Faktori evolucije

Promjenjivost (varijabilnost)
Ogleda se u stalno prisutnim promjenama

genotipa i fenotipa organizama u populaciji.

Zahvaljujui promjenjivosti, moe se rei da ne
postoje dvije jedinke koje su potpuno identine.
Promjenjivost moe biti:
nasljedna(genetika) i
nenasljedna(negenetika).

Nasljedna(genetika) varijabilnost
Do nasljedne promjene moe doi mutacijom ili

rekombinacijom.
Rekombinacije nastaju kao posljedica novim
kombiniranjem razliitih nasljednih faktora.
Mutacije su kvalitativne i kvantitativne promjene
u nasljednom materijalu i kljune su za evoluciju.

Nenasljedna varijabilnost (modifikacije)

Razliitost jedinki koje nastaju pod utjecajem

biotikih i abiotikih faktora sredine nazivaju se

modifikacije.
Jedan genotip se moe, u razliitim uvjetima,
ispoljavati na razliite naine.

Modifikacije

Mutacije

Prirodni odabir (selekcija)

Selekcija je glavni faktor evolucije i predstavlja

utjecaj svih prirodnih faktora, koji daju prednost

adaptivno vrjednijim jedinkama u nekoj sredini tj.
koji daju prednost odreenim genima.
Jedinke koje su manje prilagoene uvjetima date
sredine nestaju, tako da one adaptivno vrjednije
ostaju i razmnoavaju se.
Glavni dokaz selekcije je industrijski melanizam.
To je pojava kada ivotinja promijeni boju koe iz
svijetle u tamnu, usred promjene boje podloge.

Oblici prilagoenosti:
a)Mimikrija pojava kada slabije ivotinje

oponaaju jae ivotinje ili neke predmete;

b)Aposemija pojava kada se ivotinje svojom

bojom istiu od okoline kao znak upozorenja;

c)Kriptina slinost pojava kada ivotinja ima

boju tijela koja je slina boji okoline u kojoj ivi.

MIMIKRIJA

APOSEMIJA

KRIPTINA
SLINOST

Izolacija
Izolacija predstavlja ogranienje razmjene

genetikog materijala izmeu populacija, a koje

su uzrokovane razliitim barijerama koje
sprjeavaju ukrtavanje.
Prema vrsti barijere koja sprjeava ukrtavanje,
izolacija se dijeli na:
prostornu izolaciju,
ekoloku izolaciju i
reproduktivnu izolaciju.

 Prostorna izolacija populacije ive na razliitim geografskim

podrujima, koja su izolirana prirodnim preprekama.

Ekoloka izolacija uzrokovana je ekolokim uslovima kao to

su: temperatura, vlaga...

Reproduktivna izolacija jedinke ne mogu razmijeniti

genetiki materijal uprkos kontaktu.

Reproduktivna izolacija moe biti:
*prefertilizaciona i
*postfertilizaciona.

*Prefertilizaciona izolacija
Dijeli se na:

a) Sezonska ne podudaraju se sezone parenja

b) Etoloka nepodudaranost u ponaanju
c) Mehanika nepodudaranost polnih organa
d) Gametska nepodudaranost polnih elija

*Postfertilizaciona izolacija
Dijeli se na:

a) Hibridna invijabilnost smrt hibrida u

embrionalnom razvoju
b) Hibridna sterilnost hibridi su sterilni i ne
mogu se razmnoavati

Genetiki drift
Gubitak ili fiksacija nekog gena ili alela u populaciji, koje se

deavaju istom sluajnou, protivno pravilima selekcije,

naziva se Rajtov efekt, genetiko-automatski proces ili
genetiki drift.
Genetiki drift djeluje u malim populacijama, remeti

genetiku ravnoteu i pomou njega se odravaju

adaptivno-neutralne i neadaptivne osobine.
Efekt osnivaa genetski efekt osnivanja populacije iz

veoma malog broja jedinki.

Efekt uskog grla promjena uestalosti alela usred
smanjenja brojnosti populacije.

EFEKT USKOG GRLA I EFEKT OSNIVAA