Bjelanevine ili proteini

Uz vodu su najvanije tvari u tijelu. Najvaniji

su sastojci u rastu i razvoju svih tjelesnih tkiva.

Glavni su izvor tvari za izgradnju
miia,krvi,koe,kose,noktiju i unutarnjih organa,
ukljuujui srce i mozak. Sastavni su dijelovi
svake stanice, to ih ini osnovom ivota na
zemlji. Izgraene su od aminokiselina koje su
meusobno povezane peptidnom vezom.

Bjelanevine su kemijske tvari koje upravljaju

svim ivotnim procesima stanice.Izgraene su

od dvadeset razliitih aminokiselina,
meusobno povezanih poput karika u lancu.
Redoslijed i broj tih karika odreuje specifine
osobine svake bjelanevine

Promjenom redoslijeda samo jedne karike u lancu,

nastat e nova bjelanevina, potpuno novih osobina.

Dakle, za neku specifinu vrstu ivog bia, osnovno
je odabrati redoslijed karika (aminokiselina) u lancu
bjelanevina. Tu zadau ima DNK.
Aminokiseline u bjelanevinama mogu biti dvovrsne:
esencijalne aminokiseline, koje se ne mogu
samostalno obnavljati u organizmu pa ih moramo
uzimati u ishrani.
neesencijalne aminokiseline, koje se organizam
moe stvoriti ili iz ugljikohidrata, ili iz esencijalnih
aminokiselina.

Uloga bjelanevina
Bjelanevine, ovisno o svojoj grai, izvode

itav niz razliitih aktivnosti unutar organizma.

Prva i osnovna zadaa bjelanevina je proces
rasta i razvoja. Za bilo koji dio naeg tijela koji
prolazi kroz proces rasta ili regeneracije,
stvaraju se nove tjelesne stanice koje trebaju
bjelanevine za svoju izgradnju i
uspostavljanje odgovarajue funkcije. Ovisno
o dobi i spolu, potrebe za bjelanevinama se
znatno razlikuju.

Druga velika zadaa bjelanevina je

nadomjetanje oteenih i odumrlih stanica.

Stanice koje obino trebaju nadomjestak jesu,
izmeu ostalih, stanice krvi, bubrega, jetre,
miia, te stanice kose, noktiju, zubi i kostiju.
Proteini grade i veliki dio molekule
hemoglobina - tvari koja prenosi kisik naim
tijelom i omoguava odvijanje procesa disanja
u svim stanicama.

Proteini ili bjelanevine nalaze se u razliitim vrstama

prehrambenih namirnica. Moe ih se nai, u veim ili

manjim koliinama, u gotovo svoj hrani, osim u
rafiniranim eerima i mastima. Hrana ivotinjskog
porijekla, poput mesa, riba, jaja (bjelanjak), mlijeka,
jogurta i sira, dobar je izvor bjelanevina u
kvalitativnom i kvantitativnom smislu. Biljne
bjelanevine nalaze se u mahunarkama, itaricama,
grahu, lei, penici, rii, kukuruzu, jemu, zobi, rai, a
veu koliinu bjelanevina ima soja. Osim to sadre
mnogo bjelanevina, navedene su namirnice izvor
svih esencijalnih aminokiselina.

Podjela bjelanevina
Po sloenosti
Jednostavne bjelanevine(proteini)

sastavljene samo od aminokiselina

Sloene bjelanevine (proteidi) sastoje se
od proteinskog (polipeptidni lanac) i
neproteinskog dijela (npr. glikoprotein,
nukleoprotein, kromoprotein (hemoglobin +
Fe, hemocijanin + Cu), razliiti enzimi)

Podjela po funkciji
Strukturne bjelanevine
Regulatori
Izvor energije

Po vrsti
Strukturnebjelanevine oblikujukosti,miie,korijenje,listove,
Hormoni regulirajumetabolike proceseuorganizmu(neki

hormoni su proteini, neki steroidi)

Antitijela(imunoglobulini) obrambeni proteini
Prijenosne bjelanevine prenose druge tvari; na primjer,
hemoglobinprenosiO2
Enzimi ubrzavaju ikatalizirajukemijske reakcijeu organizmu
Fibrilnebjelanevine strukturne bjelanevine u animalnom
tkivu, netopive uvodi; na primjerkeratin(kosa),kolagen(tetive),
fibroin(svila),miozin(miii)
Globularnebjelanevine kompleksna struktura, topive u vodi,
osjetljive na promjene temperature; na primjerenzimi,antitijela,
hemoglobin,albumin

Hamza & Mirza