IVOTOPIS: Marin Dr ic (o. 1508.-1567.) u Dubrovniku je sredinom 16. st. razvio ivu i plodnu k azali nu djelatnost.

Snabdijevao je amaterske dru ine (Pomet-dru ina, Njarnjasi, Garzarija, Dru ina od Biza ra) scenskim djelima i sudjelujuci i sam u organiziranju predstava postao je sre di nja licnost dubrovackog kazali ta. U nepunih deset godina napisao je dvanaest djela za pozornicu, odd kojih su se n eka izgubila (npr. komedija ''Pomet''), a neka su sacuvana samo djelomicno. Prev eo je i tragediju ''Hekuba'' talijanskog pjesnika Lodovica Dolcea. Komedija ''Dundo Maroje'' prikazana je u vijecnici 1551. godine, a izvela ju je Pomet-dru ina.

PROLOZI: Prvi prolog - DUGI NOS, NEGROMANT, GOVORI: Dugi Nos pozdravlja citav puk koji pred njim stoji. Ka e kako ga je vec prije tri godine sreca dovela u njihov grad, ako se sjecaju, kada im je Ka e, kada je vec tu opet u vrijeme poklada, nije mogao a da im ne poka e opet koju lijepu stvar. Ali prije oga ce im reci jednu tajnu, tajnu kojoj su se mnogi mudr aci cudili, tajnu koju su oni, vrijedini i plemeniti Dubrovcani, zavrijedili saz nati. Kad je prije tri godine oti ao iz Dubrovnika, krenuo je put Indija Velicijeh, gdje osli, caplje, abe i mojemuni jezikom govore . Nakon toga krenuo je put Malijeh Indij a, gdje pigmaleoni, covuljci mali, s dralovi boj biju . Otamo je krenuo u Novu Indi ju, gdje vele da se psi kobasami ve u, i da se od zlata balotami na cunje igra, gdj e od aba kant u scjeni bije e kako medu nami od slavica . Tada je htio krenuti u Star u Indiju, no reko e mu da se tamo ne mo e ici jer se na tom putu isprijecilo ledeno more i vjecna zima, a na drugoj je strani pr ilo vjecno sunce i tamo ne mo e iv covje k ostati niti zemlja mo e dati plod. Tamo se mo e doci samo carobnja tvom. I tako je D ugi Nos otvorio svoje carobnjacke knjige i na ao se u Staroj Indiji. Tamo je na ao divan ivot, utopijsku zemlju, u kojoj ne postoji moje i tvoje , sve je sv cije i svak je gospodar svega. Ljudi su blagi, tihi, razumni i mudri, a i njihov a je vanj tina jednako lijepa. Nisu zavidni i lakomi, svaki covjek ima samo dobre misli, iskreni su. To su ljudi nazbilj. Takoder, vidio je u jednom gradu veliku i jako ukra en zgradu, a ispred kameni covj ecji lik, lutka, kip lica majmunskog, nakaznog, cudovi nog, s nogama od caplje, sa a bljim tijelom. Dugi Nos upitao je otkud tu tolika ru noca. Isprica e mu kako su prij e mnogo vremena mnogi carobnjaci (negromanti) dolazili ovamo po zlato, i tako im donijeli mnogo tih nakaznih lutaka, a ene, koje polak u pamet imaju od ljudi , rekle su kako bi bilo jako smije no da te lutke znaju hodati i govoriti, te su stoga rek li carobnjacima da o ive te lutke ako ele dobiti zlato jer te lutke ovako mrtve nis u nimalo zanimljive. I tako, lakomi carobnjaci o ivje e te nakazne lutke. One su u p ocetku bile toliko smije ne da nijedan pir ili gozba nisu mogli proci, a da oni ni su pozvani. Te su nakaze ljudi nahvao. Tada su se ljudi nahvao poceli mije ati sa e nama nazbilj i mno iti se, te ih je uskoro bilo vi e od ljudi nazbilj. Htjeli su zag ospodariti ljudima nazbilj, no ljudi nazbilj uspjeli su ih protjerati iz njihove zemlje. Ljudi nahvao, zajedno s carobnjacima, vrati e se opet u zemlju ljudi nazbilj u vri jeme kad je umro blagi, tihi, razumni, dobri starac Saturn, u zaltno vrijeme kad ljudi bez zlobe bijehu . I tako Saturnovi manje razumni nasljednici primi e ljude n ahvao, koji su se pomije ali s dobrima, razumnima i lijepima. Bilo je ljudi nahvao vi e nego ljudi nazbilj. Stoga su zapoceli rat za prevlast. Nekad pobjeduju ljudi nazbilj, a nekad ljudi nahvao. Taj se rat jo uvijek vodi: i dana nji dan ljudi su n azbilj pravi ljudi i gospoda, a ljudi nahvao ljudi su nahvao i bit ce poti tenjaci vazda . A sada, ka e Dugi Nos, pokazat ce puku jednu lijepu stvar, u kojoj ce se vidjeti l judi nazbilj i ljudi nahvao. Ucinit ce da se pred njima poka e Rim, i kako se u Ri mu odvija jedna lijepa komedija. I kako su im prije na sceni bili ugodni Dundo M aroje, Pomet i Grubi a, zato ce im ih i sada prikazati. A da ne dulji previ e, doci ce Prolog u kojem ce im biti receno o cemu se radi u komediji. I neka im bude dr ago to znaju razliku izmedu ljudi nazbilj i nahvao jer ce im ta komedija sada pri

kazati te ljude. Dobri ce uvijek biti dobri, a ljudi nahvao ce uvijek govoriti z lo jer iz zlih usta ni ne mo e izaci ni ta drugo doli zlo. Drugi prolog PROLOG: Izvodi ga Pomet-dru ina. Buduci da je vrijeme poklada, odlucili su puku prikazati jednu komediju, koja mo da nece biti toliko lijepa i dobra, ali ce bar ene u public i biti lijepe, a dobri svi koji slu aju. Komedija donosi jednu novu i jednu staru stvar. Nova je ta to se ova komedija nas tavlja na onu prvu, o Pometu, kako da je ona i ova sve jedna komedija ; a stara je stvar to ce u njoj biti isti likovi Dundo Maroje, Pavo Novobrdanin, Pomet i ostal i. I prva je prikazana u Dubrovniku, a ova ce bit u Rimu, a vi cete iz Dubrovnika gledat. Ka u, ako publici scena nije dovoljno lijepa, to je zato to im arhitekti ni su tu; a i ako im komedija ne bude toliko draga, bar ce im biti dragi likovi. Go vore kako je ulo eno puno truda u stvaranje komedije. est glumaca ju je u est dana s klopilo. Tada donose ukratko o cemu se radilo u prvoj komediji, Pomet . Dundu Maroju sin je Maro ukrao dukate, a kada ih je vratio, Dundo je s njim sklopio pogodbu da Maro, ako eli da mu se oprosti, ode u Anconu s pet tisuca dukata koje ce mu Dundo dati , zatim iz Ancone u Firenzu kupiti tkaninu koju ce prodati u Sofiji, i ako se vr ati s dobitkom, dat ce mu pismeni ugovor u kojem ce se odreci sveg novca kako bi se Maro mogao o eniti i tada ce Maro dobiti i sav ostali novac na raspolaganje. Pomet-dru ina upozorava gledatelje da nikada ne daju svoje novce ni sinu ni ijedno m drugom mladicu dok ne vide kako se pona a u svim bitnim situacijama jer je mlado st po svoj naravi nesvijesna i puna vjetra , i bli a je zlu nego dobrom; njezina je p amet ogranicena i njom vlada volja vi e nego razlog. To im govore da im se ne dogo di ono to se dogodilo Dundu Maroju, koji je dao sinu pet tisuca dukata, nakon ceg a je Maro oti ao u Anconu, no iz Ancone nije oti ao u Firenzu, nego u Rim i tamo pot ro io sav novac. Saznav i to, Dundo se odmah uputio u Rim sa svojim vinarom Bokcilom . to ce slijediti nakon toga, otkrit ce im komedija, koja ce sretno zavr iti. Dru ina dalje savjetuje gledatelje da cuvaju novac od lude djece jer se ovakvo to d ogadalo i u njhovu gradu, a nemaju svi srecu kao Dundo Maroje. U komediji ce se dogoditi i to da ce Marova zarucnica, cuv i za ludo Marovo pona anj e, bojeci se da ju ne ostavi, uzme tristo dukata i zaputi se s bratom D ivom u Rim , a putem se preru ila u momka, glumeci da je sluga svog brata. to ce biti nakon to ga, ispricat ce komedija. I to je sve to Pomet-dru ina eli reci. Mole gledatelje da otvore srce i zavole njih i njihov rad; a ako ucine suprotno, i lijepa komedija ce im biti u asna. No znaju da su gledatelji dobri pa ce zato i misliti dobro o njima, a sa zlima neka raspr avlja negromant. SADR AJ: Prvi cin: Prvi prizor: Dundo Maroje dolazi u Rim za svojim sinom Marom kojem je dao pet tisuca dukata d a kupi i proda tkaninu, no Maro je oti ao u Rim i potro io sav novac, te ga nema kod kuce vec tri godine. Maroje kuka kako li je mogao vuku dat u pohranu meso . Bokcil o se ali kako je gladan i edan, kako mu Maroje ne da jesti ni piti, krt je. Dok oni kukaju, Tripceta i upita ih to im je. Sva trojica shvacaju da su susjedi; Maroje i Bokcilo su iz Dubrovnika, a Tripceta iz Kotora. Pozdrave se. Sretni su to su n ai li na ljude koji govore istim jezikom. Bokcilo upita Tripceta je li ovdje vino dobro, na to ga Maroje prekori i ka e mu da prestane govoriti o vinu te da se makne u stranu da Maroje i Tripceta mogu razgovarati. Maroje govori Tripcetu kako je dao sinu pet tisuca dukata, koje je ovaj onda potro io u Rimu. Tripceta mu ka e da j e bolje onda ne imati nijednog sina, nego imati takvog sina. U meduvremenu Bokci lo razmi lja kako bi Tripceta mogao zaklati Maroja, a kada Maroje zavapi zbog svoj ih izgubljenih dukata i pozove Bokcila u pomoc jer se nije dobro osjecao, Bokcil o skoci i pocne gu iti Tripceta, no Maroje ga zaustavi i rece mu da ode stati dalj e od njih i da ne dolazi dok ga on ne pozove. Tada Maroje nastavi Tripcetu govor iti o svojim mukama. Kako je zarucio sina, dao mu pet tisuca dukata da ode preko

Ancone u Firenzu kupiti tkaninu koju ce prodati u Sofiji, a ako to sve dobro uc ini, predat ce mu sve svoje bogatstvo. No on je oti ao u Rim tro iti novce na enu, pa je Maroje sad do ao stati tome na kraj. Ka e kako ga nije briga za Mara, nego mu je ao dukata. Pita Tripceta zna li Mara, a Tripceta mu ka e da je Maro s nekom kurtiz anom. Bokcilo se opet ali da je gladan i edan, a Maroje mu ka e da se strpi jo malo. Tripceta ka e da je u Rimu jedan vlastelin, signor Marin, kojem je otac Maroje, bo gat covjek iz Dubrovnika, a Maroje prepozna u tom opisu svog sina Mara. Tripceta mu ka e da je Maro s prvom kurtizanom od Rima. Odluci e otici u gostionicu na objed . Postoji tri gostionice: Miseria ( to znaci lakomost), zatim Ludos , te O taria della ssezza (Gostionica obilja). Oni odo e u Miseriu jer tamo mogu objedovati za manje nov ce. Drugi prizor: Ugo Tude ak i njegov sluga Pomet do li su kod kurtizane Laure. Ugo se eli udvoriti La uri, no ona govori Pometu da odu, da ona ne eli Uga. Pomet joj govori kako je Ugo najbogatiji u Rimu, a lud je ba za njom. Ugo joj govori da ima tvrdo srce, no on a ga i dalje tjera. Tada Pomet ka e Ugu neka idu, bit ce bolje kad se Laura malo s miri, a njih dvojica idu piti. Treci prizor: Naidu na Popivu, Marova slugu, koji im se ruga to ih je Laura otjerala. Hvali se ogrlicom koju ce njegov sluga Maro Marojev darovati Lauri. Sve se to odvija ispr ed gostionice u kojoj je Maroje. Pomet tobo e doziva Dunda Maroja da vidi ako njeg ov sin tro i uludo njegove novce. Popiva im odvraca kako Dundo Maroje ima mnogo no vca, pa da zato Maro i mo e doci Lauri s nakitom i novcem, i da ga zato i voli, a ne kao Ugo koji nudi samo vino i svakakve gluposti. Cetvrti prizor: Uto dolazi Maro. Pita Pometa to on tu radi buduci da je Pomet prije bio Marov slu ga. Prijeti njemu i Ugu: ako ih vidi opet ispred Laurine kuce, Pometu ce lice iz rezati, a Ugu ce probosti trbuh da mu istece sve vino koje je ikad popio. Maro al je Popivu zlataru da kupi dijamant i rubin, i dat ce za to dvjesto dukata, a dot le u gostionici Dundo Maroje kuka zbog tog to Maro tro i njegov novac uludo. Pomet Mara stalno podbada sarkasticnim primjedbama. Maro odlazi k Lauri na veceru. Peti prizor: Maroje, Bokcilo i Tripceta izlaze iz gostionice. Maroje je bijesan. No Tripceta mu savjetuje da se bolje vrate u gostionicu i pricekaju da Maro izade iz Laurine kuce, te se tada suoci s njim. Maroje pristanu i oni se vrate unutra. esti prizor: Pera, preru ena u mladica, i D ivo dolaze u Rim. D ivo joj predla e da idu vidjeti crkvu svetog Petra. Pera se sjetila svoje tete od koje je oti la bez pozdrava, za zaruc nikom koji joj u tri godine nije nijedno pismo poslao. Misli to li ce ljudi reci kad to saznaju. to li ce tek reci njezina teta kad sazna da joj je Pera iz krinje uzela tristo dukata. Vec su tri dana u Rimu, a nisu saznali ni ta o Maru. Uto sretnu D ivulina Lopudanina, s kojim je D ivo plovio. Pozdrave se. D ivulin im ka e kako je plovio s nekim starcem, Maroje mu je ime, koji ide u Rim za svojim sinom Marom, a starac je poveo nekog svog slugu koji je popio sve misno vino. D ivulin sad ide u crkvu svetog Petra na pro tenje, pa ga D ivo moli da se nadu poslije kod g ostionica. Drugi cin: Prvi prizor: Pomet vodi monolog. Vidi da je istina da onaj tko je zaljubljen, nije sam. To vi di po svom gospodaru Ugu. Sjeca se kako su za objed imali mnoga ukusna jela: pec enog pijetla, jarebice, teletinu, zecetinu i mnogo toga drugoga to bi svatko jedv a cekao da jede, no Ugo mu je rekao neka se po uri s jelom da mo e ici k Lauri reci joj da ce joj Ugo dati jednu, dvije tisuce dukata, koliko god treba. Ugo nije ni

gledao svu tu hranu. Pomet ka e: Ubi me kad mi to rece ; prekinuo mu je tu ma tariju d a ima sve to po eli. Pomet ka e da se treba covjek znati snaci, prilagoditi ako eli vladati svijetom. Ni je bitno ima li novca jer je vidio mnoge bogate ljude nesretne; nije bitno jesi l i doktor jer ima mnogo fantastike; nije bitno jesi li junak s macem u ruci jer i li ubija ljude ili ih trpa u tamnicu; ne treba biti ni pjesnik ni pisati dobre kome dije jer ce te stalno iskori tavati na svadbama, a umjesto zahvale ce ti reci da t i rad ni ta ne valja i da se gubi , postanu ti neprijatelji; ne treba biti ni glazbe nik jer te prijatelji tjeraju da pjeva i kad ti se place. Treba biti pacijent i u goditi zlu teretu jer ce kasnije biti nagraden dobrim. Pomet govori kako je u ao preduboko u razmi ljanje, a ima danas puno posla, posla do stojnog Pometa. Treba Popivu i njegova gospodara istjerati iz kuce gospode Laure . A tom je gospodinu Marinu do ao otac. Oni su samo gubitnici bez novaca. Kraljevi idu s dukatima. Ka e da ce ciniti pothvate u Rimu kakve ni Cezar ni ila ni Marijo ni su cinili. Pobijedit ce neprijatelje, ostvarit ce carski trijumf. Vidi nekoga da ide iz Laurine kuce. Petrunjela je; nju je i htio najprije vidjeti. Dozove Petrunjelu; pozdrave se. Petrunjela ga upita to tu radi buduci da Laura ne eli nikoga osim Mara. Pomet veli, ako Laura eli samo Mara, onda on eli samo Petrun jelu. Govori joj da mu se daruje, no ona mu ka e neka ide kod onih svojih ljubavni ca, rimskih gospoda, a ona je dubrovacka slu kinja, no Pomet i dalje govori kako o n eli samo nju da mu bude ljubavnica. Petrunjela htjede otici, no Pomet ju zausta vlja da joj ka e to da priopci svojoj gospodarici. Ka e joj neka priopci lauri kako j e Ugo Tude ak lud za njom i eli na nju potro iti sve svoje bogatstvo od 50 tisuca duk ata, i da je do ao Marov otac, pa kada ga on odvede natrag u Dubrovnik, neka Laura uzme Uga za ljubavnika. Petrunjela ka e da ce prenijeti Lauri poruku, a Pomet joj ka e neka mu brzo donese odgovor. Petrunjela ode. Pomet opet vodi monolog. Govori kako se Petrunjela dotjerala; kako se uistinu po staje drugom osobom kad dode u Italiju. Pomet jedva ceka da Laura dozna da je do ao Marov otac. Ka e: veci dinar manjega pokriva , odnosno Laura ce ostaviti Mara jer ce joj Ugo ponuditi vi e novaca, a Mara ce otjerati bez ijednog dukata. A Popivu bi Pomet najradije poslao u bolnicu. Ta be tija kurtizana Mande (tj. Laura) je Slaven ka i ne razmi lja o tome to se mo e sutra dogoditi. Previ e se uzoholila jer ju je malo poslu ila sreca, a ne zna da se sreca mo e promijeniti u nesrecu. Treba ju nauciti i vjeti, a Pomet ce joj odr ati lekciju. Ka e kako je lijepo kada mo e sve. On je istovre meno i doktor i filozof. Drugi prizor: Niko i Pero, mladi Dubrovcani, vec dva dana tra e Mara po Rimu. Pijero predla e da n adu nekog da ih vodi ka kurtizanama jer ce tako najbr e naci Mara. Niko se slo i s n jim. Ka e kako Dundo Maroje u Rimu malo tro i da bi vi e mogao u tedjeti, dok Maro tro i i u iva za obojicu. Govore kako bi sve bilo bolje da se djeca radaju bez otaca budu ci da im tada nitko ne bi prigovarao i zapovijedao. Pijero ka e kako su mu oci smi je ni buduci da su oni sigurno u mladosti bili i mahnitiji od njih sada. Ugledaju Vlaha. Pitaju ga odakle ide i je li donio to novaca. Vlaho ka e da ide s L ivorna i da je donio dosta novaca. Niko ka e da je Vlaho krt i da sigurno nema nova ca, a Pijero govori Vlahu ako bi mu mogao posuditi dvjesto dukata. Vlaho mu govo ri pocasnicu: Dukat mi, dukat kralj i car, / dukat djevojci castan dar, / a za du kat se da na har / vele lijepa, vrijedna stvar. , odnosno dukat je toliko vrijedan svima, a kada ga da nekome, dobije zahvalnost. No neka se oni ostave brbljarija; pita Nika i Pijera kako su i kako im idu poslovi. Niko mu govori da im ide lo e, a Pijero ka e da su oni kao i du e u paklu koje gledaju rajska velicanstva, a ne mogu ih doseci, odnosno gledaju rimsku srecu, a ne mogu ostvariti svoje elje. Niko ka e kako je cuo da u Rimu ima lijepa kurtizana, a eno taman i njezine slu kinj e na vratima pa ide nju upitati togod. Pita ju kako se zove gospoda koja tu stanuje, a slu kinja (Petrunjela) ka e da tu st anuje njezina gospodarica. Vlaho, a kasnije i Petrunjela i Niko i Pijero shvate da dolaze iz istih krajeva. Pijero prepozna da je ona Milica. Petrunjela ih prep ozna i sretna je to ih vidi buduci da ih nije vidjela vec mnogo godina. Vlaho ka e kako za njega nije jo ni ta pitala, a Niko joj govori da ni ne pita za njega jer je krt i nece im posuditi novaca. Vlaho ka e da on dukate cuva za gospodu. Niko i Pij

ero ka u Petrunjeli da su culi da ima najljep u gospodaricu, a Vlaho joj ka e neka ga spomene svojoj gospodarici. Petrunjela ka e Vlahu da je dobrodo ao, iako Niko govori kako je Vlaho lakom. No Petrunjela pohvali Vlaha, na to joj on zahvali nazvav i ju opet Milicom, no ona ih upozorava da se vi e ne zove Milica, nego Petrunjela. Treci prizor: Laura izlazi i prekorava Petrunjelu zbog razgovora koje vodi s tom trojicom, a S adiju govori da ude u kucu. Pijero govori Lauri neka se ne ljuti, da su joj oni sluge. Tada Maro, stojeci na Laurinu balkonu, prepozna tu trojicu i ka e im kako c e sici dolje k njima, a Pijero prigovori to ih Maro nije pozvao gore k sebi. Maro je si ao pred Laurinu kucu i svi se pozdravljaju. Niko mu govori kako se on s igurno rodio pod sretnom zvijezdom; dok on u iva, oni nemaju novaca da bi u ivali. M aro govori kako u iva s Laurom; dok je u njezinoj milosti, cestit je i u ivat ce dok je mlad, a kad ostari, i pona at ce se u skladu s tim. Cetvrti prizor: U meduvremenu, izlazi Maroje iz gostionice i vice na Mara, pita gdje je njegovih pet tisuca dukata, zove ga lopovom i psom. Maro ga upita to eli, govori mu da ga ne poznaje, govori Maroju da je lud. Marojetada htjede napasti Mara no em, a Maro zove policiju upomoc. Policajci hvataju Maroja, a on im govori neka ga puste da ubije Mara. Buduci da je Maro rekao da ne poznaje Maroja, policajci odvode Maroj au celiju da ga izlijece od ludosti. Peti prizor: Sav su taj incident vidjeli Vlaho, Niko i Pijero. Nisu mogli vjerovati da je Mar oje u Rimu. Vlaho ka e kako je on znao da ce Marova sreca kratko potrajati. Ka e kak o on poznaje Maroja i da ce Maroje sigurno grdno kazniti Mara zbog tog to mu je p riu tio. Niko ne mo e shvatiti kako je Maro mogao onako se praviti da ne poznaje vla stitog oca, ali nadodaje da je Maro lukav kao vrag i da ce se sigurno nekako izv uci iz svega toga. Pijero ka e da ce to sve biti mucno, no morat ce pricekati da v ide kako ce se razrije iti nastala situacija. Dode Laura pa ih upita kamo je gospo din Maro oti ao, no Pijero joj govori da oni ne znaju gdje je on. Niko u sebi govo ri da je jadno to Marovo gospodstvo. esti prizor: Dotle Laura razgovara sa Sadijem. Pita ga nece li ostaviti bisernu ogrlicu to ju je narucila, a Sadi joj odgovara da je Maro tako urno oti ao da mu nije stigao reci treba li ju ostaviti ili ne. Laura mu govori da ce se Maro brzo vratiti i neka on samo ostavi tu ogrlicu, no Sadi ju pita tko ce mu platiti. Laura mu govori da ce mu Maro platiti cim se vrati, no Sadi se ipak premi lja treba li ostaviti ogrl icu ili ne. Laura mu opet ka e neka on samo ostavi tu ogrlicu njoj, a Maro ce brzo doci, ionako su Maro i ona kao jedna osoba. Sadi razmi lja o onome to je vidio: kako starac vice za Marom da mu vrati dukate, i nije mu ba svejedno ostavljati ogrlicu kad ne zna kad ce mu platiti iako mu je L aura uvijek po teno placala. Laura side k Sadiju, on njoj daje ogrlicu s trideset bisera, a Laura mu govori da ce tu ogrlicu nositi za ljubav prema Maru. Sadi odlazi. Sedmi prizor: Bokcilo kuka kako su mu odveli gospodara, sigurno ce onda i njega. Ne zna kamo c e sad jer ne zna put, ne zna govoriti njihov jezik, nema novaca, ne poznaje niko g niti itko njega poznaje. Gostionicar napada Bokcila da mu plati ono to su pojel i, a Bokcilo mu govori da ce Maro ili Maroje platiti. No gostionicar mu govori n eka plati svojim ogrtace, govori mu da je lopov i uzme mu ogrtac. Bokcilo i dalj e govori da nije on ni ta kriv. Dolazi drugi gostionicar i pita kakva je to galama , a prvi mu gostionicar ka e kako Bokcilo nije htio platiti objed pa mu je uzeo ka banicu. Drugi gostionicar mu ka e neka pusti ivotinju na miru jer ce svojim vikanje m uzbuniti pola Rima, nakon cega prvi gostionicar tjera Bokcila to dalje od gosti onice. Bokcilo opet place kamo ce i kako, nema novaca. Sjest ce negdje sa strane i ceka

ti da prode tkogod od poznatih da mu pomogne. Osmi prizor: Pomet cini svoj drugi monolog. Pita se je li ijednom covjeku na svijetu sreca na klonjena kao to je njemu, mo e li itko poput njega upravljati ljudima. Bez njega se ni ta ne mo e dogoditi ni promijeniti. Maloprije se i ao raspitati o dolasku Dunda Ma roja, pa je vidio kako ga nasilno odvlace u tamnicu. Tada je on do ao do Maroja i s po tovanjem mu se naklonio, a kapetana policije pozdravio s po tovanjem. A kapetan je uvijek na Pometovoj strani; a tko Pometu nije prijatelj u Rimu . Rekao je kapet anu nekoliko rijeci na uho, a nakon toga uhvatio Maroja za ruku i od etao s njim. Kapetan ga je oslobodio. Maroje je skidajuci kapu zahvaljivao Pometu, no on mu j e rekao neka ne skida kapu. Pomet dalje nastavlja svoja razmi ljanja. Ka e kako mu Maro prijeti. Pomet eli da Mar o shvati tko je Pomet, to je vje t covjek, covjek s najboljim vrlinama. Zato se Pom etov trbuh uvijek najede najbolje hrane, ivi kao kralj. Tada Pomet ugleda Popivu, koji ide ulicom pjevajuci neku talijansku pucku pjesmu . Popiva dolazi k Petrunjeli. Donosi joj nekakvu robu i usput joj govori kako noci ma nekad ne spava zbog nje, neka se uda za njega. Pomet to sve slu a skriven iza u gla, bijesan je to mu Popiva eli ukrasti Petrunjelu. Petrunjela mu govori da ce mo d a doci i taj dan, a dotad neka joj ne dosaduje toliko s tim. Petrunjela ode kuha ti veceru. Deveti prizor: Pomet susrece Bokcila. Bokcilo je sretan to je napokon nai ao na nekog iz Dubrovnik a, no Pomet njega u pocetku ne prepoznaje, no Bokcilo ga podsjeti koliko je vina kod njega u krcmi popio, pa se Pomet svega sjetio. Pita Bokcila otkud on u Rimu . Bokcilo mu se jada kako je do ao s Dundom Marojem, no on je no em htio napasti Mar a pa ga je odvela policija, a on sad ne zna ni gdje je, a on nit' razumije jezik , ni't poznaje grad, a nema ni novaca. Pomet mu govori neka se ne brine, on ce g a uputiti kako da dode do Maroja. Ka e mu neka ide do onih vrata i pita je li Popi va unutra, a kad Popiva izade, neka mu ka e da je njegovom gospodaru Maru do ao otac i donio sto smotaka fine tkanine i toliko vreca papra, afrana i druge robe za 30 tisuca dukata. I neka ne ka e Popivi da ga je poslao Pomet. Pomet ka e Bokcilu da c e tamo dobiti jesti i piti i da ce se moci odmoriti kao kralj. Bokcilo ode, a Po met se sakrije opet iza ugla da promatra to ce se dogoditi. Deseti prizor: Bokcilo pokuca, otvara mu Popiva. Bokcilo ga ne prepozna te ga pita za Popivu, g ovori mu da je sluga Dunda Maroja, te kako je Maroje do ao u Rim i sve ono to mu je Pomet rekao da ka e. Popiva ga prepozna, i Bokcilo njega, pa Bokcilo ka e Popivi ne ka side dolje da se pozdrave, no Popiva mu, uz Laurino dopu tenje, ka e da on dode k njima unutra, pa ce mu dati jesti i piti. Pomet sve to gleda i smi lja kako ce se osvetiti Popivi i Maru. Otici ce po Maroja i pokazati mu kako da se ulaguje Popivi tako da i njega pozove u Laurinu kucu. Tada ce Maroje tra iti svoje novce, a buduci da su potro eni, nastat ce kaos. Tada c e se Laura okrenuti njemu i Ugu. Pomet odlazi srediti taj posao . Treci cin: Prvi prizor: Razgovaraju Popiva i Bokcilo. Popiva pita gdje je Maroje, a Bokcilo odgovara da je u gostionici Od zvona . Njih ce dvojica poci po njega. Popiva pita je li Maroje donio dukata, a Bokcilo mu ka e da je donio neku krinjicu, a buduci da je te ka, misl i da je u njoj novac. Njih dvojica odo e. Drugi prizor: Sadi dolazi k Lauri. Do ao je pitati je li se vratio Maro jer mu trebaju novci, no Laura mu ka e da Mara nema i neka dode poslije pa ce mu platiti kako je i obecano . Sadi ce uciniti kako je Laura rekla.

Treci prizor: Sadi se kaje to je ostavio bisernu oglicu kod Laure, a nisu mu odmah platili, no dosadivat ce im dok mu ne plate. Uto sretne Mara. Govori mu da je ostavio bisern u ogrlicu od trideset bisera kod Laure, to ko ta 150 kuda, no maro mu govori neka ne dosaduje neka dode kasnije k Lauri pa ce mu platiti. Sadi ka e da ce uciniti tako , no kad Maro ude u kucu, Sadi se sakrije iza ugla kako bi opet docekao Mara. Cetvrti prizor: Maro govori sam sebi kako mu je vec dosta tog dosadnog idova Sadija. Sreca se okr enula protiv njega; treba placati dugove, a nema vi e novaca. Ka e kako nije bio kod Laure vec dva sata, mora joj objasniti sve u vezi s ocem jer ako sazna to od ne kog drugog, bit ce zlo. Cim je Maro u ao, Laura mu ka e da zna da mu je otac tu i da joj je drago zbog njega . Maro ju pita kako ona to zna, a ona ka e da joj je rekao Bokcilo. Laura ka e da je Maroje donio puno robe i da je sada Popiva oti ao s Bokcilom po Maroja da ga dove du kod njih u kucu. Maro ka e da je Popiva prvo trebao doci k njemu sve mu reci, a u sebi ka e da ce ga ubiti kad ga nade zato to ga je tako izdao. Peti prizor: Opet im dolazi Sadi po novce. Ka e kako mu hitno treba dvjesto dukata, a ako mu on i ne ele platiti, on ce uzeti natrag tu ogrlicu. Laura natjera Mara da plati. Lau ra pita Mara dolazi li na veceru, a on ka e da ce se zbog nje potruditi da dode to prije kuci. esti prizor: Maro jadikuje kako je morao dati Sadiju 150 dukata, a skoro pa ni nema vi e novaca . A jo ga je i Popiva izdao i dovest ce Maroja u kucu. Ugleda Popivu kako dolazi. Pita ga gdje je bio dosad, a popiva mu veli da mu je otac Maroje do ao. Maro pocn e vikati na njega, da ga je izdao, uni tio jer ga je Maroje do ao osramotiti i kazni ti. Ka e Popiva da je Maroje rekao da je do ao na pro tenje i da je donio svakojaku ro bu. Maro mu na to govori kako ne mo e Maroju vjerovati jer Popiva ne zna kako je M aroje do ao za Marom, a Maro ga je pred Laurom zanijekao, pa je otac na njega nars nuo no em i policajci su ga odveli u tamnicu, no ne zna kako je Maroje mogao izaci iz tamnice kad se za napad no em u Rimu ide na vje ala. Popiva tada shvaca da im je sigurno Pomet sve to smjestio. Maro ka e da ne zna tko to sve radi, ali sad ima t oliko nesrece da bi se najradije ubio, no Popiva mu govori da ne treba ocajavati i da ce mu on pomoci, to Maro prihvaca. Popiva mu ka e neka od sve reci Lauri, na t o Maro ka e da je to isto kao da uzme konopac i objesi se. No Popiva nastavlja. Ka e da Laura zna da je Marov otac veliki bogata pa neka onda Maro ka e Lauri neka mu p omogne ako ga imalo voli jer ce otac tra iti dukate natrag, one dukate koje je pot ro io na nju, pa neka Laura ode k Sadiju tra iti da joj nabavi odjece za 3000 dukata . Nakon toga neka se Maro obuce kao trgovac, ode k ocu i neka se pretvara da ono prije nije bio on kad su se sreli, nego netko tko mu nalikuje. Kada Dundo Maroj e bude tra io svoje novce, neka mu Maro poka e odjecu i ka e mu da je ostatak robe pos lao nekamo, ali da ima za naplatiti. I neka poka e ocu po tovanje. Maro ka e kako ce s ve to biti mucno, a i ni nema neke lijepe odjece, no Popiva ga prekorava to jadik uje, ka e da Sadi ima mnogo lijepih haljina za prodati. Popiva govori kako svatko u dobru umije jesti, no u zlu se treba prilagodavati. Maro ka e da ce uciniti sve kako mu je Popiva rekao. Odo e k Lauri. Sedmi prizor: Petrunjela prica sama sa sobom. Laura ju je poslala za Marom, da mu ka e za razne tkanine koje mora otici kupiti. Petrunjela se pita gdje ce ona sad naci Mara. Bo lje ce ona stati negdje sa strane i promatrati mu karce koji prolaze, gledati koje g bi mogla uzeti za mu a. Jedan ima velik nos, drugi prevelika usta. Tada ugleda n ekog kako sti e, ima velik nos i grbu, blebece sam sa sobom. To je Tripce. Glasno govori neka svoja filozofska razmi ljanja; usporeduje ljude s a ivotinjama, odnosno ljudske osobine sa ivotinjskim. Iako ga nitko ne razumije, o n sam sebe razumije. Petrunjela sve to slu a, shvaca da je Tripce sigurno neki uci

telj kad tako govori. Petrunjela ne mo e odoljeti da ga ne pozdravi kad je on iz i stih krajeva kao ona. Pozdravi ga govoreci neku pjesmu. Tripce se razveseli to je nai ao na sunarodnjakin ju, pa joj uzvrati pjesmom. I tako oni razmijene jo pokoji stih, a Tripce joj gov ori kako je lijepa, da je veselje istoka. Tada mu ona ka e kako cuje da netko ide, pa neka on stane malo dalje da ljudi ne pomisle sva ta. Osmi prizor: Dolazi Ugo. Govori Petrunjeli da ce dati Lauri koliko god dukata eli, samo neka b ude njegova. Tripce misli da mu Ugo eli poremetiti novonastali odnos s Petrunjelo m, odnosno da eli Petrunjelu pa mu govori neka ode. Ugo poludi, htjede se potuci s Tripcetom, ka e da ce ubiti i kurvu Petrunjelu i njezinu kurvu gospodaricu. Trip ce mu govori da nije u Njemackoj i neka ne luduje, a Petrunjela mu ka e kako ce re ci Lauri sve to je Ugo rekao za nju, i da su mu kurve majka, sestre i svi ostali. Tripce mu govori da bi se rado htio naci s njim nasamo, da mu poka e zvijezde u p odne. Deveti prizor: Dolazi i Laura, pita kakve je to galama. Tripce ka e Ugu da ga ide prijaviti polic iji, a Ugo ga proklinje da dobije rak. Deseti prizor: Dolazi Popiva, pita kakve to galama, to je htio Ugo. Laura ka e da ne zna, da je si gurno poludio i pomamio se, na to joj Popiva ka e: kakav gospodar, takav i sluga, o dnosno Pomet. Popiva se pita kako je Pomet uspio saznati da je Dundo Maroje do ao i donio toliko robe. Govori Lauri kako je Maroje ugladen covjek. Ka e kako je Maro je saznao da je Maro kod Laure, pa je samo rekao da mu je ipak drago to je Maro s tako ugladenom enom. Popiva nastavlja dalje govoreci o lopovu Pometu, kako su Ug o i on sigurno shvatili da se sada moraju dr ati podalje Laurine kuce. Laura mu ka e da ce se potruditi da oni budu to dalje. Popiva ka e da, to ne mogu dobrim djelom postici, oni posti u lopovlukom. Ka e kako je Pomet izveo lukavu stvar. Cuo ga je kako se s neki mdogovara da dode k Lauri i k a e joj da je Marov otac do ao u Rim po novce i sina, a takoder je smislio i da ce r eci Luri kako je onaj covjek to je Mara napao no em zapravo Marov otac. Popiva ka e d a takvo to mo e samo vrag izmisliti. Laura na to ka e da ona uistinu voli Mara i da s ve ostale tjera od sebe jer eli samo Mara i njega ce voljeti do smrti. Popiva ka e da se ta njezina ljubav vidi i da nju Maro obo ava, iako je u zadnje vrijeme malo u neprilici. Laura pita mo e li ona nekako pomoci. Popiva dodaje kako joj je zabor avio reci da su Maro i on bili kod ko uhara i da je gotova podstava od krzna od bi jele kune i da ce ju sutra ujutro donijeti. Laura opet pita Popivu u kakvoj je M aro neprilici. Popiva ka e kako bi Maro htio nekako dokazati ocu da je napredovao u trgovini kako bi mu otac dao imanje. Laura pita mo e li ona kako pomoci, na to jo j Popiva odgovara da mo e, no sve ce se jo dogovoriti kasnije. Popiva joj govori da je Marovo dobro i njezino dobro, a on ce im biti vjeran sluga, pa ce odsad lak e i vjeti jer kad ima vi e dukata, vi e ih se treba i tro iti jer dukati i jesu da se tro e. Laura se sla e s tim. Popiva joj govori kako je ona uvijek bila i bit ce prava gospoda. On sad ide kod zlatara D anpjetra po rubin i dijamant, a Laura mu ka e da po alje Mara k njoj ako ga sretne. Popiva ka e da hoce te ode. Jedanaesti prizor: Popiva govori sam sebi kako je u dobar trenutak do ao k Lauri i ispripovijedao joj sve to Pomet kani napraviti. Pomet ce doci k njoj i sve joj reci, lukav je on la l jivac. No cak i da Pomet govori istinu, Laura mu nece vjerovati jer ce sad misli ti da Pomet zbog svoje koristi govori protiv Mara i Popive. Popiva naide na Mara, ka e mu da je sve rekao Lauri i da ona sad nece ni ta vjerovat i Pometu, te da ona ne zna da Dundo Maroje nije donio nikakvo blago u Rim i spre mna je sve uciniti za Mara. Ka e neka podu prije nego to Pomet dode. Maro je sretan to ima tako vjernog slugu. Govori Popivi da je bio kod Sadija i darovao mu sto d ukata tako da mu Sadi da robe za 3000 dukata.

Maro dolazi k Lauri. Dvanaesti prizor: Pomet vodi monolog. Pita se je li ikome sreca toliko naklonjena kao to je njemu, sve to zamisli, tako se i dogodi. Ka e kako to nije ni cudo jer sreca je uvijek s r azumnima; sreca nikada nije s ludacima i glupanima. On zna milovati srecu, tako da sreca ostaje s njim. Na ao je Dunda Maroja i rekao mu da ce Popiva doci s Bokci lom, pa neka onda ka e Popivi da je donio mnogo robe; tada ce se Popiva razveselit ii pozvati ga u Laurinu kucu. Pomet nastavlja pricu, kako se on skrio iza ugla kada su Popiva i Bokcilo iza li, a s njima i onaj starac kojeg je on naucio kako da se prilagodi, a Popiva je pri stojno pozvao Dunda Maroja u kucu. A Pomet, vidjev i da mu je vragolija uspjela, ur i se da to prije dode do Laurine kuce. Pokuca. Petrunjela pita tko kuca, a Pomet govori da eli razgovarati s Laurom. Petrunjela ka e da Laura spava i neka shvate Pomet i njegov gospodar da ih Laura ne eli ni s n ovcima ni bez njih. Govori mu da je lupe . Dolazi Maro i govori Pometu da je varalica, a Pomet mu ka e da ne zna to je on njem u ucinio da ga tako vrijeda. Trinaesti prizor: Pomet je oti ao, a Maro ka e da ce mu uskoro dati to je zaslu io. No sad Maro ide obavi ti to treba, kod oca, ali Laura mu ka e da obavezno dode na veceru, na to Maro ka e da ce doci. Maro ce se sad otici lijepo obuci, otici ce k ocu, praviti se da ga prije nije v idio kad je izbio onaj incident i nada se da ce sve proci dobro.

Cetrnaesti prizor: Pera se ali babi kako je u zao cas do la u Rim; po la je tra iti zarucnika, a nigdje ga ne mo e naci. Pita babu misli li da Maro zna da je ona stigla u Rim, na to joj bab a ka e da vec svi znaju da je ona ovdje, no on ocito ne eli znati. Zbog zle ene ce i zgubiti i du u. Baba ka e kako j mladost ludost, i da ce to mladi shvatiti tek kad b udu stari. Shvatit ce da su se zabavljali zlim stvarima, da su zle ene grinje i d a se odmah vidi kad je netko zao. Pera pokazuje babi neku djevojku za koju misli da je iz njihovog kraja, pa ka e neka ju upitaju tko je i zna li ne to o Maru. Pera i baba cuju kako Petrunjela govori ne to o Maru, pa ju odu pozdraviti. Petrunjela shvati da su baba i Pera Dubrovkinje, pa joj baba govori da su do le iz Dubrovnik a u Rim na pro tenje. Pitaju Petrunjelu poznaje li Mara Marojeva Dubrovcanina. Pet runjela ka e da je on kod njih od jutra do veceri, a kad ju baba upita tko je ona, Petrunjela ka e da je ona slu kinja prve rimske kurtizane koju Marko jako voli i da je joj sve to ima. Peru srce zaboli. Petrunjela pita bi li Pera mo da htjela raditi kod Laure, no baba joj odgovori da su sve kurtizane zle. Petrunjela ka e da je La ura bogata gospoda kojoj je kuca puna srebra i zlata, a ne kao one dubrovacke ku rve pune buha, no baba i dalje nastavi govoriti lo e o Lauri. Petrunjela joj ka e da je Maro na njezinu gospodaricu potro io 5000 dukata, a Pera se opet pocne lo e osje cati. Petrunjela joj ka e da se sigurno prehladila, pa nastavlja kako je Maro na L auru potro io 5000 dukata i kako ce se o eniti njome. Peru opet zaboli srce, a baba ka e Petrunjeli da se Maro ne mo e o eniti Laurom jer je zarucen vec tri godine. Petru njela ne mo e vjerovati da je Maro takav izdajnik, njezinoj gospodi stalno govori da ce ju uzeti za enu. Baba ka e kako ne mo e to vi e trpjeti, neka znaju da je maro za rucen i da mu je zarucnica do la u Rim. Ka e da ce to ici reci Lauri, no Petrunjela joj ka e da ce joj ona to odmah ici reci, cim obavi poslove koje joj je zadala Lau ra. Baba i Pera su jo okirane. Nai le su na D iva i sve m urekle: gdje je maro, s kim je i da se eli o eniti tom enom, na to D ivo ka e da je Marov otac u Rimu i da zna to treba uciniti. Petnaesti prizor: Popiva razgovara sam sa sobom. Ka e kako su sretni to su uspjeli Lauri uzeti 3000 dukata iz ruku. Laura je stavila u opasnost 3000 dukata kako bi se ucinila gospodom od 50 000 dukata, a i zamisl

ila si je da ce ju Maro o eniti. Ka e sarkasticno da bi si Maro lijepo ucinio da se o eni zlom enom. Smatra da bi Maro, ako je pametan, trebao uzeti te 3000 dukata, a nju ostaviti na uglu, ali Maro to ne mo e. Ka e da ce on poci tra iti mara da mu pomog ne da s ocem ne to pametno napravi jer kad Maroje vidi robu, sve ce se uspjeti nap raviti. Cetvrti cin Prvi prizor: Dundo Maroje jadikuje kako je vec star, kako i kolu pohada, a ucitelj mu je sin, koji mu zadaje tolike udarce. Sin mu je potro io sve dukate, no probat ce spasiti t o god mo e. Vec mu je iz kuce uzeo neke stvari to je na ao. I dalje jadikuje za svoji m dukatima. Pita se gdje je vec Bokcilo s robom; sigurno je oti ao u neku krcmu. Dolazi Bokcilo, ka e da se jedva krece pod tolikim teretom. Bokcilo se ali kako nij e trebao poci za Marojem i njegovom hranom u Rim, pita se kad ce napokon doci u svoj ubogi stan da pjeva sa svojim vinom, a da Maroje place za dukatima bez njeg a. Bokcilo se rije i tereta koji je nosio, a Maroje ga prekorava kako se to odnosi prema njegovoj robi, na to ga Bokcilo pita zar se tako odnosi sa slugama, da mu ne da ni jesti ni piti koliko treba. Maroje mu ka e neka onda pode k njegovu sinu Marinu jer ce tamo moci piti po cijele dane, a on mu daje to mo e. Dok njih dvojica raspravljaju, ugledaju Popivu i Mara kako se ne to dogovaraju. Maroje ka e Bokcilu neka uzme svu tu robu da mogu poci u gostionicu. Bokcilo pokrije robu kabanicom, a Maroje ude u gostionicu. Drugi prizor: Razgovaraju Maro i Popiva. Popiva se cudi to se Maro boji susreta s ocem, na to mu Maro ka e da ne ide k ocu, nego k bazilisku koji ce ga otrovati ocima. Ka e da ide k covjeku koji voli samo novac i ni ta i nikog drugog. Popiva mu ka e da samo treba biti strpljiv jer vje tu covjeku sve uspije. Kad Maro dode pred oca, neka se pravi da ga prije nije vidio i neka bude uvjerljiv. Popiva smatra da bi bolje bilo da njih dvojica pobjegnu nekamo i od Dunda Maroja i od Laure, no Maro ka e kako njeg ov otac ima novaca kao blata i ne eli da ga izbaci iz oporuke. Maroje ih slu a skri ven i komentira. Maro i Popiva naidu na Bokcila. Bokcilo je sretan to je tako brzo nai ao na Mara, g ovori mu da mu je i otac ovdje. Dundo Maroje i Maro se pozdravljaju, svi se prav e kao da se ni ta nije dogodilo. Maro ka e ocu da ga je tra io po cijelom Rimu kad je saznao da je do ao. Pita oca za to je do ao, a Dundo Maroje mu odgovori da je do ao na p ro tenje i da vidi sina. Maro mu ka e da idu njegovoj kuci, no Maroje mu ka e neka prv o idu malo sa strane popricati. Maroje mu ka e neka mu prizna da je on obio on i d a ga je zanijekao, no Maro ostaje pri svome, da ga nije uopce dosad vidio, pa Ma roje povjeruje. Nadalje mu Dundo Maroje kazuje da je donio ipke i listice zlata p a pita Mara ima li on kakvo skladi te gdje dr i robu, pa mu Maro ka e da ima. Tada Mar oje upita sina za to nije oti ao u Firenzu kako mu je bilo receno, a Maro mu ka e da c e mu sve reci, imaju vremena razgovarati. Maroje mu ka e da ce zlato staviti pod k ljuc nekamo, na to mu Maro ka e da ima neku krinju pa ce to tamo staviti, no Maroje ka e da on ima krinjicu u kojoj to dr i pa ga pita samo je li njegovo skladi te sigurno . Maro ka e da je jako sigurno. Tad ka e Maroje neka podu vidjeti tu Marovu robu pa da onda mogu ici kuci malo se odmoriti. No prvo da Maroje ka e ne to Bokcilu. Daje mu vino, na cemu mu je Bokcilo vrlo zahva lan, a kasnije mu govori da mu bude i dalje vjeran pa ce mu se on odu iti, i neka pokrije kabanicom ovu njihovu robu da ju Maro ne vidi. Maro pita oca ima li kakv o pismo od njegove zarucnice, no Maroje ka e da nema jer se u urbi nije ni i ao s nji ma pozdraviti. Popiva se pita kako li ce zavr iti ovo ulizivanje oca i sina. Sad s vi krenu e prema Laurinoj kuci. Treci prizor: Pomet dr i monolog, ka e kako je vrag uzeo i srecu i nesrecu. Ne oslovljavaju srecu uzalud enskim imenom, i dobro cine zovuci ju tako. Ona se obrce sad ovamo, sad on amo; sad je dobra, sad zla; prvo te miluje pa te gu i. Vra ja enska narav, u kojoj je do maloprije napredovao sa svojim Tude ko, no on sad vi e nije njegov, istjerao ga

je iz kuce. Pomet se pita gdje da se sad utje i. Ka e da on nije jedan od onih koji ljube prijatelja u dobru, a u zlu ga ne ele ni vidjeti. Ne zna to je njegovom Tude k u, napao ga je da je izdajica. Pomet tad ugleda nekog kako ide prema njemu i gleda ga, a misli da je tog covjek a netko poslao da ga ubije. To je bio covjek po imenu Gulisav. Dode do Pometa i pozdravi ga, a Pomet ga upit a tko je i odakle dolazi. Gulisav mu ka e da je prijatelj i da se ne brine. Pomet mu ka e da tako i neprijatelji govore, no da vidi da je on dobar covjek pa ga pita odakle je. Gulisav ka e da dolazi iz tude zemlje zbog velikog posla. Poslao ga je Ondardo Tude ak, vlastelin iz Auguste, da mu nade kcer koju je izgubio prije osam godina. Pomet upita kako se zove ta kcer, a Gulisav ka e da joj je ime Mandalijen a. Gulisav prica kako je Ondardo ovdje stao da se odmori od trgovanja i tu je sp avao s jednom plemkinjom, koja je zatrudnjela i rodila mandalijenu. Kad je djevo jka odrasla, jedan se susjedni vlastelin zaljubio u nju, i ona u njega, pa su na kon nekog vremena pobjegli zajedno. Djevojka se nije vratila, a otac bi ucinio s ve samo da ju nade. Pometa cudi kako je Ondardo tako dugo cekao da ide tra iti kci jer sad ce ju biti jako te ko naci nakon toliko godina, a Gulisav odgovara kako s e Ondardo u meduvremenu o enio i imao drugu djecu, pa nije vi e ba mario za Mandalije nu. Pomet pita to onda sad Ondardo eli, a Gulisav ka e da su mu umrli i ena i djeca, a ima veliko imanje pa se sjetio Mandalijene i poslao Gulisava da ju nade, a ono me tko ju nade, dat ce sto kuda. Pometa zanima to ako se neka djevojka bude predst avila kao Mandalijena samo da bi dobila imanje, a da uopce nije Mandalijena, na t o mu Gulisav rece da prava Mandalijena ima made ispod lijeve dojke te na ruci ima znamenja koja Gulisav zna. Pomet ka e da ce se onda ion raspitati okolo pa da on dobije tih sto kuda. Gulisav mu rece da ce biti u gostionici Della grasezza i pozov e Pometa da mu se pridru i na pici, no Pomet odbije rekav i da sad ima nekog posla, no da ce se drugi put sastati na picu. Cetvrti prizor: Pomet razgovara sam sa sobom. Ka e kako bi bilo odlicno da je Mande zapravo Mandal ijena pa da on dobije sto kuda. Ma vidi on da nije danas te srece, a i sigurno je Gulisav htio da ga Pomet odvede k sebi kuci pa da ga gosti. Pomet tada ugleda Petrunjelu kako mrmlja ne to sama sa sobom, pa ka e da ce poci cut i to to ona govori, no nece joj se javiti jer su ga ionako svi prezreli sad. Petr unjela ne to spominje kako je maro od Laure uzeo 3000 dukata i govorio joj da ju v oli, a sad je onaj starac svu odjecu odnio. Pomet ne mo e odoljeti da ne pita Petrunjelu to se dogada, stoga joj se javi i pita ju to joj je, eli li i ona da je on mrtav. Petrunjela mu ka e neka ju ne gnjavi sad i on. Pomet ju moli da mu ka e to joj je, no Petrunjela ne eli jer je on izdajica k ao Maro i njegov otac, koji su uzeli Lauri 3000 dukata. Pomet joj govori da su t rebali njega slu ati kad im je govorio, a govorio im je istinu, no oni su radije s lu ali Mara pa neka sad ispa taju zbog toga. Pita Petrunjelu to su ucinile te izdajic e, a Petrunjela ka e da je Marov otac do ao s nosacem i uzeo iz Laurina skladi ta svu robu i odnio tko zna kamo. A njezina je gospoda morala prikupiti 3000 dukata. Po met ka e da joj je to sad kazna to nije njega slu ala jer je on sve znao o Marovu ocu , koji je krt i do ao je u Rim kako bi uzeo natrag one novce to mu je Maro potro io. P etrunjela ka e kako ce se Laura razocarati kad sve to cuje. Pomet ju upita je li M aro bio kod kuce kad je Dundo Maroje odnio svu tu odjecu, na to Petrunjela odgovo ri da je Mara otac poslao nekamo. Pomet shvaca da je to i bila Marojeva namjera. Zatim pita Petrunjelu za babu koja ivi s Laurom, je li ona Laurina baka i je li iz tude zemlje, odnosno Njemacke. Petrunjela ka e da je i Laura iz Njemacke i da j oj je pricala kako joj je otac Nijemac, no ne zna o njemu ni ta. Pomet se razvesel i to je Laurin otac Nijemac (Tude ko), pa pita za to se u Rimu gospoda zove Laura, a u Kotoru se zvala Mande. Petrunjela ka e da je Laurino pravo ime Mandalijena, pa s u ju zvali i Mande, a u Rimu je promijenila ime u Laura silom prilika jer ju je otac tra io da ju ubije. Pomet sav veseo da Petrunjeli nekoliko kuda neka si ne to ku pi, iskazuje joj opet svoju naklonost, pa joj ka e neka pita Lauru bi li se udala za Uga Tude ka da ju zaprosi, i neka joj naglasi da je Ugo bogati vlastelin koji i ma 50 000 dukata. Petrunjela ka e da ce to uciniti, i da ce se sigurno Laura udati za Uga, a Pomet joj ka e neka ide to reci Lauri pa ce ih on posjetiti malo kasnij

e. Pomet, ostav i sam, ali se sa srecom, govori joj da vidi da se malo poigrava njime, ali ocito je da ga ljubi,a i on je lud za njom. Sreca mu je omogucila ono to nij e ni sanjao; Laura ce postati Ugova. Shvaca da je Laura kci onog Ondarda de Augu sta. Govori kako ce Ugu dati lauru da bude njegova do smrti, a Lauri ce dati Uga , bogata vlastelina. Uto ugleda Dunda Maroja s Bokcilom; poci ce prislu kivati o cemu govore. Peti prizor: Maroje je zadovoljan to je toliko robe uzeo Maru, ka e da je uzeo velik komad lavu iz apa. Ugledaju Mara kako im se pribli ava pa Maroje ka e kako ce se sad on praviti da ne poznaje sina, kao to je i ovaj njega zanijekao. Maro ih pozdravi, a Maroje ga pita tko je on. Pomet sve to gleda skriven. Maro pita kakav je to lopovluk, neka mu da kljuceve od skladi ta jer roba u njemu nije njegova, a Maroje pocne zvati upomoc i neka dr e razbojnika, a Maro pobjegne. Maroje je sretan to je pobijedio, a Bokcilo mu ka e da ce se dogovoriti njih dvoji ca kad su otac i sin, no Maroje ka e da izmedu lisice i psa nema dogovora, a zatim ka e da idu u gostionicu veseliti se, a Bokcilo nadodaje, i jesti. esti prizor: Pomet govori o komediji koje se nagledao, o tome kako je Maro pobjegao, a Laurin i su novci sad kod Maroja. Ka e Pomet da je on naucio Maroja sve to, to su Pometov i poslovi: Ja mu sam tramuntanu otkrio, a on je umio jedrit. . Pomet ugleda po tara Maziju. Pozdrave se. Mazija ka e da je sretan to je sreo Pometa jer je cuo da svi koji imaju neke vez s Pometom, dobro jedu, piju i veseli su. M azija ka e da ga se sjeca otkad je Pomet bio jako siroma an da si nije mogao kupiti ni malo kruha, a sad je Pomet gospodin, a on siromah. Pomet ga pita nosi li kakv e novosti, ima li kakvih pisama, na to ga Mazija pita zna li gdje stanuje Maro Ma rojev, da ima za njega pismo iz grada. Pomet ka e da ga on poznaje pa ce mu dati p ismo, a Mazija mu daje i pismo za D iva, neka im ih preda umjesto njega, a Pomet k a e neka to prepusti njemu. Mazija ka e da je u gradu umrla neka udovica pa je ostav ila veliko imanje iza sebe, no ne zna tko je ona, ka e da pi e u pismima. Pomet mu k a e da ce ga pocastiti, no mazija mora ici jer ima jo puno posla za obaviti. Pomet ostaje sam. Ka e kako ce on prvi znati novosti, otvorit ce pisma, a kasnije ce otici Ugu reci novosti. Novost da je Laura zapravo Mandalijena, kci Ondarda o d Auguste, kojem su umrli ena i djeca, pa ce sada gospoda Mande naslijediti cijel o Ondardovo bogatstvo, a Pomet ce dobiti sto dukata. Ide u gostionicu naci onog Hrvata (Gulisava) da ga tkogod ne pretekne i uzme njegove novce. Sedmi prizor: Petrunjela samu sebe pita to ceka, trebala je odavno ostaviti sve i otici Lauri i spricati kakvu je sramotu cula i vidjela. Laura je izgubila 3000 dukata, pa Petr unjela proklinje Mara. Laura pita Petrunjelu za to se tako kasno vraca kuci, a ova joj odgovori da joj no si tu ne vijesti. Petrunjela ka e kako je Maru u Rim do la zarucnica, da je zarucen, a Laura ga nazove izdajnikom. Petrunjela joj jo ka e kako je Laura izgubila 3000 duk ata jer je neki starac odnio svu njezinu robu. Laura je bijesna. Osmi prizor: Popiva dolazi do Laurine kuce. Pokuca. Kad Petrunjela upita tko to kuca, Popiva ka e da je on, no Petrunjela ga nazove izdajnikom i pita za to je do ao. Popiva misli da ga tako zove zato to ju je jednom poljubio i u tipnuo, no Petrunjela ka e da je ne t o drugo u pitanju. Laura pita Petrunjelu s kim razgovara, a Popiva joj ka e da je donio rubin i dijam ant kakvih odavno u Rimu nije bilo, no Laura ga pita gdje je Maro. Popiva ka e da ce i on uskoro doci, a kada ga Laura upita to su radili tamo, on ka e da su sve dob ro cinili. Laura mu ka e neka ju priceka, da ce sad sici k njemu. Popivu to malo z abrine, pomisli da je Laura saznala togod. Laura side i ka e Popivi neka ide po Mara, da ga hitno treba, a Popiva ode.

Deveti prizor: Popiva razmi lja kako se Laura ne pona a kao inace, a tako se pona a onaj tko sumnja n e to. Ugleda Mara. Maro mu govori da je izdajnik, da ga je uni tio. Upita ga je li odnio Lauri rubin i dijamant, a Popiva ka e da jest, na to mu Maro ka e da bi ga sad najradije ubio, al i kad bolje razmisli, bolje da uzme no i ubije sebe. Popiva ga pita za to toliko oc ajava, ka e mu da se sve mo e popraviti. Maro mu i dalje govori da je on njegova smr t. Popiva mu odgovara da ga je sigurno neka bolest i melankolija stegla oko srca pa mu se i najmanji problem cini velikim. Maro jadikuje da nema novaca, izgubio je cast, ima dugova na sve strane, ne zna t o ce. Iz Rima ne mo e otici jer nema cime, nema gdje ni stanovati. Ka e Popivi da je on dao kljuceve vragu Maroju. Popiva shvaca da ih je zadesila velika nesreca, a Maro mu ka e neka poku a pronaci nacin da popravi stvari. Peti cin Prvi prizor: Pomet vodi monolog. Ka e da cast mijenja obicaje; tko ga bude vidio u novim haljin ama, reci ce da se pomamio, no on je postao plemic, a Maro nije. Pita se hoce li ikad ici u Dubrovnik da vidi slu i li Maro na nekom brodu. Dalje Pomet govori kak o mu dobro pristaje haljina. Otkrio je da je Laura uistinu Mandalijena, kci Onda rda od Auguste, a otamo je i Ugo Tude ko, odnosno njegov Nijemac. Prica kako je co vjeka koji mu je donio tu vijest ostavio u gostionici da se veseli, no on je ves eliji od njega. Poci ce k Lauri, Mandalijeni, no nece joj reci da joj je otac os tavio toliko imanje jer bi se uzoholila jer je kurtizana. Hoce da joj ta vijest dode spontano, tako da bude du na zahvaliti Pometu, no Ugu ce sve reci, tako da ju ovaj drage volje uzme za enu. Ugleda Mara i sakrije se kako mu Maro ne bi pomuti o te va ne poslove. Maro jadikuje na to je spao, da ne mo e imati ni ogrtac od bar una, nego ima lo u halji nu. to ce na to sve reci Laura? Popiva mu ka e da ne vrijedi sad plakati, nego da t reba biti hrabar, treba uzeti Lauri neki prsten ili ogrlicu jer inace nece moci ni otici, a nece imati ni to jesti. Pomet to sve slu a i komentira da su do li tocno tamo gdje ih on eli. Maro i Popiva i dalje razgovaraju, no tad Maro ugleda Pometa, a Popiva ka e kako s e taj lopov obukao u bar un. Maro predla e da ga odmah ubiju, tad nitko nece moci re ci da su pobjegli kao lopovi, nego kao ubojice, pa im to nece biti tolika sramot a, no Popiva ka e neka to ucine bolje sutra jer Pomet ima oru je. Maro se obrati Pometu, a Pomet mu ljubazno odvrati. Maro mu ka e da se malprije sp asio, no drugi put se nece uspjeti spasiti, a Popiva ga vicuci pita kako ima obr aza uopce razgovarati s njima. Pomet ka e Maru da je odlucio uvije imati oru je uz s ebe, i predla e neka mu Popiva makne muhu s nosa. Popiva je okiran to Pomet jo ima hr abrosti izazivati ih. Drugi prizor: Pomet odlazeci govori kako bi mu bilo drago da Maro zavr i u tamnici. No on sad id e k Lauri da joj sve ka e. Pokuca vicuci: Gospodo Laura, gospodarice moja! Laura izade i pozove ga unutra, na to joj on ka e da je to trebala odavno uciniti i imala bi jo uvijek svoje 3000 dukata. Pomet joj ka e da ima novosti za nju koje ce joj sigurno biti drago cuti. Ulazi i Petrunjela i divi se Pometovoj odjeci. Treci prizor: Maro se tu i Popivi vidi li kako ih je sreca priisnula uza zid, da sva njegova nad a sad stoji u lopovluku. Ako ne ukradu ne to Lauri, ne znaju ni kud ni kamo ce. Po piva mu ka e neka ne tuguje, nego ce poci k Lauri na veceru i napraviti to trebaju ako ne ele sutra u tamnici zavr iti. Do li su pred Laurinu kucu, pokucaju. Petrunjela izade, govore joj neka im otvori. Tada izlaze Vlaho, Pijero i Niko iz skrovi ta. Vlaho im govori da je ono Maro pred Laurinim vratima. Popiva pita Petrunjelu za to im nece otvoriti. Dolazi Laura. Pita Mara je li ona z aslu ila sve to od njega. Kad Maro upita to, Petrunjela ka e kako bi sad najradije to

m la ljivcu iskopala oci, no Laura ju u utka. Popiva ih pita je li im Pomet togod nal agao, a Petrunjela im opet ka e da su la ljivci koji su uzeli Lauri 3000 dukata. Mar o opet govori da je Pomet togod slagao, no Petrunjela ka e da je svojim ocima vidje la starca kako odnosi robu, a idov (Sadi) je odmah oti ao u banku, odnosno kako uzi maju novac s bankovne knji ice. Maro ka e kako on ne zna ni ta o tome. Laura mu sad pr igovara kako je dobio pismo od zarucnice, a njoj je rekao da nije zarucen. Ka e ka ko ju je prevario kako nijedna ena nije bila nikad prevarena; neka joj vrati njez ine 3000 dukata bez skandala i bez njegove sramote. Maro joj ka e da je lo e informi rana, a Popiva ka e neka ih bolje pozove u kucu da sve objasne, no Petrunjela ka e d a bi im mogli jo togod ukrasti. Cetvrti prizor: Pomet ka e Maru da nema vi e mjesta za stolom za njih, a da je komedija odavno pocel a; vuk je lisicu prevario. Maro i Popiva mu govore neka side pa da mu oni poka u s kim ima posla. Pomet im ka e da se on uzvisio, a oni su pali. Ka e im da su i oni b ili na njegovu mjestu, no sami su se otjerali otamo jer na dobrom mjestu ne smij u sjediti zli. Maro i Popiva navaljuju da im Laura otvori vrata. Vlaho, Niko i Pijero sve gledaju iz prikrajka. Petrunjela i Laura im ne daju da razbiju vrata. Maro ka e kako eli ubiti Pometa na mjestu, no okrece se Popivi i ka e mu da su dotuceni. Popiva ka e neka se ne preda j o . Maro proklinje srecu, kamo ga je dovela, a Popivi ka e da eli ubiti Pometa, na to mu Popiva ka e da ce biti uz njega. Maro ka e da eli silom uci u Laurinu kucu i sve i h zaklati. Ka e da je toliko ocajan da i sebe eli ubiti. Vlaho, Niko i Pijero gledajuci to komentiraju kako bi i oni takvu enu tukli bicem da im takvo to napravi, a Pijero ka e da bi Maro takav ocajan mogao bilo kakav ska ndal napraviti. Petrunjela ka e da ce ih sve istuci batinom, tko god joj dode pod ruku, ako im raz biju vrata. Peti prizor: Maro i Popiva i dalje razmi ljaju to ce uciniti, a Vlaho, Pijero i Niko i dalje skr iveni gledaju. Popiva ka e maru da mogu negdje docekati Pometa i ubiti ga. Vlaho govori da bi Mara mogao uhvatiti ef policije, a Niko ka e neka idu za njim, n eka ga ne napuste sad, da u tom bijesu ne pocini kakvu glupost. Vlaho ka e neka po du i ucine togod budu mogli. esti prizor: Tripce govori Maroju da ga je ostavio u velikoj alosti, no vidi da se sad spasio; pita ga je li se dogovorio sa sinom. Maroje mu ka e da s Marom nema dogovora, da mu je uzeo robu za 3000 dukata, a 2000 je bacio u more. Ka e da on nema vi e sina, n o Tripce mu ka e da mu je on sin jedinac i neka ne pusti da se Maro uni ti. Pera jauknu, a D ivulin pita je li to onaj mladic s broda, pita D iva je li mu kupio loncic i licu za ka u. No D ivo ka e da imaju drugih problema, te ka e Maroju kako mu tr ebaju reci istinu. Maroje je zacuden, pita ih kako su do li u Rim bez novaca. D ivo ka e da je on kriv jer je savjetovao Peri da uzme iz tetine krinje tristo dukata da podu tra iti njezina nevjernog zarucnika. Maroje ih prekorava to ce sada biti jo je dan skandal koji se tice njegova sina, i to skandal zbog toga to je Marova zarucn ica hodala svijetom preru ena u mladica. D ivo im ka e da se sad sve okrenulo na zlo, no nije smao on kriv. Ka e kako je pro lo tri godine otkad Mara nema kod kuce, a nij e poslao nijedno pismo. Ka e kako to njegova obitelj ne zaslu uje. Maroje je ljutit i ka e da nije ni on zaslu io to od Mara, no najvi e se cudi babi koj a im je dopustila i pomogla u tome to rade, a trebala bi biti pametnija od toga. No baba ka e da je odgojila Peru i ne mo e ju gledati da place i vene. Petrunjela se takoder ubaci u razgovor. Sad shvaca za to je Pera bila toliko uznem irena kad joj je Petrunjela pricala o Maru. Ka e da se njezina gospodarica ipak ne ce udati za Mara. Petrunjela ugleda kako netko vodi Mara i Popivu i stoga ka e da ce uci u kucu kako joj Popiva ne bi mogao uciniti togod. Sedmi prizor: Bokcilo se ruga Popivi kako slabo sad pjeva, a Pomet sad jede, pije i pjeva. Nik

o ka e da im dovode Mara i da su mu uzeli no iz ruke jer bi inace i samom sebi ne to napravio. Maroja nije briga to ce Maro ciniti, no Bokcilo i Tripce mu govore da ga ne napu ta sad kad je toliko ocajan. Maro moli oca da mu oprosti, ka e da je naucio svoju le kciju, a Pijero takoder govori Maroju neka oprosti Maru. Osmi prizor: Tripce ugleda Uga kako sti e. Ka e kako ga je Ugo prije htio ubiti, no sad se cini d a ga i ne poznaje. Pomet ka e da je njegov gospodar ugledan vlastelin i da je sve t o je cinio, cinio iz bijesa, dok nije bilo Pometa, a Ugo moli Tripceta da mu opr osti. Tripce mu udovolji. Pomet im ka e da vidi da ih je neka tuga stigla, no ne valja joj se davati, no on im sad donosi novosti koje ce ih razveseliti. Prva su novost pisma iz Dubrovnika za D iva i Mara, a u cije ce ruke prvo doci ako ne u Pometove. Ka e da je u Dubrovn iku umrla teta, no vec je bila i stara, a i svima nam je sudeno umrijeti, tako d a ne treba previ e aliti. No ostavila je veliko imanje da ga podijele njezina necak inja i Maro kad se vjencaju. Pomet se obrati maroju pitajuci ga nije li mu uvije k davao dobre savjete, tako da je sad na kraju sve dobro proiza lo i za njega i za Mara. Niko, Vlaho i Pijero komentiraju kako je Pomet veliki vrag, kako je Maro opet dobio vjetar u jedra, a Maroje sve to gleda kao vuk i uti otkad je nanju io Pe rine dukate. Pomet ce im sad reci drugu novost kakvu jo nisu culi. Ka e kako je do ao njihov sunar odnjak iz Njemacke, poslao ga je bogati Ondardo od Auguste kako bi mu na ao kci Ma ndalijenu koju je izgubio prije osam godina, a sad joj eli ostaviti svoje veliko imanje. Ka e Pomet, da je taj sunarodnjak nai ao na Popivu ili nekog drugo, nikad ne bi saznali tko je Ondardova kci, ali sva sreca, nai ao je na Pometa. Mandalijena, Ondardova kci, u Kotoru se zvala Mande, a sad se zove Laura, a kuca joj je pred njima. I sad ce Pomet odvesti Uga Lauri, da Nijemac (Tude ak) uzme Nijemicu, a do maci neka uzmu domace. Bokcilo pita hoce li malo popiti, a Pomet mu ka e da ce veceras biti i pijan i sit . Petrunjela ka e Ugu i Pometu da dodu gore k Lauri. D ivulin ka e kako je sad sve zavr eno, a on ce sutra u Anconu, pa im predla e da oni od u s njim jer tu nemaju vi e to tra iti. Baba ka e da jedva ceka da dode u svoj grad, a Bokcilo eli svoju vinariju, dok Niko ka e da ce umjesto rimskih kurtizana radije tip ati slu kinje. Pijero dodaje kako ce im oci biti sretni kad ih vide, iako im nece dati vi e previ e dinara. Laura, Ugo i Pomet pojave se na balkonu. Pomet ka e da im jo prije nego odu u Dubro vnik poka e nove zarucnike pa neka onda idu s mirom i srecom. Pomet ka e da je on doveo svog gospodara Lauri za zarucnika, a on je od Laure ispr osio Petrunjelu. Pita Popivu to se sakrio iza Mara, a Popiva mu odvrati da je lop ov, no Maro ga u utka. Petrunjela ka e: Mili moj, / dalek stoj; / imam svoga, / necu tvoga. . Pomet ka e Popiv i da je to za njega, on nije za velik svijet poput njih; neka radije ode u svoj Dubrovnik gdje ce se zadovoljiti s manjim komadima. Tako se i komedija srjecno svr ila, almanko za mlade, a stari nek cuvaju dinare. A sad pod'mo na posao, cekaju nas na veceru. LIKOVI: DUGI NOS, negromant (u prologu) DUNDO MAROJE MARO MAROJEV, njegov sin BOKCILO TOVIJERNAR, sluga Dunda Maroja POPIVA, Marov sluga PERA, preru ena u mladica, Marova zarucnica D IVO, Perin brat BABA PERINA LAURA (Mande Krkarka) PETRUNJELA, Laurina slu kinja UGO TUDE KO POMET TRPEZA, Ugov sluga

TRIPCETA IZ KOTORA D IVULIN LOPUANIN NIKO, PIJERO, VLAHO, mladi Dubrovcani MAZIJA, po tar GULISAV HRVAT SADI, idov EF POLICIJE POLICAJCI TRI RIMSKA KRCMARA