Dr.

sc Husein Aljkanović

ULOGA MULTILATERALNE EKONOMSKE

POLITIKE U ZAŠTITI OKOLIŠA

ROLE OF MULTILATERAL ECONOMIC

POLICY IN ENVIRONMENTAL
PROTECTION
I – NAČIN RJEŠAVANJA ZADATIH PROBLEMA
Da bi dali pravi odgovor na ovu temu moramo preći put od starta do cilja od tri etape i
nekoliko koraka i to:
ST RBDR PBAK RZO ITA UNPK BKZ CILJ

Čist zrak

CILJ Čista voda

Nezagađena zemlja

Napomene za skraćenice:
ST=Start,
RBDP=rast bruto društvenog proizvoda,
PBAK=prirodno bogastvo i alternativa korištenja prirodnog bogastva,
RZO=racionalizacija zaštite okoliša,
ITA= ispravljanje tržišnih anomalija,
UNK= usporavanje ili neusporavanje klilmatskih promjena,
BKZ= budućnost koja zbunjuje
 II – EKOLOŠKI CILJEVI
Na samom startu određuju se poželjni ekološki ciljevi, a to su: čist zrak, čista voda i
nezagađena zemlja.

Da bi došli do tog cilja odmah se postavljaju sledeća pitanja:

 Koliko smo spremni platiti da dođemo do tog cilja ?
 Da li znamo kolika je cijena nepoštivanja prirodnog okoliša ?

Odgovore na ova postavljena pitanja daju pristaše filozofija:

– oskudisti,
– izobilisti i
– neutralisti
koje ja nazivam: realisti, utopisti i neutralisti)

• Oskudisti ili realisti polaze od stanovišta da prijeti nestanak neobnovljivih prirodnih

energenata i da svijet tgreba što racionalnije prilaziti njihovom korištenju,

• Pristaše izobilista ili utopista, polaze od stanovišta da je svijet još daleko od iscrpnosti
prirodnih bogastava i da će (nauka, ekonomija i sam tehničko-tehnološki
napredak) brzo preći na supstituciju fosilnih energenata, tj. na obnovljive prirodne
izvore energije.

• Neutralisti se nalaze između i jednih i drugih pristaša i zastupaju mišljenje da je

čovjek na ovoj planeti taj koji sam, od pračovjeka pa do sada, nasrtao i dan danas
nasrće na prirodnu ravnotežu i isti je odgovoran za njenu zaštitu.
 III - Rast BDP i ekološka zagađenost
Da bi čovjek poboljšao svoje uslove života, on proizvodi određene proizvode ili pak čini
određene usluge, a zbir tih proizvoda i usluga i drugih faktora u određenom
vremensokom periodu čini BDP.

Sada se ovdje postavlja pitanje:

• Da li stvaranjem BDP čovjek uništava svoj okoliš?

Odgovor na ovo pitanje dat ćemo pomoću grafikona obrnute „U“ krivulje

Grafikon 1. Promjene ekološke zagađenosti

Reuzultat ovih grafičkih promjena od A, B, C je sama
deinstrualizacija velikih razvijenih zemalja i njihovog seljenja
teške i prljave industrije u nerazvijene zemlje, zemlje u razvoju i
zemlje u tranziciji.

U drugoj polovici 20 vijeka razvijene zemlje se preorjentisavaju na

uslužnu djelatnost i razvoj IT tehnologije, a da bi se iste spasile
od EE otpada opet isti izvoze u zemlje u razvoju i tranzicione
zemlje.

Ovo ćemo naj bolje vidjeti na grafikonu 1.1.

Grafikon 1.1. Zagađenje po jedinici proizvodnje
IV – PBAK - Prirodna bogastva i alternativa korištenja
prirodnih bogastava

Zbog samog tehničko tehnloškog napretka i zbog sve veće racionalizacije u trošenju
prirodnih bogastava, dolazi do sve manjeg učešća prirodnog bogastva u BDP ili pak
do sve većeg pada učešća (p.b) po jedinici proizvoda (kako naturalno tako i
vrijednosno) gdje imamo tok:

TTN UPB BDP

Gdje nam je:

• TTN = tehničko tehnološki napredak,
• UPB = utrošak prirodnog bogastva,
• BDP = bruto društveni proizvod
Smanjenje zaliha neobnovljivih prirodnih bogastava, zahtijeva ubrzano prelaženje sa
naobnovljivih izvor energije na obnovljive izvore energije i povećanje tehničko-
tehnološtkog napretka, a to sve treba činiti radi porasta postojećih potreba za ovim
energentima i radi stvaranja većih zaliha za buduće generacije.

Na osnovu gore navedenog postavlja se novi prirodni tok:

BDP UFG EUR

Gdje nam je:
• BDP = bruto društveni proizvod,
• UFG = utrošak fosilnih goriva,
• EUR = ekološka ugroženost raste

Sa porastom globalnog BDP i globalnog utroška fosilnih goriva ekološka zagađenost raste

Sam prelazak sa neobnovljivih prirodnih bogastava na obnovljiva prirodna bogastva traži

postavku pitanja kao što su:
– Koja su to ne zamjenljiva prirodna bogastva?
– Koja su to zamjenljiva prirodan bogastva?
Kratak odgovor je: sva ona prirodna bogastva koja nejmaju alternativu u
svom trošenju su nezamjenljiva prirodna bogastva (kao što je kisik),
Dok sva druga prirodna bogastva koja imaju alternativu u svom trošenju
su zamjenljiva prirodna bogastva (a to su fosilni izvori ili neobnovljivi
izvori energije).Sa porastom stepena zamjene energetskih izvora
slijedi.

Na osnovu ovoga imamo sledeći privredni lanac:

RZEI TTN BDP UŽ

Gdje nam je:

RZEI = rast zaliha energetskih izvora;
TTN = tehničko tehnolopški napredak,
BDP = bruto drustveni proizvod
UŽ = uslovi života.
Prikažimo grafički odnos prirodnog kapitala i proizvodnog kapitala i kretanje cijena
prirodnog bogastva po jedinici proizvoda.

To ćemo prikazati grafikonom 1.2. i 1.3.

Grafikon 1.2. Prirodna bogastva i njihova uloga

Grafikon 1.3. Oskudnost prirodnih bogastava
Na osnovu ovih grafikona postavlja se pitanje : Šta je uzrok ovih promjena?

Odgovor na ovo pitanje je:

– Sam tehničko tehnloški napredak,
– Nova sirovinska otkrića i
– Sve veća njihova ponuda na tržištu da ju ove rezultate,

Na osnovu toga dobijamo sledeći privredni lanac:

TTN CS US BDP SS

Gdje je:
• TNT = Tehničko tehnloški napredak,
• CS = cijena sirovina,
• US = utrošak sirovina,
• SS = supstitutarne sirovine.
 V – RACIONALIZACIJA ZAŠTITE OKOLIŠA

Traženje pravog odgovora za racionalizaciju zaštite okoliša zahtijeva : polazak

od korisnika prirodnih bogastava i koje koristi oni imaju od korištenja tih
prirodnih bogastava sa jedne strane; i da li isti korištenjem tih prirodnih
bogastava nanose štetu drugima u samom okolišu

Nanošenjem troškova nekom drugom i ne davanjem bilo kakve ili adekvatne

nadoknade za te troškove nazivamo eksternalije.

Sam metod utvrđivanja nadoknada za određene eksternalije zahtijeva davanje

odgovora na sledeća pitanja:
a) Kolike su zvanične drustvene koristi od nulte zagađenosti ?
b) Koliki su granični troškovi zagađivača eksternalija ?
c) Kolike su granične privatne koristi ?

Jedan odgovo na sva tri ova pitanja dat ćemo pomoću grafikona 2.
 Grafikon 2.

gdje na:
– vertikalnoj osi imamo granične društvene koristi, a na
– horizontalnoj osi imamo stvarne troškove smanjenja zagađenosti.
– Dodirne tačke ( O ) je optimalna granica koja se dobija na osnovu
postojećeg tehničko-tehnološkog napretka i ekonomskog razvoja.
VI – ISPRAVLJANJE TRŽIŠNIH MANJKAVOSTI
KOD EKSTERNALIJA
Da bi kvalitetno riješili ovu enigmu moramo postaviti sledeće pitanje:
• Koje je oružje naj efikasnije za ispravku tržišnih nepravilnosti kod eksternalija?

Kratak odgovor na ovo pitanje je:

• Državni nadzor,
• Ekonomska politika i
• Privatno pravo,
(su najbolji arsenal oružja za zaštitu prirodnog okoliša)

Ukratko o svakom ovom oružju:

• Država putem svojih propisa i naredbi može (svakog pravnog i fizičkog subjekta)
natjerati da se istih prirdržava.
• Ekonomskom politikom ili adekvatnom nadoknadom za eksternalije,a koje opet
mogu biti dvojne kao što su:
1.ekonomsko podsticajne mjere i
2. trgovina ekološkim dozvolama.
Kod ove druge ekonomske mjere treba voditi računa o evaziji troškova ekološke zaštite sa:
– industrijki razvijenih zemalja na
– industrijski nezrazvijene zemlje i
– zemlje u tgranziciji.

Ovu tehniku i način ekološke kontrole prikazat ćemo grafikonom 2.1.

Grafikon 2.1.
Pravilnom primjenom ove politike dobijamo sledeći lanac:

TTN GT DK CD
Gdje je:
• TTN = tehničko-tehnološki napredak,
• GT = granični troškovi,
• DK = društvena korist,
• CD = cijena dozvola.

i drugi produženi lanac:

CD TD IRZ ZURi TZ

Gdje je:
• CD = cijena dozvola
• TD = trgovinadozvolama,
• IRZ = idnustrijsko razvijene zemlje,
• ZURi TZ = zemlje u razvoju i tranzicione zemlje.
Privatno pravo.

Ova politika polazi od stanovišta da je izazivač eksternalija odgovoran za štetu koju je

nanio nekom drugom.

Pravni način prilaska ekološkoj zaštiti još je u povoju i njegova primjena u ovom vremenu
sputava se zbog:
– širine učesnika,
– nemjerljivosti nastale štete i
– zbog velikih parničkih troškova.

U budućnosti ova mjera će imati veliku primjenu i veliku moć i to zato što će iz dana u
dan rasti sve veća moć konzumenata proizvoda i usluga nastalih od obnovljivih
izvora energije i ekološki zdravijih proizvoda.
 VII – USPORAVANJE ILI NE USPORAVANJE
KLIMATSKIH PROMJENA
Pored ekonomskihi i financijskih kriza, postoje još i ekološke krize, ali za razliku od ovih drugih
kriza koje mogu biti (lokalne, regionalne ili globalne) ove eokološke krize imaju samo
globalni karakter, jer iste nemaju (lokalne i regionalne granice nego samo globalne) i iste
djelujuju na cijeloj planeti.

Postoje li klasifikacije između ovih opasnosti?

Kratak odgovor je DA.

Od svih ekoloških štetnosti i ekoloških zagađenosti, naj opasnija je globalno zatopljenje koga
izaziva CO2 ispuštanje koje stvara staklenički efekat.

Samo sve veća upotreba fosilnih goriva, svojim nus posljedicama dovodi do sve većih klimatskih
promjena.

Uočavajući važnost i prijetnju od ovih mogućih posljedica, u rješavanju nastalih problema

uključuju se i neformalne svjetske sile (G7, MMF, SB i UN) i iste zajedniki traže izlaz iz ovog
lavirinta,

Sada se ovdje postavlja pitanje:

Koliko će svijet koštati ova kriza?

Znajući da je financijska kriza od 2007 godine, koju je Amerika izazavala kako bi nadoknadila
svoj deficit, svijet koštala oko 10 biliona dolara, a procjene su da će ova globalna ekološka
kriza svijet koštati oko 3-5 triliona dolara
Odgovor je veoma kratak: U odnosu na tadašnji BDP financijska kriza koštala je svijet
1/6 globalnog BDP, a ova ekološka kriza koštat će svijet oko 50-70 puta više od
globalnog BDP-a.

Sada ćemo ovo grafički objasniti,i na grafikonu 2.2. prikazati troškove ovih klimatskih
promjena.

Grafikon 2.2.
 VIII – BUDUĆNOST KOJA ZBUNJUJE
U eri:
• globalizacije,
• deindustrijalizacije i
• sve većeg razvoja IT tehnologije sa jedne strane, raste sve veći stepen ekološke
zagađenosti,

a sa druge strane GDIT EZ,

pa tako da sada imamo sledeći lanac:

GL DI IT BDP ES

(GL=globalizacija, DI=deindustralizacija) IT= IT thnologija, ES = ekološka

svijest,
Sada se ovdje postavlja pitanje:

Da li globalistički rast i transnacionalno korpoirativno proširivanje prijeti nestanku svijeta: ?

Odgovor na ovo pitanje dat ćemo u par poteza:

• Rađanjem neoliberalnog kapitalizma u drugoj polovici 20 vijeka i loša primjena politika

tranzicionih zemalja do danas doprinosi ovom strahu, zato svijet mora hitno
poduzimati odredjene mjere za rješavanje ovih problema,

• Jednostrana privredna i financijska globalizacija stvara (političke i ekonomske i

vojne moćnike) sa jedne strane koji imaju priroritet stvaranja što većeg profita svojim
naredbodavcima, a sa druge strane stvara se sve veća ekološka, ekonomska i
vojna nestabilnost.

• Multirateralne financijske institucije (MMF i SB sa jedne strane i WTO sa druge

strane postaju implementatori globalističkih i transnacionalnaih kompanijskih politika
(TNK))
Sagledavajući ove navedene probleme postavljaju se sledeća pitanja:

• Šta sada ?
• Koje su sledeće globalne ekonomske i političke mjere ?

Odgovor na ova pitanja su:

1. Multirateralne financijske institucije (MMF i SB) moraju osnovati globalni

financijski fond:
 Investiciono tehničkog i tehnloškog razvoja, i
 Ubrzane zamjene fosilnih energetskih izvora sa obnovljivim energetskim
izvorima)

2. Ravnomjerniji tehničko-tehnloški razvoj je neminovnost, jer golobalno

zagrijavanje nema lokalni ni regionalni karakter nego samo globalni.
3. Putem stimulativne monetarne i fiskalne politike ove financijske institucije (MMF i
SB) moraju pokrenuti:

 tehničko-tehnloško,
 obrazovnu
 razvojnu revoluciju

u suprotnom svijet se upušta u planetarni ekološki rat sa Zemljom planetom.

4. U ovom ratu na samom startu čovjek je osuđen za gubitnika, a Zemlja planeta za

pobjednika. Nije ona došla kod nas u goste nego smo mi kod nje u gostima.
 ZAKLJUČAK
Na osnovu pređašnjih izlaganja, pametne vlade razvijenih zemalja donose
planove:
a) Nužnosti zaštite kvaliteta zemlje planete,
b) Neophodnosti uvođenja kvalitetnih zaštitnih mjera
Pod jedan:
- Treba smanjiti emisiju plinova iz TE,
- Klimatske promjene predstavljaju najveću prijetnju za sve na ovoj
planeti,
- ništa do sada nije predstavljalo toliku prijetnju za nas i našu budućnost i
buduće generacije kao što predstavlja i što će predstavljati klimatske
promjene.
Pod dva:
- Ove klimatske promjene su raznovrsne (po obimu i specifičnostima)
- Nužnost i hitnost shvatanja ovih promjena već je alarmirana,
- Poduzimati kvalitetne akcije otklanjanja klimatskih promjena,
- U ovim akcijama kvantitativnih, kvalitativnih i financijskih ograničenja ne
smije biti.
HVALA NA PAŽNJI

Dr.sci. Husein Aljkanović