biološki (rast i razvoj učenika poput biljke)
i. Odgojni (formativni, afektivni)

Grupni rad kao metoda u nastavi podrazumijeva 3 sastavne etape rada učenika. Te
etape su:
a. Izvještavanje o rezultatima grupnog rada
b. Ništa od navedenoga
c. Demonstracija grupnog rada svim učenicima
d. Motivacijski angažman učenika u igri kao pripremi za grupni rad
e. Sve navedeno
f. Utvrđivanje cilja grupnog rada
g. Samostalni i grupni rad – posvećen angažman učenika na temi
h. Zajedničke grupne aktivnosti nastavnika i učenika

Uz mješoviti kurikulum i zatvoreni kurikulum, postoji i otvoreni kurikulum, koji

podrazumijeva slijedeća obilježja:
a. Ne trpi propisanost, ali uvažava okvir
b. Uvažava inicijative nositelja aktivnosti
c. Ne tolerira spontanost, kreativnost, slobodu
d. Uvažava skriveni kurikulum („tajni plan“ učenja)
e. Predstavlja samo prijelazni oblik, kao dokument koji tek treba oživjeti u praksi
f. Ne teži optimalno angažirati učenike
g. Sve navedeno
h. Čine ga izvedbene jezgre
i. Uvažava spontanost i kreativnost
j. Izgradnja i oblikovanje aktivnosti „u hodu“
 k. Naglašava projektne i istraživačke aktivnosti
l. Nastavni plan je samo orijentir kontrole učinjenog
m. Ništa od navedenog
n. Suvremeni oblik partnerskog oblikovanja kurikuluma
o. Učitelj je slobodan birati organizaciju i metode rada

Koja tvrdnja NE VRIJEDI za grupni rad učenika u nastavi?

a. Organizacija rada grupa u prostoru treba biti takva da su što bliže jedna drugoj
u razredu
b. Broj grupa i količina učenika u grupi treba biti do 5 članova/grupa s posebnim
odgovornostima
c. Sastav grupe treba odrediti tako da bude heterogen prema spolu i
sposobnostima
d. Ništa od navedenog
e. Funkcija članova grupe je takva da se ne smije mijenjati vođe i funkcije
članova
f. U razredu treba stvarati promjenjive grupe učenika koje se ne smiju mijenjati
g. Sve navedeno
h. Grupni rad treba koristiti za ocjenjivanje znanja učenika

Razlika između didaktike i metodike nastave je u:

a. Metodika proučava opće probleme obrazovanja (zajednička pitanja nastave),
a didaktika proučava zakonitosti nastave pojedinog nastavnog predmeta
b. Sve navedeno
c. Ništa od navedenog
d. Metodika proučava zakonitosti nastave pojedinog nastavnog predmeta, a
didaktika proučava opće probleme obrazovanja (zajednička pitanja nastave)

Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva na afektivnom području obuhvaća:

a. Imitaciju, manipulaciju, precizaciju, koordinaciju i automatizaciju
b. Znanje, razumijevanje, usvajanje, koordinaciju i vrednovanje
c. Prihvaćanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organizaciju vrijednosti
d. Znanje, razumijevanje, primjenu, analizu, sintezu i vrednovanje

Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva na kognitivnom području obuhvaća:

a. Imitaciju, manipulaciju, precizaciju, koordinaciju i automatizaciju
b. Znanje, razumijevanje, usvajanje, koordinaciju i vrednovanje
c. Prihvaćanje, reagiranje, usvajanje vrijednosti, organizaciju vrijednosti
d. Znanje, razumijevanje, primjenu, analizu, sintezu i vrednovanje

Cjeloviti, razgranati, programirani… vrste su:

a. Kurikuluma
 b. Programa
c. Oblika rada
d. Udžbenika
Didaktička oblikovanost medija podrazumijeva:
a. Korištenje medija isključivo u nastavi
b. Oblikovanje medija obzirom na način prezentiranja sadržaja
c. Oblikovanje medija prema pravilima matične struke
d. Niti jedan odgovor nije potpun

Didaktika je:
a. Grana pedagogije koja se bavi teorijom (i praksom) odgojno-obrazovne prakse
b. Znanost koja proučava proces učenja
c. Znanost koja proučava odgojne probleme u školi
d. Grana pedagogije koja se bavi odgojno-obrazovnim problemima djece s
teškoćama

Diferencirani kurikulum obuhvaća:

a. Izborne predmete
b. Sve navedeno
c. Obvezne predmete
d. Fakultativne sadržaje

Funkcionalistički kurikulum orijentiran je na:

a. Sveobuhvatni „prijenos“ znanja
b. Prvenstveno na odgoj
c. Razvoj najšireg spektra kompetencija učenika
d. „Produkt“, krajnji rezultat obrazovnog procesa

Hrvatski kurikulum je:

a. Otvoreni
b. Zatvoreni
c. Suvremeni otvoreni
d. Mješoviti

Katehetički, razvojni, heuretički… vrste su:

a. Usmenog izlaganja
b. Razgovora
c. Promatranja
d. Diskutiranja
Kojom metodom učenici spoznaju svoje okruženje većim brojem osjetila:
a. Metodom rada na tekstu
b. Metodom razgovora
c. Gledanjem filma
d. Izvođenjem pokusa

Kompetencije podrazumijevaju:
a. Niti jedan odgovor nije točan
b. Cjelovito preklapanje odgojnog i obrazovnog segmenta na…
c. Preklapanje afektivnog, kognitivnog i psihomotoričkog aspekta
d. Znanje, vještine i sposobnosti

Kurikulum je:
a. Dokument koji obuhvaća sadržaje, metode i oblike rada u nekoj školi
b. Školski dokument koji propisuje način rada škole
c. Način sveobuhvatnog predviđanja i zasnivanja sadržaja, neplaniranim
utjecajima na koje uvijek treba unaprijed računati
d. Školski plan i program rada

Metodu usmenog izlaganja, metodu razgovora, metodu čitanja svrstavamo pod:

a. Verbalne metode
b. Vizualne metode
c. Praktične metode
d. Prakseološke metode

Na izbor nastavnih metoda, uz ostalo utječu:

a. Svi su odgovori točni
b. Dob i predznanje učenika
c. Učenikovo okruženje
d. Zadaci i sadržaji nastavnog predmeta

Nastava vjeronauka/etike u RH pripada u:

a. Izborni odgojno-obrazovni program
b. Fakultativni odgojno-obrazovni program
c. Obvezni odgojno-obrazovni program
d. Niti jedan odgovor nije točan

Nastavni program propisuje:

a. Predmetna područja, teme, jedinice
 b. Nastavne predmete, njihov redoslijed izučavanja po razredima
c. Opseg, dubinu i redoslijed nastavnih sadržaja
d. Ništa od navedenog
Nazivi dijelova nastavnih sadržaja su:
a. Ništa od navedenog
b. Početni, razvijeni, napredni
c. Obvezni i izborni
d. Predmetno područje, nastavna cjelina, nastavna tema, nastavna jedinica

Nastavni sustav koji se sastoji u skraćenom učenju srodnih sadržaja pomoću

karakterističnih primjera iz sličnih sadržaja izdvajanjem bitnoga, po čemu učenik
razumije sve sadržaje, naziva se:
a. Majeutička nastava ili Sokratovski pristup
b. Ništa od navedenoga
c. Heuristička nastava
d. Katehetska nastava
e. Problemska nastava
f. Mentorska nastava
g. Programirana nastava
h. Sve navedeno
i. Egzemplarna nastava

Metodiku nastave kao disciplinu može se definirati na sljedeće načine

a. Ništa od navedenog
b. Opća teorija organiziranog odgojno-obrazovnog procesa koji se događa u
školi
c. Sve navedeno
d. Grana pedagogije koja se bavi teorijom svih predmeta u odgojno-obrazovnom
procesu
e. Znanstvena disciplina koja proučava opće zakonitosti koje objektivno postoje
u nastavnom i obrazovnom procesu
f. Grana pedagogije koja se bavi općom teorijom odgojno-obrazovnog procesa
g. Opća teorija nastave i opća teorija obrazovanja

Etapa vježbanja tijekom nastavnog sata nužno slijedi iza etape obrade novog
sadržaja, kao i ponavljanja, a nikako i nikada prije obrade novog sadržaja.
a. Točno
b. Netočno

Što su temeljna pravila pri provedbi etapa nastavnog sata?

a. Neke etape se mogu zamjenjivati (npr. vježbanje i ponavljanje), no u obradi
jedne nastavne jedinice treba proći sve glavne etape
 b. Svaki nastavni sat ima vlastitu mikrostrukturu i vremensku dinamiku, što znači
da nema univerzalne sheme za artikulaciju nastavnog procesa koja bi vrijedila
za sve nastavne sate ili pojedine etape
c. Neke se etape ne mogu zamjenjivati u slijedu (npr. vježbanje uvijek dolazi
poslije učenja novih sadržaja)
d. U poučavanju se smije izostavljati bilo koju glavnu etapu nastavnog procesa,
bez obzira na to u koliko će se nastavnih sati ostvariti
e. Za nastavni proces se ne mora posebno pripremati, te je dovoljna
improvizacija
f. Ako je neki sadržaj obrađen na jednom satu, potrebno je da se na sljedećim
satima uvježba, ponovi i provjeri stečeno znanje i vještine

Kakav može biti raspored predmeta u nastavnom planu tijekom školovanja?

a. Kombinirani
b. Simultani
c. Nepovezani
d. Sve navedeno
e. Sukcesivni
f. Nepravilan
g. Ništa od navedenoga
h. Izdvojeni

Struktura metodike prema razinama ili stupnjevima obrazovanja je:

a. Metodika adolescencije
b. Metodika srednje škole
c. Ništa od navedenoga
d. Metodika osnovne škole
e. Visokoškolska metodika
f. Metodika dojenaštva
g. Metodika obrazovanja odraslih
h. Sve navedeno
i. Metodika predškolskog odgoja

Koja je ključna razlika između nastavnih cjelina i nastavnih tema?

a. Nastavna tema ima ista obilježja kao i nastavna cjelina, ali je opsegom veća
b. Nastavna cjelina povezuje određenu zajedničku tematiku u kojoj dominira
određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
c. Nastavna cjelina ne povezuje određenu zajedničku tematiku u kojoj dominira
određena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom
d. Nastavna tema ima ista obilježja kao i nastavna cjelina, ali je opsegom manja
e. Ništa od navedenoga
f. Sve navedeno
Odaberite točne načine prilagodbe nastavnog procesa učenicima s intelektualnim
poteškoćama:
a. Izlaganje učenika/nastavnika uskladiti s pojmovnim fondom učenika,
koncentracijom i pažnjom
b. Što manje i rjeđe koristiti razgovor, pri čemu je potpuno beznačajna uporaba
pomoćnih pitanja kojima se učeniku pomaže da pronađe pravi odgovor
c. Minimalno koristiti metodu demonstacije