Sveuilite u Zadru Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

Analiza djeje igre

Kolegij: Predkolska pedagogija II Mentor: Mr. sc. Dijana Nenadi Bilan

Student: Anita Kocijan

Zadar, svibanj 2011. godine SADRAJ : 1. UVOD 2. KRATKI OPIS IGRE ( Igra prodavaa ) 3. KONTEKST IGRE 4. DJEJA IGRA 5. KLASIFIKACIJA DJEJE IGRE Funkcionalna igra Simbolika igra Igre s pravilima 6. KOMPONENTE DJEJE IGRE 6.1. zapoinjanje djeje igre 6.2. pravila odvijanja igre 6.3. kraj igre 6.4. simbolika komponenta 6.5. tip odvijanja igre 6.6. zadana igrovna interakcija 7. ZAKLJUAK 8. LITERATURA

1. UVOD

Igra je najprimjerenija aktivnost djeteta. Dijete kroz igru ui, razvija svoje sposobnosti i vjetine, upoznaje svijet oko sebe, predmete, znakove, mirise, okuse i nesputano i bez straha od kazni i neuspjeha istrauje, oslobaa se frustracija iz svakodnevnice, kreira i stvaralac je. Treba mu pruiti mnotvo poticaja i pustiti ga da to slobodnije i neoptereeno pravilima realizira te svoje potrebe i razvije se u cjelovitu osobu. Uvoenjem pravila s metodikom i didaktikom mjerom pomaemo mu prihvatiti norme ponaanja, umjerenu disciplinu, samokontrolu i suradnju. Igra djecu dovodi iz svijeta odraslih u svijet mate u kojem oni zamiljaju predmete,likove, pa ak imaju i zamiljene prijatelje.

2. KRATKI OPIS IGRE ( igra prodavaa ) Igra prodavaa je simbolika igra ( igra pretvaranja ili igra uloga ) u kojoj do izraaja dolaze djeja mata i kreativnost. Antonio : Lovre, pitaj mamu da se doe igrati kod mene, moja je mama rekla da moe? (dovikuju se preko ograde koja dijeli dva dvorita) Lovre : ekaj tren samo da pitam mamu mogu li doi do tebe (tri prema ulaznim vratima kue, ulazi u kuu, i za minutu proviruje van i sretno uzvikuje). Eto me stiem, smisli ega emo se igrati dok ja doem. Antonio : Ve sam smislio, ja u biti barba koji prodaje banane, a ti budi onaj to kupuje banane! (Antonio uzvikuje, mama kako se zove onaj koji kupuje? kupac zlato moje! (odgovara mama) Antonio: Lovre ti si kupac! Antonio priprema tand sa voem (iz mamine kuhinje skuplja potrebite namirnice ),a Lovre mu pomae. Lovre: ( sjeda na stolicu i upita ) : to e prodavati? Samo banane? Antonio: ekaj, neka vidim to moja mama jo ima u koari za voe! Lovre : Aha, ima tu i ipaka, i naranaa, donei i to, ma donei cijelu koaru! Antonio : Ne mogu, teka mi je! Mora mi i ti pomoi! Lovre : Ja ne mogu, moja mama je kazala da ja ne smim dizati teko! Zna ako nosi teko moe dobiti kilu! (pokazuje mu trbuh i pokazuje mjesto na kojem bude kila) Antonio : Neu ni ja nositi, ekaj (odlazi u prostoriju gdje je mama i poziva ju u pomo) Mama treba nam donijeti voe! Mama: Evo stiem, to vam treba donijeti mladi gospodine? (majka se privremeno ukljuuje u igru)

Antonio: Koaru s voem, teka je, ne bi ja dobio kilu, teta Zrinka je rekla da se to dobije ako se nosi teko! (mama objanjava to je to kila i da trebaju posluati teta Zrinku i traiti pomo oko tekih stvari) Lovre : Teta Anita, vie te ne trebamo, moramo se igrati, brzo u morati doma, mama e me zvati na veeru. (majka se povlai i puta djecu da se igraju)

Antonio : Sve je pripremljeno, moemo poeti sa radom. (poslagao je voe na stol, uzeo papiri koji e mu biti raun i kemijsku olovku da ga njome ispie)

Lovre : Dobar dan barba, imate li limuna? ( u ruci dri kartonsku kutijicu, umjesto koare za kupovinu ) Antonio : Nemamo, ali imamo narane, kivi i banane, trebate li neto od toga. (uzima voe u ruku i pokazuje ih) Lovre : Moe jedna banana, i jedna narana) ( Vadi iz depa kartonsku sliicu umjesto novca ) Antonio : Pet kuna molim! (odgovara i prua ruku kako bi primio novac) Lovre : Ivoli! Vrati mi kuur! ( stoji i eka novac) Anotnio : Dao si mi puno kuna, ekaj! ( Rukom izvodi pokret kao otvara blagajnu ) Lovre : Jel ima sitnoga? Antonio: Imam, ekaj! (kida papir i pravi novac) Lovre: Joj to si por, ne rade to tako one bake na pijaci!

Antonio: Ja nisam baka sa pijace, rekao sam ti da sam ja barba! Izvoli svoj novac! (pomalo ljut i povrijeen odgovara) Lovre: Hvala barba, odlazim sad, spor si, drazaki i neu ti doi vie! Isti si kao jedna teta koju smo ja i mama vidjeli u duanu. Njoj se isto ne radi! Anotnio: Opak si! (sa suzama u oima) Lovre: Niam tako milio, nemoj e ljutiti! Ajmo se igrati dalje!

Antonio: Ne znam! (uvrijeeno stoji ali ga poziv na igru privlai) Lovre: Ajde, ada u ja biti prodava, barba sa pijace!

Antonio: E, to je dobra ideja, da vidi sad kako je vraati kune, joj dok to sve izbroji! Ja ti ne znam zbrajati i oduzimati, zato mi je trebalo dugo vremena a ti si se naljutio! Lovre: Aha, pa ne znam ni ja, ato mi nii tako rekao!

Antonio: Dobar dan! (odmah poinje sa igrom) Lovre: Izvolite deko to trebate?

Anotnio: Dvije kile banana za moju seku i narane za mene! Koliko to kota? Lovre: Deset kuna mi dajte!

Antonio: Izvolite! (prua ruku u kojoj nema nita)

Lovre: Daj mi kune a ne kao da ih daje samo, ja sam tebi dao kune. (ljut i nezadovoljan) Antonio: Ti si opak! Neu se igrati s tobom! Lovre: Ti si opak, nema ni kune, neu se ni ja igrati s tobom! (protestno ostavlja materijale, sjeda na pod, obuva svoje cipele i odlazi van iz kue) Antonio: Mama, Lovre je opak, otiao je kui! Mama: Nije zlato, nemoj se ljutiti, Lovre je tvoj prijatelj. Sutra ete se pomiriti i lijepo se igrati! U redu je da se ljuti ali sigurna sam da ete se pomiriti. Sad emo ja i ti skupa pospremiti voe! (majka pomae u pospremanju tanda i razgovara sa djetetom) 3. KONTEKST IGRE . Antnoio ima 5 godina, Lovre 4 i pol godine, ive u susjednim kuama i esto se zajedno igraju. Oboje su ivahni, zaigrani, drueljubivi ,ali su jedina djeca u susjedstvu primjerene dobi za igru. Antoniov poticaj za igru prodavaa je bio jueranji odlazak na trnicu s majkom, a Lovre je rado prihvatio ulogu kupca. Iz igre se vidi da su oba djeaka bila prisutna u kupovini sa roditeljima, te su se sluili i govorom i izrazima lica na nain na koji su oni to doivjeli od prodavaa i kupaca u prodavaonicama. Igri su pristupili razigrano, puni entuzijazma, od stola na terasi su napravili tand, oponaali su ono to su vidjeli i to se oko njih dogaao i isprobali su se uivjeti u uloge prodavaa i kupca na svoj nain. Kroz igru se dobro moe vidjeti osobnost djeteta, ono o emu misle, kakvu igru odabiru ,koliko su zreli za svoju dob. Kreativnost je osobito izraena, nain na koji su posloili voe za prodaju, aroliko, neuobiajeno za vidjeti na tandovima sa voem i povrem. Antonio je predloio Lovri da se igraju prodavaa i on je tu igru prihvatio bez premiljanja.Igra je bez odreenih pravila,uloge su podijelili dogovorom, u jednom momentu su zamijenili uloge. Tijek igre je bio spontan, pripreme su se dogaale u ugodnoj atmosferi , tako je i igra poela ali je prekinuta radi svae.

4. DJEJA IGRA

Igra je sastavni dio ivota svakog djeteta. Osim to donosi razonodu i prua zadovoljstvo, igra takoer predstavlja i nain kroz koji djeca ue o sebi, drugima i svijetu koji ih okruuje, stjeu kompetenciju i stvaraju socijalne odnose. Iz tog razloga izrazito je vano da svako dijete ima dovoljno vremena za igru, odnosno da igra bude dio svakodnevnog ivota djeteta. Nain na koji se dijete igra te s kime se igra mijenja se tijekom razvoja djeteta.Igra se odvija uglavnom zbog zadovoljstva koje prua. Prihvaamo je iz vlastitih potreba, bez neke vanjske prisile. Dijete se u igri osjea nesputano i otvoreno. Dijete igru doivljava kao neto ozbiljno, jer u njoj zapravo istrauje, kombinira, isprobava i koristi razliite strategije. Doprinos igre lei i u tome to ona oslobaa od napetosti, olakava frustracijske situacije, rjeava konflikte i zadovoljava djeje elje i potrebu da se osjea odraslom osobom.

5. KLASIFIKACIJA DJEJE IGRE

Igru moemo podijeliti u tri skupine : Funkcionalne igre Simbolike igre Igre s pravilima Funkcionalna igra je najjednostavniji tip igre, odgovara senzomotorikoj inteligenciji djeteta. Dominantna je u prve dvije godine ivota djeteta. Nastaje u dodiru djeteta sa okolinom. To su jednostavne radnje s predmetima koje dijete izvodi. Funkcionalna igra nije prava igra a roditelji tj. odrasli su nositelji radnje, pokazuju djetetu a ono promatra i pokuava to samo ponoviti. Ova igra razvija perceptivne i motorike funkcije. Simbolika igra se javlja u predkolskoj dobi oko 4. i 5. godine.Ovo je razvijeni oblik igre.U njoj imamo pravilo, ulogu i sadraj, a djeca koriste odreene simbole, igrake, govor, motorike radnje, slike na unutarnjem planu-mentalne reprezentacije. Teme u igri esto odraavaju ono to se dogaa u djejim ivotima pa se igraju mame i tate, prodavaa, lijenika, kole i sl. Igre mogu preuzeti temu i iz neke bajke ili filma. Funkcija simbolike igre je pomo u prevladavanju egocentrizma. Igre s pravilima djeca primjenjuju nakon 4.godine. Tu spadaju igre s unaprijed poznatim pravilima i ogranienjima u kojima postoji unaprijed odreeni cilj. Primjer takve igre su igre poput skrivaa, hvatala, igre loptom, te drutvene igre poput ovjee ne ljuti se ili crni Petar. Kroz ovakve igre potiemo socijalizaciji, integraciji u drutvo i prihvaanju socijalnih normi. Djeca ue da su u ivotu nuna i neka pravila, ue kako ih potivati i ukoliko to prihvate kasnije e biti odgovornija. Igre s pravilima su vrlo vano odgojno sredstvo.

6. KOMPONENTE DJEJE IGRE

6.1. Zapoinjanje igre Poziv na igru je otvoren i direktan ( Antonio poziva Lovru na igru ). Podjela uloga je postignuta dogovorom i namjerom zamjene uloga u tijeku igre. Nema nikakvih odbijanja uloga. Antonio predlae da Lovre bude kupac , a on prodava, te da se kasnije zamijene za uloge. Tijekom igre se uloge mijenjaju spletom okolnosti,. 6.2. Pravila odvijanja igre Dijete igrajui se bilo koje igre pokuava se pridravati odreenih pravila, ima igara kod kojih je pravilo jako naglaeno i obrnuto.

Razlikujemo 3 vrste pravila: - osnovna pravila - pravila koja odreuju odvijanje igre i njima odreujemo redosljed dogaanja.- specifina pravila- imaju mnoge igre, njima se odreuju pojedinosti i neka sporna mjesta koja se mogu pojaviti u igri. Mogu se razlikovati i mijenjati, ovisno o igraima kada doe do spora. - opa pravila odnose se na ponaanja igraa u igri i vrijede za svaku igru, a nazivaju se jo i etika pravila. U ovoj igri su primjenjena specifina pravila. Antonio i Lovre sami odreuju pravila i pojedinosti za vrijeme odvijanja igre. 6.3. Kraj igre Tip odvijanja ove igre je razgranati tip bez unaprijed utvrenog redoslijeda. Radi se radi o simbolikoj igri. Odvijanje igre je u nepredvienom smjeru i ne zna se kad i kako e igra zavriti.

6.4. Simbolika komponenta To je najznaajnija komponenta igre. Razlikujemo etiri skupine simbolike igre: 1. simboliki objekti zamjene (igrake). To su predmeti tj. simboli koje dijete koristi umjesto nekog drugog objekta. (kutijica za kupovinu umjesto koarice) 2. simbolike radnje u ovoj igri dolazi do izraaja motorika predmetna radnja i to vrlo skraena radnja 3. mentalni reprezentanti to su mentalne slike na unutranjem planu,a odnose se na predmete koje djeca nemaju u igri. (u ovoj igri su to novci kojih nema) 4. govor Razlikujemo dvije vrste govora : govor kao znaenjsko sredstvo u igri je izraen govor kojim se oglaava neka radnja ili predmet ,govor koji je upuen suigrau ( Dobar dan, izvolite ), i govor kojim izraavaju meuljudske odnose koji je pun razumjevanja, topline i uvaavanja partnera u igri. (Nemoj se ljutiti, igraj se sa mnom) govor kao paralingvistiko sredstvo - su osobine govora kojima dijete izraava svoje emocije, doivljaje, stavove, (npr.boja glasa, ritam glasa, zamuckivanje)

Igra se odvija u meusobnoj komunikaciji izmeu dva djeaka

. 6.5. Tip odvijanja igre U ovoj igri prodavaa, tip odvijanja igre je razgranat, bez odreenog redosljeda i pravila.Pravila se stvaraju u hodu igre, ishod je neizvjestan, radnja tee u razliitim smjerovima i razumljivo je da se ni sam kraj igre ne zna, a do izraaja dolazi djeja matovitost i stvaralatvo. Igra prodavaa je prava simbolika igra. 6.6. Zadana igrovna interakcija To je komunikacija tj. socijalna interakcija meu djecom. Postoje tri tipa igrovne interakcije:

1. ureen odnos meu pojedinim igraima suradnja 2. ureen odnos izmeu izdvojenog centralnog igraa i ostalih suprostavljanje
3. ureen odnos izmeu dvije igrovne skupine ( npr. nogomet, koarka) - suradnja i suprostavljanje Svaka igra je u socijalnoj interakciji i najee se igra sastoji od dvoje ili vie igraa. Ovdje nailazimo na ureen odnos izmeu dvoje partnera u igri (Antonio i Lovre ) koji surauju jedno s drugim. U procesu igranja nailazimo na dva plana igre,a to su : realni plan igrovni plan

U igri prodavaa izmeu Antonija i Lovre javlja se realni plan igre koriste stvarne dogaaje iz svijeta odraslih, te prikazuje stvaran odnos izmeu njih dvoje.

7. ZAKLJUAK
Djeca igru shvaaju jako ozbiljno, puni su entuzijazma, vole se zajedno igrati, igra se odvija nesputano, nema sputavanja, oba dva djeaka izraavaju svoje osjeaje, emocije i suosjeanje., ali i svoju osobnost. Sami odreuju pravila i mijenjaju ih tijekom igre. U igri izmeu Antonija i Lovre moe se vidjeti da su dobri prijatelji. Prihvatili su svoje uloge i uivjeli se u njih onako kako svaki ponaosob misli da je najbolje. Potpuna otvorenost jednoga prema drugome dovela je da igra zavri svaom. Njihova je igra simbolika, poziv na igru bio je otvoren, pravila su neodreena tj.specifina, tip odvijanja igre je razgranati, koriste simbolike objekte zamjene. Odnos izmeu djeaka je prijateljski i normalan za njihovu dob.

10

8. LITERATURA
M. agud-Odgajatelj u djejoj igri,kolske novine, Zagreb,2002 D.Nenadi Bilan- biljeke sa predavanja prekolska pedagogija 2. M. Duran, Dijete i igra,

11