SJEDNICA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE - 12. Maj 1992 (Latinica)

Srpska Republika Bosna i Hercegovina Skuptina srpskog naroda u BiH
ZAPISNIK
sa 16. sjednice Skuptine Srpskog naroda u Bosni i Hercegovini odrane 12. maja 1992. godine u Banja Luci
1
original: http://www.scribd.com/doc/76604871/16-SJEDNICA-NARODNE-SKUP%C5%A0TINE-REPUBLIKE-SRPSKE-12-maj-1992-%C4%87irilica
SRPSKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA SKUPTINA SRPSKOG NARODA U BiH
IZVORNI ZAPISNIK
Sa 16. sjednice Skuptine srpskog naroda u BiH, odrane 12. 05. 1992. godine u Banjaluci u prostorijama Doma JNA sa poetkom u 10,00 sati. Sjednicu je otvorio Mr Momilo Krajinik, predsjednik Skuptine srpskog naroda u BiH. MOMILO KRAJINIK: Otvaram 16. sjednicu Skuptine srpskog naroda BiH koju moemo sa pravom nazvati prva ratna sjednica u ovo dananje vrijeme. Kako je ratno vrijeme moramo biti zadovoljni da danas imamo kvorum ali i biti alosni da danas me|u nama nema jednog naeg poslanika koji je muki ubijen i koji je junaki dao svoj ivot za ovaj narod. Nema Gorana Zekia i ja bih vas zamolio da minutom utanja odamo ast naem Goranu. Neka je slava naem Goranu i neka mu Bog duu prosti. Pored Gorana mnogi nai borci i pripadnici naih naroda i rodoljubi ove srpske BiH su dali svoje ivote. Ja se izvinjavam svima onima koje neu danas pomenuti i ne mislimo da je njihova rtva manja od naeg pokojnog Gorana ali duni smo naem poslaniku da odamo opet poast a ujedno i svim onim koji su u ovom ratu dali ivot za slobodu svog naroda. Kako sam rekao, imamo kvorum za odravanje sjednice i prisustvuje 49 poslanika iz svih rijelova srpske BiH i mi smo prije samog zasjedanja dali dnevni red, ali ima nekih promjena pa bih vas zamolio da pratite i
2
dopiete eventualne promjene, kako bi se mogli izjasniti o dnevnom redu. 1.Predlaemo za prvu taku - Informacija o politikoj ratnoj situaciji u Srpskoj Republici BiH. Podnijee informaciju predsjednik Savjeta za nacionalnu bezbjednost gospodin Radovan Karadi. 2.Drugu taku predlaemo da se usvoji Komisija koja e u meuvremenu pripremiti predlog zakletve koju mora da poloe nai svi lanovi Vlade jer lanovi Vlade ne mogu biti niti nastaviti sa radom ukoliko ne poloe zakletvu. Zakletvu nee polagati poslanici poto po naem Ustavu Skuptina srpskog naroda u BiH vri funkciju Narodne skuptine do izbora a kad se izvri dopunski izbori onda emo konstituisati Narodnu skuptinu. U ovom ratnom vremenu e funkciju Narodne skuptine, koja je predviena po Ustavu Srpske Republike BiH, vriti Skuptina srpskog naroda u BiH koja je u ovom sastavu sastavljena od poslanika koji su ve jednom poloili zakletvu. 3.Trea taka je: potbrivanje odluka i drugih propisa koje je donijelo Predsjednitvo srpske Republike BiH, i to: - Odluka o formiranju novinske agencije "SRNA", - Odluka o privremenom finansiranju javnih rashoda Srpske Republike BiH za period april-juni 1992. godine, - Odluka o osnovama organizacije i rada sudova za prekraje, - Odluka o usmjeravanju novanih kazni sa prekaje i o sprovoenju prekrajnog postupka za vrijeme rata i nepos-redne ratne opasnosti, - Odluka o osnovama organizacije, sjeditu i podruju redovnih sudova, - Odluka o osnovama organizacije, sjeditu i podruju javnih tuilatava, - Odluka o osnivanju kazneno-popravnih organizacija na teritoriji Srpske Republike BiH, - Odluka o proglaenju neporedne rate opasnosti. 4.Prijedlog amandmana na Ustav Srpske Republike BiH. 5.Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona za provoenje Ustava Srpske Republike BiH. 6.Prijedlog odluke o izboru lanova Predsjednitva Srpske Republike BiH. 3
Ja bih sad zamolio i ove novinare sa zavre svoj posao, pa da zahvaljujem se na trudu i vjerovatno ete dobiti poslije informacije. Ja se nadam da smo se dogovorili tako da nema problema. 7.Sedma taka je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o narodnoj odbrani. 8.Prijedlog odluke o formiranju vojske Srpske republike BiH. 9.Prijedlog zakona o porezu na promet proizvoda i usluga. 10.Prijedlog odluke o obiljeavanju Srpske Republike BiH. 11.Prijedlog odluke o upotrebi simbola Srpske Republike BiH. 12.Prijedlog Platforme za razgovore sa rukovodstvom Savezne Republike Jugoslavije. 13.Informacija ministara u Vladi Srpske Republike BiH, i etrnaesto, 14.Izbor i imenovanja. Dvije su jo odluke predloene za razmatranje: 15. Prijedlog odluke o osnivanju Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci, i 16. Prijedlog odluke o prerastanju Pedagoke akademije u Pedagoki fakultet u Banjaluci. To nije prolo Vladu i trebalo bi da proe a nema nikakve potrebe, poto je u ratno vrijeme, govorimo, ovlateno Predsjednitvo da donese takve odluke i mi emo to poslije potvrditi na Skuptini, pa bih ja zamolo da imamo red onakav kakav smo po Poslaniku predvidjeli. Gospodo, predlaen je dnevni red. Da li se slaete sa dnevnim redom i ima li ko kakvih primjedbi i prijedloga. Evo, ima ih toliko i idemo redom: Gospodin Koljevi: Molio bih Vas da zbog stenograma izaete da bi se svi prijedlozi evidentirali: Dr. NIKOLA KOLJEVI: Moj prijedlog je da u dnevni red u|e tekst Javnog upozorenja svim lanicama Evropske zajednice poslije jueranjeg otkazivanja 4
Konferencije u Lisabonu. Bez obzira pod kojom takom, mislim da je to dokument koji bi nam bio potreban jer bi se mi oglasili o tome ta trebamo uraditi u situaciji u kojoj Evropska zajednica suspenduje odnosno odlae Konferenciju o Bosni. Hvala. Javila su se jo dvojica. NIKOLA ERCEG: Ja bih samo kratko oko ove dvije posljednje take. Interesuje me, vremenski kako se moe potvrditi ovu Odluku s obzirom da je upis studenata vrlo blizu, za par dana, kako je po Poslovniku potreban neki period koji e odvui ovo u malo dui period, tree da, eventualno, Vlada danas ovo uzme u razmatranje. MOMILO KRAJINIK: To se moe za narednu sjednicu, to nije nikakav problem. Ako ima neto posebno, red bi bio da nae Ministarstvo pripremi i da obrazloi tako da to nikakav problem nije. Na narednoj sjednici mi to moemo uraditi. Milim vas da sad idemo redom, kako smo nauili. NIKOLA ERCEG: Imam prijedlog da se kod izbora i imenovanja razmatra i imenovanje guvernera Narodne banke. MOMILO KRAJINIK: Evo, za rije se javio gospodin Vuki. RADOSLAV VUKI: Predlaem da se iza prve take razmatraju Prijedlog zakona o oruanim snagama i Prijedlog odluke o formiranju taba oruanih snaga, dok smo ipak odmorniji i svjeiji i dok su komandanti jo tu. MOMILO KRAJINIK: To je sasvim u redu, ali mi imamo ovdje izmjenu Ustava pa predlaem da se drimo dnevnog reda.
5
Poslanik GEROVI: Ja bih predloio u dnevni red, poto ima nejasnoa uvrste u dnevni red i poslanika pitanja. MOMILO KRAJINIK: Moemo li onda da usvojimo Dnevni red, s tim da bi ovo upozorenje lanicama Evropske zajednice stavili prije izbora i imenovanja, da bude predzadnja taka, a zadnja taka da budu poslanika pitanja. Moe li ako? Da se izjasnimo za ovaj dnevni red - ko je ZA. Ima li ko protiv, suzdranih nema, hvala lijepo. Konstatujem da smo usvojili dnevni red i prelazimo na prvu taku dnevno reda. Materijal je napisan, ali poto, da ne bi dva puta izlazili gospodin Ostoji i gospodin Karadi, predlaem da gospodin Karadi iznese onako kako zna, usmeno, pa emo onda otvoriti diskusiju. RADOVAN KARADI: Dame i gospodo, gospodo poslanici, cijenjeni gosti, nalazimo se u jednom trenutku, koje nas je dovela istorijska sudbina srpskog naroda i njegov geostrateki i geopolitiki poloaj. ini se da nam se deava neto novo, ustvari deava nam se neto to nam se ve deavalo, samo to je na odgovor na to drugaiji ako mogu da kaem i spremniji i uspjeniji. Politike prilike u BiH u posljednje dvije godine od osnivanja HDZ-a prvo u Hrvatskoj a zatim u Hercegovini pa i u Bosni, sa svojim militantnim i opasnim skupovima sa insignijama ustakog reima kojim smo doivjeli genocid te od osnivanja SDA sa njenom osnivakom skuptinom, sa militantnim islamskim fundamentalizmom kao i sa gostima iz Hrvatske koji su naznaili granicu Hrvatske na Drini, prvu liniju odbrane Hrvatske na Drini, bili su veoma jezgroviti, zgusnuti i sloeni tako da se vrijeme saimalo i jedinca - broj dogaaja po jedinici vremena bio je ogroman. Ta dva dogaaja koja su uslijedila, kidanjem jednopartijskog sistema i dolaskom demorkatije, odnosno viestranakog parlamentarnog sitema bila su veliki izazov za Srbe. Sa svojom prirodnom spremnou na red, mir, poredak, Srbi su vili spremni da podnose i onaj reim u kome se taj red i poredak plaao najvie iz fonda 6
Srpske duhovnosti, i kulture, dravnosti i ekonomije, ali, kao narod poznat i sklon demokratiji prihvatili smo izazov vremena, privatili smo viestranaku parlamentarnu demokratiju, i kako je bilo oigledno da Hrvatska demorkatska zajednica i Muslimanska nacionalna zajednica idu odreenim putevima koji nisu samo raunali na prosperitet tih naroda, nego neminovno i na potiskivanje srpskog nacionalnog interesa na ovim prostorima, mi smo formirali svoj nacionalni pokret koji se zove Srpska demokratska stranka, izala na izbore i u veoma zgusnutim vrmenima. Vi ste kao poslanici uspjeli da odrite korak sa onima koji su razbijali Jugoslaviju, a htjeli da uvrste BiH i svoje pozicije u BiH pod svojom dominacijom. Kad razmotamo film dogaaja moemo se prisjetiti a to se moe i itav na narod prisjetiti zahvaljujui tv prenosima kako se u toj Skuptini zapostavljao svaki drugi posao i jurisalo na odrzavanje, odnosno osamostaljenje Bosne i Hercegovine kao unitarne drave, pod muslimanskom dominacijom i uz nama nerazumljivu pomo Hrvatske nacionalne zajednice i njenih predstavnika. To nam je, naravno, postalo jasno da je u toj fazi njihova koalciija bila sraunata na odvajanje Bosne od Jugoslavije, a eventualne njihove sporove i svae su ostajali nakon toga, nakon to se ustanovi BiH kao suverena drava. Dok smo se mi borili u Skuptini da dokaemo naim partnerima, naim pritajenim protivnicima i neprijateljima da smo narod, da imamo svoju politiku volju, svoju svijest nacionalnu i dravnu, svoje interese, izbio rat u Hrvatskoj koji smo mi sa strepnjom osmatrali, a neki sa ovih podruja i uestvovali u njemu. Dali smo tokom toga perioda puni doprinos ouvanju mira u BiH, ali na nain koji nije rtvovao ni jedan sprski politiki ili dravni interes. Nai potezi koji su nas doveli do formiranja sopstevene drave na ovim prostorima, bili su sekvencijalni sledstvenih i uvijek izazvanih prekrajem pravila igre, prekrajem Ustava ljudskih i pisanih zakona od strane naih partnera. Dobro se sjeamo koliko smo izazvani da ne povuemo potez koji e naruiti dobrosusjedske odnose, naruiti mir, i doprijeti talasanju i eventualnom ratnom sukobu u BiH. Svi nai potezi bili su izazvani, bili su dobro odmjereni, i vodili su nas u pravcu uspostavljanja ravnotee koji su naruavali nai partneri svojim 7
nepravednim postupcima. Tako smo dospjeli do ove Skuptine nakon to su svaki smisao Skuptine BiH ponitili poslanici muslimanske i hrvatske nacionalne zajednice uz pomo nekih stranaka iz opozicije, a nakon to su odluili da nas zatvore u svojoj dravi, da nas natjeraju da se probudimo u tuoj dravi, iji su nam znakovi i simboli prilino poznati iz blie ili dalje istorije, bilo pod hrvatskom okupacijom, bilo pod turskom okupacijom, mi smo bili prinueni da iskoristmo svoje pravo na samoopredjeljenje i da osnujemo svoju Dravu. Evropska zajednica je postala saveznik i to onaj dio Evropske zajednice koji je bio saveznik naih protivnika i u drugom svjetskom ratu, ali su ipak prihvatili na prijedlog za Konferenciju o Bih, prepoznavi da srpski narod nee tako lako prihvatiti unitarnu Bosnu Alije Izetbegovia i tako smo dospjeli do Konferencije o BiH pod evropskim pokroviteljstvom. Na toj Konferenciji smo izvojevali jedan veliki politiki uspjeh, dibivi saglasnost Meunarodne zajednice, u ovom sluaju Evropske zajednice, o tripartitnoj BiH odnsno nasuprot unitarnoj Bosni i Hercegovini, o sloenoj BiH, od tri nacionalne drave, od tri konstitutivne drave, iji e odnosi i veze biti vri ili labaviji, mi smo bili za labavije, i Hrvati su bili za labavije, ali su u Evropi bili za vre, to je manje vano. Vano je da smo dobili na politikom polju saglasnost da je naa volja da imamo svoju dravnu jedinicu u BiH legitimnu i da niko nema pravo da nam to ospori. Moda ospori neko selo, ili neku optinu, ali pravo da imamo svoju dravnu jedinicu, svoj dravni organizam i entitet u BiH, niko nije mogao da nam ospori. Mi smo, dakle, na politikom polju eljeli uspjehe, kako u Skuptini BiH, tako i u meunarodnim odnosima. Naa politika se ostvarivala i mi nismo imali ni jedne jedine potrebe za ratom, nismo imali potrebe za pravljenje vojne organizacije, nismo imali potrebe za formiranjem raznih beretki, mi smo se usmjerili ka politikom, miroljubivom rjeenju i prihvatili smo arbitrau politike Evropske zajednice koja srpskom narodu, u ovom trenutku, nije nakloljena, ali smo prihvatili da poneto izgubimo da ne bi bilo rata. Meutim, odmah nakon meunarodnih priznanja gospoda iz Muslimanske nacionalne zajednice su, objavivi i ranije prije priznanja da je njihov pristanak na Konferenciju ist taktiki manevar za dobijanje na vremenu i da dobiju meunarodno 8
priznanje nezavisnosti Bih, poeli su da sabotiraju tu Konferenciju na bezoan nain nepoznat Evropskom iskustvu. Jednostavno, evropska diplomatija nije mogla da vjeruje svojim oima i uima, nije mogla da shvati da takvi manifetluci, na koje smo mi tano upozoravali na domaoj sceni, mogu i na meunarodnoj sceni da se pojave kao legitimno politiko istupanje. No, interesi Evrope nisu bili da razobliavaju Aliju Izetbegovia. Njihovi interesi su bili da skre Srbiju i Crnu Goru, a da Srbima u BiH to manje dadnu, mada su morali prihvatiti da im dadnu ono to je osnovno - dravni entitet u okviru BiH. Izetbegoviu, ni takvo saveznitvo, ni takva podrka i takvo gledanje kroz prste nisu bili dovoljni i on je pribjegao na sam dan Bajrama ramazanskom pozivu na mobilizaciju za koju je znao stopos-totno, da je Srbi nee prihvatiti, dakle, mobilisao je hrvatsku i muslimansku nacionalnu zajednicu sa ciljem da zaotri situaciju i da istom logikom koju je primjenila Hrvatska napadom na JNA i napadom na Srbe ubrza proces osamostaljivanja BiH i ovladavanja sudbinom naroda u BiH. To je bilo etvrtoga uvee, u trenutku kada se ve MUP BiH odijelio, nai su se ljudi potpuno odijelili, prihvatili su na Ustav i nae zakone, a izmeu 6. i 7. odnosno 7. kada je BiH priznata, meutim mi smo, odnosno ova Skuptina je ovdje na zasjedanju u Banjaluci, proglasila nezavisnost Srpske BiH prije nego to je BiH priznata od Evropske zajednice, tako da ne bi bilo nesporazuma ta Evropska zajednica priznaje. Evropska zajednica defakto priznala je BiH koja ne postoji, na ijim prostorima i ijim bivim granicama postoji jo jedna dravna cjelina - Srpska Republika BiH. Dogaaji su zatim krenuli ratnim ishodom, prije svega zavoenjem terora u Sarajevu nad srpskim narodom, zatim i otvorenim napadima na Srbe u drugim krajevima, Zvorniku, u Bijeljini i na drugim prostorima na kojima je bilo arki i prije ovoga dogaaja, prije ovog proglaavanja i priznavanja. Srpski narod, dakle, u BiH naao se na udaru Drave Hrvatske, nezavisne Drave Hrvatske, koja ima svoje ascpiracije u BiH i na koje aspiracije mi nemamo primjedbu osim u onom dijelu u kojem se ne saglaavamo oko teritorijalnog pitanja. Nemamo nita protiv da Hrvatska nacionalna zajednica u BiH formira svoju dravu ili ostane u dravi sa Muslimanima. Imamo, meutim, protiv surovog rata Hrvatske soldateske, regularnih 9
snaga Hrvatske drave u Posavini koje su upale u Posavinu i izvrila invaziju na Srbe u BiH, vrei genocid i tjerajui ih sa njihovih ognjita, pokuavajui da zauzmu to bolje poloaje za pregovore, odnosno da ogranii uspostaljanje granice svoje dravne jedinice u BiH. Srpski narod je morao da prihvati tu borbu i da se brani i moram da kaem da, koliko god smo mi vjerovali Armiji, koliko god smo mi ili i prikljuivali se toj Armiji, bez obzira na pjedinane sluajeve, nesrenog vrenja dunost ili izdaje koja slijedi od Slovenije preko Hrvatske moramo da kaemo da je ta Armija presudno uticala na sudbinu Srpskog naroda, spasila srpski narod na ovim prostorima, srpski narod koji nije imao svoju vojnu organizaciju, koji se nije pripremao za rat, koji se bio opredijelio za politiko rjeenje. Danas je u BiH, to se Drave BiH tie haos i nered i potpuno odsustvo bilo kakve efektivne dravne vlasti BiH osim, u nekoliko krajeva, Tuzli, Zenici i jednom dijelu Sarajeva. Ta vlast u musliman-skoj BiH, naroito u Sarajevu, vri se na najbezoniji zloinaki nain uz teror nad srpskim narodom, zatim nad vojnim licima i njihovim porodicama. Konano, i uz otvorene krvave, krvoedne napade na mladie u JNA, sve po nalozima koji dolaze iz Komande TO, tzv. BiH, koju sainjavaju, iskljuivo, hrvatski i muslimanski oficiri i vojnici uz razne paravojne formacije koje su legitimisane, odnosno koje su ukljuene u TO BiH. to se tie ostalog dijela izvan Sarajeva, gdje Srbi kontroliu znaajan dio svojih teritorija i svojih naselja, na sve i ne sasvim, ali znaajan dio kontro-liu. U ostalom dijelu Srpske BiH vlada red i poredak zasnovan na Ustavu Srpske BiH, zakonima te Republike. kole rade, preduzea poneto rade, vidjeli smo danas sa velikim zadovoljstvom iz aviona i itavu Bosansku Krajinu potpuno ograenu, dakle srpski narod uspostavlja ivot u svojoj Dravi, a na obodima te Drave, rubnim podrujima prema drugim nacionalnim zajednicama mora da se bori za goli ivot i opstanak i da se bori protiv genocida koji se prema njemu provodi i pokuava provoditi. Prilike u BiH obiljeava u znaajnoj mjeri i stanje u Jugoslaviji koja je obnovljena izmeu Srbije i Crne Gore. Pritisci na Srbiju i Crnu Goru, odnosno na Jugoslaviju, su bezoni i neopravdani i sada se povezuje na neki nain i sa stanjem srpskog naroda 10
u BiH, njegovim plitikim i vojnim postupanjima. Mi smo zato bili veoma oprezni, trudili smo se da ne zauzmemo ono to nije nae, da se ne borimo vie nego to treba, da se odbranimo, da ne bismo pospjeivali rat u BiH i da ne bismo opteretili Srbiju i Crnu Goru, odnosno Jugoslaviju, nakon obnove njihovog federalnog ugovora. Meutim, mi vidimo da je to sve uzalud. Vidjeli smo na principu Konferencje u BiH da se Konferencija prekida onda kada treba dvanaestori evropskih minitara vanjskih poslova, bez obzira na to koji se razlog dao. Zakazivanje sutranjeg zasjedanja koje je trebalo biti sutra te Konferencije bilo je obrazloeno injenicom da su borbe u Sarajevu, ipak jenjale, a onda je otkazana isto tako sa obrazloenjem da borbe u Sarajevu nisu jenjale. U meuvremenu mi vidimo i znamo da se priprema Deklaracija protiv Srbije i Crne gore, odnosno protiv Jugoslavije, a moda i prekid diplomatskih odnosa sa Jugoslavijom. Vidimo ta se zbiva na KEBS-u, vidimo da je pritisak saveznika faistike koalicije iz drugog svjetskog rata na Jugoslaviju, naalost ojaane amerikom podrkom nevien bezoan teror, diplomatski terorizam i pritisak na Jugoslaviju u okviru KEBS-a. Ajde to su pritisci u okviru KEBS-a, iji smo mi lanovi, iji je Jugoslovija lan, a ni pritisak iz Evropske zajednice kao jedne od evropskog udruenja graana, kao jedne interesne zajednice iji mi lan nismo potpuno je nerazumljiv i neprihvatljiv. Nae gledanje na te stvari je neto drugaiji od gledanja u Jugoslaviji i mi mislimo da smo se morali mnogo ranije uspraviti, sami napustiti organizacije koje se nekorektno ponaaju i rue same svoje sopstvene principe, KEBS vri svoje sopstvene principe na primjeru Jugoslavije, otkazati Evropi svako pravo da se bavi nama, deklarisati svoje pravo samoopredjeljenja, oznaiti koje su to granice i braniti ih dok ne budu priznate. To nismo uradili zato to je konstelacija snaga u svijetu krajnje nepovoljna. etrnaeste i etrdesetprve imali smo bar znatan dio svijeta, ako ne vie od polovine na naoj strani, ovoga puta, naalost, nemamo, nesvrstani se ne pojavljuju i ne postoje, a evropske sile vode rauna samo o svom interesu, tako da to nismo uradili mada se ja ponekad pitam da li bi bilo bolje da smo tako uradili i onda 11
proglasili borbu srpskog naroda za svoju Dravu, pa bismo vidjeli koliko bismo izdrali i vidjeli bismo da li bismo u meuvremenu dobili podrku nekoga u svijetu ko bi bio zainteresovan za takvu srpsku dravu. No, sad ta je tu je, to nismo uradili. Pokuavali smo da pomirimo nae unutranje stanje i nae interese sa interesima drugih koji su izvan nas i koji izvan nas egzistiraju i tu se nalo rjeenje sa Ujedinjenim nacijama za srpsku Krajinu koje, kao jedan predah, moe da nam omogui opisivanje poloja srpske brae u Krajini i njihovu pripremu za ujedinjenje i udruivanje u jednu zajedniku dravu odnosno u Savez drava ili sprksu Federaciju. U BiH takvog rjeenja nije bilo na vidiku niti se ono moe provesti na nain na koji je sproveden u Hrvatskoj zbog toga to bi trebale ogromne snage da bi pokrile Srpsku teritoriju u BiH. Osim toga, postavljamo pitanje zato bi pokrili srpsku, zato ne bismo pokrili muslimansku teritoriju koja je mnogo manja, mnogo problematinija u dravno-pravnom pogledu, jer se tamo ne potuju zakoni i vri se teror. U ovim posljednjim dogovorima, odnosno susretima sa predstavnicima Ujedinjenih nacija nismo dopustili mogunost rasporeda snaga Ujedinjenih nacija u BiH, ali iskljuivo nakon razgranienja, iskljuivo du granica tri nacionalne drave. Za tu opciju smo bili i kad je Krajina, srpska Krajina u pitanju, ali nije bilo mogue postii takvu varijantu, mada se mi nadamo da e takva varijanta na kraju biti, jer je i u Turskoj republici Kipar bilo prvo kao i kod Krajine, raspored na itavim teritorijama a kasnije se povukla zelenija linija i na toj zelenoj lini snage Ujedinjenih nacija koje tamo traju ve devet godina. to se tie odbrambene snage i sposobnosti ratne sitaucije u BiH moemo da kaemo da se sada vode borbe na dodirnim takama sa Hrvatskom nacionalnom zajednicom, to su prije svega dolina Neretve i Posavina, te Kupreko-livanjsko ratite, na sreu sada vie livanjsko nego kupreko, a naalost bilo je kupreko gdje smo preko pedeset ljudi izgubili, mnogo ranjenih, i poruenih kua, kao i, uostalom, i u dolini Neretve koja je linija razgranienja izmeu hrvatske i srpske nacionalne zajednie, iako i Muslimani, i prema sopstvenim eljama i eljama Evrope, gaje neke aspiracije na Srednju Hercegovinu, to jeste onaj pojas uski ravni oko - od rijeke prema padinama nae Hercegovine i pokriva jedan dio Mostara. to se tie muslimanske nacionalne zajednice i susreta naih 12
dviju teritorija-borbe su zapoeli oni nakon jednog incidenta sa srpske strane u Bijeljini, uveli su teror od strane zelenih beretki, njihovih snajperista koji je znate kako zavrio, a onda se napetost i sukobi su nastavljeni du rijeke Drine za koju su oni veoma zainteresovani i konano zainteresovani su zbog toga to im prua dobre mogunosti da budu podrani od islamskih zemalja, prije svega od Turske, ako su uspostavili zelenu transfenzalu preko Sandaka i Kosova i albanskog dijela Makedonije i tako bili mostobran islamskim, prije svega turskih, interesa u Evropi. I naravno, sukob je u Sarajevu gdje srpski narod ne doputa da grad koji se izgraivao na raun svih krajeva u BiH, na raun srpskog naroda koji je u poslijeratnom periodu inio 44% populacije, a u radnoj populaciji bilo je preko 50%, ak i danas u radnoj populaciji me|u zaposlenima su 44% zaposleni Srbi. Dakle, taj grad koji se enormno razvijao na raun svih srpskih krajeva, prije svega srpskih, jer Zenica i Tuzla nisu zaostajale u razvoju. Banjaluka i Bijeljina su zaostajale i Trebinje i Hercegovina. Dakle, koji je izgraen naim novcem, i najvie naim novcem, i koji se razvijao na srpskoj zemlji, katastarski gledano na srpskoj zemlji, najveim dijelom na srpskoj zemlji. Mi neemo da pustimo da bude iskljueno iz nae dravne jedinice u BiH. Mi nismo bili za rat u Sarajevu. Mi smo bili za to da srpska policija kontrolie srpske dijelove grada, da bude odgovorna za zbivanje u srpskom dijelu grada, a muslimanska na muslimanskom dijelu grada da se bez ikvakvih borbi napravi razgranienje, kako itave BiH, tako i u samom Sarajevu. Sve je to moglo da se obavi na miran nan. Sarajevo ne bi bilo jedini i prvi granini grad. Graninih gradova u Evropi ima dosta i neki se ak i uspjeno razvijaju. Taj rat u Sarajevu koji nam je nametnut, pun kriminalaca kako onih koji su bili lopovi i kriminalci u mirnodopskom periodu, tako i onih koji sad postaju kriminalci, ratni kriminalci, ratni zloinci i taj rat mi tamo izdravamo, i to mogu da kaem prilino dobro, s obzirom na snage sa kojima smo raspolagali, prilino dobro drimo pozicije koje smo imali. Drimo sve svoj krajeve, sve optine, sva naselja od Sarajeva i drimo nae neprijatelje, sad moram i mogu da kaem da drimo nae neprijatelje u potpunom okruenju, tako da im ne moe da do|e vojna pomo, ni u ljudstvu, ni u naoruanju. Ima jo, dodue, ratnih 13
sukoba ponegdje. U Doboju i oko Doboja su kratko trajali i uspjeno su zavreni za srpsku stranu. Du Drine su zavreni uspjeno, u Foi, Zvorniku, Viegradu, dok je Gorade, gdje Srba ima 27% u prilino tekoj situaciji, naroito u tekoj situaciji i Muslimani koji se nalaze u srpskom dijelu i tu se dre pozicije, mada nemamo naroito dobre veze i ne znamo kako se dnevno situacija razvija. U svakom sluaju ona nije tragina po srpski narod. Mi smo sve uinili da do rata ne do|e, a kad je dolo da rat prestane i da se uspostavi mir, koji bi omoguio politiko razrjeenje situacije. Prekid vatre, odnosno primirje, svaki put naruavano od strane, prije svega muslimanskih u Sarajevu, a i hrvatskih u Posavini, gdje nije ni prestajao rat, itavo vrijeme i u dolini Nereteve, pri emu mislimo da je hrvatski motiv osvajanja teritorija i uspostavljanje faktikog stanja, uspostavljanje granica koje e biti, prije ili kasnije po njihovom miljenju priznate, dok je motiv muslimanskih nasrtaja na primirje, ustvari, suspendovanje, odnosno sabotiranje Konferencije o Bosni i Hercegovini gdje oni gube, njihov koncept gubi, koji je nepravedan i koji rauna na dominaciju nad Srbima. Mi smo sino najavili, i danas ako ova Skuptina odlui, proglasiti jednostrani prekid vatre na odreeno vrijeme i neemo odgovoriti osim u sluajevima krajnje nude, odnosno krajnje ugroenosti, kako bismo pokazali svijetu i Evropi kada Evropa dobro zna puku istinu o ovim zbivanjima, da mi nismo ratoborni i da mi ne zapoinjemo rat i ne krimo primirje. Naravno, jednostrani prekid vatre moe da traje samo do trenutka kada smo zaista ugroeni i kada moramo da se branimo. Mi mislimo da smo na dobrom putu. Bolje bi bilo da se politiki rijei situacija. Najbolje bi bilo da se odmah uspostavi primirje, i postave granice, makar mi poneto izgubili, na nain kako Evropska zajednica predloi i na|e zajedniko rjeenje za ove tri nacionalne zajednice. Srpska strana u BiH, Predsjednitvo, Vlada, Savjet za nacionalnu bezbjednost koji smo formirali donijela je strateke prioritete srpskog naroda, odnosno strateke ciljeve srpskog naroda, od kojih je prvi strateki cilj razdvajanje od druge dvije nae nacionalne zajednice, drvno razdvajanje. 14
Razdvajanje od onih koji su nai neprijatelji i koji su iskoristili svaku priliku, prije svega u ovom dijelu, da nasrnu na nas i koji bi nastavili sa takvom praksom, ako bismo i dalje ostali zajedno u istoj dravi. Drugi strateki cilj je, ini mi se, koridor izmeu Semberije i Krajine. To je stvar za koju emo, moda, biti prisiljeni da ponegdje neto rtvujemo, ali je to od najvee strateke vanosti za srpski narod, jer to integrie srpske zemlje, ne samo Srpske BiH, nego i Srpske BiH sa Srbijom i Srpske Krajine sa Srpskom BiH i Srbijom. Dakle, to je strateki cilj veoma visoko rangiran, koji mora da ostvarimo jer nema Krajine, nema Bos. Krajine, nema Srpske Krajine, nema Saveza srpskih zemalja, ukoliko ne ostvarimo taj koridor koji e nas dobro integrisati, koji e nam omoguiti nesmetan protok iz jednog dijela nae drave u drugi. Trei strateki cilj je uspostavljanje koridora u dolini rijeke Drine, odnosno, eliminisanje Drine kao granice izmeu dva svijeta. I s jedne i s druge strane Drine smo mi i na strateki interes i na ivotni prostor. Mi sada vidimo mogunost da se sada neke muslimanske optine, kao enklave, uspostave uz Drinu, da bi oni ostvarili svoja prava, ali da to u osnovi mora da pripadne Srpskoj Bosni i Hercegovini, taj pojas koji je uz Drinu i koji, koliko nama strateki pomae, nama na pozitivan nain, toliko nama pomae na nain to titimo interese naih neprijtelja da ostvare koridor koji bi povezivao sa islamskom internacionalom i uvijek inio ovo podruje nestabilnim. etvrti strateki cilj je uspostavljanje granice na rijeci Uni i rjeci Neretvi. Evropska zajednica nam je na radnim mapama koje je predloila na ovom posljednjem zasjedanju priznala granicu na rijeci Uni. Obiljeili su rijeku Unu kao nau ratnu granicu i istono od nje ofarbali u plavo. Peti strateki cilj je podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i uspostavljanje svakog od ova dva dijela efektivne dravne vlasti te kosntitutivne drave. Dakle, Sarajevo nam je, strateki gledano na petom mjestu, ali su borbe u Sarajevu i za Sarajevo, i strateki taktini gledano od presudne vanosti, jer ne daju uspostavljanje ak ni privida, ali ni drave. Alija nema dravu dok mi imamo dio Sarajeva. Nema Vladu, nema Skuptinu, nema funkcionisanje, jer Aliji je bilo najvanije da on za 15
svijet stvara privid kako postoji drava, a kako smo mi teroristi. Meutim, borbama za Sarajevo drimo borbe daleko od Krajine, daleko od Semberije, daleko od Drine, daleko od svih onih krajeva gdje bi se eventualno, mogli sukobiti sa Muslimanima. Jer, borbe oko Sarajeva odluuju sudbinu BiH i mi smo to i ranije slutili i o tome smo govorili, ako rata bude on e poeti u Sarajevu i zavriti u Sarajevu. Ovaj prvi dio tog predvianja se ostvario, a vjerujem, da e se i drugi dio ostvariti onog trena kad dobijemo mapu Sarajeva, i tada mislim da e rat prestati u Sarajevu i cijeloj BiH, to se tie Srba i Muslimana. esti strateki cilj je izlaz Srpske Republike BiH na more. To smo stavili u naoj hijerarhiji na esto mjesto. Nije to nevano, to je vrlo vano, ali ima vanije od vanijega, ima izglednije od izglednijega. Mi ne znamo koliko je izgledno to, ali mi moramo samo znati da je na interes i cilj, da prije svega Hercegovina, koja je izlazila u svojoj istoriji na more, izae ponovo na more, to jeste, moramo dio teritorije koja je tamo uiniti spornom i ne prikazati taj prostor kao dio Hrvatske drave radi toga to je nepoteno, neasno, nekorektno, povuena granica izmeu Hrvatske i drugih dijelova. To je granica, streteka granica, Zapada prema Pravoslavlju. To je granica protiv Srba protiv Rusa, to je granica protiv istonog svijeta, protiv Pravoslavlja. Ta granica je smijena i samo ko vidi konfiguraciju te hrvatske obale vidi da je to raeno nesiguro i sa jednom namjerom da se ovi dijelovi dre to dalje od mora, srpski dijelovi tog mora, pri emu bi se na Crnu Goru vrio zelenaki, odnosno............................. udar da se i odatle Srbija otjera.................. znaajne na Cetinju, naalost, dok u cjelini Srpske Crne Gore i to znaajne, ali u saradnji sa 30-35% muslimanskih odnosno iptarskih interes tamo, te snage su mogle da ugroze objedinjavanje srpskih zemalja, prije svega Srbije i Crne Gore, ime se izlazak srpskih zemalja Srbije i Crne Gore obezbjeuje izlazak na more. To su, gospodo poslanici, dragi gosti, prilike u kojima se nalazimo, prilike koje su nas dovele do ovog ovdje i izgledi koji e nas izvesti odavde. Mi vjerujemo, nadamo se i u Boga, u pravdu i u nae snage da emo ostvariti ono to smo zacrtali, svih est ovih stratekih ciljeva naravno, prema hijerahiji i da emo konano i 16
definitivno zavriti posao za borbu, za slobodu srpskog naroda. Taj posao nije zavren. Nita to se u istoriji ne zavri kako treba ne umire, nego se ponovo vraa na dnevni red i ponovo sa mnogo vie rtava. Srpske zablude o bratstvu i jedinstvu pogotovo koji prevazilaze okvire jedne religije koja nije samo znaajna po nainu vjerovanja, nego je to kultura i civilizacija jedna. Moraju prestati i srpska megalomanija da ukljuimo u svoje prostore to vie naih neprijatelja, pogotovo to vie teritorija, to vie brda i potoka, bili oni plodni ili neplodni, mora biti svedeno na razumnu mjeru da bismo bili solidni i kompaktni. To se moe uporediti sa balonom koji se naduvava da bude to vei, a to se vie naduvava, njegova opna je tanja, i skloniji je prskanju. I ovo govorim zbog toga to se svakodnevno susreemo za naim odvanim ljudima koji su uzeli koliko god se moe, tako da mogu da nas dovedu u opasnost ako ukljuimo u nau dravu previe naih neprijatelja koji e ponovo raditi protiv te drave. Skuptina se ne sastaje esto jer je rat, mada moram da kaem da se radujem Skuptini, da se vidimo svi zajedno i, ini mi se da nema Skuptine u kojoj, bez obzira na opoziciju, ili na poziciju u kojoj postoji toliko saglasnosti oko bazinih pitanja i nacionalnih, i dravnih i ljudskih kao to je naa Skuptina i toliko bratske sloge i meusobnog uvaavanja i cijenjenja, i konano, toliko snage koju kolektivitet daje pojedincima da su svi nai poslanici koji su izlazili za govornicu, su briljirali i bukvalno otvrali oi naem narodu u pogledu onoga to nam se deava. Ja se nadam da ete vi sazivati Skuptinu kad god se to moe i da ete do tada ovlastiti druge organe da, izmeu dva zasjedanja, donose odluke sa zakonskom i drugom snagom, kako dravni organizam i dravni ivot u Srpskoj Republici BiH ne bi stao i ne zapao u neki orsokak, a naravno te sve odluke ete vi na svom narednom zasjedanju potvrditi i revidirati ili odbaciti. Na pitanje o Rusiji, gospodin Karadi je rekao: Ovdje je novinar, ne znam da li je ostao vani ili je uao sa nama, bio je u avionu sa nama, Rusija je na KEBS-u pokazala neko diplomatsko dostojanstvo, to mi je ak i ovaj novinar rekao, po prvi put Ruska diplomatija vodi rauna o njihovim interesima i Rusija je na KEBS-u zapela da ne dopusti ovo 17
izbacivanje Jugoslavije, to je sad ve postalo i pitanje njenog dostojantva i ako sad popusti Rusija to e biti znak njene slabosti. Rusija se budi i oporavlja i mi vjerujemo da e Rusija biti jaka i snana. injenica je, kao to jedan na prijatelj analitiar iz Amerike pie, da smo mi Srbi bili u tekoama uvijek kad je Rusija bila slaba. To je bilo 1877-78. godine pred berlinski kongres, zatim 1908-1909. godine nakon rusko-japanskog rata 1905. godine, zatim 1914. godine te 1941. godine, znai uglavnom smo mi bili u tekoama kad je Rusija bila slaba. injenica je da je nama Pravoslavlje donijelo dosta briga i nevolja sa zapadnim svijetom, jer nas uvijek smatraju potencijalnim saveznikom Rusije i zato dobijamo po glavi i ugroavaju nas ali je injenica, isto tako, da jaka Rusija ima interese da se na Balkanu odri srpski narod u jednom komadu, u jednoj dravi, jer je to borba za prevlast u ovom dijelu Sredozemlja i u ovom dijelu Evrope. Ja bih sada zavrio, a sami odluite koja bi bila pitanja i koji bi bili odgovori. PITANJE: ta je sporno i ta ste se dogovorili sa Hrvatima? KARADI: Ja se nadam da su ovdje svi nasi i mogu da kazem: Ovo je bio jedan politiki manevar koristan i za nas i za Hrvate. Mi, naalost, ne moemo da vjerujemo u ono to se dogovrimo sa HDZ-om BiH, neto zbog toga to su oni vjero-lovni, a neto i zbog toga to ni ne vladaju situacijom i to neko iz Zagreba moe da promijeni tu odluku i bez njihova znanja. Mi smo na primjeru Kupresa njima rekli da emo voditi rauna o njihovim interesima, jer je za njih Kupres vaniji nego za nas, zbog Kuprekih Vrata, i da emo se moda dogo-voriti da granica bude putem i da emo neki aranman napraviti, prije svega lokalna vojska na Kupresu, a onda mi na republikom nivou, ali vano da se ne ratuje. Meutim, oni su to znali, ali su zaratili protiv nas na Kupresu i pobili nam ljude. Meutim, na dogovor sa Hrvatima, bilateralni dogovor na pitanjima koja su u okviru Konferencije o BiH uzdrmao je svijet. Forinofis britanski se time bavi. Stejd department se time bavi. Ovaj nam je Sporazum omoguio da ukaemo na to da je mogue napraviti druge aranmane u 18
BiH, aranmane kojeg se maari boje, to jest podjela Bosne na dva djela, mi to naravno ne elimo, ali to je jedna od mogunosti koja njih plai. Drugo, pokazali smo da se bilateralno moe razgrani-avati i htjeli smo da odmaknemo tu osu razgraniavanja to dublje i to dalje da nema vie povratka na staro. Jedan ruski diplomata koji je sa nama razgovarao ba jutros prije polaska, uzimao je i traio informacije kao da je to ve gotova stvar, kao da e to ve biti. Oigledno je da je faktiko stanje stvoreno na terenu ubijedilo mnoge da vie Bosne nema, bar ne onakve kakva je nekad bila. Mi smo htjeli da ustanovimo ta je sporno, nek svako kae, neka oni kau granica je Baranja, mi kaemo rijeka Neretva, i to je sporno i neka se time Evropa bavi. Izdvajajui tri-etiri pozicije koje su sporne, mi smo uinili inplicite nespornim sva druga pitanja i sva druga podruja sa Hrvatima, kao to je podruje Dobratia kod Skender Vakufa, kao to je podruje gdje god se mi dodirujemo sa njima; uinili smo nespornim i dotakli smo na putu razgranienja na putu te dvije nacionalne zajednice. To nam je vrlo bitno da ih uvuemo u tu vodu da se okvase i da idu dublje u tom pravcu. I to je jedan politiki meukorak, jedna velika igra koja je uspjela preko naih oekivnja, bila je vrlo uspjena. Naravno, mir se nije uspostavio niti smo mi vjerovali da e oni uspostaviti primirje, ali nam je ovaj meupolitiki potez bio potreban. Ja bih zamolio da postaljamo pitanje, tu je i gospodin Koljevi, gospoa Plavi, naalost, nije, tu je i pred-sjednik Vlade i ministri, pa moemo kasnije kad zavrimo dnevni red da razgovaramo. KRAJINIK: Hvala lijepo gospodinu Karadiu. Otvaram diskusiju po ovom pitanju. Moemo usmeno ili pismeno da se prijavimo za diskusiju. Evo doktor Beli. BELI: Potovano Predsjednitvo, dame i gospodo! Ja bih samo dao par napomena u vezi ovih prioritetnih zadataka koje je na predsjednik postavio. Jedan od prvih prioritetnih zadataka jeste uspostavljanje komunikacije izmeu Semberije i Bosanske Krajine, poto se Brko 19
nalazi praktino u ii tih zbi-vanja, moram vas obavijestiti da su operacije u smislu uspostavljanja te komunikacije, donekle vojno zavrene, meutim Brko kao jako uporite prije svega muslimanskih snaga, ostalo je nedovreno a moje lino miljenje i ja vjerujem da veina to dijeli, kod rjeavanja ovih prioritetnih zadataka trebamo da dejstvujemo zajedno, a ne da se itav teret srui na pomenuto podruje. Do sada nismo bili u mogunosti da komuniciramo ni sa kim, sem nae regije Semberije i Majevice, do sad je ta saradnja bila dobra, odnosno koliko su prilike dozvoljavale, meutim na to podruje treba jo mnogo snaga za definitivno ienje, a prije svega trebae nam sigurno pomo u odravanju date sitaucije. Mi nismo nita uradili ako poslije izvjesnog vremena budemo u poziciji da, poto sad Alija Izetbegovi ne moe da dri vlast u BiH, da mi ne moemo da drimo u Brkom. To prije svega mislim na kvalitetan milicijski kadar. Od ranije aktivnih milicionera mnogi se nisu odazvali, a ova rezervna policija praktino nije nikakva. Da ne bih mnogo duio, ja bih vas zamolio da ne odemo odavde, da prije svega, vojni stratezi, vidim ovdje gospodina Mandia, a da takva neka problematina podruja, kao to je Brko, Derventa, a da se to vojno tano definie i da mi znamo gdje se moemo obraati za pomo. Ja lino mislim da Semberija i Majevica tu moe dosta uraditi. Ne znam da li je u dnevnom redu to, meutim, mi moramo u ovim ratnim vremenima izvriti optu mobilizaciju srpskog naroda i zamolio bih predsjednika Karadia i predsjednika Krajinika koji su u mogunosti da komuniciraju sa srpskim narodom preko sredstava javnog informisanja da se ovo vie propagandno djeluje i moram vam rei da srpski narod, pogotovo u ovim krajevima gdje smo mi, recimo kao u Brkom 20%, a kao to ste vi predsjednie, govorili da Srbi nisu osvajaki narod, pa se teko ukljuuju u ta osvajanja koja su nam u ovom momentu neophodna. Isto tako, vrlo je teko pokrenuti susjedne, ako nije branska optina, teko ljude mobilisati i trebamo stalno govoriti, da se tano ti ratni ciljevi, da narod mora da zna u svako momentu ta im treba initi. Kaem vam, ovi ciljevi su ostvarljivi, ali ponavljam trebalo bi insistirati na optoj mobilizaciji. Meutim, ta opta mobilizacija se ne sprovodi, odnosno treba neko dati direktive da ne ide od optine do optine, ta to znai opta mobilizacija, jer recimo, 20
Semberija i Posavina moe sigurno da mobilie 20.000 ratnika. A sad nema, moda, pod orujem 4-5000. KRAJINIK: Javio se Kerovi, pa Miloevi. KEROVI: Ja bih samo oko ovih stratekih ciljeva to je gospodin Karadi iznosio, pridodao jo i to da se ukljui oko rjeavanja ovog koridora, kako ga ve nazva i pitanje Tuzle, a evo iz kojih razloga, kada je maloprije iznosio moj kolega, poslanik Beli, neke injenice u Brkom, mi moramo jasno da utvrdimo i teritorije, odnosno granice srpske Republike BiH, a sada da kaem zato pitanje Tuzle. Pitanje Tuzle je izuzetno znaajno i problematino. Sve sa june strane Majevice smo izgubili, ako izgubimo pola Tuzle, a postoje i intencije da se moe izgubiti sigurno pola Tuzle, jer Tuzla se do sada ponaa ipak indferentno, ipak uz neku graansku opciju, iako mi nastojimo da je zadrimo odvojeno od Sarajeva. Do sada je to uspijevalo, mada u zadnje vrijeme dominaciju imaju Alijine snage, koje u Tuzli nastoje preuzeti vlast, jer e i tamo vjerovatno buknuti sukob. Zato i kaem da se pitanje Tuzle mora sigurno ubaciti u rjeavanje ovih stratekih problema i da se vie ne moemo nagaati oko nekih ranijih podjela koje smo zamiljali prije priznavanja suverene Bosne od strane EEZ-a. Za sada moramo imati drugu koncepciju, drugu viziju i vie ne moemo pristajati ni na kakve enklave. Kasnije u se javiti kada bude pitanje granica. KRAJINIK: Hvala lijepo. Gospodin Miloevi. MILOEVI.: Gospodine predsjednie, dame i gospodo poslanici, dozvolite mi da iskoristim svoje poslaniko pravo i da govorim, potujui Vladu i 21
Predsjednitvo, i gospodina predsjednika, ali potujui ih u tolikoj mjeri koliko ih je skuptina ovlastila da rade svoj posao. Skuptina je, gospodi, najvii organ vlasti srpskog naroda u BiH, a ja sam kao poslanik dio te vlasti, ali naalost svakim danom nas je sve manje, naalost neki ginu, a ima pomalo i pojedinaca koji su orkenuli le|a srpskom poslu, i ne smijemo zapostaviti tu injenicu. Ja ne bih sebi dozvoljavao da dugo govorim, jer sam esto govorio i mnoge stvari potrefio, ili drugaije reeno prognozirao. Mene, kao svakog Srbina, mui lokal patriotizam, svi smo mi Srbi pomalo lokal patrioti, to se pokazalo i u ratu. Svi hoemo da budemo kui pred pragom. Mui me problem ovog prostora kojeg Hrvati nazivaju "Malim Kuvajtom" - to je Sjeverna Bosna. Ja sam, gospodo, ve nekoliko puta govorio ta e se tamo dogoditi, i mi, naalost nemamo ni jednog Srbina na optini Bosanski Brod. Na optini gdje su Srbi imali 60% prostora, gdje su imali preko 30% stanovnitva i zajedno sa Jugoslvenima inili relativnu veinu. Mi nemamo vie ni jednog Srbina u zaleu prema Bosanskom Brodu. Sva Srpska sela su pusta, popaljena, ljudi poklani, i zajedniki u jame potrpani. Ja ne bih govorio o tom to se dogaa na irem prostoru, i svugdje se dogaa, i nisu tee rane Sjevernih Srba od Junih Srba, ali bih napomenuo gospodi koja vodi srpski posao i srpske poslovoe da se prostori na sjeveru gue naseljeni nego prostori na jugu, da su plodniji i bogatiji, da su blie industrijskim centrima Evrope i kao takvi interesantni za svakog onog ko eli da se bavi politikom. No, da ne bih drao politiku vakelu niti vojniku gospodi generalima, jer ne znam, i ja od ove Skup-tine, kao najvieg organa vlasti, zahtijevam da se izjasni, a takvo izjanjenje je izvrilo ratno predsjednitvo Bosanske Krajine, neki dan, da skrati politike muke i vojne muke srpskog naroda na sjeveru Bosne i da kae koji je to koridor prema Srbiji, a ja znam kud je put najkrai jer sam se tu rodio. Kako bih mogao rei da se zaustave ratna krvarenja, da nam ljudi ne ginu tamo, ili da kaem da emo to uiniti, ali onda ako je to opti interes a kako sam od predlagaa uo da je to drugi strateki cilj, dozvolite da u tom sluaju trebamo odraditi zajedno taj interes i u vojnom smislu, jer smo u poziciji sada da napadamo utvrenja. Ja ne bih govorio cifru onih koji trebaju napasti na one koji se 22
brane da bi pobijedio, ali to je sada odnos vojnika. Na tim prostorima koji su sada hrvatski nema ni hrvatskog ivlja. Cijelo ovo stanovnitvo se iselilo preko Save, mostova vie nema na Savi, tamo su ostali Hrvati, domoljubivi ili domobrani koji su jako loi ratnici, jer nemaju ratnog iskustva, kao i Srbi. To su paori, to bi rekli Slavonci i Vojvoani, ali zato u tim prostorima samo na Derventskom podruju imam pouzdan podatak Rijeka vojna je dovela dvije tisue bojovnika. Gospodo, jo jednom zahtijevam od Skuptine da se izjasni o tom stratekom cilju, a moj prijedlog je istovjetan onom, bez obzira to je megalomanski, koji sam iznio i koji je privhatilo Predsjednitvo, gospodin Branin je tu jer je predsjedavao tim Predsjednitvom, gospodin Radi je bio prisutan, prihvatilo, da je za nas u ovom trenutku desna obala Save granica sa Hrvatskom. Hvala gospodo, i elim da se Skuptina o tome izjasni. KRAJINIK: Evo, javlja se za rije Trifko Radi. TRIFKO RADI: Gospodo poslanici, ja sam paljivo sasluao izlaganje gospodina Karadia i vjerovatno e jo biti pitanja, a ja imam elju i ptorebu da kaem nekoliko rijei. Saznanje o ratu u BIH, neko od nas je saznao prije, neko kasnije. Mi smo u Ilijau to saznali i osjetili, vjerujte, ima godinu i po dana od samih izbora. Organizaciju smo napravili koliko smo umjeli, znali i mogli. Oruje neu spominjati. Dobili smo onoliko koliko smo mogli, iako imam primjedbe na ponaanje bive JNA, kako je ve svi zovu. Dakle, uinili smo organizaciju takvu da se mi branimo sa 11.000 stanovnika u okruenju oko 70.000 naih ogorenih, tekih neprijatelja, oprobanih ustaa, naih najveih nepriajtelja srpskog naroda. Odmah poslije proglaenja BiH, poslije priznanja od strane Evropske zajednice, oni su tako perfidno i lukavo udarili na nas, tako da smo odmah prvih dana imali 9 poginulih, prekjue 2 i imamo 15 ranjenih. Ovo sve nije vjerovatno kraj, a kad e biti kraj ne zna se, ali vjerujte nama 23
nedostaje jedna organizacija i koordinacija stvaranjem veze izmeu naeg vrha vlasti i nas u optinama koji radimo i ivimo. Nama su prekinute sve komunikacije, i zrane i vozne, tako da mi jednostavno, nikad ne zmamo ta emo raditi. Da li da unitavamo sve ove ustae i neprijatelje oko nas ili da prekinemo da radimo. Zbog toga vas molim, ovo to je predsjednik rekao, da zacrtamo ciljeve i zadatke, ta je nae, dokle emo zauzimati, pa da se onda dijelimo. Ono to sam govorio oko koordinacije, molio bih da se tano utvrdi do sljedee Skuptine, da bi mi znali ta nam je raditi. Da li da se branimo, da li da zauzimamo, Dakle, da bude ovo, prikljuujem se kolegi Miloeviu da to uradimo a ujedno mu kaem da mi je ao to smo pustili onog ustau na intervenciju naeg predsjednika Skuptine, onoga Ivu Stania kad sam ga zarobio. Sad mi je to najalije to sam uradio. to se tie daljeg ratovanja, molim vas da se i to uredi, da se utvrdi linije razgranienja, ciljevi i mi emo poslije lako. itao sam neki izvjetaj tamo kad su se vei i Norveani dijelili. 10 godina je trajao proces preseljenja. Bi toga i kod nas, ali bolje nam je i to uraditi, a da tano znamo gdje e se ko preseljavati. Bie to teko uz mnogo muke i napora i objanjenja ljudima koji budu morali naputati svoja ognjita. Zato ete vi, gospodo, gore u Vladi i Predsjednitvu uz ovu nau Televiziju, raditi na tom planu i pripremati narod psiholoki da e do toga jednog dana morati doi. A ja bih postavio jo jedno pitanje sam sebi, mislim da ga postavljam trei put, pa dokle e srpski narod ekati da mu uvijek neko drugi kroji kapu? Kroz sve istorije ratovanja i slobode ivljenja, uvijek ivimo i drugi nam kroji kapu. Pa, jeli mogue da nam sve drugi diktira i odreuje u ivotu. Moemo li mi neto urditi sami, onako kako mi to elimo? Imamo li mi pravo u Evropi da ivimo kao Srbi i da sebi odreujemo pravce za ivot? Meni nije jasno i ja sam na stanovitu da kad je rije oko ove podjele i koridora imam potrebu da kaem ovoj Skuptini, da smo jue saznali da se naim neprijateljima i koljaima mora dati izlaz iz Sarajeva. Imaju tri, jedan Ilija, jedan Ilida i jedan Olovo. Kroz Ilija mogu izai samo mrtvi, a neka znate svi koji pregovarate u ovome prostoru u ime 24
srpskog naroda Ilijaa, oni sigurno nee proi, a ako iko ita bude potpisao neete ni vi. To smo jue zakljuili, a mi smo spremni da se odbranimo, a spremni smo mi da se odbranimo. Zato da ne duim, ovaj rat moramo zavriti to prije. Vjerujte, kod nas se ne radi ve dva mejseca, sve fabrike su zatvorene. Kod nas se, kako kae na narod, digla kuka i motika u rat. Mi smo spremni, mi drimo 50 km okruenja oko Ilijaa. Mi smo organizovani, i ja sam molio TV da do| e da snimi kako smo mi organizovani za rad u Ilijau, kako je organizovana odbrana linije. Jest istina da smo mi pokrali dosta stvari. Imamo mi svega jo dole da ivimo. Mi smo pokrali 32 tone cisterne nafte i benzina. Mi smo presjekli i minirali prugu i nema vie dolaska u Sarajevo. Mi smo minirali i auto-put. Sve emo uiniti da vie neprijatelj iz pravca Zenice u Sarajevo nee doi, a i odozgo ko po|e bie gotov. Molim vas, radite na tome, i dajte nam ciljeve ta emo mi uzeti i da razvijemo svoju privredu i da radimo i da ivimo. Eto toliko! KRAJINIK: Hvala lijepo. Za rije se javio Dragan uri. DRAGAN URI: Gospodine predsjednie, gospodo poslanici, htio bih neto da kaem u vezi tih stratekih ciljeva. Poslanik Trifko je govorio emotivno, ali u ovim vrmenima nam treba hladna glava. Slaem se sa kolegom Miloeviem, meutim, poto sam ja ispod Majevice, to mi je, praktino, rodni kraj, tj. hou da kaem da treba da shvatimo da u Derventi postoji sada 25.000 Srba i da sigurno imaju pod orujem 3.000 ljudi. Znai, derventski Srbi morali su bolje da odrade ovaj dio posla, to je injenica koja stoji. Derventi prije mjesec dana, prije rata, poela je borba za vlast, pokuali su, mislim da su uspjeli da smijene Miloevia. Ne znam da li ima predsjednika Skuptine optine Derventa? Borce nervira i to to je to jedina optina u BiH koja se nije nazvala Srpskom optinom Derventa, nego Nova Derventa. To me podsjea na ono iz knjiga, znate, novo pokoljenje, novi ivot odmah poslije rata. Trebalo je nazvati Srpska 25
Derventa. Druga stvar, vidim ovdje po nekim odlukama, je li to pripada Krajini ili Sjevernoj Bosni. Sjeverna Bosna je utopija, i nemojmo da se ponaamo u ovom ratu kao balavci. Ako pripada Krajini, onda se kompletna Krajina mora boriti za nju, bez nekog lokal patriotizma, samo da vam kaem, nek se demantuje, osim par sela naravno sa lijeve obale Ukrine koje su vezane sa Prnjavorom, praktino sve od snabdijevanja. Na Motajci u ovom djelu dre Prnjavor. Imamo prvi odred koji se nije raspao. Imamo u V Korpusu i u drugim jedinicama i red je da se bori i pogine za svo. U Derventi u kasarni sve su opet iz optine Prnjavor. Znai, kompletan teren. Neto ima na desnoj strani, dri se taj poloaj, ali u nas ne zna ta radi ljevica i ta desnica. Ovaj kraj sa lijeve obale nije problematian. Ako se ja pitam, Krajina treba da hitno poalje povjerenike, jednu trojicu ljudi iz srpske Skuptine. Druga stvar, ako ratno Predsjednitvo, koje ja uvaavam, donosi odluke, onda molim vas da bar bude jedan ovjek koji je bio na Savi, koji je bio dole na liniji. Moemo mi donositi odluke kakve god hoemo, ali se treba boriti. Nije problem da mi odradimo svoj dio posla, ali neu da mi pripadnik Kriznog taba kae sljedee: "Vi, Prnjavorani, krajinici, ete kretati sa Zapada, a oni iz Bijeljine i Srbijanci moraju sa Istoka, a kae mi emo ovdje malo ratovati. Ne moe to tako". Ja u raditi svoj dio posla, malte ne jedino na lijevoj obali ratujemo, a Krajina donosi odluke, ali ima i pomo iz V Korpusa. To je toliko. to se tie teritorija to treba biti jasno ako u pregovorima ima indicija i moda ima takvih prijedloga, to moemo usvojiti, mada se meni ini neloginim, ako se ne misli ii do Save onda ne treba ginuti, a ako treba ii do Save treba razraditi taktiku i treba biti vea pomo. Vidio je to naelnik korpusa kako to ide na Bijelom Brdu. Ja nemam vie ta da kaem, jedino kad bude oko transformisanja JNA u oruane snage Srpske Republike BiH, smatram da bi bila obavezna zakletva kao i u SUP-u i tu su se diferencirali, i mislim uz svo potovanje oficira da je zakletva nuna jer je Komunizam jai u vojsci nego u policiji. Prema tome, ta zakletva mora biti srpskom narodu. Jo bih htio da kaem da je povezanost tuzlanskog Korpusa sa banjalukim nikakva. 26
Tamo su pojedini oficiri u rangu pukovnika ili potpukovnika, to rade u tuzlanskom Korpusu, to je ista izdaja. Rastjerali su, praktino, vojsku, koordinacije nema nikakve, i zato u Derventi Srbi nemaju vei motiv da se bore. Prema tome, neka se to izregulie, mislim da civilna vlast mora biti iza vojne. KRAJINIK: Sad je gospodin Dragan Kalini, a neka se pripremi Vjetica Miroslav. DRAGAN KALINI: Gospodo i gospoe, govoriu kao vo|a nezavisne poslanike grupe u ovoj Skuptini. Najprije hou da vam se izvinem to sam za ovu govornicu izaao ovako neadekvatno obuen. To je zbog toga to je rat i to je svako sa sobom ponio ono to je imao. Ja bih htio da se osvrnem na neke rijei koje sam ovdje uo i da neke informacije i ideje koje promiu ovih dana i koje i kod naeg naroda mogle da stvore izvjesne zabune, pa bi ovo moda bilo mjesto gdje bi te stvari trebalo da razjasnimo dok jo ima vremena. Naime, ova bi Skuptina od svih odluka moda trebala da donese jednu najvaniju, a to je - jesmo li mi izabrali ratnu opciju ili pregovaraku opciju. Ne kaem to bez razloga, i moram odmah rei, poznavajui ko nam je neprijatelj, u kojoj mjeri je on perfidan, i u kojoj mjeri mu se ne moe vjerovati sve dotle dok se on fiziki, vojniki ne uniti i ne slomije, to podrazumijeva, naravno i eliminisanje i likvidaciju njegovih kljunih ljudi. Ja se odmah opredjeljujem za ovu prvu opciju, ratnu opciju jer jedino mislim da se sudbina naa Srba u BiH, i ne veem je nikako za sudbinu Srbije i Crne Gore, jer sam ve govorio da mi te nae sentimentalne i nacionalne veze i tu moramo svesti na pravu mjeru i uspostaviti ih na bazi interesa, da se, znai sudbina Srba u BiH za nas ovdje ne moe drugaije rijeiti ve ratom. Mogue je da pri tome nas zadesi sudbina da umjesto 500 godina ropstva pod nekim novim turskim carstvom mi Srbi u BiH izaberemo 100 godina samoe. Biemo jako izolovani i oslonjeni na sebe same, i na to moramo raunati i ja ovo ovdje prvi izjavljujem da sam spreman, a vjerovatno, i veina vas, da takvu sudbinu dijelomo sa naim narodom. 27
Zato kaem da mi se ini izvjesnijom ratna opcija? Zbog toga to se samo na vojnikom planu osvoji moe biti realno i stvarno nae. Vjerujte mi gospodine predsjednie Karadiu, nisam siguran da bi utvrivanje mapa govorim o Sarajevu, moglo znaiti prekid rata u Sarajevu. Ja mislim da mape ima smisla praviti tek onda kad mi uspijemo vojniki definisati, i markirati na teren. Onda je mogue praviti ustupke desno-lijevo. Svaka mapa, to je papir koji se moe prebrisati i vi znate da smo mi pravili mape grada Sarajeva pa smo vidjeli da ne raspolaemo snagama koje su u stanju da ostvare te mape. Znai, moramo se svesti na mjeru koja nam je vojniki mogua. Takoe, ne razumijem najbolje izjavu, traim da se to na ovoj Skuptini objasni, ta bi to za nas znailo objavljivanje jednostranog prekida vatre. Obrazloeno je time da bi mi Evropi pokazali kako smo skloni pregovorima i mirnom rjeenju, ali ja vas molim, poto je ovo zatvorena Skuptina, da se dogovorimo - ako nam je potreban jednostrani prekid vatre radi konsolidacije nae oruane sile i vojnih snaga, a slutim da bi to moda moglo biti u pitanju, onda da znamo da je to izjava za vanjsku upotrebu za javnost. Ova izjava moe jako da zbuni na svijet, moe da unese izvjestan dezertizam, to znai da pomalo diemo ruke od ratnikog vojnog rjeenja. Molim Vas, u tom smislu, objanjenje. Moja je grupa poslanika bila, takoe, sklona ideji o demilitarizaciji BiH. Ima li smisla vie o toj ideji uopte i razgovarati? Kad smo jue uli Jerku Doku i Stjepana Kljujia i falangu muslimansku oko njih, koja kae da i oni sada formiraju oruane snage BiH, znai i oni shvataju da im TO nije dobro rjeenje kao to smo mi to razumjeli. Dajte da se nekih ovih naih stvarnih ili faktivnih dilema ovdje bar na Skuptini oslobodimo i da su nama jasni stavovi ta hoemo i sami sebe ne zbunjujemo vie nego to treba. Jo mi dvije stvari smetaju u odgovoru od naih vojnih lica. Aksentijevi je potpisao, ne znam u ije ime, kae se u ime JNA, odluku o deblokadi aerodroma. U narodu se to tumai kao predaja aerodroma i svijet je preplaen pred injenicom da bi na sarajevski aerodrom bilo ta sada moglo sletjeti jer vi znate da se 20.000 njihovih plaenika sprema od Libije, Sudana preko Irana itd. Jue je Aksentijevi penzionisan. Kau da e Armija imenovati nove pregovarae. Ja mislim da naa opcija mora biti 28
vrsta. Aerodrom se mora sauvati po svaku cijenu za potrebe Srba. Ako se ne moe suvati, onda se moe na drugi nain rijeiti aerodrom. Pustimo li mi aerodrom, ne da nas nee biti preko Drine, nego iza Kavkaza nas nee biti i vodimo rauna o tome ta znae takve injenice. ta me jo zbunjuje? Jue gledam na Palama, a samnom su jo neki ljudi gledali, konvoji odlaze iz Sarajeva preko Pala, Sokoca i dalje. Beogradske, nike i ostale registracije prati oruana sila, naa pretpostavljam. To odlazi i ne zna se ta odlazi. Iskrcavaju se kasarne, izvlai se. Ako se izvlai, gospodo, oruje i municija, onda je to kopanje sopstvene jame, jer nama oruje i municija treba za nastavak rata. Ako se izvlae fabrike, dijelovi fojnikih kola i ostalo, hajde da o tome porazgovaramo. Traimo odgovor takav ovdje, ako ga je mogue dati od ljudi iz vojske koji su sa nama, da znamo ta se deava. Jer to kod naroda, takoe, stvara paniku. Nisam za to i nemojmo kontrolom ili MUP-a presreu takve vojne kolone, blokrajui i ne dozvoljavaju da to izlazi iz BiH. Ali da znamo ta izlazi i u koju svrhu. I konano, posljednja stvar, mada sam o tome htio da ranije govorim ali nije bilo ove Skuptine, to je unitenje Radio i Televizije. Znate, bio sam me|u onima koji su zagovarali da se to, zaista, uniti. Jer, ono to su Radio i TV napravili za potrebe Alije Izetbegovia i Stjepana Kljujia ravno je dejstvu dvije televizije. Oni su jako dobar posao obavili za sebe. Dajte da se oko toga dogovorimo. ta emo sa onima koji jo uvijek ive kao zmije u naim njedrima? Dajte da napravimo jedan plan ta emo sa tim, da donesemo odluku. Ako e taj televizijski dom i te antene biti na naoj teritoriji, nemojmo ih unitavati, onda sreujmo odailjae. Ako nee biti otvoreno govorei, raspremajmo to i unitimo. Podjednako me boli injenica da ova gospoda u prvim redovima ve znaju ta u rei, to smo jednom nasom nepromisljenom igrom naduravanja i taktiziranja u Sarajevu, o tome govorim, izgubili dva najznaajnija zdravstvena objekta. Izgubili smo bolnicu Koevo koja je na mjesec dana prije poetka rata bila okupirana izvana i iznutra od zelenih beretki, a prekjue smo izgubili Vojnu bolnicu u Sarajevu. Zbog nekih naih procjena da se mogla, ili se nije mogla braniti, da se mogla na vrijeme ili se nije mogla iseljavati. Ja 29
kao nesreni ratni ministar zdravlja znam da mi je ovog trenutka, i nama svim, ja gledam na vojsku i na nas civile na jedno, izrueno 150 ljudi iz vojne bolnice koji su sa sobom uspjeli izvui ga|e i odijela i ni jednog instrumenta. Sve to vrijedi, u ta smo ulagali milone i milione u Koevo i u vojnu bolnicu pripalo je neprijatelju. Na se narod odavde i ire okoline Sarajeva lijei u improvizovanim ustanovama koje smo napravili, zahvaljujui, pomoi Armije, to ja moram rei i sanitetskih i materijalnih sredstava koje je naa Armija dala. Mi smo se, gospodo, odrekli onoga to e naem narodu za vrijeme rata, a i nakon rata, biti najpotrebnije. Ja ne razumijem, da se to nije moglo sauvati. Ako se ve nije moglo sauvati, onda se nije trebalo ostaviti neprijatelju, jer ja vam kaem, gospoa Hajdiguber ispred Meunarodnog crvenog krsta - ona je produena njemaka ruka koja je sad postala upravnica Vojne bolnice. Zar od nje da oekujete da e ona tu bolnicu pokloniti srpskom narodu? NE. Ali, oni koji budu planirali operaciju Sarajeva, oslobaanja Sarajeva ili unitenja ive neprijateljske sile u Sarajevu, moraju da planiraju ta e sa zdravstvenim objektima. I odmah da vam kaem, ako e Vojna bolnica pasti u ruke neprijatelju, onda sam ja za to da se Koevska bolnica uniti i da neprijtaelj nema gdje da se lijei. Da zavrim svoju diskusiju sljedeim i vie se javljati po ovoj temi neu. Mislim da je na najvei poblem, i ako Skuptina u tom smislu moe da donese odluku, kad ve imamo Skuptinu, kad emo ve danas imati predsjednika Republike, kad ve imamo Vladu i kad emo, sa bojom pomoi imati konano nau vojsku za koju smo se, veina nas ovdje, odavno zalagali, dajte bar da onda ne stvaramo nove dileme ta e ko da radi. Gospodo, ja insistiram, ovo je ratno doba, opasno doba. Svako neka radi svoj posao. Pri tome, kao lan Vlade, apelujem, pustite Vladu da operativno i efikasno zavrava svoje poslove. Pustite vojsku da radi svoj posao, i pustite ljude iz politike iz dravnog rukovodstva da obavljaju svoje. Ne petljajmo se jedni drugima u posao, izuzev onoliko koliko je to potrebno nekom optem dobru, niti svi moemo biti vojni komandanti, niti svi moemo rukovoditi Vladom, niti svi moemo rukovoditi dravom, niti strankom. Moramo, radi naeg zajednikog dobra, podijeliti poslove da bi te poslove dobro obavljali. Hvala. 30
KRAJINIK: Gospodin Vjetica, pa gospodin Novakovi. VJETICA MIROSLAV: Gospodine predsjednie, potovani narodni poslanici, lanovi Predsjednitva i dragi gosti, ja u ukratko da vas upoznam, odnosno informiem o stanju na ratitu u srpskoj optini Bosanska Krupa. Znate da sam i dosad nastojao, kad god sam izlasio za govornicu Srpske Skuptine da budem kratak i jasan. Tako u i sada da uradim i da zamolim sve ostale kolege i uesnike u ovim raspravama da budu kratki, jasni i konkretni. Ja u cjelosti prihvatam sve predloene strateke ciljeve, uz napomenu da se operacionalizuju i odrede nosioci svih aktivnosti po svakom od tih ciljeva, jer za mene nije dovoljno ovdje rei da je naa granica Sava, a dobiti informaciju u toku dana da je Bosanski Brod pao, da nemamo tamo vie ni jednog Srbina itd. To su, ustvari, stvari koje su nespojive. Ono ratno Predsjednitvo, a naalost imamo vie ratnih Predsjednitava, svaka Srpska optina ima svoje ratno Predsjednitvo, koje donese takvu odluku duna je u to kraem roku da je izvri, a zna se kako se to izvrava ako se treba ii u front. ta smo mi uradili u srpskoj optini Bosanska Krupa? Moram da vam kaem, da podsjetim, prisutne, u srpskoj optini Bosanska Krupa ima samo 24% Srba, nas ima 14.500 a Muslimana ima 47.000. to na predsjednik kae, nama nije bilo do rata u srpskoj optini Bosanska Krupa, ali smo na to bili prisiljeni. Nije se vie moglo ivjeti u srpskoj optini Bosanska Krupa od drkosti, od vojnog egzercira, od niza stvari, od preuzimanja nasilno svih firmi sa orujem u ruci, od toga da je sve i jedan Srbin ostao bez posla u optini Bosanska Krupa, od toga da ni jedan profesor Srbin nije htio potpisati lojalnost, pa ni jedan Srbin u optini Bos. Krupa. Zbog toga smo morali gospodo da zaratimo. Mi smo se godinu i po dana spremali za rat u srpskoj optini Bos. Krupa jer smo znali da e do tog rata doi i da do njega mora doi. Moram sad sa pravom postaviti pitanje kako se moglo desiti da se u roku dva dana operacija zauzmu dvije treine grada. Mi smo doli, fala Bogu, do nae granice, jer smo je tako i mi zamislili i nacrtali i vi dobro znate, narodni poslanici, da smo rekli mi
31
da je naa granica desna obala rijeke Une i da mora biti desna obala rijeke Une granica, na kraju krajeva od Bihaa preko Bos. Krupe do Bos. Novog. To je prirodna granica Srpske Republike BiH. To smo stalno tvrdili i zbog toga smo doli do desne obale Une. Tu smo se zaustavili, tu smo se ukopali, a sad planiramo Bosansku Otoku, ako Bog da, u roku od dva-tri dana i da miniramo most u Bosanskoj Otoci prema Bos. Novom. To e sigurno biti uraeno, ja vam garantujem. ta rade nai protivnici. Trenutno su svi u Cazinskoj Krajini. Na desnoj obali rijeke Une nema vie Muslimana u Srpskoj optini Bos. Krupa, sve enklave koje su bile, Rapua, Veliki Vrbovik, Ostronica, Babi, muslimanska Jasenica i Zavir mi smo evakuisali, tako da nema ni jednog dok traju ratna dejstva, hoe li se gdje imati vratiti, ja mislim da nee, s obzirom na to da nas je predsjednik obradovao da je granica desna obala Une. Naalost, sa lijeve strane obale Une ostalo je nae selo Perna, Podbran i Ljusina. Mi moemo, odmah da vam kaem, doi u selo Pernu, s ozbirom da je na lijevoj obali Une malo snaga muslimanskih zelenih beretki, s obzirom da se ni tu ne mogu zadrati. Moemo doi i u Podbran i u Ljusinu, meutim, nemamo dovoljno snaga da, kad doemo tu, da se zadrimo, s obzirom da je naa prirodna prepreka, velika naa prednost rijeka Una i tu moemo sa manje snaga da je branimo, ali nemamo snaga da izaemo na Pernu do Jezerskog, Ljusine i Podbrana. Nai protivnici su trenutno svi u Cazinu, vre mobilizaciju i znamo da se pripremaju, s obzirom na injenicu da smo mi njima u toku operacije zarobili svu potrebnu dokumentaciju jer u svoj ovoj bjeaniji nisu imali vremena da pokupe nita. Sve zapisnike Izvrnog odbora SDA, Regionalnog odbora stranke SDA, poto je ovjek iz Bos. Krupe bio predsjednik, poto smo im zarobili svu dokumentaciju vezanu za njihove jedincie TO i Kriznog taba i mi znamo da oni trenutno ne raspolau ni sa naoruanjem, nemaju ga dovoljno toliko koliko im treba, nemaju municije i opreme, nemaju, znai, tenk. Prema tome, onoga momenta kada to uspiju dobiti, onda e na ovom frontu biti izuzetno vrue. Ukratko bih vam, isto tako, rekao ta se deava u naim susjednim optinama, jer je to ipak granica rijeke Une. U Bihau je stanje onakvo kakvo je bilo pred rat u optini Bos. Krupa. Srbi su napustili Biha - 80%, 32
veliki dio Muslimana je napustio isto tako Biha i situacija je tu pred sukobom. Predstavnici SDS-a u Bihau pregovaraju, meutim, ja lino smatram i dao sam im to do znanja, da je to isto tako pogrena stvar koja se deava u Bihau i SDS-u. Nastoje da umire srpski narod, ekaju 19. odnosno 21. i smatraju da e tada dobiti od Armije kasarnu "27. juli" i aerodrom eljava u Bihau oekujte sukobe uskoro i to je jo jedan front, u pitanju je Cazinska krajina. to se tie Bos. Novog, da vam kaem, juer sam bio u njemu. Bos. Novi je blokiran, dat je ultimatum i rok da Muslimani predaju oruje. Jedan je dio predao, jedan nije, juer se pucalo, danas kako e biti - ja mislim da e predati. Ista je stvar i sa Sanskim Mostom. Ja mislim da e i tamo Muslimani biti razoruani. Na kraju da kaem, ako je granica rijeka Una, a jeste granica rijeka Una, insistiram na tom da organ Srpske Republike BiH, Vlada i Ministarstvo za narodnu odbranu itd. vode rauna da je to granica, da je u pitanju cijela Cazinska krajina, da je tu 220.000 Muslimana a nas Srba ima ukljuujui Grahovo, Petrovac, Biha i Bos. Krupu - 67.000. Eto toliko, i hvala na panji! KRAJINIK: Hvala lijepo. Gospodin Novakovi, a da se pripremi gospodin Kupreanin. NOVAKOVI: Gospodine predsjednie, gospodo poslanici, vjerujem da e srpski oficiri, kad uju kako su militantni ovi srpski poslanici i sposobni, poeljeti cijelu BiH, i to onakvu bivu kakva je bila. Ja mislim da je danas dobro da se prialo o tome poslu koji je bio proli put u Lisabonu koji je razbacao posao sa kartama. Ne zbog toga to Srbi vole da crtaju karte, a istina je da vole da crtaju, nego zbog toga da upravo iz takvog jednog objanjenja proizau nai strateki ciljevi, odnosno konkretni zadaci svih ovih poslanika ovdje i svih tribuna narodnih, vojskovoa i ostalih na terenu. to se tie tih karata i ostaloga, kraj iz koga dolaze, znai podruje Semberije i Majevice, jer ve poodavno srpsko je osloboeno i narod se ve tako polako navikao. Moram da kaem i ovi to su nam bili 33
nepriajtelji, znai Muslimani, da su se oni navikli i interesantno, prema mom ivotnom iskustvu i prema onome to sam do sada vidio za posljednjih mjesec dana, najbolji su za saradnju kad je srpska vlast i na to najbolje reaguju, kada srpska vlast postoji, odna je najbolji mir u kui. to se tie Posavine, mislim da je gospodin Bjeloevi, danas iznio jedan problem doista kako narod misli, da je sjeverna granica tog dijela desna obala Save. U tom pogledu ja oekujem da vojnicima sa ovog skupa ponesem odluku za ono to oni trae. Oni trae da Savu do ua Drine pa nadalje miniraju skroz sa desne strane da nikad vie ustaka noga ne moe stati, i oni su to poeli da rade, drue gospodine generale. Mi danas o tome moramo da se dogovorimo, jer u sluaju, iako su rueni mostovi i u sluaju ako je pravljeno izbjeglitvo, iako smo ratovali u Posavini i sa zapadne i sa istone strane, onda teko neko moe da vjeruje, pogotovo obian vojnik da e opstati srpska drava i da e opstati bosanska i srpska Krajina na nekom koridoru koji je 5 km. Jedan koridor koji dvije ustake ili ne znam kakve bande mogu presjei, pa onda itav zapadni dio tih srpskih zemalja odsjeen. Duan sam da kaem s jednim problemom sakojim se taj kraj Semberije susretao, ali mnogo vie Beograd nego Semberija. Mi bi danas morali da se dogovorimo, da to se tie Srbije i Crne Gore, da nema izbjeglica iz Srpske Republike BiH u toj Jugoslaviji. Svi nai ljudi koji hoe da pobjegnu iz Sarajeva, Tuzle, Zenice i ostalih ima dovoljno srpskih krajeva u BiH koji njih mogu da prime. Mi odavde danas treba da uputimo dopis Dravi Jugoslaviji, znai Srbiji i Crnoj Gori da nikakve nae ljude Srbija i Crna Gora ne treba da hrani. Ili neka sa nama gladuju, ili neka sa nama jedu to to mi treba da jedemo, i to da bude jedan na poptuno odreen stav i u sluaju, ako je i spolja i iznutra shvaeno da je Savezna Republika Jugoslavija posebna Drava, da ima svoju Skuptinu, da e imati i svoje poslanike, da smo mi posebna Drava, onda nema neke ljubavi hou-neu. Ja mislim da se tu korektno ponaamo prema interesima, da ne kaem na izvjestan nain, i sa politikim lukavstvom. Ja sam davno 34
mislio da Srbiji uputimo protest zato iz Srbije dolaze Sandaklije da nas tuku u Srpskoj BiH. Samo jedan od tih primjera, istovremeno operativno bih predloio da se u Savezu Rezervnih vojnih starjeina i Saveznoj Republici Jugoslaviji svi ljudi koji su penzioneri u odreenom intervalu, izmeu, recimo 35 i 60 godina, a imaju vojnu naobrazbu ili policijsku naobrazbu, a porijeklom su iz Srpske Bosne i Srpske Hercegovine, pozovu na otadbinska osjeanja, otadbinski moral i da im se ponudi ili zahtijeva da do|u i brane otadbinske dunosti u kraju u kojem su se rodili. U tom pogledu bi Drava Srbija izuzetno bila srena kad bi jo mogla da nam vrati Vuka Drakovia i Miunovia, onda bi nam se radovali takvom jednom naem zahtjevu. to se srpske vojske tie, ja vjerujem da emo danas da formiramo srpsku vojsku i u tom pogledu je trenutak istorijski jer srpski narod u BiH izgleda nikad u svojoj istoriji nije imao organizovane oruane snage kakve e imati od danas. Tu se ne treba nikome sramotiti koji se nalazi na srpskim teritorijama u BIH je, savim sigurno, izgubio svoj narod i bie srean da danas dobije taj narod. U tom pogledu i interes i ljubav je obostrano, samo to treba sasvim dobro uskladiti. Meutim, nemojmo se ustruavati da kaemo - izdaja je bilo i oni tamo momci koji dre teren na izlazu na mostu na Rai, na mostu na epi, bukvalno nedaju ni igla da proe, i molim vas ono to ide iz Krajine, ne znam ni ja odakle - sa Romanije i ostalo prolazi kroz taj kraj mora da ima adekvatnu dokumentaciju Ministra oruanih snaga u BiH ili predsjednika Vlade Autonomne regije Krajina, jednotavno momci ne daju. Ono kau mi emo ostati bez oruja, a ovdje moramo da ratujemo, a ni sami ne znamo koliko emo ratovati. Ve je postavljeno pitanje i mislim da je kljuno pitanje i u tome nema ale. Ko je to potpisao i da li sva Skuptina stoji iza ovih potpisa o predaji etiri kasarne i najvee vojne bolnice koja se nalazi u BiH. A ako se preda aerodrom danas, onda poslije toga, vjerovatno, ili emo vjeno ratovati, ili emo sasvim nestati sa ovih podruja. U tom 35
smislu ja sam podaleko od Bihaa, ali neki momci koji su ratovali na banijskom, kordunskom i ostalom ratitu i koji imaju to iskustvo, a sada pomau srpskom narodu u Posavini i Sjeveroistonoj Bosni, to su mi ovako poruili, pa bi ja dao na znanje oficirima. Kau, onaj ko preda bihaki aerodrom i stavi svoj potpis, bilo od vojnih ili civilnih lica, nae ga bilo gdje na zemljinoj kugli i liie ga ivota. Teke rijei, ali ja sam samo kao poslanik to uo i duan sam da prenesem od ljudi koji su profesionalni vojnici i koji se vojevanjem i ratovanjem bave kao svojom profesijom. Eto toliko. KRAJINIK: Hvala. Gospodin Kupreanin, pa gospodin Branin. VOJO KUPREANIN: Gospodo srpska, dozvolite mi da vas pozdravim. Ja bih se trudio samo, i trudiu se da budem praktian, da kaem koji su razlozi koji su nas doveli u ovakvu situaciju. Mislim u dosta lou vojnu poziciju, znajui da je gro oficira JNA upravo Srbi i srpski kadar preko 97% i da je gro tehnike, vojne tehnike, upravo u naim rukama i da smo zaista u vrlo tekoj vojnoj situaciji, to je oito poznajui i imajui sve te podatke. Mislim da je kod nas na ovim prostorima, ako mogu da kaem sjevernog dijela Srpske Republike BiH, ovaj prostor podjeljen na dva korpusa. Jedan korpus se zove banjaluki Korpus i drugi korpus je tuzlanski Korpus. To su, gospodo, dva svijeta. To su dvije drave, a jedan narod ivi na tom prostoru. To je sve raeno planski, sistematski, i to je Tito i Titina drava sve studiozno izuila u sluaju nekakvog rata. Da ne bi opet proizveli srpsku vojsku i opet ostali ta dva korpusa, i opet taj neki narod bio tu|i narod, ustvari na narod, ja predlaem da se ta dva korpusa integriu, ujedine u jedan korpus i da se izabere jedan komandant tog korpusa, a u ovim ratnim prilikama kakve su sada, komanda tog korpusa izmjesti ovog asa ili sutra ili prekosutra u mjesto gdje su ratne operacije, tj. konkretno u Doboj. Gospodin general Vukovi je danom dolaska na ove prostore izmjestio komandu u Okuane, odnosno u Staru Gradiku. 36
Efekti i rezultati toga su bili fantastini. Takoe, znajui kakva je situacija, situacija je porazna u Sjevernoj Bosni, i sramna za sav srpski narod i za sve nas koji ovdje sjedimo i oni koji su se borili tri mjeseca ili dva i po mjeseca bez nae pomoi. U Brodu, ono Broana to ima, a podatak je sljedei da na frontu u Bos. Brodu ima 50% maloljetne djece koji se bore za srpsku zemlju, srpski narod i srpske interese. To kaem da nas bude sram i nas ovdje Srba i srpskih poslanika, jer ja sam u startu upoznat sa tom situcijom, stalno hodam po tom frontu i, da ne kaem, srpski oficiri. Mislim, poslije ove Skuptine moramo se jasno izjasniti ta emo sa Sjevernom Bosnom. Ne smije niko u ime srpskog naroda da potpisuje kompromise kada su u pitanju srpska zemlja i srpski narod. Ja sam, lino, miljenja da je Sjeverna Bosna, odnosno sjeverni dio Srpske Republike BiH, jeste teritorij desne obale Save i teritorij iza Doboja, ako uzmemo Maglaj, dio Lukavca, dio Ozrena, dio Tuzle i sputamo se dole juno na Zvornik. To bi bila granica. Ja sam lino miljenja, da ova Skuptina, a njen je zadatak takav da bar dio te granice odredi, odnosno sve druge granice ako smo u mogunosti, a mislim da smo odredili Hercegovinu i tako dalje. To je bilo moje za sada, i mislim da se trebamo ovim mojim prijedlogom rukovoditi, da pod hitno moramo da razbijemo dva korpusa. U razgovoru sa prisutnim generalima oni meni kau to nije moje dvorite, to je Srpska Republika Bosna i Hercegovina, to je njen teritorij i tu vie nema razgovora. Kad je srpski narod u pitanju ja mislim da tu nema dvorita. Meutim, mi sebe sa pregovorima sa Alijom i pred Evropom dovodimo u istu situaciji kao to smo se doveli u Hrvatskoj. U Hrvatskoj smo pravili pregovore sa HDZ-om, pravili pregovore sa Evropom, i doivjeli sudbinu koju smo doivjeli. Izgubili smo Zapadnu Slavoniju, izgubili smo Gospi, a niz srpskih teritorija sa Kotarom zajedno. Zbog ega smo to doivjeli? Doivjeli jer nismo vodili pravu politiku koju smo trebali voditi. Nismo iskoristili vojne snage, nismo doveli hrvatsku Vladu pred kapitulaciju. Da smo doveli Zagreb pred kapitulaciju, drugaije bi bile granice. Sad ja traim od predsjednika Karadia, budueg predsjednika Srpske Republike BiH, alterantivno i pod obavezujue da moramo Muslimane natjerati da kapituliraju. Sa srpskom vojskom to moemo uraditi za 5 dana. To je moje miljenje i sa 37
snagom kojom mi raspolaemo, i sa voljom sppskog naroda koji eli zaista da skri tu dominaciju Muslimana i pokuaja da mi budemo manjinski narod. Hvala, toliko! KRAJINIK: Gospodin Branin, pa gospodin Ostoji. RADOSLAV BRANIN: Gospodine predsjednie, ja sam se javio samo zato to sam se uvjerio da sam najudaljeniji, da sam za sve ostale "djeiji vrti". Prvo bih se zahvalio svih diskutantima, gospodinu Kaliniu bih rekao od srca "bravo" i nisam vjerovao kad sam nastupao u ovoj zajednikoj Skuptini da smo najblie po miljenju, premda on djeluje ovako mirno, a ja ratoborno. Mislim da je ovo recept i da od tog recepta ne treba odstupati. Pod jedan smatram, da je dobro to je Evropa prekinula bilo kakve razgovore i pregovore, jer prvo, nemamo sa kim pre-govarati a drugo nema ko da bude posrednik. Evropa je jasno i glasno stala na stranu secesionizma Hrvata i Muslimana. Da li treba prebaciti loptu na teren Ujedinjenih nacija, otom potom, ali bih rekao par reenica ta treba uraditi u ovom trenutku. Ja sam maloprije, u ali rekao, ovaj na krizni to Autonomne regije Krajina treba da radi, po meni, ovako kako je poeo, a politika u vrhu SDS-a u Predsjednitvo je dozvoljeno i normalno da se ide sa pregovorima i poputanjem, a ja sam rekao i proli put da, kad mi neto uradimo mimo programa, onda se mogu barem braniti da kau ovi se nai oteli pa to uradili to ne treba. Traim od ove Skuptine da stvarno danas donese neke zvanine odluke da raistimo sa svim dilemama. Problem krajeva gdje su u veini Srbi jest sljedea: da jo vei dio razmilja da li povrijediti Muslimane, da li se mogu nai na odreenim mjestima, da li imaju lokalni Muslimani i lojalni Hrvati. Kad sam razgovarao prije est mjeseci sa generalom Raetom, kad me je pitao koliko Hrvata mrzi vojsku, ja sam rekao 100%. Kae, nije tano, ja sam rekao 101%. Dalje, da se zabrani bilo kakvo meetarenje generala koji su tako fantastino vodili borbu od Zagreba, preko Slovenije itd. To je gospodin Raeta, koji 38
je otiao u penziju sreom, Aksentijevi koga su uhvatili etvoro djece iz osnovne kole, itd. Molim vas, ratni generali koji su se dokazali i generali ovog naeg podruja, pa to se tano zna i ne treba ih imenovati. I mi za to sa takvim generalima razgovaramo. Meutim, moram rei bez uvrede da su uvijek ratove, ipak, dobijali kaplari, izuzimajui stvarno asne i potene. Jer, evo zato, molim vas, general Kukanjac je traio da vii sud ide u Sarajevo jo prije mjesec dana iz Banjaluke, itd. vojni, kad sam ja pitao prije dvije Skuptine, molio, zato dijelovi bolnice iz Ljubljane idu u Sarajevo, shvaeno je to kao "psi laju, karavan prolazi". Sada za to, ko je to uradio, treba njega staviti u prvi red da ide bombardovati tu bolnicu. Ja ne mogu da shvatim da ni do danas se nismo nauili pameti. To argumentujem sljedeim injenicama: Zar i danas se moe vjerovati da moramo politiku nastavu u banjalukom korpusu moe da dri Musliman. Ja ne vjerujem. Znam da e mi biti zamjereno zbog ove moje diskusije, ali ja istinski u to vjerujem. Ja sam manje ovinista nego to mnogi to misle. Ja sam samo visoko nacionalno osvjeen i mislim da u ratnim uslovima kad se proglasi, svu privredu, svi ratni planovi, sva uvanja objekata mora doi u ruke Srba, a kad se oslobodimo, kad formiramo svoju dravu mi nemamo protiv da uzmemo strunjake druge nacionalnosti. I zato, nemojmo se vie zanositi praznim priama kako emo mi dogovoriti ovi, moda e biti sve. Predlagao sam i ovo: da na rukovodoa mjesta do|u uglavnom ljudi iz dijelova gdje je manjinsko srpsko stanovnitvo. Oni znaju ta su mudehadini i ta su ustae. Upravo, kad sam to diskutovao, rekao sam to je u Krajini Bosanska Krupa, tamo oko Cazina, Dervente, Kupres koji je to vidio, jer izgleda da, gdje 100% stanovnitva, da mi mislimo da je moda la i da je sve to naduvano. Kad ste spominjali granice, meni se ini da postae sve granice iste, a ja u rei ono to nije do sada nije pomenuto, a znam da svi to isto misle. Meni je totalno sporna granica na Uni, jer je nema. I ovo nije filozofija, mi moramo povezati se telekomunikacijama, svim vrstama informacija, privredno, i kako god hoete sa Kninskom Krajinom, napraviti sve prerogative takvog dravnog povezivanja da ujedinjenje bude samo opta formalnost onog dana kada to bude zrelo. Mi emo biti sigurno najjaa 39
Republika zajedniki Republika Srpska Republika BiH, zajedno sa Srpskom Republikom Krajinom, a ruku na srce, ne treba biti puno ranjiv, trenutno Srbija i Crna Gora imaju svojih problema, a isto mislim - u ije to ime govori gospodin Kosti u vezi srpskih Bosanaca, Srba i Hercegovaca. Njemu svaka ast i ja mu estitam. Na je ovjek, Crnogorac, Srbin itd., ali nemojte, Dajte, da mi svoje probleme rijeimo. Oni sada, trenutno, ne mogu rjeavati nae probleme, jer su nas ipak, kako god mi to gledamo, ostavili. I to je tano. Mi smo proklamovali "svi Srbi u jednoj dravi" da bi na kraju ispalo da se svak treba boriti za svoj atak, i to e tako biti. Zamolio bih da urgiramo sa ove Skuptine, jer smo to traili sa Kriznog taba, neka se niko ne ljuti, u ime opteg srpskog cilja, pomirenje svih politikih opcija na podruju Srpske Republik BiH, dodue, tu i nema svaa, i Srpske Republike Krajine. Ja sam lino traio da javno pozovemo kod nas na sastanak prisutnoga predsjednika Hadia, gospodina Babia, Martia i u interesu Srba da izvrimo pomirenje, da ustae vide da nas nee savladati, da sve kalkulacije otpadnu i da za sva vremena raistimo da u ratu Srbi moraju biti jedinstveni, a kad doe mir, tano zapamtimo gdje smo se svaali da se onda nastavimo svaati. to se tie vojnih opcija, ja se u to ne razumijem, ali predlaem, to je rekao gospodin upljanin, nema odbrane Srpske BiH ako na principu dobrovoljnosti. Danas ako proglasimo srpske oruane snage, proglaena je opta mobilizacija i svi moraju ii pod komandu srpskih oruanih snaga i snaga za uvanje reda i mira. Sve paravojne formacije istinski moraju otpasti i bilo kakve privatne vojske e nam samo nanijeti zlo i podijelie nas ponovo na nedievce, jotievce itd. Da bi ovo malo ilustrovao, zbog ega ovako ogoreno govorim ovim generalima koji su bili u Hrvatskoj, naveu jedan primjer, ime u zavriti, kad je trebalo 104 stana raditi u Banjaluci, kad smo mi Banjaluani prihvatili vojsku kao svoju brau, onda je nekom iz Sarajeva palo na pamet da nam kae da to izvodi Teanj. Molim vas, ja sam bio miljenja da Teanj izvodi tu zgradu, ali da izvole prenijeti tamo u Teanj na onaj most, to je bio sruen, pa nek je tamo prave, jer u Sarajevu oni koji su radili u graanskoj slubi ne mogu vie opstati bilo u kojoj vrsti vojske koju smatraju da treba poi grupa 40
Mudahedina u sred Banjaluke da radi vrijednost sa sedam miliona maraka posao, da bi svi radnici i graevinari u Banjaluci ostali bez posla. Naravno, do te realizacije nije dolo na intervenciju banjalukog korpusa, to treba prihvatiti, i da na kraju kaem banjaluki Korpus siguran sam, da vodi rat na najduoj granici, po meni, na svijetu i da ima ovdje 80% patriotski opredijeljenog kadra, srpski ve spremljenog, a -kada sam govorio, govorio sam o onoj manjini koju treba eliminisati. to se tie vojnih konvoja, ja sam miljenja da Srbija ima previse oruzja, jer Srbija je naa matica, preko Srbije emo dobiti hranu, ali da bi danas stvarno imenovanjem srpskih oruanih snaga treba da prihvati dananje primjedbe da to manje oruja ide iz ove srpske Krajine za Srbiju. Bilo kakva objanjenja da je njihovo sigurnije mjesto u Srbiji nisu valjana, jer ovakav primjer, ako se neko boji da e "Kosmos" Banjaluki pasti u ruke neprijatelja, onda neka ide "Kosmos" ako padne 700.000 Srba u Krajini. Onda je "Kosmos" bezvrijedan. Dakle, to objanjenje nije valjano. Zato molim da na dananjoj Skuptini, kada donesemo ove odluke, da ih ispotujemo, da radimo efikasnije i miljenja smo, da je trenutno Vlada i Skuptina trebala raditi najmanje od 5 do 10 dana da donese sve zakone po kojima moemo ivjeti, naalost, to kae gospodin Kalini, i ratovati, jer ini mi se to je jedina opcija. Ja lino smatram da nema pogodbe da li treba koridor za Srbiju preko Posavine. Mi bi bez Srbije, ipak, bili odsjeeni i osueni na umiranje. Zato taj koridor moe ii pregovorima u zamjenu za neke nebitne za nas dijelove, a u krajnjem sluaju e se morati probiti vojniki, pa makar za irinu autobusa. Toliko i hvala lijepo. KRAJINIK: Hvala lijepo, gospodin Ostoji. Samo jedno objanjenje. Kad smo govorili o granici na Uni, to smo mislili na Cazinske krajine i nae. Ja ne mislim, ni u kom sluaju, da treba biti granica izmeu Srpske Krajine i Bosanske Krajine, ali dobro da smo dali objanjenje. VELIBOR OSTOJI: Gospodine predsjednie, gospodo poslanici, oficiri i gosti, cijenei i 41
vrijeme i panju i strpljenje, ja u vrlo kratko u naznakama koji su, ustvari, i moji stavovi, a moemo kasnije komentarisati. Ja bih da se pridruim kolegi ministru Kaliniu u jednom stavu na koji apelujem i molim da se razgranie nadlenosti institucija i da pone raditi svak svoj posao. Predsjednitvo skuptine, Vlada, komanda i da se vie jedni drugima ne petljamo. Ovo sam upotrijebio, ovako, vrlo jezgrovito, apelujui na sve nas da se okrenemo jednom drugom poslu, uspostavljanju vlasti tamo gdje je ona unitena ili razorena i uzurpirana, pokretanju privrede da radi, da proizvodi, i da izvozi, da proizvodimo hranu, da obraujemo zemlju, jer ja mislim da e ovaj rat biti dug i da e mu prva faza biti do predsjednikih izbora u Americi, a onda kasnije, vidjet emo. I da prepustimo da poslove vode prfesionaci. Sa posebnim osvrtom imaemo danas Komandu taba, imaemo tab, imaemo komandanta i da rat i voenje operacije i odbranu zemlje, drave i naroda prepustimo profesionalcima. A da je tano ovo to je rekao gospodin Branin, u vezi sa Muslimanima i njihovom ponaanju kad je u pitanju srpska vlast, uvjerio sam se juer putujui sa generalom Mladiem i u susretu sa Muslimanima jednog hercegovakog sela gdje se tano vidi ko moe da bude - ili gospodar ili sluga i da nita ne moe biti kad je s nama. A da znamo kakav je gospodar, onda je to genocid, a kakav je sluga onda potuje vlast i eka ta nam se kae. Dakle, apelujem i molim da krenemo na ovakav nain da radimo i tree, to se tie ostvarivanja stratekih ciljeva, oni su ovdje inzneseni globalno. Mogu se oni razraivati i iznositi u jednim varijacijama ili sa niz potciljeva koji su komplementarni jedni drugim. Meutim, iznosim jedan stav. Imamo ideju i realizaciju ove nae mape, a mislim da sam je prvi poeo crtati, jesu ideje gdje treba dar ali diplomatija, ali one e biti nacrtane onog dana i postavljanje granice kad uspostavimo faktiko stanje. Ja mislim da se sa Alijom mir moe uspostaviti samo ratom. Ali, da bismo to zavrili, onda se ponovo vraam na ovu tezu. Dajte da front vode profesinalci. A da mi obezbjeujemo, odnosno opsluujemo front da bi on opstao i da u pozadini tog fronta funkcionie pravna drava. Evropa i diplomatija e priznati da drimo i da je srpsko samo ono koje ima svoju obranu, na kojim teritorijama funkcionie vlast, radi privrede i postoji, 42
jednom rijeju, drava. Hvala! KRAJINIK: Za rije se javio gospodin Kozi. KOZI: Mislim da smo svi malo preopirni pa u dati dva prijedloga. Prvo, u taci 1. rekao bih sljedee: stanje na hercegovakom ratitu sada je dobro i jednu primjedbu da imamo previe odvoza naoruanja. Ne bih vie o taki 1. A moj prijedlog zbog ega sam se javio bio bi sljedei: da neprijatelja, ustae i mudahedine svim sredstvima moramo pobijediti i tek onda razgovarati, i bie se lake dogovoriti, a da bi tome doprinijeli na konkretan doprinos ovog momenta bio bi sljedei: da to prije zavrimo diskusiju o taki 1. Da taku 2, 3, 4, 5... govorim bez ovih dopuna predsjednika Krajinika, 6, 7. usvojimo bez ikakve diskusije vjerujui onim ljudima koji su to radili, bez pretresa, bez ita, da ostavimo mogunost da to korigujemo ako se neto pojavi kasnije da nije dobro i da odmah prijeemo na taku 8. 9, 10, i tako pomognemo svim onim idejama, a najvie ideji gospodina Kalinia. Toliko. KRAJINIK: Ima prijedlog iz posljednje klupe. Izvolite. KAPETAN GARI: Gospodo poslanici, gospodo oficiri ja sam kapetan Gari, na slubi u Doboju, inae rodom, sa ponosom istiem sa legendarne Romanije. Ja bih elio da kaem sljedee. Ja bih volio da vi politiari ucrtate ovdje nama karte i kaete "hoemo ovo", ili da nam kaete "to osvojite to je nae". A kako emo mi to osvojiti, mi srpski oficiri, a ja sam jedan od onih koji se jo odavno izjasnio kao moda prvi srpski oficir i iza toga stojim, nadam se da me ovi generali nee vie osuivati zbog toga, mi emo to odraditi kako najbolje znamo i umijemo. Sljedee, kad je u pitanju politika, 43
naseljavanje teritorija je politika stvar. Mi smo u Doboju odradili odlino, iznenaujue, gospodin Vojo je proao sve sa mnom prije dva dana i vidio ta smo mi uradili, sa oduevljenjem. Ja sam mu rekao tu je granica. Ako je granica na karti ako se kae "to osvojimo nae je" pomjeramo granicu, ako je granica "hou da pravim karaulu" i ostalo to sljeduje na granici da postoji u vojnikom i drugom smislu. Sljedee, kad je u pitanju Bos. Brod, ja i gospodin major Stankovi, za kojeg je ula cijela Sjeverna Bosna i ire, bili smo na frontu u Bos. Brodu. Nemojte vi misliti, fospodo, da Srbi hoe u rat. Nee. Meni u kasarni u Doboju fali dvije ete, da ne kaem taan broj, onih koji znaju ta je vojska znaju koliko to broji, a u gradu ima toliko Srba da bi se moglo napraviti bar deset eta. Do sada nisu htjeli u kasarnu jer je do sad bio komandant nekakav mudehedin, a sad sam ja komandant kasarne, znaju kakav sam, i opet nee. Stavili smo i srpsku zastavu, a na kapama, takoe, a ja sam inae predlagao da umjesto beretki nosimo ajkae, jer mi ajkau moemo politiki pravdati u svijetu, kao tradicionalnu srpsku kapu, i to bi trebalo da se uvede. Onaj Srbin koji nee pod srpsku zastavu i pod ajkau, tom Srbinu pokazaemo mu put za Istanbul, Teheran, isto kao i mudahedinima. Sretan mu put i ne treba nam. Da se razumijemo. to se tie mobilizacije. Ja visim, ovdje, jednom gospodinu, vjerovatno iz Dervente, nije jasno ta je to mobilizacija i to opta. A koliko vidim, na mojim Palama je proglaena neposredna ratna opasnost. Gospodo poslanici, ja sam oekivao da vas vidim u uniformama, da se razumijemo, ast izuzecima koji iz politikih razloga ne mogu obui uniforme da im se ne bi reklo "evo vidite oni su se odluili isto za ratnu opciju". To je jasno ko ne bi trebao ovdje od vas nositi uniformu, a da bi mobilizacija opta uspjela svoje najblie, sebe lino u redove, a oni koji nee sa ovih teritorija, prognati, proglasiti izdajnicima i za vijek vijekova zabrniti povratak. To je opta mobilizacija, za one koji to nisu znali. Ja bih vas pozdravio i nadam se da e ove moje rijei vama parati ui zbog toga to smatram da je sutina problema u ovome. Ja sam rekao kratkojasno, nisam politiar mada mi uvijek kau da se bavim politikom. Meutim, bie mi ast da se ubudue bavim politikom kao srpski oficir i da napajam duhove srpskim junacima, 44
vitezovima, i onda kad se kae da je srpska vojska, sigurno e lake ginuti za slobodu srpskog naroda, a ne kao nekakva JNA koju su pojedinci, prodali, izdali, poev od Kadijevia najvieg neprijatelja cvih srpskih naroda, gospodina Broza, koji je sve inio da JHA, odnosno koju smo mi Srbi stvorili, propadne na nain na koji je propala. Ja vas pozdravljam! KRAJINIK: Profesor Milojevi. Izvolite. Prof. MILOJEVI: Ja u vrlo kratko, i odmah kaem da je vrlo teko govoriti poslije ovakvog govora ovog kapetana uzeti rije. Meutim, ja elim i stojim zabrinut pred jednim pitanjem, naim istorijskim srpskim pitanjem. elim na to da upozorim, bez obzira na to kako e biti shvaeno. Srbi su mnogo puta dobivali u ratu, a gubili u miru. Ja elim upozoriti kako emo mi sauvati ovo to je osvojeno u ratu u mirnoj opciji. Rat ne moe dugo da traje. Mi moramo da pravimo, u ovom momentu, jedno trajno rjeenje. Trajno rjeenje je da sauvamo ovo u miru, da napravimo mirnu opciju. elio bih samo da skiciram to ukratko. Poslije rata poinje demokratija. Poinju glasanja, poinje veina i manjina. Mi moramo definisati sada, kako se odrati tamo gdje smo manjina. Molim vas, mi imamo ogromne prostore koji su sada u ratnoj opciji nai, a koji preko noi mogu da ne budu nai, gdje mi dostiemo moda 30%, pa emo se pitati zato ljudi izginue i ta nam se to dogaa. Sjetite se, najbolji umovi ovog naeg naroda su objanjavali kako to Srbi dobivaju u ratu a gube u miru. Mi ovo sada ne smijemo dozvoliti. Mi moramo graditi opciju da ovo to dobijamo ratom, ostane i u miru. Htio bih da predloim - sigurno je da nama predstoji ratna opcija pa pregovori, da mi ne moemo ii na pregovore kao rjeenje, nego samo pregovori kao korekcija ratnih uspjeha i ratnih rjeenja, a to podrazumijeva da bi mi morali imati svoju kartu, svoju granicu dogovorenu izmeu politikog i vojnog vrha nae republike, dobro 45
odmjerenu i da kaem, drati je u tajnosti. Nikome je ne rei, ali da je svakom generalu poznata ta granica, a da politiki vrh dri tu kartu kao moguu kartu z pregovore. Ali ta karta mora biti savladana u jednom uskom krugu, prezentirana poslanicima, ali vjerovatno mora biti u tajnosti. I drugo, mi poto je ratna opcija, a ona je nama nametnuta, mi smo u poetku razgovarali o nekoj mirnijoj opciji, jer ovako idemo na dravnu granicu. Ako je dravna granica, ona u sebi podrazumijeva preseljenje odreenog kontingenta stanovnitva. Mi sada u ovoj opciji nemamo to rjeenje. Ova TO je sveopti narodni ustanak i provociraju se sukobi tamo gdje oito nama ne treba, gdje e oito biti uludo ginjenje i mi to ne moemo zadrati, jer samo izazivamo jedan gnjev i svog i drugih naroda i zbog toga mislimo ako idemo na dravnu granicu, a idemo na dravnu granicu, ta granica mora biti dostaknuta i podrazumijeva u sebi preselenja. Hoemo li mi naim Srbima koji ostaju u dubini u enklavama apnuti da se jednostavo moraju iseliti odatle i da se mora nai neko rjeenje za njih i u istitucijama vlasti moramo traiti rjeenja za preseljenje stanovnitva. Mislim da mi vodimo rat, uspostavljamo drvnu granicu, a nemamo u institucijama vlasti definisano ta sa ljudima koji ostaju u enklavama koji mogu biti sutra okrueni, poklani, pobijeni itd. Mi moramo tim ljudima na vrijeme kazati da, jednostavno, nismo u stanju da to drimo. Jednostavno, mora vlast traiti rjeenja da se oni izvuku na vrijeme a ne da provociraju itavu situaciju. Predlaem na kraju, da se moda danas formira neka grupa i da se u vrlo kratkom roku do|e do granica, ali samo za nas i da u vrlo kratkom roku znamo ta su ciljevi ove nae armije i naeg politikog vrha u formiranju Srpske Republike BiH. Dakle, komisija za granice, ali samo za nas i u tajnosti. Hvala! KRAJINIK: Gospodin Mirko Mijatovi. Evo kratko, pa emo zavriti ovu taku. Imamo ovdje goste iz Srpske Krajine pa e ui da prisustvuju naoj sjednici. MIRKO MIJATOVI: Gospodine predsjednie, potovani poslanici, uvaeni gosti, ja bih 46
uinio samo jednu malu primjedbu, aludirajui na dosadanji rad nae Skuptine, rekao bih da se od poetka izbijanja ratnih sukoba na prostorima bive Jugoslavije i u naoj Skuptini najvie priali oni koji su najmanje ratovali, koji su bivali u takvoj situaciji da najmanje ratuju. Ja znam, jedno vrijeme su se Krajinici najmanje uli, jer su najvie ratovali. Mislim da je to sada obrnuta situacija. ja bih vam rekao sljedee - u ostvarivanju svih onih est stratekih ciljeva koji su obaveza svih nas kao Srpske Republike. Tri se ipak najneposrednije odnose na Hercegovinu. To su, prije svega, uspostavljanje koridora rijekom Drinom, uspostavljanje granice rijekom Neretve, i ova esta koja je, po meni, izuzetno vana za izlazak na more. Ja vam mogu rei da u Hercegovini itavoj ne postoji ovakve dileme - ta je opta mobilizacija i tom slino. Ja to zaista dobronamjerno elim da vam ukaem, da u gradovima Istone Hercegovine nema toliko ljudi na ulicama, koliko sam ja vidio u Banjaluci. Tamo je opta mobilizacija u potpunosti uspjela. Ja bih rekao da Istona i stara Hercegovina ratuje u Neretvi sa najortodoksnijim ustaama i na Drinskom ratitu sa najekstremnijim nacionalistima. Ne bih elio da to poblie obrazlaem. Moj cilj je bio da doprinesem radu ove Skuptine na taj nain to emo mi sasluati i prijei na usvajanje ovih ostalih taaka dnevnog reda, i da damo rije strunjacima iz vojne oblasti - da nam oni daju svoje vienje i svoj presjek, i nadam se da e nam onda svima skupa biti daleko jasnije koje nas obaveze ekaju, ta mi sve trebamo uraditi da bi ostvarili ovih est tratekih ciljeva koje smo opravdano postvili ispred srpskog naroda i Srpske Republike BiH. KRAJINIK: Hvala, evo jo general Ratko Mladi. General potpukovnik RATKO MLADI.: Potovani predsjednie, cijnjeni poslanici Skuptine Srpske Republike Bosne i Hercegovine ini mi ast da vas i moje saborce Srpske Republike Bosne i Hercegovine pozdravim ispred svih boraca i starjeina sa fronta tog terena i da vam poelim uspjean rad Skuptine. Nisam bio predvien 47
da diskutujem sada ali sam se javio iz niz razloga. Trebao sam malo kasnije. elim da govorim sad o ovom istorijskom trenutku to vidim sve nas koji smo na taki sa koje su trebali krenuti nai preci. Sa ove take po mom dubokom ubjeenju vode dva puta u budunost. Prvi put kojim ja elim da idem i predlaem da krene na narod je put osmiljenog i organizovanog i upornog, tekog i krvavog rada. To je put asti i opstanka. Na njemu e biti i rtava, nisu poeli ni padati, rat nismo poeli ni voditi. Nije niti poelo. A^D se borimo preivjet e neko. Drugi put je stihija, pasivnost, neorganizovanost, mudrovanje i pametovanje putne borbe ili put borbe nekakve kakav ko hoe. To je put naeg nestanka. Put izdaje i neasti. Moram da vam kaem da prepoznajem u ovom dananjem danu i vidim neke trenutke koje sam zatekao kada sam doao 29. juna prole godine i iznenada sam doao helikopterom u Knin i jo na veu brzinu otiao i dobro je ministar Marti sada primjetio, iznenadio sam i sam sebe jer sam samo toga dana doao iz Beograda i im sam doao morao sam odmah nazad. Nisam mogao istim avionom. Molim vas nije bitno ta imamo na glavi nego ta imamo u glavi. To to imamo u glavi ne smije biti put elja ve moramo to podrediti snazi naoj i snazi naeg naroda. Nemojte da postavimo ciljeve da sa njima propadnemo ve da postavimo ciljeve koje moemo realizovati. Pomogli su mi mnogi od vas. A ja sam to rekao neki dan ponavljam neke stvari i rekao sam u Nevesinju pred najuim rukovodstvom Srpske Republike Bosne i Hercegovine i jo uim rukovodstvom politikim u Beogradu kad smo se sreli ja sam pokuao njima ini mi se da sam se pribliio i otvorio i sebi i njima oi i elim svima nama da otvorim oi. Prvo: polazim sa ove take sa koje moramo krenuti a nema ta moramo krenuti prelomiti se i polazim od onoga da moramo poi od toga ta nam je u glavi i definisati jasno ciljeve. Do toga da je moj osnovni zahtjev i molba ne samo sebi, vama ve i cjelokupnom naem narodu da budemo prvo sa sobom, jer ako nismo sami sa sobom nti moemo biti s kim niti neko sa nama. Pa kad smo sa sobom onda emo se moi svrstati u redove i na stepenice gdje e nas vrijeme i rezultati postaviti. Ja nisam udotvorac, ja sam obian ovjek. Istinu bio sam negdje gdje moda ne bi neko poturio ni cipelu gdje sam ja glavu. Na 48
nekim sam biio stranim mejstima. Najstranije me pogaalo kad sam gledao kolone naroda iz sela Skradinskog zalea iz ravnih Kotara kako u panici idu i naputaju sve to su dosad imali. Takve slike su vidjeli samo pojedinci od vas. Ima mojih saboraca koji su vidjeli neke stranne stvari. Molim vas nisam ni Sveti Sava niti mogu biti. On je bio Rasko Nemanji, a ja sam bio Ratko i nebi elio sa veliinama da se poredim, nego elim da budem obian ovjek i da razmiljam trezveno glavom. Nisam ja junak to me je majka takvog rodila, nit se smatram junakom, nego obian ovjek. Naao sam se samo u jednom tekom periodu na mestu gdje se drugaije nije moglo to ne znai da nisam mogao bolje, a bolje nisam mogao zato to u tom momentu mi nije moglo moje ja i moj mozak pokazati bolji put. Tu je Marti. Ne istiem to radi toga da bi pripisao sebi rezultat ve radi toga to mi je svjedok ali levo od njega su pukovnik uki i pukovnik panovi. Tu je i moj ratni drug Dragii iz Dragiia koje ne postoji i obradovao me sada kada vidim da ide normalno, jer je teko ranjen bio. Ja sam taj koji sam Martia izvukao iz Otoke. Ne iz Otoke jer nisam se mogao od uperenih cijevi spustiti u nju, ve iz Bosanskog Novog. Molim vas tamo se nala grupa ljudi i politikih prvaka i patriota ali u prvom redu narod koji se nije uplaio parnog ustakog valjka. I lako je bilo povesti taj narod i sa njim se boriti. Ali pazite da se ne izrodi jer od ta tri prsta nije se moglo proi od izbjeglica niti kroz sela. Mogu vam rei kad sam poao sada malo ko ta tri prsta podie. Neka me demantuju gospoda ako nije tako i drugovi. Ljudi moji srpski je narod i srpski mozgovi u ovom veku po trei put postavljaju srpsko pitanje u dva prethodna perioda i rata kako ree ovaj prethodni poslanik. Dobitnici u ratu, gubitnici u miru. Pitanje je da li je i rat bio dobijen. Pitanje je kakav je cilj postavljen. Da je bio cilj realan njemu se moglo i ii. Za cilj trebaju i snage. Ja sam proitao i dugo razmiljao i diskutovao u najuem krugu drugova koje smo okupili o ciljevima strategijskim koji su sadrajni a to ne znai da ne mogu biti bolji, bogatiji ili su moda primenjeni sadanjoj snazi u sadanjem trenutku. Ovdje sam iz diskusija patriotskih pojedinaca doao do zakljuka da je pojedincu to je i normalno nekom strategijom cilj njegova kua, njegovo selo, njegovo 49
brdo, nekom reka ova, nekom ona. to se tie definisanja cilja jako bi bilo dobro da odredimo i da definiemo teritoriju Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Neki od diskutanata nisam stekao utisak, ne elim nikoga da kritikujem i ima od mene boljih poznavalaca meunarodnog prava i advokata i pravnika. Ja samo elim svoj posao da uradim valjano. Meutim onaj ko iole zna ratno pravo a ja u vas pouiti sada iz naeg ugla dole iz Kninskog Korpusa. Bilo je mnogo dilema zato nismo zauzeli Zadar. Mogli smo. Nismo iz dva razloga: Prvo: zato to mi moemo uzeti i Zadar i Za... Meunarodna zajednica nikad nam nee to priznati da je nae. Aô nije bilo nae primjer. Mi to moemo drati 5, 10 ili 150 godina, nai e se unuci morati vratiti tamo gdje smo doli a nije nae. To koji misle da je nae tamo dokle do|e tenk i vojnik to su davno prola vremena to je plus pamperfekt. Nai tenkovi i nai borci trebaju da budu tamo gdje je nae ognjite. A ako smo u ovome ratu doli do tamo gdje nije nae onda moramo to zadrati da se kroz politike pregovore dobije ono to je nae a nismo u mogunsti da dobijemo na drugaiji nain. Prema tome, jasno definisati teritorije. Slijedee elio bih da napomenem kad definie politiko rukovodstvo i Vlada i Skuptina, teritorija trebamo se jasno odrediti kojim putem i kojim ciljem i sad i ubudue i u prolom vremenu uvijek je bila dva puta generalno biramo ratna opcija i mir. ta dobivamo a ta gubimo jednim i drugim. Moje je kao vojnika da procjenjujem koji je realniji put u ovom momentu. Po meni na alost je realnije i vidim da smo tek pomakli prvi piljak rata. Ne svojom voljom. On u Bosni i Hercegovini tek je poeo tu i tamo. Ljudi i narodi nisu piljci niti kljuevi u depu pa emo ih premjestiti tamo amo. To je lako rei, a teko ostvariti. U Cazinskoj krajni kako ree ini mi se poslanik iz Banjaluke ili predsjednik neznam ta je ve po funkciji ivi 220.000 Muslimana a u Bosanskoj krajini je 67.000 Srba. Odnos je 3,3:1. Ja raunam to je rekao moda greim, molim lepo Biha, ako je Biha ve sam jo gore. Momenat samo. Aô se mi kao ja bih rekao najodgovorniji dio Srpskog naroda ne samo u Republici Srpskoj , Republici Bosni i Hercegovini ve i u Republici Srpskoj Krajini procjenimo i ocjenimo da je jedini izlaz rat, onda trebamo pamet u glavu i istoriju konsultovati kako rat dobiti i kako rat voditi. Mi ne smijemo povesti narode u sunovrat. Mi 50
ne smijemo zaratiti sa cijelim svijetom do podne a sa sobom po podne. Rat, to je strana re a kamo li istorijski dogaaj. Mnogi to veoma lako govore. Aô e se morati voditi rat, a on e nam biti nametnut mimo elje jer nam je nametnut i da se mi ne zavaravamo, ne pita nas niko hoemo li mi voditi ili neemo voditi rat, mi se moemo izjanjavati, deklarisati i dopisivati koliko god hoemo da neemo voditi rat, to smo govorili neemo ni u Jugoslaviji pa su nas primorali. Primorali su nas zato to su jai u ovom trenutku od nas. E mi sada moramo da gledamo kako da spasimo narod i kako da ostvarimo svoje ciljeve. Rat ne moemo voditi ni na svakom frontu niti protiv naroda, ja bih ovdje predloio da mi usvojimo takvu pamet da mi neemo u rat a ako budemo napadnuti mi emo se braniti i mi neemo rat protiv Muslimana kao naroda, niti protiv Hrvata kao naroda, ve protiv onih koji su taj narod poveli i nahukali na nas. Ara moemo ikako politiki i bilo na koji drugi nain moramo se jasno odrediti prema neprijatelju i prema saveznicima. Pa tano definisati ko nam je neprijatelj i ako ikako moemo ne initi greku koju su nainili mnogi politiari i vojskovoe pa da imamo dva prema jedan. To od dva naroda. Mi moramo sada. Neko vie mrzi ovog i onog ustau. Ustae, ustae to je znak kakvi su to ljudi. Meutim, mi moramo vidjeti sada i procjeniti u emu su i ko su nam saveznici a ko su nam neprijatelji i ko nam je laki neprijatelj s kojim bi lake izali na kraj. Preko toga trebamo i igrati i eliminisati ga za odreeno vrijeme ili trajno da nam ne bude u rovovima. Nije bitno koliko smo mi za koji cilj i koliko smo mi za ovakvu ili onakvu vojsku i koliko smo se mi mobilisali. Bitno je koliko je nas u rovovima. Koliko nas je uz orue i koliko nas je u stenki. I neke stvari u ja morati da kaem to sam ja vidio i tamo, ba dobro da su tu moji komandanti i saborci s kojima sam se borio u Krajini pa da to i oni potvrde jer to nam je zajednika sudbina. Po meni povoljniji je poloaj Hrvata, vie ih je, pretpostaljam da ih je vie, nisam tu demografsku strukturu barem u Bosni ili manje bar u Bosni. Vie ih je na bivim prostorima Jugoslavije. I u povoljnijem su poloaju i imaju makar cjelinu teritorije koja se nastavlja na zapadnu Evropu i u nju se kune Vatikan i zapadna diplomatija i sav sa zapada ljam. Nepovoljan im je poloaj u dijelu Dalmacije od Muslimanskog mosta junije do fronta na Neretvi i 51
ovo u Zapadnoj Hercegvini. Ali ipak imaju nekakav izlaz na more i preko mora mogu ii i da dovlae i da odvlae i pomo i hranu i municiju, gorivo i ogrev. Izvoze stoku koju su pokrali sa prostora Srpske Republike Krajine. Bavili se mahinacijom a pravili se ratnici dok su Muslimani u teem poloaju. On su u gorem poloaju nego blokirana vojna bolnica koja nije nikakva borbena ustanova u Sarajevu za koga je opravdano Ministar zdravlja govorio, meutim, meni je to sve u pravu, ne ulazim u polemiku, ali govoriu vam odmah o pitanju. Obradovalo bi me da ste govorili kako ste organizovali zdravstvo i zatitu naroda i smjetaj ranjenika. Vjerovatno e biti i obradovalo bi me da govori svako o svom poslu. Ja u govoriti o svom poslu, pa ako nekoga negdje direnem, molim vas nemojte mi zamjeriti, to ne radim da bih dirnuo ve da bi doli do zajednike pameti. Po meni, u ovom trenutku je veoma bitno da se na elo srpskog naroda na prostoru Srpske Rebublike Bosne i Hercegovine i Srpske Republike Krajine stave svi potencijali i mozgovi politiki, duhovni, kulturni, nauni, vojni i ta ja znam da dalje to ne razvlaim. I molim vas da ne samo mislim i ta radimo ve da duboko promiljamo i da nam ne bude sve to nam je na umu to da nam je na drumu. Ne. Mi ta emo raditi, to treba da bude naa najvea tajna. A ta e nai predstavnici koji nastupaju na sredstvima jvnog informisanja u politikim razgovorima i pregovorima kazati, a oni trebaju nae ciljeve prezentirati tako da je to primamljivo za uho onoga koga hoemo da pridobijemo na nau stranu i da ne ide na tetu naeg srpskog naroda. Na narod mora da zna itati izmeu redova a mi ta smo uradli i kakvi smo. Svaki na ovjek ima po jedan ili dva ili tri general-taba u glavi. Na obavezno taj bive Jugoslavije tako je moramo nazvati a na jeziku sve general-tabove ovoga svijeta. I svako ima neke procjene, ja sam vidio ovdje i neke zahtjeve i ciljeve i neka olaka gledanja jue u Hercegovini kad sam bio u Nevesinju, to sam otvoreno rekao a moram rei danas i ovdje pa te ciljeve to sam danas uo ovdje i zahtjeve da imamo u ovom trenutku armiju kao Kina pitanje da li bi i ona mogla da to izvri. Molim vas, uz svo odavanje priznanja komandantima i generalu Taliu kako istie jedan najdui front skoro est puta krai od Kininskog korpusa, ovaj ima 150 km a Kninski korpus ima 650 km. Prema tome, molim vas da kaem da smo sa sobom 52
onda to pretpoinjava da svak radi svoj posao. I da se uvede takav sistem subordinacije da se zna ko kome polae raun i ko za ta odgovara. Olako smo mi lijepili etikete i onome kome nije trebalo lijepiti etiketu. Mi u ovom momentu polazimo od takvih ciljeva i zadataka i nekakve ofanzive pojedinci planiraju kao da mi ve imamo uvjebanu armiju i da imamo sada sedam korpusa gotovih novih da uvedemo sa iskustvom pitanje kako bi na pojedinim pravcima proli. Svi vi gubite iz vida koji ste poticali da je sada transformacija Armije i da sada mnogi srpski oficiri roeni sa legendarne Kozare, ispod Grmea i onom mom Kalinoviku koji smatraju i da mu je tamo privremeno......................... u Niu i u Skoplju te ve ne moemo raunati u Beogradu, ne vjerujem ja ba da e svi oni doi, a jedinicu treba Malo bih se vie drao ovog koncepta to sam napravio. Jer malo hou neke stvari kroz procjenu da doem i da vam iznesem viziju kako ja mislim i vidim ovaj put. Dalje da nastavimo. Kad sam govorio ova dva puta ja odmah mislim i duboko sam uvjeren da za svakog oveka roenog na prostoru Srpske Republike Bosne i Hercegovine ili onoga kome koreni seu do ovih prostora. Meutim, ja ovdje ne govorim samo za Srbine, vi to uoavate, ne radi toga to e neko misliti da sam ja ideolog i zatucan ili ovako ili onako, ne, i ovo to kae iz Banjaluke odmah da to poredim. Ja znam na koga je adresirano i ko dri moralno vaspitanje. Hasoti pukovnik. Vama sam to objasnio, a moram i ovdje pred Skuptinom. Doveo sam ja jutros pukovnika Vukelia iz ovog kraja koji je sa mnom sjedio u kolskoj klupi u srednjoj koli pa nadalje. Meutim, bolje taj Hasoti to je bio tu pored nas, nego mjesto da je Vehbije Karia ili u robu protiv nas. Da je bio Hasoti tamo, da je on mjsto Vehbije, bilo bi meni sada tee. On ipak je bio sa mnom i zna bolje kako me treba i koliko me treba i koliko me moe neutralisati i ime. A ovaj nezna. Prema tome mi nemoemo oistiti niti moemo imati reeto da prosijemo samo da ostanu Srbi ili propadnu Srbi a ostali da odu. Pa to je, to nee, ja neznam kako e gospodin Krajinik i gospodin Karadi objasniti svijetu. To je ljudi genocid. Mi moramo da pozovemo svakog ovjeka koji je elom poljubio ove prostore i teritoriju drave koju hoemo da napravimo. I 53
njemu je mjesto sa nama i pored nas. Dobro je rekao ministar informisanja Ostoji, on je to dobro zapazio. Juer je on tu sliku vidio kod mene u mome rodnom mestu, spustili smo se u moje selo i susedna tri sela doli su Muslimani. Oni su mene i ranije potovali, nikad nisu dolazili u tolikom broju kao to su jue. Strah sila boga ne moli, a bog silu ne voli. Ali to ne znai sada da Muslimane treba proterati ili podaviti. Ministar bi, teta to to nismo snimili jue, da ja vama ne duljim ja sam rekao, svi su se oni skupili kod mene, popili smo tu i iz mog sela i susjednog sela i Srbi i Muslimani jedni druge moraju uvati. Nismo mi stradali tamo ni u ratu i nismo ono doivjeli to su doivjeli neki ovdje Srbi od Muslimana ili to se doivjelo u Foi. Tad ili sad u ovome ratu. Ali ima naina da mi njih moemo neutralisati. Kako su ti Muslimani negdje gore oko Kalikovika u nekakvom okruenju. Oni mirno ive. Kako je kasarna ta, ta ja znam, Viktor Bubanj kako li se zove sada, ona je u povoljnijem poloaju jer je hrabri momci brane. Kako je ta Vojna bolnica bila u blokadi, tako su u blokadi i Muslimani. Nemaju oni kuda. Nemaju ni radi toga to je glava adaje fundamentalizma ispod naeg ekia. Istina za volju, ono to sam vidio ja, a moram vam rei da sam vidio lou sliku i naredio sam da mi do|u oficiri iz Kninskog korpusa koji e napraviti drugaiju sliku za kratko vrijeme. Ne osvaja se Sarajevo. Pljuckanjem iz minobacaa ili iz neke haubice po njemu. Tako se ne mogu dobiti ni pregovori i nije udo to nam alju ljude u pantalonama sa rukama na leima i autobusima i zazoruavaju usput. To nam rade radi toga to su nestrunjaci vodili podjelom naoruanja i mislili su ako daju naoruanje narodu da su zavrili svoj oficirski posao. Naprotiv, tu su pokazali svoju oficirsku dunost. Evo ga tu Marti i uki. Ja nigdje nisam potpisao niti dao nikome naoruanje sem Simi Rosiu, majoru koji je donio forimiran po formaciji ustrojenu etu u Sajkoviu. I ta eta koja je bila tako organizovana nije mogla krenuti na liniju, nije dovoljno da ja imam hirurki skalper i da operiem pacijenta. Ja ga mogu operisati, ali pacijentu teko. Naoruanje je trebalo davati nrodu na slijedei nain. I tako sam ja i radio i gdje smo radili tako, tako je bilo valjano. Onaj ko hoe da se bori u odelenju, u vod, u etu, bataljon, uz top, uz tenk, da se 54
naui, obui i da radi svoj posao. A onda treba stvoriti jake sastave i pored Sarajeva treba stvoriti ne 5 minobacaa, meni srce umalo jue nije puklo kad sam iz helikoptera prekjue u Lukavici vidio, molim vas moram vam kazati te haubice gvozdike su malo ukopane. Haubice 122 mm ograene su kao na nekakvom krosu, nekim platnom. Ja vam kaem da jo ima i vozila i tenkova, parkirani, nema posade, zato, zato to pojedinci do|u na doruak i odu, pria eni kako je napravio akciju. Tako se rat ne moe dobiti. Ara hoemo da prinudimo muslimane na predaju, sve oko Sarajevo mora da se naika 300 cijevi kalibra od zolje 40-64mm do Orkana i rakete P-65. I Sarajevo, ne trebaju mi aplauzi, zemljae. Ja za to ne radim, ni za priznanje, ve samo radim da osvetim kosti mojih mrtvih drugova. Jer ako se sjetim njih, ne mogu da govore, ja u vama priati kako sam ja na Zadru radio. Mi smo pred Zadrom stali iz razloga da smo ga zauseli i da bi dolo do nekakvog izjanjavanja, kad bi se vratili Hrvati i Srbi bilo bi u Zadru vie Hrvata nego u celoj Krajini Srba. Iz tog razloga nismo ga zauzeli. I drugi razlog nismo Zadar. Prvi razlog je bio ovaj to u vam rei kao drugi. Trebala nam je tehnika koja radi sada oko Mostara i Kninskog korpusa. Trebao mi je onaj sistem Orkan koji tue 60 km, jer da smo nastavili da se borimo unitili bi tu tehniku iako je dosta oteena. Tad mi nismo imali to to smo imali. A tu je i uki i panovi. panovi je kasnije doao. Zna uki koliko je Kninski korpus brojao kada sam ja donio odluku po nareenju koje sam primio telefonom da krenem ka obalnom rubu. Bio sam 1353 i evo ga Marti, pozvao sam njega i Babia da pozovu narod da ide u borbu kako je ko iao tako je prihvatao oruje i iao u borbu. Mogli su se oni boriti jer su se oni nauili bili. Mi smo preko ljeta radili. Kad je dolo do evakuacije Zadra radio je dva tri dna general Vukoti koga ja izuzetno cenim i nema oveka ni bez mane ni bez vrlina i on je sa velikim vrlinama. Kod mene su mane vee nego kod njega. Meutim nije mogao izdrati jer nije znao njih koliko sam znao ja jer ja sam s njima i razgovarao i tukao se vie puta i direktno uestvovao u borbama. Onda me pozvao jednog dana i kazao Mladiu, dolazi naelnie ja vie sa ovim ludacima ne mogu izai na kraj, izvinjavam se zbog ove ovakve rei, moram biti onakav i kakav. Ja sam sjeo u helikopter i iao do Benkovca i mislim se ja ta u, znao sam da su blokirali 165 vozila u 55
koloni. I ovo odmah da vam kaem ovo to mislite vi rat mir, pregovori, ovako, onako, eme, samo rat, jer smo ga zakuvali. Sa puta sa koga smo krenuli nema povratka. Kad sam ja sletiio u Benkovac doekala me prvo slika gdje je postrojena jedna jedinica od 196 velikih Srba koji su pozdravljali i cvijeem doekani. Iz Kragujevca, oklopni bataljon 180 brigade. Pitam ta je, kae Vukovi vidjee ta je, tri dana se molim sa njima i nee da idu na front. Naelnie, pao mi je pritisak, ako moe izvlai, ako ne moe, ja neznam ta da radim. Razumem. Dobro. Pozdravim komandanta, ode, priem prvoj grupi, pozdravim se, pola poelo pozdravljati ovako, onako kao da sam u crkvi i u damiji i neznam ni ja, jednostavno kae svak svata ta mu padne na pamet. to vi ne idete momci na front, znaju mene, kao uvaavaju, momci to vi neete na front. Ne ja da ranim ovdje, moja drava nije zaratila meni 45 dana, mi uveli turizam, znate, mi hoemo mirnodopskim propisima da rijeimo rat, to nema nigdje na svetu, na planeti, to planeta ne moe da izdri to, kakve smo mi gluposti izmislili. Ja sam njima rekao momci nee ni petao u lonac pa ode. Odrao im jedan krai govor. Rekao sam ima li neko da nee, prvi koji je dignuo ruku da nee snaao ga je grom, im je on digao ruku radila je policija svoj posao, i to policija kako treba da se radi. U budue ako idemo mi da formiramo vojsku ovaj je preivjeo. Onaj ko bude na takav nain otkazao ne smije preivjeti u naoj vojsci. Ne moemo vie etiketirati i ovdje ja ne bi se prihvatio da ja budem tabla na koju e neko upisivati elje i davati poruke i sandue gdje e neko odlagati elje. Svi smo mi ta vojska, od nas ovdje zavisi kakva e vojska biti. Mi smo ta vojska, mi smo ta pamet. Karadi, Krajinik, ja se izvinjavam to vas ovako oslovljavam da ne prejudiciram neka rjeenja samo radi toga a potujem vas sve, nita ovo ne vredi bez naroda i narod bez nas i mi pojedinano niko, ja. Izuzetno mi se dopao Koljevi gore kad smo razgovarali na ovom predsjednitvu, uen ovjek, ali on je lasta koja je veoma male pameti, je li, otkrili ste ga ja ne znam, ne mogu da ocenjujem ljude niti elim. Prema tome ne moe biti oficir ovaj, oficir onaj, general ovaj, general onaj, jer da vam kaem i ja sam doivljavao kad me slave uvee, a sutradan napadaju pa ak i neki moji borci. Ja se jednostavno nisam uklopio u njegovu emu miljenja. Krenula je ta 56
jedinica na front. Svi su otili s tenkovima, pogreili smo to smo ih ostavili jer sam se morao pomilovati nareenju. Ja sam iskoristio .........da idu svi skupa pa nakon dva dana poto su bili u jednoj ...................... trebali da se uvedu u borbu i nisu onda u njoj uestvovali, ostavili su tenkove i krenuli pjeke za Kragujevac. To vam je najvei broj ovako pozdravljalo, ne napadam ja one koji ovako pozdravljaju, to moemo mi pozdravljati se kako hoemo. Ulazim u kancelariju, poto sam znao tog nekog Krcu Bou, ininjera, iz sela Trilja inae rezervni oficir ABH, glavni je bio za odbranu Zadra. Imali smo tu vruu liniju, pozovem ga i kaem, a oni meni kad uju moj glas i ovo to vidim, ovdje preovlauju vei neprijatelji Muslimani nego Hrvati. Kad Hrvati uju ko sam ja i gdje sam ja, njima e biti sve jasno. Oni znaju kako se mogu sa mnom i sa vama sporazumjeti, oni znaju da u ja uticati na vas i vi na mene a ja u se povinovati svakom, ef politiki je ef vojske. Oni mene stalno pitaju ko je meni ef ako je Jugoslavija nestala. E kad nema vie toga, ef sam sad sam sebi, a vi izvolite. Tako sam ja rekao onome, neki dan onaj to je doao Vajnans, on me pita gore, bio je gospodin Hadi. Oni njih nisu nita pitali, nego na mene sve navalili ovako. Ja sam bio trn u oku. Dolazim u tu kancelariju i nazovem tog Krce Bou i kaem a on o gospodine generale, znate nema iseljavanja vie. Dobro gospodine Krce, zbog ega ne moe da se iznosi, iznosite sve, sve moe da ostane samo bez oruja. Dobro. Gospodin Krce hoe li ti to da pusti kako je plan napravljen. Nema govora gospodine generale, jedino ako vi doete. Dobro. Evo mene. Okrenem, pritisnem komandanta artiljerijske i raketne grupe korpusa. Komandanti sluajte nareenje. Iako taj i taj, petocifren broj, ipsilon, taj i taj, cet taj i taj na pod toliko. Krco jesi li uo, ha generale, znamo mi vae eme, to ti je hotel Kolovare. Ne moete bi tamo, tu je Evropska zajednica smjetena. Ba u ja tu da tuem, jer su vas oni i doveli ovdje. Pet minuta ima da se zaklonite, isteklo je pet minuta, pozovem, gospodine poinjem dejstvo, komandant 5 plotuna, pali. Ovaj dum, dum, dum, kad vi|e, Mladiu jesi li ti normalan, super normalan. Bio sam na sistematskom pregledu prije tri mjeseca i svi rezultati kao 20 godina da sam imao. Gospodine moemo li, prekinite, ne, 57
ne, jo tri plotuna, Mladiu, ovjee moemo li se dogovoriti, e da ujem. Kolona da kree, ama to da se dogovorimo, Filip Jakov, tuem sa 20 plotuna brodske artiljerije, pozovem komandanta mornarice jer sam ja samo imao sa njime vezu, 20 plotuna po Filip Jakovu, on moli, cvri, prekini molim te, nema ovdje 20 plotuna da se izvri to sam naredio. Kad je zavrio to sve emo se dogovoriti jer se nismo dogovorili ve ti pusti kolonu ovog momenta i upamti Krco, znam i gdje ti je Krizni tab. Tu u tebe ali mi treba da iseli, zaustavi li jo i jedno vozilo, zovem Krcu Bou, oni hoe da ga uzmu, Krce vozilo, poalji ekipu da se oporavi i da mi se dovede na Musap stan. Ama generale, pet plutona pali, poalje ekipu, sutradan treba da demontiramo agregate iz kasarne i kolskog centra u Zadru, i sa njima sada osvjetljavamo aerodrom u Zemunu. Nemamo dizalice, treba sto tonska dizalica, kau meni predlae mi komandant ovaj Zrakovski Trpko i neki, to da ostavimo, ne moe se prii pa kua, ne moe se razvaljivati, sluaj ovjee. Krov dii, miniraj, sve srui za sebe, neka nita ne ostane. Kaem nije tu, neke viljukare ne, ne mi emo viljukare, ja u viljukare, meni e dati Krce Boo, opet pozovem Krce, treba mi toliko viljukara za utovar, da bi ilo bre kolona, treba mi dizalica za to i zato. Mladiu, kako to ovjee da ti uradim, u mene su ljudi svi na frontu. Skinue uniformu u Zenge, obui pa u civilno odjelo, dati mu policijsku pratnju tvoju, policija moja, ima da radi. E tako sam ja iseljavao Zadar. Ovo bolnica je iseljena, niti e oni imati fajde od te Vojne bolnice, niti od Koevske bolnice, niti od Sarajeva ako ne prihvate mir. Mi njima moemo odmah ponuditi mir da razgovaramo u miru. Ara bude tada Bosna a jo manje Sarajevo nikome nee sluiti. Mislim ono to je van fronta. Sarajevo ne treba pljuckati dva minobacaa i dajemo telefonom, napadni tu i tu, primjera radi, evo primjera ja govorim a taj telefon prikljuen na centralu gdje deura strunjak MUP-a i odmah postavi zasjedu. Ja ne mogu operisati, ali komandovati vojskom mogu, da bih mogao komandovati trebam imati vojsku i ne moemo u jednoj kui biti 100 gospodara. Vojska mora imati jedinstveu komandu. I kad se potuem za Sarajevo mi ne smijemo izai pred meunarodnu javnost i kazati gospodinu Ostojiu, javi iskljuiemo im vodu i struju, ta je imam njemu objanjavati ta u raditi. On e vidjeti ta emo raditi. A 58
mi trebamo jo ovog mo-menta u prsten staviti adajinu glavu. Sarajevo i iz njega moe da izlaza samo oni koga emo mi pustiti, a ne svaki od nas ve onaj ko je glavni, ko komanduje. Mi ne smijemo kazati, mi emo unititi Sarajevo, ne mi neemo, mi hoemo da sauvamo Sarajevo, nama Sarajevo treba. Mi neemo kazati da emo sruiti dalekovod ili vodu iskljuiti, ne jer to Ameriku die na noge, ali gospodo, mi vas molimo, sve u redu, e, jednog dana nema vode u cijelom Sarajevu. ta je, ne znamo, havarija, da mi opravimo, ne mi emo opraviti, polako. Pa tako isto sa strujom, Zadar je i ibenik i Split oni su iskljuili vojsci, vojka nije imala 6 mjeseci struje, ali ja sam njima rekao, dok sam ja, vi je dobiti neete. I nisu je ni dobili, sem kad se meni efnilo, pa im pustim, ili kad me moli onaj predsjednik, onaj za politika pitanja, onaj Viktor Andrejo. Prema tome mi moramo mudro saoptiti svijetu, gaali su oni, pogodili dalekovod i nestalo struje, gaali vodovod, nestalo struje tu i tu, vrimo napore i popravljamo, to je ta diplomatija, a ne jue se meni neka se ne ljuti jedan pametan ovjek u Nevesinju, ja njima kad sam ciljeve njihove razotkrio, ta ti njemu ima ciljeve razotkrivati, kada je njemu ciljeve Vatikan postavio. On svoj cilj zna hiljadu godina. On ima cilj da ima dravu. ta je na cilj, da imam koridor, ovaj za Srbiju, moj je cilj i na cilj treba da bude da imamo svoju dravu tamo gdje su nam tragovi i kosti oeva i za taj cilj mi se moramo boriti, i mi imamo taj cilj mi smo jedinstven srpski narod i trei pozivamo svakog ko je elom poljubio ovdje a prvo Srbinu neu ja dati sada nekome drugom komandnu dunost, nego u dati nekome koji ne znam ta da je. Malo je Srba, vi ne znate koliko je malo Srba koji ne vrijede niemu. Kod ukia i Dudakovi, Musliman, naelnik artiljerije, neka kae kako mu je raditi, super, a htio je da se ubije jer ga je jedan pukovnik koji je velikosrbin bio napao prema Gospiu, mislio je zauzeti Gospi, ne moe bez artiljerije, treba strunjak, ja ne mogu komandovati artiljeriji kao struno lice, ali mogu kao komandant, rasporediti, grupisati artiljeriju. Prema tome molim vas, zato nam treba zajednika pamet. E sad to zna Karadi, Krajinik, Koljevi, prvaci politiki poslanici, to se dogovorimo na Skuptini ne mora to biti na mozgu, na jeziku svakog naeg oveka, i oni priaju juer u mom selu ima tamo dobra eta vojske. 59
Svi oni pitaju hoe li biti rata, nee biti rata. Pa ja ne znam. Jedino kad pone kua da gori, shvatie da je rat. U tome smislu molim vas ja traim i molim da imamo zajedniku pamet i da smo svi sa sobom i onda moemo biti jedni s drugim. Slijedee po meni jedinstvo i sloga su na opstanak, nesloga, javaluk, mudrovanje na je nestanak. Ja ovo ne elim da rimujem, ja ovo ne elim da govorim za neku istoriju da to lepo zvui, ja ovo govorim to sam ubeen da je tako i ostavljam da istorija procjenjuje i ocjenjuje i mene i vas i svakog nas u ovo vrijeme i onda e ocjenjivati i od istorije mi tada kada ona bude ocjenjivala, mi emo imati nikakve koristi, ali moja dunost je sada ne da gledamo ta emo dobiti, ve ta emo dati u ovome ratu i u ovoj borbi. E molim vas sada, svaki da se preispitamo, je li svugdje u naoj sredini i kod nas svakoga prevladalo takvo miljenje, pa ja juer sam, prekjuer u Nevesinju uo kae neko naredio povukli se mulicioneri od terminala naftnog ta ja znam. Kad sam doao ovamo i konstultovao svoje ljude koji ne mogu da nemaju dobru procjenu, kaem to je prva faza pljakanja nafte otuda, otjerao obezbjeenje i onda ide poslije kanalima i profiteri rade. Da je to tako ja sam se uvjerio jer ja sam mjesec i po do danas govorio da se postavi rampa na Drni. Drni je bio skoro, itav jer ga je zauzeo pukovnik uki sa njegovom brigadom, obuhvatio, nismo ga ruili nego samo ono to se moralo, gdje se prelazilo pored barikada. Koliko smo boraca imali tada kada smo postavili front na Nikiu, na itniku, gdje smo imali pet puta manje, toliko u operacijama da bi bili u Ankoni, to ne moete zaustaviti, ak me je pogodilo, moram da se orgadim od diskusije druga koji kae, mi smo toliko pokrali da mi imamo. Tako ja elim ako me prihvatate sa ovakvim ubjeenjima, stvar je na vama da vi birate, ne biram ja, sve to se u borbi zatekne iza linije fronta, sve to pokretno i nepokretno je ratni plen. Moemo imati jedinstveno rukovoenje i komandovanje i po vojnoj i po civilnoj politikoj liniji. To znai da onaj koji je vojnik mora voditi rat, borbu i boj, onaj ko je vlast okruna, optinska, seoska, mora raditi za front i stvarati za front. I onda taj ratni plen ono to je kvarljivo treba da se proda ili podijeli, proda narodu da se stvori novac, ne moe se ratovati bez kapitala, bez novca. To to je materijalna vrednost i to moe trajati mora da se uskladiti i rasporeuje, i mi smo poueni tim iskustvom na 60
Kupresu, 10.000 grla stoke grupne bio je ratni plen da ne bi razvlaili a poeli su pojedinci sa prikolicom i traktorom, ja sam odmah naredio komandantu Letiu pukovniku, odmah formiraj farmu, ako nee da radi izmlati prvog seljaka, on e raditi, ali uzmi starije ljude ko zna da muze kravu, ovcu i sad sam mu naredio kad sam poao, poto je farma velika, nema ljudi, podeli, napii naredbu sa predsjednikom optine da se podeli svakom ranjenom borcu u kui gdje je ranjenih dve krave, nekoliko ovaca, gdje je poginuo duplo vie, neka se narod bavi neim da moe proizvoditi, da ne crkne tamo. Mi moramo sprati sa sebe ljagu. Srbi. Da smo pljakaori, dosad su govorili da je vojska srboetnika i komunistika, da je pljakaroka i takav su nam atribut davala sredstva propagande i ne smijemo ni pojmiti da nam neto tu|e treba, Srbija je nekada bila olienje estitosti i nije se smjelo uzeti ni emer zlata pored druma. Dokle smo to mi doli. Ja sam uveren bar ja tako osjeanje imam, onaj ko pljaka, krade, razvlai, profitira. Taj ne pljaka imovinu zarobljenu, sirotinjsku, taj pljaka na moral. Mene ustae ne mogu ubiti ja na bojnom polju sam mogao poginuti kao ovaj uki, sea se i on kada su me na M tukli, tukli su tamo mesto gde sam ja bio, ja sam bio s njima, nisam se sklanjao bilo da tuku topom, haubicom, minobacaom. ak neki dan u aprazijama, padalo je tu oko Osmatranice, ja nisam ni uao, ne mogu oni meni nita. Mene moe ubiti, javalkuk, lakomislenost, garanzivost, prljavtina, kukaviluk iz redova naeg ovjeka, naeg borca Srbina. Mi smo sebi pripisali atribute da smo mi hrabra, snana vojska, da mi pod ajkaom nismo nikad izgubili rat itd. Prema tome i ja sam neki dan u Drvaru vidio nekog iz Grahova kako nosi ajkau i pobjegao iz Drvara, iz Grahova sa pukom. Ovamo se pravi da je po nekakvom poslu a ak radi i ono to i oni tamo pojedinci. Znate borba je strana stvar, za borbu treba imati ne samo jake ivce, ve znanje. Vi znate ko ostaje na frontu, onaj koji zna ta hoe, koji zna zato se bori i onaj koji moe nadvladati sva svoja osjeanja. Inae nema ovjeka koji se ne plai. Ja sam prolazio i kroz strah i viao sam, meutim, na mnogim mjestima gdje sam bio strah me bilo hoe li poginuti to dijete od 19 godina koje me vozi ili koje me obezbjeuje i zato sam ja iao na barikadu da razminiram jer nismo imali kome dati obuenog oveka, nemate ininjerijsku jedinicu, 61
jer je taj korpus Kninski bio pripremljen za predaju, sad da vam ne priam ko je bio na elu godinama i to to je zadrano tamo i Hrvata i Muslimana zadrano je na kulturan nain. Ja sam ga poslao. Izvoli. Najvei ustaa, evo, tu ljudi znaju Strban Stjepan, nema veeg zlikovca i ustae u Hrvatskoj i u Evropi. Bio je naelnik inenjerije. Ali ja njega nisam terao. Do|i Strba ovamo, idi miniraj Masleniki most, ama drue generale ja taj most. Sluaj bre, izvri nareenje, napii pismeno nareenje, pa mi napii jedno,drugo pa ne valja, pa trea, pa moli da ja napiem, e potpii sad incijale da se vidi da si ti minirao. Izvesti me kad si gotov. Kad sam doao na Masleniki most poneo sam sa sobom eksploziv, pokai mi, ja potporu, ne potporu, ja sam tebi rekao celi most samo nije stub jedan koji je pogodila jedna baterija u dejstvima za most, njega smo ostavili neminirana. I on je ostao tako batrljak. Ostalo otilo u zemlju. Prema tome, tako mi moramo da se opredjeljujemo i da procjenjujemo. Za stvaranje drave i vojske treba nam celokupan i narod i njegove snage i celokupna pamet. Po meni iskuenja i teak put su tek pred nama. Neprijatelj je svim silama nasrnuo na nas sa svih strana. A neprijatelj je zajedniki bilo da su muslimanske horde ili hrvatske horde. To je na zajedniki neprijatelj. I sad je bitno da mi politikom igrom izbacimo i jednog i drugo pa da se organizujemo i oruanom armijom izbacimo jednoga a sa drugima moemo nekako. Molim vas u ovim ratnim vremenima i sloenim vrmenima kad nam padaju rtve i najbolji sinovi naeg naroda. Mi stvaramo svoju vojsku. Vreme je teko i opasno ali i povoljno za formiranje i razvoj vojske jer je najjaa narodna vojska koja se ra|a u buri rata i iz nedara naroda. Ali, ako se opredjeljujemo za ovakvu kako sam i ja zamislio i konceptirao to ne znai da je taj svetao koncept, ali mi smo neto diskutovali pa u vam ja o tome malo blie kasnije rei. Mi, ne poinjemo od niega. To je veoma bitno. Polazite nam je naoruani srpski narod u Republici Srpskoj Bosni i Hercegovini koji se u dasanjem toku rata odazvao u meri u kojoj se odazvao da zaustavi sa pripadnicima Jugoslovenske narodna armije faistiku i fantonsku ustaku adaju. I sauvali smo do sad narod od totalnog istrebljenja. Iz nedara naeg naroda u dosadanjem toku rata ovoga afirmisao se veliki broj boraca, dobrovoljaca kako vojnika tako i 62
stareina ija je sveta dunost da se u ovom sudbonosnom asu stavi u slubu vojske koja e morati zatiti svoj narod od istrebljenja. Mi neemo formirati osvajaku vojsku. Ja predlaem tako. Neemo mi osvajaku vojsku, tu|e nam ne treba. Formiramo vojsku koja e braniti i odbraniti nae tragove i zatiti nau neja od osvajakih ambicija nacistikih plaenika koja e doneti slobodu svome narodu i omoguiti mu da u miru i spokoju ivi sa svojim okruenjem na svojim vekovnim ognjitima. Neke osnove o formiranju i ustrojstvu vojske kako mi to vidimo koji smo se okupili u tom stavu. Ja nebi prejudicirao posle e biti vama data konkretna rjeenja na uvid i vi ete donijeti o tome svoj sud. Meutim, naziv smatramo, diskustovali smo, ak sam i promovisao u Nevesinju, mislio sam meutim, pravnici to drugaije tretiraju i njihovu pamet moramo potovati jer smo mislili da to budu odbrambene, oruane snage pa odbrambene snage, na kraju je najbolje ipak izraz vojska Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Ustrojstvo, mi smatramo da se treba to regulisati posebnim zakonom koga ete, koga e donijeti ova Skuptina. Neke stvari vam ja ne mogu ni kazati, ne moramo mi sve to mislimo da saoptimo. A to e definisati poseban zakon, a mi emo to objasniti narodu. U ovome asu moemo i formirat emo vidove i rodove, kopnenu vojsku i ratno vazduhoplovstvo, rukovoenje i komandovanje vojskom smatram da vojskom treba da komanduje i rukovodi predsjednik Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Preko glavnog taba vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine a na elu glavnog taba glavne komande bude komandant kome se da poverenje. Organizacija, vojska se po vidovima i rodovima organizuje od osnovne jedinice preko taktikih izdruenih do operativnih sastava koji se ureuju posebnim formacijama. Okosnicu vojske inili bi operativni sastavi. To znai Korpusi koji bi djestvovali na dodeljenoj teritoriji odnosno zoni i po potrebi van nje ako se za to ukae prilika. ak znai i Korpus zamiljamo da bi mogao da ide ako ovaj Banjaluki recimo kakav je sad, mogao bi biti recimo prvi Krajiki radi ovih Bosanaca, da ovdje Banjaluana. Znai ako se steknu uslovi to ne znai da on ne moe da ide na teritoriju da ratuje u dolini Neretve. A kod nas i mi moramo prekinuti turizam. Inae ne vrijedi da formiramo vojsku ako u ja da ratujem samo za ovom govornicom ili 63
samo na svom pragu kad me treba. Hou, vojsku sve da idem 100 metara dalje. im treba 100 metara dalje, ja se vraam. Ne moe tako. Apsolutna poslunost mora biti u toj vojsci. Bez discipline, nema nita. A disciplina se mora zavesti zakonskim merama jer to se zna kako se radi a ne mirnodopskim propisima, ljudi ginu, a on mene pita, poginuo ovjek, vanredni dogaaj da mu dostavim to je vanredni dogaaj. E sad kad je bilo u Sarajevu blokirana komanda, ta sad. Prevara, koja prevara, bre, ta si oekivao da onaj, sliko se na televiziji. 10. januara kad je bio Kukanjac, ne elim da ga napadnem, on je ojvek koji je toliko vidio. Ne manjka njemu hrabrost. Uinio je dosta dobrih stvari i poteza. 10. januara kad je bio kod mene pitao me ovako: Neznam da li si ti ukiu i panoviu bili ili je bio Tolimir. Ti si mlai ovek od mene, molim te, imam ratno iskustvo, ja to uvaavam. ta mi moe savjetovati da uinim da bi korisno bilo. Ovo nemojte koristiti da bi se napadao on, nema potrebe da napadamo. Uinio je to je uinio. Lako je napadati onoga koji odlazi. Ja sam odmah podigao spontano slualicu i rekao iz ovih stopa odmah narediti naelniku taba da izmjesti komandu i sve iz Sarajeva. Gdje, da nee u Kalinovik, da ba tamo. Ma hajde bjei. Sad je vidio da sam tada ja, da me trebao posluati. Prema tome ovdje odgovor i onome, Vojna bolnica. to smo izvukli, izvukli smo ljudi i strunjake, doktore. I to je dobro. Da smo ostali tamo, bez tog bi ostali. A zgradu i instrumente napraviemo. Ljudi su bitni, ljudi, ljude treba spsiti. Okosnicu vojske znai operativni sastav. Nii sastavi bi dejstvovali u skladu sa planom operacije. Odlukom nadlenog komandanta i zavisno od situacije je potreban front. Ja vas molim za strpljenje. Ne bih dolo u obzir uopte da ima 1000 komandanata u jednoj zoni. Kninski korpus je imao uspjeha radi toga to su u zoni Korpusa pod jedinstvenom komandom bile i snage JHA i teritorijalne odbrane i Martieva milicija, je li tako Martiu? I to smo ja i on pozovem ga i kaem, tu na Kijevo daj mi 40 milicionera i uestvovali su u borbi, je li tako. Milane, i radili smo ono to smo mi planirali, i mi smo planirali, i ovdje e biti artiljerija i ta artiljerija radi. Drugovi, i gospodo, artiljerija nee moi raditi ovako kako radi dosada iz dva razloga. Prvo to je to nestruno i drugo to nee vrlo brzo imati municije a i mnoga cev ima ivot. Svaka cev ima ivot. Od toga 130 mm ta cev kad 64
ispali 600 granata, 601 ide tamo gdje ne eli, gdje se ne oekuje, ne moe pogoditi cilj, treba vriti debakarisanje cevi, odravati, zameniti itd. Kad ispalite jo 300 postaje opasno po borca koji ispaljuje. A 1000 kad isplaite onda je moete baciti. Neki nai loe dok ima municije, i samo daj municije. Koliko smo proizveli municije u ovom ratu, ni nikoliko, jesmo li neki pogon osposobili, pitanje, i nai e topovi moi onoliko tui koliko im donesemo municije. Borci ratovati, koliko ima hrane. Tenkovi ii koliko ima goriva. A mi i dalje, nikakav reim nije, idemo koliko ko hoe. Sistem stajanja na kunem pragu, molim vas da eliminiemo u najskorije vrijeme. Dobra organizacija, jedinstveno komandovanje, snaga udara i manevra su polazita uspjeha i povoljnog ishoda bitke, boja i operacije i rata. Stotinu vojski koje imamo sada udrobljeno na frontu, razdrobljena komanda, razliita oznaavanja, podijeljeni i dirigentni ciljevi su haos iz koga moemo izai na ovakav nain kakav predlaem. Oznaavanje vojske predloie poslije ministar kako smo se dogovorilil. Uniforme, kakve imamo dok ne stvorimo bolju, inove i status vojnih lica, onaka kakva su se zadesila prije rata. Dotle, dok se ima, kad se nema status moramo narodu. Ono to narodu i kako narodu tako da bude i nama svima. ta predlaem. Predlaem slijedee. Poto sam ovaj cilj jednom rekao da se definie teritorija i ovaj cilj da se uspostavi iao bi na ostale. Prvo da se uputi proglas svim aktivnim vojnim licima, graanskim licima i vojnicima JHA koji su roeni na prostoru Srpske Republike Bosne i Hercegovine i da se svrstaju u redove vojske Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Nae komande i komandire da pozovemo da to uine sa kompletnim sastavima kako i one koji su roeni van naeg prostora pripadaju istome ili bilo kom drugom narodu. A osjeaju nau pravednu borbu za ostanak kao i svoju borbu za mir. Drugo, da se proglasi ratno stanje i da se svaki sposoban mukarac odazove na mobilizaciju i da se popune jedinice i komande da bi se mogao odrati front, da se stvore jake rezerve po dubini za manevar prema ugroenim pravcima i da izbacimo taktiku idem iza tenka 100 metara. Ne, mi imamo sada ljudi i ja se nekima divim, mi idemo na snajper, mi tmo u tehnikoj premoi. Nema potrebe, ovaj moj drug iz Kalinovika Mandi da ide na snajper ni na Vrbanju niti u Hadie. Pa neu ja tako da ratujem, da gubim ljude, mi emo da idemo 65
400 m ispred tenka pa nepriajtelj ne moe tui zoljom i osom tenka. Tenk tue 3 km, top 100 mm 3 kilometra, onaj mene moe da tue snajperom 600 m. Ja u na 400 m da isgurim pjeadiju, da titi tenkove, da titi artiljeriju. Artiljerijom kriti put kud e proi borac, to mene interesuje, ne moram ii dobrovoljakom ulicom. Tuem dok ga ne izludim, kad ga izludimo pobegne sam ili ne mora ni pobei. Kad mu prijeti da e postati zarobljenik tada se ne igramo zarobljavanja. Meni se hvali komandant zarobio sam Kanaanina. Dobro si i uradio, gdje je, hoete li da vam ga poaljem. Zadri ga kod sebe, ta e mi. Ne mi ne smijemo, mi moramo potovati ratno pravo i tog Kanaanina pa zato do|e tu. To je plaenik, ljudi moji i taj plaenik mora da plati glavom jer je doao da nas ubija. I za njega ne podlijeemo ni po kakvim konvencijama po meunarodnom pravu, nikakvu odgovornost ne moe preduzeti. Nikoga nije zvao ovdje. Prema tome, gospodine plaenie, adijo mare. Slijedee: Da se vojni privredni i drugi resursi stave u funkciju odbrane. Slijedee, da se organizuje ratna proizvodnja i stvore uslovi za uspjeno voenje rata i molim vas da se uvede tednja metaka, odmah da vam kaem, znate koliko vredi metak ispucani puani. Juer sam ovima u Nevesinju rekao, kad sam s njima razgovarao, udi me da se Banjaluani ne oglaavaju sada. Jedan, ja mislim jedno 15 metaka da je ispalio. Svaki metak vredi jednu srpsku glavu, vojniku ili oficirsku, jer emo doi u priliku ako ovako traimo to po kafani, od kafane do kafane, gdje emo se morati tui kamenjem. Zato moraju da se otvaraju vatre osmatrane da se ga|a u cilj i jedan metak, jedan cilj, jedno artiljerijsko zrno, ako moemo 100 neprijatelja, da neutraliemo, ili briemo. Gorivo, molim vas litar, kap benzina treba uvati kao kap krvi. Benzin davati u prvom redu sanitetskim vozilima, za evakuaciju ranjenika, u drugom redu za komandna vozila koja idu na taj pogon. U treem redu za privredne potrebe da funkcinie privreda, policija itd., i na etvrtom mjestu za neto vie. Privatna kola, dati mu rezervoar na pet meseci, da moe paliti da mu ne zariba motor i neka ima ako treba zbog ugroenosti da izvue sebe, premjesti porodicu napred, nazad, levo, desno. U prvom redu za tenkove, na drugom mestu za traktore da posijemo njive. Ve je kasno sijati jeam, niko u Kalinoviku nije nita posijao, i priaju meni jue i Ostojiu. Sejte krompir 66
i njega ako ima nee umrijeti od gladi. Na treem mestu za privredu, da nam radi ratna privreda i na etvrtom mestu ve odmah sada razmiljajmo da se preorijentiemo kapacite te ove koje su na mazut i naftu, pa se grejmo zimi uz radijatore. Radimo porete i prirpemamo drva. Nema grejanja uz naftu. Cijenjeni poslanici i rukovodioci, Ja tako vidim da moemo stvoriti vojsku i da se moemo odbraniti. na drugi nain sve e biti raskol me|u nama i nesloga. I na kraju ako stvaramo vojsku moramo je stvoriti takvu da pobeuje da se ne boji nikoga. Ja se ne bojim, neemo imati manjka ni vojnika ni oficira. Manjka vojnika neemo ako se odazovemo svi. Oficira neemo ako se oslonimo na ljude koji su se dokazali u borbama. A koji znaju voditi jedinice, ako ih proizvedemo od najhrabrijih boraca i ako prihvatimo one koji nam hoe doi, bilo da su nai koji su ovdje roeni, bilo da su bilo ko, ako se bori, sa nama u rovu i dokazuje rezultatima. Eto ja sam imao toliko. Bilo je dugo, izvinite me, ali je jo tei posao i ne moe se to lako objasniti. Bez obzira kako se mi dalje opredijelili, mi front moramo drati, narod moramo tititi. Narod je vojska, a vojska je narod. I stvarajmo vojsku s kojom emo se ponositi i tako kako se odnosimo prema vojsci, prema njoj takva e i biti. Lepenje etiketa vojsci pokazujemo sopstveni kukaviluk i svoj kukaviluk to nismo na frontu opravdavamo s tim, kriv ovaj, kriv onaj. Ara su izdali neki a ja neu da u to ulazim, jer bilo je i toga, izdali su, nemojte da izda vie niko. I ne izdaju, nema prvo niko. Hvala lijepo. TRIFKO RADI: Imam potrebu da vam saoptim jer nisam vjerojatno nisam se dobro izrazio. Kada sam govorio o toj nafti, elim da vam kaem da je to bila nafta gospodina Delimustafia. I da smo mi tu naftu smjestili u na rezervoar INE, odakle je strogo kontrolisano, dijelimo toj jugoslovenskoj narodnoj armiji, gdje je otilo 30 cisterni za Kninski korpus, za banjaluki dobili 15 i to otpratili nai hrabri momci koji niko iv nije smio to da uradi nego nai dobrovoljci. Vjerujte mi, sve ostalo. Pa molim vas elim jo neto da saoptim, bilo je tu dosta primjedbi, general je dao. Mi ratujemo, mi smo u okruenju, nas napadaju svaku veer, mi nemamo 67
drugog rjeenja nego da tuemo i da ruimo gradove. Mi smo Visokog poruili jednu treinu, moda e veeras i druga treina biti. Oni nam provaljuju na odreenim mjestima, ubijaju i prave genocid, mi smo poslali na televiziju 9 ljudi, ubijeno je, pa onda noevima masakrirano. Svaki dan nam ubijaju po neke ljude, jer su tako vjeti i podli prevaranti. Recimo, ja sam bio sa predsjednikom optine, s naim u Brezi na pregovorima, mi izali, a oni za nama pucaju. I stalno trae pregovore, mi neemo sa njima pregovarati, jedva ekam generali i svi ostali da uvedete red, rad i disciplinu i da mi vama predamo armiju na komandovanje i rukovenje. Mi nemamo reda, mi ne moemo ni imati disciplinu, to su ljudi seljaci, radnici itd. Dolazite nam to prije, stanite na elo armije i rukovodite sa njom, mi emo vama da pomognemo. Toliko. KRAJINIK: Predlaem da se usvoje zakljuci, jer je bilo dosta prijedloga. Pokuaemo da sumiramo ove, a prije toga da kaem trebae nam dosta vremena, naviknuemo na generale, a generali na nas. U svakom sluaju najvanije je da svi elimo dobro. Sva diskusija koja se vodila ja mislim da se moe svesti na slijedee. Da bi trebali da usvojimo zahtjev da se gospodin Novakovi, predloio zahtjev da se vrate sve izbjeglice iz Srbije, Crne Gore na teritoriju Srpske Republike Bosne i Hercegovine, iz prostog razloga, ne samo oni koji su spremni i sposobni za borbu nego da bi izbjeglice trebale biti na naim teritorijama a ne da idu u Srbiju i Crnu Goru, jer imamo dosta slobodne teritorije. To smo se opredijelili. Ovo je bio prijedlog opredjeljenja za ratnu opciju ili politiku opciju. Ja mislim da bi trebalo da se opredjelimo za politiku opciju, a uvijek ratna opcija dolazi ono to nam neko nametne, a u praksi je istina im formiramo armiju, da oekujemo ratnu opciju. Ne bi bilo dobro da bude zakljuak Skuptine, da smo se mi opredjelili za ratnu opciju. Za ratnu opciju se opredjeljuje onaj ko eli da neto osvaja to nije njegovo. Iako ja smatram u sebi da je gospodin Kalini u pravu, jer emo mi sigurno ratovati. Ovi politiari e teko uspjeti da rijee taj problem. Drugo, tree to je prijedlog jednokratna da vam ovo sve iznesem otprilike ta ste vi iznosili pa ja se nadam zajedno 68
odluiti a moemo i pojedinano. Jednostrana objava prekida vate, to je politiki sasvim dobro da se Skuptina Srpskog naroda donese, da kae mi evo imamo dobru volju, pokazujemo cijelom svijetu i objavljujemo prekid vatre, samo emo se braniti, a to su ljudi, Srbi vijek napadnnuti, ta moemo, na kraju krajeva, pa to je jedna opcija. I ne bi trebalo od tih politikih opcija ova, ovo tijelo da bjei, mi se moramo uvjek staviti u ulogu najracionalnijih rjeenja to e najvie uinke uiniti za na narod. Strateki ciljevi, ja bih zamolio za jedno objanjenje. Reeno je koridog izmeu Krajine i Semberije. Koliki e koridor biti, zavisi od vas. Dal e biti do Save ili e biti 5 km, ako bude 5 km nee se moi odbraniti, a ako bude 30 km mi emo ga odbraniti. U naim razgovorima koji se vode sa Hrvatskom nacionalnom zajednicom rekli smo, pregrupisat emo teritoriju. Nismo rekli koridor, vidjeli ste ako je ko itao. Svaku odluku koju donesemo, dobro odvaemo, da nas ne bi vezalo, da nam ne bi vezalo ruke, zato ste to uradili. Zato bih ja predloio da mi ne preciziramo, koridor on e biti zavisi koliki ga mi budemo odrali i koliko budemo postigli taj cilj. A da moramo to staviti staviemo ga prioritetno. to se tie ciljeva, zato bih ja htio jedno objanjenje, poto sam i ja uestvovao u donoenju tih ciljeva. Mi se moramo opredjeliti u jednom. Prvi cilj je najvaniji i on je za sve ostale ciljeve svi ostali ciljevi su potake prvog. Jesmo li se opredjelili, da se konano razgraniimo sa druge dvije nacionalne zajednice. Moemo se razdvojiti sa njima, ako se Bosna i Hercegovina pocijepa na troje. Koliko e ko dobiti, to sve zavisi od elementa koji sam ja iznio. Znate dobro, gospodo draga, da vodimo rauna da ostavimo toliko prostora da se moemo toliko podijeliti. Ja u malo sada biti skroman, pa nemojte mi zamjeriti, jednom smo stavili opciju na dnevni red da pravimo kartu,
diskutantii MOMILO KRAJINIK: Ulogu predstavnika u ovo ratno vrijeme, hajte da ovo skinemo ili usvojimo.
69
Diskutanti.... MOMILO: Moe li da ovaj Zakon traje tri mjeseca. Moe li, moe, ima li ko protiv. Evo tri protiv. Moemo li da uvaimo ovo to smo priali cijeli dan. Da je rat, da smo u tekoj situaciji i pravimo dravu. Ara bude sree da napravimo dravu prije isteka ovog Zakona, ja u biti srean. A neemo sigurno napraviti dravu, ja sam ubjeen iako sam optimista, a 3 mjeseca je kratko vrijeme. Dajmo da privremeno usvojimo 3 mjeseca, da vidimo kako e funkcionisati, a onda svi se moramo obavezati da mi moramo svesti dohodak tamo gdje se stvara. A to su nas obavezali kad smo poeli ovaj rad kao predstavnici naroda. Moe li tako. Moe li Branine tri mejseca. Dobro ko je za? Ko je protiv?, niko, suzdran, dva suzdrana. Hvala vam lijepo, s tim ako Bog da, da se zavri rat u roku od tri mjeseca, onda emo raditi onako kako smo se dogovorili. Idemo dalje: Prijedlog odluke o obiljeavanju granica Srpske Republike BiH. Ima li potrebe da diskutujemo. Tu vidite ta je? Moemo li da se izjasnimo. Ko je za? Ima li nejasnoa. To je da se tablama obiljei Srpska Republika Bosne i Hercegovine, obaveza sviju. Otvaram diskusiju. Izvolite. Diskutanti.... KRAJINIK: Mi emo staviti table na granice koje smo vojno i politiki zauzeli. Ovo to se tie Jajca, to treba da se definie, jer je to granino podruje izmeu dvije nacionalne zajednice i zbog toga je to i definisano i takva je situacija. Ovo to se tie obiljeavanja granice, mislim da treba odluku pripremiti i poslati. Ova odluka nije dobra. Ja predlaem da je skinemo sa dnevnog reda, a da se u toku ove sedmice poalje Odluka koja e tano dati svakoj optini svakom graninom podruju na koji nain e se obiljeiti teritorija Srpske Republike BiH. Prijedlog odluke o upotrebi simbola Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Kratko emo je proitati, da bi je usvojili. 70
MOMILO KRAJINIK: To je znai Nemanjiev dvoglavi orao sa krilima u poletu i krstom sa ......knjiga Stojana Novakovia. To je primjer. Ovo su obiljeja prema naoj odluci, privremena, dok Srbija ne usvoji obiljeja. Kad usvoji Srbija, mi emo usaglasiti svoja obiljeja sa obiljejima Srbije. Je li u redu? Ara bi... U Srbiji e biti usvojena do 31. maja. Dakle samo bi zastavu danas verifikovali. Moe li tako? Himna je... dvije mogunosti: Mar na Drini i Boe Pravde. To e biti usvojeno u parlamentu Srbije. Grb ima vie verzija i jedna je ova koju mi predlaemo danas, danas se moemo odluiti. Da usvojimo ovu Zastavu koja nam treba, a ove dvije stvari da usaglasimo kad se usvoje u Srbiji 31. maja. Nije to daleko. Moe li tako? Ko je za? Ima li neko protiv?, suzdran. Nema. Dobro usvojili smo. Ovo znai Zastavu, a ove dvije stvari emo usvojiti kad Srbija usvoji automatizmom. Rekli smo da je naa odluka ovog parlamenta, da emo ova znaenja usaglasiti sa Srbijom, da se ne bi razbijalo cjelokupno srpsko podruje. To je odluka ovog parlamenta. Da nema nikakvih razlika. Hvala lijepo. Ovdje je ponuena platforma (prijedlog) za razgovore sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Moramo rijeiti odreena pitanja, pitanja dravljanstva, carina i ostalih stvari. Ja mislim da bi mogli, da ne bi vodili diskusiju, da naa Vlada snimi i da ona vodi pregovore i informie Skuptinu i ta je postigla sa Saveznom Republikom Jugoslavijom. Oito je da je to sada formalno sasvim druga drava. Ima li potrebe da neko diskutuje. Ko je za ovakvu platformu, ko je protiv, suzdran, nema. Hvala lijepo. Ima ovdje upozorenje svim lanicama Evropske zajednice gospodin Koljevi, da isto usvojimo, i onda idemo na ove dvije take, pa smo zavrili. Poslanika pitanja, zamolio bih da svi poslanici nek ostave za ua rukovoenja, pa da onda ponemo diskutovati, jer e poslanici ii na ovu sveanost. Moemo li napraviti pauzu. NIKOLA KOLJEVI: Kao legitimni predstavnik Srpskog naroda i ..................... Korpusa Srpske Republike Bosne i Hercegovine, na osnovu jednoglasno 71
donesenih odluka Skuptine Srpske Republike Bosne i Hercegovine, elimo da vas upozorimo o slijedeem: rat u BiH nije poeo Srpski narod, do ratnog sukoba dolo je preuranjeno priznanje BiH od EZ, naredba krnjeg predsjednitva BiH o mobilizaciji od 4. 4. 1992. godine i dravni teror koji je zaveden posebno u Sarajevu. Pod dva nastojei da doe do mirnog rjeenja bosansko-hercegovake krize, Skuptina srpskog naroda BiH inicirala je tripartitne razgovore predstavnika tri nacionalne zajednice a potom i konferenciju o ustavnom preureenju pod pokroviteljstvom EZe. Tri, na alost konferencija prekinuta i 6. aprila o.g. dolo je meunarodnog priznanja BiH. Tako je jedna strana zadovljena u svojim zahtjevima, dok je predstavnicima Srpskog naroda obeano da e njihovi zahtjevi biti zadovoljeni u nastavku konferencije. etiri, u nastavku konferencije 12, 23. i 27. aprila nije dolo do rjeenja zato to je muslimanska stranka uporno krila dogovorena primirja kako bi sprijeila rad konferencije. Pet, kako je u toku poslednja dva mjeseca srpski narod u BiH primoran da vodi odbrambeni rat, kako je dolo do masovnog stradanja civilnog srpskog stanovnitva na Kupresu, srpskim optinama i selima u Posavini, kao i teroristikog masakra u Sarajevu. Srpski legitimni predstavnici su bili prinueni da organizuju svoju teritorijalnu odbranu i da 12. 5. 1991. godine pozovu pripadnike tj. dananji datum. Ovdje bi trebalo promjeniti vojsku, da pripadnici JHA u|u u sastav oruanih snaga Srpske Republike BiH. esto, kao znak dobre volje i elje za mirnim razgranienjem o obustavljanju ratnih sukoba, srpski predstavnici bi organizovali bilateralni sporazum, 5. i 6. 5. 1991. godine i takav isti sporazum nudimo i danas zvanino predstavnicima muslimanske nacionalne zajednice. Sedmo, kao jo jedan znak dobre volje, danas 12. 5. ove godine objavljujemo jednostrani prekid vatre u trajanju ... sa poetkom od 13. 5. 1991. U ovom periodu srpske odbrambene snage odgovarae jedino u sluaju krajnje ugroenosti. U tom periodu zahtjevamo od EZ da organizuje nastavak konferencije koja se ne bi prekidala do krajnjeg razrjeenja bez obzira na oruane provokacije. Deveto, u protivnom biemo prinueni da oko 18. 5. ukoliko se dogovorimo da bude 4 dana, pozovemo u pomo sve pripadnike srpskog naroda u svijetu da nam pomognu u borbi za opstanak srpskog 72
naroda na ovom tlu. Predsjednik Skuptine srpskog naroda Bosne i Hercegovine, dakle ovo je ideja bila da EZ odgovorimo a to predstavlja na ultimatum mi mislimo da konferencija pred narodom nas poinje da kompromituje i da mi moramo na ovo prekidanje nekako odgovoriti. hoete drugaije, izvolite, ovo je bio moj prijedlog. MOMILO KRAJINIK: Ko je za? Ima li neko protiv?, suzdran, nema. Moemo rei da smo usvojili upozorenje svim lanovima EZ koje je proitao gospodin Koljevi. Idemo na taku koju smo preskoili a to je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o narodnoj odbrani. Znai usvojili smo Amandmane Ustava. Diskutanti... lan 11. mijenja se i glasi: Srpska Republika BiH ima svoju vojsku koju sainjava stalni i rezervni sastav. Stalni sastav sainjavaju profesionalni vojnici na sluenju vojnog roka. O vojsci Srpske Republike BiH donijee se poseban Zakon. Amandman trei, lan 11. mijenja se i glasi: vojskom Srpske Republike BiH u miru i ratu komanduje predsjednik Republike na osnovu Ustava i Zakona. KRAJINIK: Predsjednitvo, a ne predsjednik. Diskutanti... Izvinjavam se gospodine predsjednie ovo su pravnici donosili. Predsjednik Republike postavlja, unapreuje i razrjeava oficire Srpske Republike Bosne i Hercegovine u skladu sa Zakonom postavlja i razrjeava predsjednika, sudije i sudije porotnike vojnih sudova i vojne tuioce. Amandman IV, stav III mijenja se i glasi: Vojni sudovi i vojni tuioci ustanovljavaju se zakonom. Vojni sudovi su nezavisni i sude na 73
osnovu Zakona. MOMILO KRAJINIK: Ipak treba da usvojimo sve amandmane. Ko je za? Ko je protiv, suzdran. Znai to su usvojene promjene Ustava. Izvolite dalje. Diskutant... Na sjednici odranoj 12. 5. 1992. godine donijela je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o narodnoj odbrani. lan 1. Zakon o NO, Sl. glasnik broj 4/92 SRBiH u svim odredbama Zakona rije teritorijalna odbrana i oruane snage zamjenjuju se rijeima Vojska Srpske Republike BiH. lan 2. stav 2. lana 10. se brie. To je jedan lan u stavu u kome je bilo neto regulisano o teritorijalnoj odbrani. lan 3. lanovi od 37. do 53. takoe odnose se svi na teritorijalnu odbranu i briu se. lan 4. Ovaj Zakon stupa na snagu sedmog dana od dana objavljivanja u Slubenom glasniku Srpskog naroda Bosne i Hercegovine. MOMILO KRAJINIK: Treba navesti od dana donoenja, jer ne znamo kad e se objaviti. Diskutant... Pravnici su objasnili da ne postoji takva mogunost ali da s obzirom da se moe ova naredna odluka sprovesti jer nam nita ne koi sprovoenje ovog zakona. KRAJINIK: Dobro, ima li ko potrebu da diskutuje, javlja li se ko za raspravu. Mora biti Skuptina srpskog naroda Srpske Republike BiH jer e poslije prerasti u narodnu skuptinu kad se izvre izbori. Samo je tu izmjena, treba biti Skuptina srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Ko je za? ima li neko protiv, suzdran. Nema. Gospodo draga, onda estitam vam na ovom novom Zakonu a prelazimo na devetu taku. To je: 74
Prijedlog odluke o formiranju vojske Srpske Republike BiH. Diskutant... Na osnovu Amandmana 2. na Ustav Srpske Republike BiH a u vezi sa lanom 70. taka 2. Ustava SRBiH, Narodna Skuptina donosi Odluku o formiranju vojske Srpske Rpublike BiH. Prvo: Formira se vojska Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Drugo: dasadanje jedinice i tabovi teritorijalne odbrane preimenuje se u komande i jedinice vojske iju e organizaciju i formaciju utvrditi predsjednik Republike. Tree: za komandanta glavnog taba vojske Srpske Republike BiH postavlja se general potpukovnik Ratko Mladi. etvrto: vojska Srpske Republike BiH nosi uniforme i inove koje su nosili pripadnici JHA i teritorijalne odbrane. Osnov oznaka na kapama ini srpska zastava a na lijevoj nadlaktici srpska zastava na krunoj podlozi sa natpisom vojska Srpske Republike BiH. Peto: ova Odluka stupa na snagu danom donoenja i vaie do proglaenja Zakona o vojsci Srpske Republike BiH. Predsjednik Republike srpskog naroda Bosne i Hercegovine, mr. Momilo Krajinik. MOMILO: Ima li neko da se javi za raspravu. Diskutanti... Nije rasprava ve me Biljana Plavi zamolila da prenesem povodom usvajanja Odluke njene rijei. Kad je ula da se formira srpska vojska, rekla je telefonom ovako: ao mi je to ovaj radosni trenutak ne mogu da budem sa vama, estitam na osnivanju vojske Srpske Bosne i Hercegovine i vjerujem u pobjedu, jer nas srpska vojska vodi tome cilju. MOMILO: Ko je za? Ima li neko protiv? Suzdran. Nema. Gospodo srpska, estitam vam vau vojsku. Izmjenu Ustava smo izvrili gdje smo 75
predloili da emo izabrati jo jednog lana predsjednitva i kompletirati predsjed-nitvo koje e biti Vrhovna komanda. Bio bi red da to kae naa Kadrovska komisija, ali poto je gospodin Ajdanovi odsutan, gospodin Goran eki je pokojni, nismo pripremili, ali ako bi dozvolili ipak je prijedlog jedne neformalne grupe, da bi ovom naom armijom trebalo da komanduju tri lana predsjednitva i prijedlog je da se izabere to predsjednitvo i predlaemo predsjednika Radovana Karadia, dr Biljanu Plavi i gospodina Nikolu Koljevia. Ara se slaete da takav izbor izvrimo, ovdje su listii i moramo izvriti tajno glasanje, da bi onda verifikovali takvu odluku. Ko je za ovaj prijedlog? Svi. Ima li ko protiv, suzdranih. Niko. Znai ovako je donesena Odluka ona tri lana predsjednitva s tim da smo, da treba da predloimo predsjednika Predsjednitva, predsjednitvo bira predsjednika Predsjednitva. Oni e izabrati predsjednika Predsjednitva koji e u ime predsjednitva izdavati naredbe, odluke donositi i prezentirati i komandovati Armijom. Evo dajem rije gospodinu Mladiu. RATKO MLADI: Potovani predsjednie, cijenjeni poslanici, zahvaljujem se na izboru i ukazanom povjerenju i hvala vam to ste doneijli odluku da svi skupa s ove znaajne take krenemo tamo kud su nas preci uili. Da donesemo narodu svom mir. Hvala. Gospvdin ERI: Na jednoj od narednih sjednica smo izvrili izbor jednog dijela minsitara a kasnije predsjednitvo potvrdilo izbor drugog dijela ministara, a to su: ministar Ostoji, resor informacija, Mandi Momilo, resor pravde, Milojevi dr. Aleksa, minsitarstvo razvoja i prostornog ureenja, dr Kalini, ministar zdravlja, socijalne pomoi i porodice i Anti Boo, za resor privrede. A prije su toga izabrani gospoa Petra Markovi i gospodin Suboti, koliko ja znam njih dvoje, je li tako. Minsitar za inostrane poslove Aleksa Buha i Mio za unutranje poslove. Koliko ja znam a gospodin Peji za minsitra za finansije i privredu a Laji je za saobraaj. Mi smo postavljenje izvrili na Skuptini ovdje u Banjaluci za 76
odreene resore a ovo je bila dopuna. Ima li ko i dodao je i Vukovi za kulturu i prosvjetu. Sada nam fali jo ministar za poljoprivredu i potpredsjednik za upravu i drutvene djelatnosti. Moemo li verfikovati ovaj prijedlog. Ko je za? Ima li neko protiv, suzdran, nema. Hvala lijepo, estitam gospodi ministrima i potpredsjednicima i ostaje nam jo izbor i imenovanja. Tu je bio predvien i izbor guvernera Narodna banke. Mi smo pripremili prijedlog. Evo gospodin eri, pa e onda gospodin Nikola Erceg. Gospodin ERI: Skuptina prema Zakonu o narodnoj banci imenuje guvernera. Na je prijedlog da danas izaberemo vrioca dunosti. Prijedlog Vlade da to bude Vraar Milenko, Agroprom Banjaluka. To je prijedlog i regije Banjaluka.
Gospodin NIKOLA: A kako nije po naoj proceduri predloite iz Krajine poto bi to bilo logino, ko bi to bio najpogodnija linost. Nikakvih problema nema. ERCEG NIKOLA: to se tie ovog iznijetog prijedloga, treba formirati Savjet. Prema Zakonu o narodnoj banci stoji da Savjet ini est lanova iz privredne i naune sfere. Bilo bi dobro da se taj Savjet formira po regijama. Meutim, ratno je stanje a on bi trebao biti operativan, pogotovo u poetku. Sad ne znam koliko bi bilo uputno s obzirom da je ovaj vrioc dunosti, moda bi bilo upitno da se on formira sa onih terena iz kojih moe taj kandidat doi na vrijeme u Banjaluku. t se tie Banjaluke, mi predlaemo da to bude profesor Aleksandar Kresojevi, profesor sa Ekonomskog fakulteta. KRAJINIK: Ara dozvolite, ja bih predloio u vezi Savjeta. Da to bude Savjet samo sa teritorije Krajine. Poto je privremeno rjeenje, nikakvih problema nema, neemo se mi sad dijeliti, najbolje da to bude blizu guvernera, a mi imamo povjrenje jer smatramo da u ovom momentu ne moe doi ovjek 77
iz Hercegovine niti Sarajeva da prisustvuje ovom Savjetu. ERCEG: Ja bih predloio da se vodi o tom rauna da kandidat za Savjet ne moe biti onaj koji e u veoj mjeri koristiti primarnu emisiju jer tu treba sistem kontrole Narodne banke, jer je specifian i u tom smislu dakle, trebaju oni, koji su malo dalje od primarne emisije, a koji znaju ta je bankarski sistem. KRAJINIK: Moe li ovako da se dogovorimo. Poslanik: Ja bih predloio jo jednog kandidata, direktora ovog naeg Incela Banjaluka Lazu Tomia. KRAJINIK: Ja bih vas zamolio da ovlastimo potpredsjednika Skuptine Milanovia i Skuptinu Autonomne regije Krajine da predloi i guvernera i Savjet, a mi emo to verifikovati kod nas. Moe li tako. Dobro. Ima te li drugi prijedlog za guvernera, a Savjet neka bude na autonomnoj regiji, neka ona predloi i da nama na verifikaciju. Ima li neko jo prijedlog za guvernera.. Moemo li mi privrmeno da na est mjeseci da biramo gospodina Vraara za guvernera Narodne Banke. Ko je za? Ima li neko, protiv, suzdran, nema. to se tie Savjeta ja bih predloio da zamolimo i ovlastimo gospodina Milanovia u konsultaciji sa AP Krajina da Skuptina krajine predloi 6 lanova Savjeta jer to reba da verifikujemo na sledeoj sjednici. Hvala lijepo. Gospodin KARADI: Gospodo poslanici, dame i gospodo, nije mi sasvim ugodno, ali tako je kako smo odluili da ipak moramo ii u jaanje dravne vlasti i u specifikovanje, pogotovo kad je u pitanju armija itd. 78
Bila je jedna..... , jedan lan ustavnog Zakona u kome bi trebao da se bira predsjednik Republike itd. Meutim, injenica je da je nama u ovom trenutku neuporedivo bolje da imamo kolektivnog efa drave, da moemo boljnje da funkcio-niemo, a injenica je da itava ova garnitura Srpske demokratske stranke uglavnom ne da se otima za vlast, nego jedni drugima stalno guraju tu vlast jer niko od nas nije u ovom poslu zbog vlasti, ve zbog osjeanja obaveze i duga prema srpskom narodu. Ja sam se malo branio i od lanstva u Predsjednitvu, ali ovog puta sam taj prijedlog prihvatio, ali vidim da je kod vas naiao na odobravanje i ja u svoje ime, u ime tog izbora zahvaljujem, zahvaljujem u ime gospoe Plavi, gospodina Koljevia ija je funkcija danas obnovljena ovom Odlukom i ja vas uvjeravam da emo biti odgovorni narodu i to preko ove Skuptine i neposredno narodu. Ne treba da vas uvjeravam, jer je to i do sada tako bilo i budite uvjereni da e to i od sada tako biti. Nadam se da e ovo sve biti privremeno, onog trena kada definiemo dravu i postignemo mir, treba da se zaloimo za viestranake parlamentarne izbore i tajne izbore za predsjednika Republike prema naem Ustavu sa najmanje 2 kandidata. Hvala vam. KRAJINIK: Mi moramo danas da nai ministri poloe zakletvu, jer bez zakletve faktiki ne mogu da vre svoju funkciju i bila je jo jedna taka dnevnog reda: Informacija ministara u Vladi Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Bojim se da te informacije neemo moi sasluati, jer nam je kratko vrijeme, pa slaete li se da ove informacije sada ipak ne iznosimo, nego da samo ovu taku to je zakletva svih ministara, da to obavimo. Ko je tu, taj e poloiti zakletvu. Dobro ova poslanika pitanja, ostae oni koji imaju poslanika pitanja a ja sada samo kratko, ja se stvarno izvinjavam, ovo je bilo dosta nepripremljeno, takvi su uslovi i zbog toga nam je i tekla sjednica sa dosta ovako nejasnoa i problema ali se nadamo da e drugi put biti bolje. Zavravam 16 sjednicu i zahvaljujem se svim prisutnim.
79

SJEDNICA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE - 12. Maj 1992 (Latinica)

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SJEDNICA NARODNE SKUPŠTINE REPUBLIKE SRPSKE - 12. Maj 1992 (Latinica)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Srpska Republika Bosna i Hercegovina Skuptina srpskog naroda u BiH

SRPSKA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA SKUPTINA SRPSKOG NARODA U BiH

You might also like