ZAKON

O ZATITI ZRAKA

Odredbe,naela,planiranje,izvori
emisija,katastar, ...
Zakonom o zatiti zraka FBiH,ureuju se
tehniki uvjeti mjere za spreavanje ili
smanjivanje emisija u zrak prouzrokovanih
ljudskim aktivnostima koje se moraju
potovati u procesu proizvodnje, na
teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine,
planiranje zatite kvaliteta zraka, posebni
izvori emisija, katastar emisija, kvalitet
zraka, nadzor i kazne za prekraje za
pravna i fizika lica.

U sklopu Zakona provode se naela:

- integrisanog pristupa zatiti okolia,
ukljuujui zrak, vodu i tlo kao i obavezu
smanjenja emisija na najmanju moguu mjeru
uz korienje najboljih raspoloivih
tehnologija(BAT);
- zagaiva plaa, kojim se osigurava da
trokove smanjenja zagaivanja zraka snose
operatori
izvora emisija zagaujuih materija;
- usaglaenosti zatite na radu sa pravilima
zatite okolia;
- poboljanja kvaliteta zraka i izvan teritorija
Federacije BiH.

Nadleni federalni i kantonalni

organi (ministarstva,odsjeci,slube...)
duni su osigurati uee javnosti u
pripremi dokumenata prostornog
ureenja i drugih planova koja utie
na kvalitet zraka, kao i u pripremi
politike kvaliteta zraka i akcionih
planova o zraku, u odreivanju
lokacija, postupcima izdavanja
dozvola i inspekcijama izvora emisija.

POJMOVI
U smislu ovog zakona sljedei izrazi imaju
znaenje:
"emisija" - znai isputanje supstanci iz bilo
kojeg izvora u zrak;
"izvor" - znai bilo koje porijeklo isputanja
supstanci u zrak, ukljuujui stacionarne
izvore iz
industrije i domainstava, kao i pokretne
izvore kao to su motorna vozila i takaste i
difuzne zvore

 "zagaujua materija" - znai bilo

koja supstanca koju ovjek direktno
ili indirektno unosi u zrak i koja
vjerovatno moe imati tetan uticaj
na ljudsko zdravlje i/ili na okoli u
cjelini,ukljuujui i neprijatne mirise;
"neprijatan miris" - znai svojstvo
odoranata za koje se ljudskim ulom
mirisa opaa da izaziva negativan
fizioloki uticaj;

 "zagaivanje zraka" - znai direktno

ili indirektno unoenje supstanci u
zrak od ovjeka to rezultira takvim
tetnim uticajima koji ugroavaju
ljudsko zdravlje, nanose tetu
ivotnim resursima i ekosistemima,te
materijalnim dobrima;
"operator" - znai bilo koje fiziko ili
pravno lice koje rukovodi radom ili
kontrolira postrojenje;odnosno u
sluajevima utvrenim zakonom- lice
na koje je preneseno javno
ovlatenje;

 "granina vrijednost kvaliteta zraka" znai nivo odreen na osnovu naunog

znanja s ciljem izbjegavanja, sprjeavanja
ili smanjivanja tetnih uticaja na ljudsko
zdravlje i/ili okoli u cjelini;ovaj nivo se
mora dostii u odreenom periodu i
kasnije ne smije biti prekoraen;
"granina vrijednost emisije" - znai
koncentraciju i/ili koliinu zagaujuih
supstanci u emisijama iz nekog izvora u
toku odreenog perioda koje ne smiju biti
prekoraene;

 "prag uzbune" - znai nivo iznad

kojeg postoji rizik po ljudsko zdravlje
prilikom kratkog izlaganja i na kojem
e biti preduzeti direktni koraci;
"prag upozorenja" - znai nivo iznad
koga postoji rizik po ljudsko zdravlje
usljed kratkog izlaganja za izuzetno
osjetljive dijelove stanovnitva i o
kome je potrebno dati najnovije
(svjee)informacije

 Svi subjekti ije aktivnosti imaju

uticaja na zrak duni su da
meusobno sarauju po pitanjima
kvaliteta zraka.
Zabranjeno je prouzrokovanje
znaajnog zagaivanja zraka ili
nanoenje tete okoliu putem
emisija.

 Radi postizanja ciljeva ovog zakona

Federalno ministarstvo okolia i
turizma(FMOIT) i kantonalna
ministarstva nadlena za poslove okolia
duni su koordinirati i uskladiti planove
koji se tiu kvaliteta zraka.
Parlament Federacije Bosne i
Hercegovine donosi Federalnu strategiju
zatite zraka na period od najmanje 10
godina kao dio Federalne strategije
zatite okolia koja ima za cilj
poboljanje kvaliteta zraka.

 Izvjetaj o provoenju Strategije o

zatiti zraka priprema Federalno
ministarstvo svake 2 godine i podnosi
ga Vladi Bosne i Hercegovine na
razmatranje, usvajanje i dostavljanje
Parlamentu Federacije.

 Izvjetaj sadri:
a) podatke o kvalitetu zraka, njegovom razvoju i
tendencijama, posebno kada su u pitanju
zagaujue materije za koje je granina
vrijednost utvrena u provedbenim propisima koji
proizilaze iz ovog zakona;
b) podatke o razvoju i tendencijama emisija
zagaujuih materija koje su navedene u katastru
emisija; i
c) mjere za poboljanje kvaliteta zraka koje se
preduzimaju u skladu sa ovim zakonom i rezultate
preduzetih mjera.

 Kantonalna zakonodana tijela donose

kantonalne planove zatite kvaliteta
zraka na period od najmanje 5
godina kao dio kantonalnih planova
zatite okolia i koja ima za cilj
poboljanje kvaliteta zraka.
Kantonalni planovi zatite kvaliteta
zraka moraju biti usaglaeni sa
Federalnom strategijom zatite
kvaliteta zraka.

Kod izrade dokumenata prostornog

ureenja i drugih planova mora se
voditi rauna o zatiti
kvaliteta zraka.
Nijedan plan ne moe biti donesen
ukoliko nije usklaen sa utvrenom
Federalnom strategijom zatite
okolia i Federalnom strategijom
zatite kvalitetu zraka.

Federalno ministarstvo i kantonalna

ministarstva, svako iz svoje
nadlenosti, izrauju listu podruja
na kojima se ne moe locirati nijedan
nov takasti izvor emisija, to se
posebno odnosi na pogone i
postrojenja, postrojenja sa
sagorijevanjem i postrojenja za
spaljivanje otpada.

 Kod izrade dokumenata prostornog

ureenja i drugih planova, pri odreivanju
lokacija za nove takaste izvore emisija
zagaujuih materija, duna panja se
posveuje zatiti ventilacionih hodnika i
kvalitetu zraka nekog gusto ili stalno
naseljenog podruja.
Lokacija, veliina i karakteristike
ventilacionih hodnika odreuju se
meteorolokom studijom.

Uvjeti koje mora ispunjavati izvor

emisija:
Svaki izvor emisija mora da ispunjava slijedee
uvjete:
- da su emisije zagaujuih materija u zrak, kao i
emisije neprijatnih mirisa, smanjenje na najmanju
moguu mjeru uz upotrebu najboljih raspoloivih
tehnologija (BAT)u fazama planiranja,
projektovanja, otvaranja postrojenja i njegovog
rada i
- da granine vrijednosti emisija ne smiju biti
prekoraene;Federalni ministar prostornog ureenja
i okolia propisat e granine vrijednosti emisija.

 Emisije u zrak koje potiu iz izvora

emisija za koje postoji obaveza
procjene uticaja na okoli i
pribavljanja okolinske dozvole
reguliraju se okolinskom dozvolom.
Za izvore emisija za koje je potrebna
okolinska dozvola podnosilac zahtjeva
izrauje studiju o
zraku u kojoj opisuje oekivane
emisije u zrak i njihov uticaj na okoli.

 Nadleno ministarstvo nee zahtijevati izradu

studije o zraku od podnosioca zahtjeva kome
se za izvor emisije izdaje okolinska dozvola,
na osnovu Studije o uticaju na okoli, pod
uvjetom da su tom studijom obraena pitanja
iz lana 10. ovog zakona.

 lan 10. glasi:

Studiju o zraku izrauje firma koja ispunjava uvjete i
kriterije utvrene u odredbi lana 59. stav 5. Zakona o
zatiti okolia.
Trokove izrade studije o zraku snosi podnosilac
zahtjeva za izdavanje dozovole.
Studija o zraku mora da bude izraena u skladu sa
odobrenim metodama.
Studija o zraku obuhvata:
- podatke o projektu, ukljuujui lokaciju, okruenje,
infrastrukturu, prirodu aktivnosti i, gdje je to potrebno,
tehnologiju koja e se koristiti;
- poreenje tehnologije koja se koristi u odnosu na
najbolje raspoloive tehnologije(BAT), posebno one
koje se odnose na emisije u zrak;

- kvalitet i koliinu supstanci koje e se koristiti za

proces proizvodnje i za produkovanje energije,
gdje je to potrebno;
- kvalitet i koliinu supstance koje e biti
emitovane u toku normalnog rada objekta
ukljuujui difuzne emisije;
- kvalitet i koliinu supstanci koje e biti emitovane
iz objekta u sluaju nesrea veih razmjera;
- opis uticaja na okoli koje imaju zagaujue
materije u toku normalnog rada i u sluaju
nesrea veih razmjera koji obuhvata:
skicu podruja koje je pod uticajem u okolini izvora
emisije;
opis kvaliteta zraka u relevantnom podruju u sluaju
da ne doe do realiziranja datog projekta;

- opis dodatnog zagaenja prouzrokovanog

projektom uz korienje detaljnih prorauna
prenosa i informacija o lokalnim
meteorolokim uvjetima gdje je to
odgovarajue;
- opis sveukupnog kvaliteta zraka u relevantnom
podruju;
- opis uticaja sveukupnog kvaliteta zraka (to jest
oekivanog kvaliteta zraka nakon realiziranja
projekta) na ljude, biljni i ivotinjski svijet, tlo
(putem depozicije), materijalno i kulturno
naslijee koji ukljuuje opis sveukupnog
zagaenja zraka u odnosu na granine
vrijednosti predviene provedbenim propisima;

- listu preventivnih i olakavajuih mjera kojima

se sprjeava, ili ukoliko to nije mogue,
smanjuje uticaj prouzrokovan emisijama
datog projekta;
- opis podataka koji se koriste i metoda koje su
primjenjene u pripremi studije,
- ne-tehniki rezime koji se priprema radi
informiranja javnosti.
(Ne-tehniki rezime studije o zraku mora biti javno
objavljen odmah nakon kompletiranja na nain
prilagoen sredini u kojoj e objekat biti lociran ili imati
uticaja na sredinu u periodu od najmanje dva mjeseca).

 Okolinska dozvola izdata u skladu sa lanom 71.

Zakona o zatiti okolia i lana 7. ovog zakona
sadri i:
- razloge na osnovu kojih je nadleni organ utvrdio
da su preduzete sve potrebne preventivne mjere
protiv zagaivanja zraka, ukljuujui primjenu
najboljih raspoloivih tehnologija, pod uvjetom
da provoenje takvih mjera ne zahtijeva
pretjerane trokove;
- primjenljivost odreenih zabrana i ogranienja na
izvor emisije koje su definirane u dokumentima
prostornog ureenja;
- definiranje odgovarajueg naina isputanja
zagaujuih materija iz izvora emisije i
definiranje ostalih uvjeta isputanja;

- granine vrijednosti emisija koje dati objekat

mora potovati;
- izriitu obavezu da vrijeme rada objekta ne
smije prekoraiti granine vrijednosti emisija i
kvaliteta zraka;
- odreivanje lokacija za uzimanje uzoraka,
mjerenje i odreivanje postupaka koji e se
koristiti kako bi se ispunile obaveze koje se tiu
periodinog mjerenja,
- mjere koje e se preduzeti u sluaju nesrea
veih razmjera.
Federalni ministar e posebnim propisom
regulirati monitoring emisija i kvalitet
zraka.

 Operator stacionarnog izvora emisije

jednom godinje dostavlja nadlenom
ministarstvu izvjetaj, koji sadri podatke:
o emisijama iz datog izvora, o potronji
energije i goriva, te ope podatke o
potencijalnom uticaju na zdravlje koji mogu
imati supstance koje emituje dati izvor.
Izvjetaj mora biti javno objavljen odmah
nakon to je sainjen na nain prilagoen
datoj sredini u kojoj e objekat biti lociran u
periodu od najmanje dva mjeseca.

 O prekoraenju graninih vrijednosti

emisija iz izvora emisija iz lana 7. stav 4.
ovog zakona operator je duan da odmah
obavijesti nadleno ministarstvo.
Nadleno ministarstvo naloit e obustavu
rada izvora emisije dok se ne preduzmu
neophodne mjere radi usklaivanja sa
standardima emisije.
Nadleno ministarstvo odreuje
maksimalni dozvoljeni period za bilo koje
tehniki neizbjene prekide u toku kojih
koncentracije emisija u zrak prelaze
predviene granine vrijednosti.

Kuni izvori emisije

Odredbe l. od 7. do 15.ovog zakona se ne
primjenjuju na emisije u zrak iz kunih aktivnosti
ili
kunih izvora sagorjevanja iija je termalna
snaga manja od 250 kW.
Gradske toplane se ne smatraju kunim izvorima.
Oprema, ureaji i ostale maine koje se koriste u
domainstvima i koje predstavljaju izvore emisija
podlijeu prethodnom odobravanju odreenog
tipa proizvoda.
Federalni ministar odreuje detaljna pravila
odobravanja tipa proizvoda, pravila o emisiji
zaga. materija, a posebno o spaljivanju
biomasa manjeg obima.

 Pitanja koja se odnose na emisiju iz postrojenja

sa sagorjevanjem sa nominalnom termalnom
snagom jednakom ili veom od 50 MW kao i iz
postrojenja sa nominalnom termalnom snagom
manjom od 50 MW, ureuju se provedbenim
propisom koji proizilazi iz ovog zakona.
Nadleno ministarstvo /organ moe dozvoliti
privremeno prekoraenje graninih vrijednosti
emisija odreenih za pogone sa sagorjevanjem
koji koriste domae vrste goriva.
(Ovo prekoraenje ne moe trajati due od 6 mjeseci i ne
moe biti vee od dva puta u odnosu na granine vrijednosti
emisije).

 Provedbenim propisom,u skladu sa zakonom,

utvrdie se granine vrijednosti emisija (GVE) i
zahtjevi koji se tiu monitroinga zagaujuih
materija za sljedee industrijske sektore:
- Proizvodnja metala
a) Pogoni za peenje metalne rude ili za
sinterovanje
b) Pogoni za proizvodnju sirovog gvoa ili elika
ukljuujui stalno livenje
- Proizvodnju cementnog klinkera u rotacionim
peima
- Proizvodnju celuloze iz drveta ili drugih
vlaknastih materijala.

Sadraj sumpora u gorivu

Teka ulja kod kojih sadraj sumpora prelazi
1,00 % mase ne mogu biti koriena kao
goriva za pogone sa sagorjevanjem od 01.
januara 2010 godine.
Pogon sa sagorjevanjem koji koristi teka ulja
kod kojih je sadraj sumpora vei od
vrijednosti 1,oo%,mogu da rade samo pod
uvjetima da im je izdata okolinska dozvola u
skladu sa lanom 7. ovog zakona.

 Dizel-goriva koja se koriste za motorna vozila i

brodove ne mogu biti koriena kao goriva od:
- 1. januara 2010. ukoliko je sadraj sumpora vei
od 0,20% njihove mase,
- 1. januara 2015. ukoliko je sadraj sumpora vei
od 0,10 % njihove mase.
Ogranienja iz st. 1. do 3.ovog lana u odreenim
tenim naftnim derivatima se ne primjenjuju na:
- goriva namjenjena preradi prije finalnog
sagorjevanja,
- goriva koja e biti preraena u rafinerijskoj
industriji.
(Federalni ministar svojim propisom utvruje
uvjete mjerenja i kontrole).

Zatita ozonskog omotaa

Zatita ozonskog omotaa se odnosi na
supstance koje oteuju ozonski omota,
proizvode i opremu koja sadri te supstance.
Uvjeti i postupak postepenog iskljuivanja iz
upotrebe supstanci koje oteuju ozonski
omota i njihove zamjene alternativnim
supstancama koje imaju znaajno manji
tetni uticaj na okoli, i
postupak za rukovanje proizvodima koji
sadre ili su napravljeni od supstanci koje
oteuju ozonski omota, uredit e se
provedbenim propisom u skladu sa ovim
zakonom.

KATASTAR EMISIJA
Federalno ministarstvo objavljuje,u
januaru svake godine, Izvjetaj o katastru
emisija za zagaujue materije zraka za
pretprolu godinu za Federaciju Bosne i
Hercegovine
Kantoni, u aprilu svake godine, objavljuju
katastre emisija za zagaujue materije
zraka (ukljuujui emisije iz prirodnih
izvora) za pretprolu godinu za teritorij
svog kantona.

 Meuentitetsko tijelo za okoli

objedinjuje, u aprilu svake godine
Izvjetaj o katastrima emisija za
pretprolu godinu, na osnovu informacija
dostavljenih od entitetskih ministarstava.
Objedinjeni izvjetaj se dostavlja Vijeu
Ministara Bosne i Hercegovine radi slanja
nadlenim tijelima meunarodnih
sporazuma ija je Bosna i Hercegovina
lanica.

 Katastri emisija moraju biti pripremljeni

najmanje za slijedee zagaujue materije
zraka: sumpordioksid, nitrookside,
ugljendioksid, ugljenmonoksid, amonijak,
nitrozookside, metan,nemetanske
ugljenvodonike, benzin i vrste estice
iznad deset mikrometara (PM-10).
Federalno ministarstvo priprema i redovno
aurira registar emisija koji obuhvata sve
podatke o emisijama iz velikih takastih
izvora.
Registar emisija je sastavni dio katastra
emisija.

KVALITET ZRAKA
Granine vrijednosti kvaliteta zraka, ciljane
vrijednosti i pragovi uzbune za zagaujue
materije i datum njihovog stupanja na snagu
utvrdit e se provedbenim propisom u skladu sa
zakonom.
Nadleno ministarstvo ne moe odobriti
obavljanje djelatnosti koja bi prouzrokovala
prekoraenje graninih vrijednosti u podruju
gdje granine vrijednosti nisu prekoraene.
Kantoni mogu odrediti granine vrijednosti
kvaliteta zraka nie od vrijednosti datih u
provedbenom propisu iz stava 1. ovog lana
zavisno od specifinosti pojedinih podruja.

 Struna institucija ovlaena od Federalnog

ministarstva i Federalnog ministarstva zdravstva
uspostavlja i vri monitoring kvaliteta zraka u
skladu sa provedbenim propisom.
Bazu podataka o mjerenju kvaliteta zraka
takoer vodi ovlatena struna institucija.
Struna institucija priprema godinji izvjetaj o
stanju kvaliteta zraka i dostavlja ga nadlenom
Federalnom ministarstvu i Federalnom
ministarstvu zdravlja radi objavljivanja.
Prekoraenje graninih vrijednosti kvaliteta
zraka, pragova upozorenja, ciljanih vrijednosti i
dugoroni ciljevi za zatitu zraka moraju biti
dokumentovani u izvjetaju.

 Kanton u roku od dvije godine donosi

Kantonalni akcioni plan zatite
kvaliteta zraka u oblastima u kojima
su prekoraene granine vrijednosti
kvaliteta zraka jedne ili vie
zagaujuih materija.
Ukoliko su prekoraene granine
vrijednosti u dva ili vie kantona,
Federalno ministarstvo vri
koordinaciju meu kantonima.

 Plan, pored ostalog, sadri:

- lokaciju podruja pretjerane zagaenosti
(regioni, gradovi) i stanica za mjerenje;
- ope informacije o vrsti podruja (grad,
industrijska ili ruralna oblast);
- procjenu zagaenog podruja (km2) i broja
stanovnika izloenog zagaivanju;
- potrebne klimatske podatke;
- relevantne topografske podatke;
- informacije o vrsti ciljeva koji zahtjevaju zatitu
u datom podruju;
- prirodu i procjenu zagaivanja kao to su
koncentacije uoene u prethodnim godinama,
tehnike koje se koriste za procjenu;

- porjeklo zagaivanja kao to je lista osnovnih izvora

emisije odgovornih za zagaivanje (mapa),ukupna
koliina emisija iz ovih izvora (tona godinje),
informacije o zagaivanju koje dolazi iz drugih
podruja;
- analizu situacije kao to je detaljan opis onih faktora
koji su prouzrokovali prekoraenje(prijenos,
ukljuujui prekogranini prijenos, oblik), detaljan
opis moguih mjerenja za poboljanje kvaliteta zraka;
- detaljan opis mjera ili projekata koje treba usvojiti radi
smanjenja zagaivanja;
- procjenu planiranog poboljanja kvaliteta zraka i
vremena koje je potrebno da bi se postigli ovi ciljevi;
- neophodne budetske zahtjeve (sredstva, osoblje,
informacije, i sl.) koje iziskuju planirano poboljanje
kvaliteta zraka.

Razmjena informacija
Institucije i organi nadleni za
procjenu kvaliteta zraka, u skladu sa
lanom 28. zakona o zatiti zraka
dostavljaju Federalnom mnistarstvu
neophodne informacije za izvjetaj, a
Federalno ministarstvo ih dostavlja
meuentitetskom tijelu nadlenom za
zatitu okolia.

Informisanje javnosti
Struna institucija (ovlatena)osigurava da se
aurirane informacije o koncentracijama
zagaujuih materija u zraku redovno
dostavljaju javnosti i odgovarajuim
organizacijama kao to su; organizacije za
zatitu okolia, organizacije potroaa,
organizacije koje predstavljaju osetljive
grupacije stanovnitva i ostalim relevantnim
organima koji se bave zatitom zdravlja.
Informiranje se vri putem radija, televizije,
tampe, displeja ili elektronskim putem.

NADZOR
Nadzor nad provoenjem odredba zakona o
zatiti zraka i propisa donesenih na osnovu
njega, vri Federalno ministarstvo.
Poslove inspekcijskog nadzora vre federalni
i kantonalni inspektori u ovisnosti od toga
koji organ je izdao okolinsku dozvolu.
Inspektor po slubenoj dunosti vri
inspekcijski nadzor kako bi se provjerilo da li
su emisije u skladu sa odgovarajuim
graninim vrijednostima emisije i sa drugim
uvjetima iz okolinske dozvole koja je izdata
za dati izvor emisije.

 Operator izvora emisije duan je

inspektoru omoguiti nesmetan
inspekcijski nadzor uz obezbjeivanje
pristupa izvoru, podacima i
dokumentima o izvoru, uz prisustvo
predstavnika inspektor dostavlja
operatoru izvora emisije zapisnik o
inspekcijskom nadzoru u roku od
mjesec dana od izvrene inspekcije
operatora izvora emisije u inspekciji.

 Ukoliko inspektor utvrdi da nije

postupljeno u skladu sa odredbama
ovog zakona ili uvjetima iz dozvole,
donosi rjeenje kojim nalae operatoru
izvora emisije:
- preduzimanje odgovarajuih mjera kako
bi se u najkraem roku otklonile
utvrene nepravilnosti;
- preduzimanje mjera koje su potrebne za
ispunjavanje uvjeta ukljuujui i izmjenu
ili modifikaciju tehnologije koju koristi;

- da plati novanu kaznu u sluaju

neprekidnog krenja odredaba iz ovog
zakona ili uvjeta iz dozvola;
- obustavu aktivnosti koje prouzroavaju
neposrednu opasnost po ljudsko
zdravlje ili okoli dok se osigura
otklanjanje navedenih opasnosti i
- neprekidno plaanje novanih kazni u
sluaju ponavljanja krenja odredaba iz
ovog zakona i uvjeta iz dozvola.