AGENCIJA ZA SIGURNOST HRANE

BOSNE I HERCEGOVINE

VODI
DOBRE HIGIJENSKE PRAKSE U PROIZVODNJI
MLIJEKA

Izdava: Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine

Dr. Ante Starevia bb, 88 000 Mostar
E-mail: agencija@fsa.gov.ba
Web-stranica: http://www.fsa.gov.ba

Mostar, 2012. godina

SADRAJ:

1. UVOD .. 3

2. MLIJENA LIJEZDA VIME . 5

3. LAKTACIJA .. 7

4. MUNJA ... 10

5. IZVORI KONTAMINACIJE MLIJEKA . 16

6. IVOTINJE I SMJETAJ . .18

7. PROSTOR ZA MUNJU IZMUZITE ..19

8. HLAENJE MLIJEKA I TANKOVI ZA SKLADITENJE .. .. 24

9. MASTITIS I KONTROLA MASTITISA .. 28

10. PREPORUKE UMJESTO ZAKLJUKA 33

1. UVOD

Mlijeko je nezamjenjiva namirnica jer ima veliku prehrambenu vrijednost koja se zasniva
na kemijskom sastavu, odnosno bjelanevinama, mastima, laktozi, vitaminima i
mineralima.

Prosjeni kemijski sastav kravljeg mlijeka

VODA 87,4%
SUHA TVAR 12,65%

Koliina pojedinih sastojaka suhe tvari kravljeg mlijeka (%)

Laktoza 4,7
Mast 3,9
Bjelanevine 3,3
Kazein 2,7
Albumin 0,6
Globulin u tragovima
Mineralne soli (pepeo) 0,7
UKUPNO 12,6

1.1. Mlijena mast

Mlijena mast je laka od vode, nalazi se u obliku malih kuglica ili kapljica koje su
rasprene u mlijenom serumu. Dijametar tih kuglica kree se od 0,1 do 20m (1 m=
0,001mm) i njihova je prosjena veliina 3-4m. U 1 ml nalazi se oko 15 milijardi kuglica.
Emulzija je stabilizirana tankom membranom (5 10nm; 1nm= 10-9m), koja okruuje
kuglice i koja ima sloenu grau.
Zbog svoje male teine, mast se uzdie na povrinu mlijeka, plivajui na povrini te tako
inei kremasti pokriva, koji je svijetlo ute boje.

1.2. Proteini

Proteini su najvaniji hranjivi sastojci mlijeka i predstavljaju esencijalan dio nae prehrane.
U mlijeku su prisutni kao otopina, a koriste se tako to se u organizmu tj. probavnom
sustavu i jetrima razgrauju do jednostavnijih sastojaka. Ti sastojci se zatim prenose do
stanica, gdje se koriste kao konstrukcijski materijal za izgradnju vlastitih proteina. Velika
veina kemijskih reakcija koje se odvijaju u organizmu kontroliraju se odreenim aktivnim
proteinima, tzv. enzimima. Proteini su velike molekule koje se sastoje iz manjih jedinica tj.
aminokiselina, a proteinska molekula se sastoji iz jednog ili vie lanaca aminokiselina. U
mlijeku su prisutni u obliku kazeina, albumina i globulina.

1
1.3. Kazein

U sastavu proteina nalazi se 80% kazeina, koji se sastoji iz komponenti koje zajedno ine
kompleksne estice ili micele.

1.4. Sirutkin protein

Sirutkini proteini imaju visoku nutritivnu vrijednost i iroko se koriste u prehrambenoj

industriji. On se jo naziva serumski protein.

1.5. Neproteinski duini spojevi (NPN)

Jedan od glavnih sastojaka proteina je duik, a neproteinski duini spojevi se takoer

mogu nai u mlijeku.

1.6. Minerali i soli

Mlijeko se sastoji iz minerala u ukupnoj koncentraciji manjoj od 1%. Najvanije soli su:
kalcijeve, natrijeve, kalijeve i magnezijeve. One se pojavljuju kao fosfati, kloridi, citrati i
kazeinati.

1.7. Vitamini

Vitamini su organske tvari koje se pojavljuju u vrlo malim koncentracijama. Vitamini daju
mlijeku okus i esencijalni su za odravanje ivotnih funkcija.

1.8. Enzimi

Enzimi (katalizatori) su skupina proteina koje proizvode ivi organizmi. Oni imaju
sposobnost pobuivanja kemijskih reakcija i mogu utjecati na smjer i brzinu takvih
reakcija. Djelovanje enzima je specifino: svaki tip enzima katalizira samo jedan tip
reakcije. Dva faktora koja znaajno utjeu na enzimatsku reakciju su temperatura i pH.
Nekoliko enzima u mlijeku se koristi u testiranju kvalitete i kontroli.
LIPAZA razgrauje masti na glicerol i slobodne masne kiseline. Kad se oteti mlijeko,
lipaza uzrokuje promjene u okusu. Npr. viak slobodnih kiselina u mlijeku i mlijenim
proizvodima rezultira ueglim okusom. Mnogi mikroorganizmi proizvode lipazu.
PEROKSIDAZA se aktivira kad je mlijeko zagrijano na 80 C kroz nekoliko sekundi. To
svojstvo se moe iskoristiti kako bi se dokazala prisutnost ili odsutnost peroksidaze u
mlijeku i na taj se nain kontrolira je li postignuta temperatura iznad 80 C kod
pasterizacije.
KATALAZA razgrauje vodikov peroksid na vodu i slobodni kisik. Mlijeko iz oboljelog
vimena ima visok sadraj katalaze, dok svjee mlijeko iz zdravog vimena sadri
zanemarivu koliinu.

2
FOSFATAZA ima sposobnost da razgrauje odreene fosfo kiselinske estere na fosfatnu
kiselinu i alkohol. Fosfataza se unitava uobiajenom pasterizacijom (72 C na 15s).
Testovi prisutnosti enzima nakon obavljene pasterizacije mogu se koristiti za utvrivanje
uspjenosti pasterizacije.

2. MLIJENA LIJEZDA VIME

Vime je kona lijezda u kojoj se stvara mlijeko. ine ga etiri potpuno odvojena
ljezdana dijela etvrti, koja su povezana u cjelinu i svaka od njih zavrava sisom.
Mlijeko koje se sintetizira u jednoj lijezdi, ne moe prijei u bilo koju drugu mlijenu
lijezdu. Desna i lijeva strana vimena su odvojene sredinjim ligamentom, dok su prednje i
stranje etvrti odvojene finim vezivnim membranama.
Vime je vrlo veliki organ koji tei, oko 50 kg (ukljuujui mlijeko i krv). Iz tog razloga
vime treba biti vrlo dobro povezano s kotanim i miinim sustavom. Sredinji ligament se
sastoji iz elastinog fibroznog tkiva, dok su postrani ligamenti sastavljeni iz vezivnog tkiva
koje nema takav elasticitet. Ako ligamenti oslabe, vime e postati nestabilno za strojnu
munju, jer e tada sise biti usmjerene prema van.
Mlijena lijezda sastoji se iz sekretornog i vezivnog tkiva. Koliina sekretornog
tkiva ili broj sekretornih stanica je limitirajui faktor za proizvodni kapacitet vimena.
Uobiajeno je uvjerenje da je veliko vime povezano s velikim proizvodnim kapacitetom.
To ipak uvijek nije u stvarnosti tako, zato to veliko vime ukljuuje i veliku koliinu
vezivnog i masnog tkiva, a popularno se naziva mesnato vime. Mlijeko se sintetizira u
sekretornim epitelnim stanicama koje su smjetene na bazalnoj membrani u sferinoj
strukturi alveole. Promjer svake alveole je oko 50 do 250 mm. Nekoliko alveola zajedno

3
formiraju lobule (renjeve). Iz svakog lobula izlazi mlijeni kanali koji vodi do mlijene
cisterne. Struktura ovog podruja je vrlo slina strukturi plua. Izmeu munji mlijeko se
kontinuirano sintetizira u alveolarnom podruju, a pohranjuje se u alveolama, mlijenim
kanalima i mlijenoj cisterni vimena. 60 do 80% mlijeka je pohranjeno u alveolama i
malim mlijenim kanaliima, dok cisterna sadri samo 20 do 40%.

Shematski prikaz anatomije vimena

(izvor web stranice www.delaval.com)

Sisa se sastoji iz sisne cisterne i sisnog kanala. Na mjestu gdje se susreu sisna cisterna i
sisni kanal, 6 do 10 longitudinalnih nabora formiraju takozvanu Fuerstenbergovu rozetu,
koja predstavlja lokalnu obranu od mastitisa. Sisni kanal je okruen snopom glatkih
miinih vlakana koji obavljaju funkciju zatvaranja sisnog kanala. Sisni kanal je opskrbljen
keratinom ili keratinu slinim tvarima koji izmeu munji imaju ulogu barijere za patogene
bakterije.
Mlijena lijezda je gusto proeta ivcima, posebno u sisama. Koa sisa je opskrbljena
osjetilnim ivcima koji su osjetljivi na sisanje teleta, tj. na pritisak, toplinu i frekvenciju
sisanja. Vime je takoer opskrbljeno ivcima koji su povezani s glatkim miiima u
cirkulatornom sustavu i glatkim miiima u mlijenim kanalima. Ipak, ne postoji direktna
inervacija koja direktno kontrolira tkivo u kojem se proizvodi mlijeko. Mlijena lijezda je
vrlo dobro protkana krvnim ilama, arterijama i venama. Desna i lijeva strana vimena
imaju svoju vlastitu arterijsku opskrbu, a postoje male arterijske veze koje prolaze iz jedne
polovice u drugu (vano kod primjene lijekova). Primarna funkcija arterijskog sustava je
kontinuirana opskrba stanica za sintezu mlijeka hranjivim sastojcima.
Kako bi se proizvela jedna litra mlijeka, kroz vime treba protei 500 litara krvi. Za
proizvodnju 30 litara mlijeka, kroz vime protee 15.000 litara krvi. Iz navedenog se moe

4
zakljuiti da je za takav protok krvi vano da je ivotinja dobrog zdravlja (srce!!!).
Potrebno je maksimalno voditi rauna o svim imbenicima koji utjeu na zdravstveno
stanje kako bi ivotinja svu energiju mogla usmjeriti na proizvodnju mlijeka, a ne
usmjeravati je na obranu organizma. Zbog poveanog protoka krvi, moguim uzronicima
bolesti (mastitisa) omogueno je olakano kolanje organizmom.
Vime se takoer sastoji iz limfnog sustava. Ono prenosi otpadne produkte iz vimena.
Limfni vorovi slue kao filtar koji unitava strane tvari, ali takoer osigurava izvor
limfocita kako bi se organizam obranio od infekcija. Oko termina teljenja, prvorotkinje
ee, a ostale rjee, mogu patiti od edema, djelomino uzrokovanog prisutnou mlijeka u
vimenu koje pritie limfni sustav vimena.
Razvoj mlijene lijezde poinje rano u fetalnom razvoju. Formiranje sisa zapoinje u
drugom mjesecu gestacijskog perioda i razvoj se nastavlja sve do estog mjeseca gestacije.
Kad je fetus u starosti od est mjeseci, vime je gotovo u potpunosti razvijeno s etiri
odvojene lijezde i sredinjim ligamentom, sisama i ljezdanom cisternom.
Razvoj mlijenih kanalia i sekretornog mlijenog tkiva odvija se izmeu puberteta i
teljenja. Vime se nastavlja poveavati, tj. poveava se veliina i broj stanica kroz prvih pet
laktacija, pa se na taj nain poveava i kapacitet za proizvodnju mlijeka. Naalost ova
injenica i nae znanje o razvoju mlijene lijezde nisu u potpunosti iskoriteni, jer veina
produktivnih ivotinja ivi krae (svega 2,5 laktacije). Dakle, vime jo nije dosegnulo svoj
maksimum fiziolokog i proizvodnog razvoja. Koa vimena je vrlo tanka, labavo je
povezana s podlogom, prekrivena je vrlo rijetkom i sitnom, njenom dlakom. U koi
vimena nema lojnih ni znojnih lijezda, te je zbog toga vrlo podlona ozljedama, lakom
isuivanju i pucanju (potrebna stalna njega).

3. LAKTACIJA

Laktacija predstavlja razdoblje izluivanja mlijeka od teljenja do zasuenja. To je

kontinuirani proces sekrecije i skladitenja mlijeka u vimenu. Izluivanje mlijeka ili refleks
otputanja mlijeka je kratkotrajan, a moe ga inhibirati bol ili strah, a stimulira ga dobra
praksa gospodarenja ivotinjama.
Koliina mlijeka u periodu laktacije varira. Na samom poetku laktacije koliina mlijeka je
vea i postupno raste dok ne dosegne maksimum (to se dogaa vrlo brzo nakon poroda), a
zatim koliina postepeno opada. Naprotiv, kemijska kvaliteta mlijeka suprotnog je tijeka
od koliine proizvedenog mlijeka. Mlijene masti i proteina je manje na poetku laktacije,
dok s odmicanjem od poroda postotak mlijene masti i proteina raste.
Najmanje 10% mlijeka zaostaje u vimenu kao tzv. rezidualno mlijeko, a na koliinu
rezidualnog mlijeka najvie utjeu intervali munje. Ujednaeni intervali tj. razmaci od 12
sati od munje do munje rezultiraju veom proizvodnjom mlijeka.
Dva su oblika nepotpune munje. Prvi oblik je uzrokovan neadekvatnom stimulacijom ili
inhibitornim efektom adrenalina koji se izluuje kod uplaenih ili uznemirenih krava
tijekom munje. Drugi oblik nepotpune munje javlja se kad mlijeko u vimenu prestaje
tei. Moderni muzni ureaji su dizajnirani kako bi uklonili 95% ukupnog mlijeka. Koliine

5
rezidualnog mlijeka bit e obrnuto proporcionalne jaini stimulansa. Iz tog je razloga
potrebno razviti rutinu munje. Svaka promjena treba biti postupna i paljiva.
Rezidualno mlijeko ima mnogo vei sadraj masti od ostalog mlijeka. Ipak, vano je znati
da zaostalo mlijeko nije izgubljeno, ve e biti izmuzeno u narednoj munji. Iz tog razloga
nee biti utjecaja na prosjeni sadraj mlijene masti kroz odreeni period vremena.
Laktacija prosjeno traje 305 dana.

Laktacijska krivulja koliina mlijeka i vrijeme od poroda:

Laktacijska krivulja mlijene krave (izvor: DeLaval 2001)

Os x predstavlja tjedne nakon teljenja, a os y kg/danu.

Period izluivanja mlijeka dijeli se na kolostralni i postkolostralni. U kolostralnom

periodu povean je sadraj svih komponenti mlijeka, ali je najbitnije poveanje ukupnog
broja i meusobni odnos bjelanevina. Taj odnos karakterizira velika koliina proteina
mlijenog seruma u kojima imunoglobulini zauzimaju dominantno mjesto, a oni su
presudni u obrani mladog organizma u periodu prilagoavanja novim ivotnim uvjetima.
U postkolostralnom razdoblju smanjuje se sadraj masti tijekom drugog mjeseca, a zatim
postupno raste do sedmog i znatnije do kraja laktacije. Kod visoko produktivnih pasmina
postotak masti se smanjuje i tokom treeg mjeseca, te tek onda raste. Dinamika sadraja
ukupnih bjelanevina i kazeina u mlijeku ima slian tok kao i postotak masti. Od svih
sastojaka mlijeka laktoza podlijee relativno najmanjim varijacijama u toku laktacije. Na
koliinu laktoze najvei utjecaj ima zdravstveno stanje vimena. U sluaju mastitisa
koliina laktoze znatno se smanjuje, a kod teih oblika bolesti moe pasti ispod 2%
(sumnja na bolest ako je vrijednost laktoze ispod 4,5%).
Krava u laktaciji u dananje vrijeme proizvodi mnogo vie mlijeka nego to su potrebe
teleta. To je rezultat genetike, velikih poboljanja u ishrani i dobrog gospodarenja.
Nadalje, zahtjevi potroaa u pogledu sastava mlijeka nisu u potpunosti povezani s
biolokim kapacitetom preivaa. Potroai i mljekarska industrija preferiraju mlijeko s
niskim sadrajem masti i visokim sadrajem proteina. Iz tog razloga ulau se napori da se
proizvede takvo mlijeko kroz primjenu uzgojnih metoda i prilagodbom hranidbe.

6
 3.1. Moe li krava zadovoljiti te zahtjeve?

Tijekom gestacijskog perioda (breosti) i laktacije, ivotinja je izloena vrlo iznimnom

psiholokom stanju. Tijekom gestacije fetus je potrebno opskrbiti svim hranjivim
(gradivnim) sastojcima kako bi se u potpunosti razvio i po dolasku na svijet bio sposoban
samostalno ivjeti. Kako bi krava mogla ispuniti zahtjeve za vrijeme i nakon breosti,
poveava unos hrane, dolazi do promjena u metabolizmu/probavi hrane i zapoinje
nakupljanje tjelesnih rezervi (masno tkivo). Probavni trakt se poveava i njegova funkcija
je optimalizirana (suhostaj).
Tijekom laktacije krava mora proizvesti veliku koliinu mlijeka kako bi prehranila tele, ali
i viak za proizvoaa. Nakon teljenja dolazi do naglih i velikih promjena u organizmu
ivotinje. Nakupljene tjelesne rezerve tijekom gestacije se poinju koristiti i metabolizam
se preusmjerava do situacije gdje se nakupljene tjelesne rezerve razgrauju i koriste za
osiguranje energije za proizvodnju mlijeka.

3.2. Kako se taj proces regulira?

Tijekom gestacije aktivirani su mnogi hormoni koji reguliraju metabolizam i pripremaju

mlijenu lijezdu za nadolazeu laktaciju. Nakon poroda, laktacija se i dalje nastavlja
kontrolirati razliitim hormonima kojima upravlja mozak, eludac i endokrine lijezde, ali
takoer i mlijena lijezda. Sisanje predstavlja vaan stimulans za mlijenu lijezdu, s
direktnim i indirektnim utjecajem na hormone koji kontroliraju laktaciju, unos hrane i
ponaanje. Spoznaja da je mlijena lijezda organ koji kontrolira, a ne samo organ kojim se
kontrolira, vana je kad se raspravlja o tehnici munje. U posljednje vrijeme otkriveno je
da su sise opskrbljene ivcima razliitog porijekla koji tijekom sisanja/munje mogu
utjecati na razliite organe u tijelu i time na razliita psiholoka stanja.
Vrlo dobro je poznat fenomen u modernoj proizvodnji mlijeka da je prvi dio laktacije
povezan s metabolikim poremeajima. Tijekom prvih tjedana laktacije visoko proizvodna
krava je u negativnoj energetskoj ravnotei. Krava proizvodi veliku koliinu mlijeka dok
istovremeno ima problem s vlastitom opskrbom dovoljnom koliinom energije
zahvaljujui limitirajuem kapacitetu unosa energije (hrane) koja je odreena veliinom
probavnog trakta, dakle proizvodi vie nego to moe pojesti! Kako bi mogla proizvesti tu
veliku koliinu mlijeka (genetska predispozicija), krava mora koristiti vlastite tjelesne
rezerve.
Ipak, nije samo vrijeme laktacije ono kojem treba posvetiti posebnu panju u pogledu
hranidbe. Dobro je poznato da brzi uzgoj moe rezultirati ranijom dobi prvog teljenja, a i
junice koje su se brzo razvijale obino imaju slabije prinose mlijeka. Ako se junice brzo
razviju, dolazi do reduciranog rasta mlijene lijezde (mlijena lijezda ima vie masnog
tkiva od ljezdanog) u usporedbi s junicama koje se sporije razvijaju. Zbog toga
maksimalan preporueni prirast za Holstein junice i junice slinog tipa iznosi oko 600
grama po danu u periodu od 325 kg sve do tri mjeseca prije poroda.
Hranidba tijekom razdoblja zasuenja - suhostaja takoer predstavlja izazov. Tijekom tog
razdoblja hranidba treba biti restriktivna kako bi se sprijeilo debljanje krava koje vodi

7
metabolikim poremeajima tijekom poetka laktacije. Preporuuje se postupno poveanje
koncentrata u tjednima prije teljenja kako bi se izbjegla negativna energetska ravnotea.
Mlijena krava ima kao preiva posebni kapacitet probavljanja hrane s visokim sadrajem
vlakana kao to je celuloza. Iz tog razloga hranidba mlijenih krava trebala bi sadravati
visok udio voluminoze, a nii udio koncentrata. Kako bi se reducirao sadraj masti u
mlijeku (zahtjevi potroaa i preraivaa mlijeka), uzgajivai hrane krave hranom s
visokim udjelom koncentrata (ukljuujui visok udio kroba). Visok udio kroba i niski
sadraj vlakana pospjeit e fermentaciju u buragu i dovesti do acidoze ili kisele
indigestije. Na posljetku e to utjecati na metabolizam masti u mlijenoj lijezdi,
smanjujui sadraj masti u mlijeku. Hranidba koncentratima s visokim udjelom
bjelanevina - same i pogae ili anorganskim duikom, a s premalo voluminozne krme
dovodi do alkaloze ili lunate indigestije. Negativna ravnotea energije - nedostatak
glukoze, posebno kod visoko produktivnih ivotinja na poetku laktacije, moe dovesti do
jo jednog metabolikog poremeaja - ketoze.

4. MUNJA

4.1. Otputanje mlijeka

Tijekom munje i sisanja aktiviraju se ivani receptori u koi sisa koji reagiraju na
pritisak. Ova mehanika stimulacija uzrokuje prijenos impulsa do hipofize u mozgu uslijed
ega dolazi do otputanja hormona oksitocina. Hormon se transportira do vimena putem
krvi.
Djelovanjem oksitocina izazivaju se kontrakcije mioepitelnih stanica koje su obavijene oko
alveole i koje se nalaze du alveolarnih odvodnih kanalia potiskujui na taj nain mlijeko
iz alveolobularnih podruja. ljezdane stanice alveola mlijene lijezde pod djelovanjem
prolaktina neprekidno izluuju mlijeko. Izlueno mlijeko se zadrava u kanaliima sve dok
ne doe do osjetnog pritiska u lijezdi i izluivanja oksitocina iz neurohipofize u krv. Pod
pritiskom kojeg uzrokuje neurohormonalni mehanizam mlijeko se stalno ulijeva u cisterne
mlijene lijezde, tj. mlijene cisterne sisa koje se prazne za vrijeme sisanja teleta ili
munje. Oksitocin se prestaje izluivati 7 do 10 minuta nakon poetka munje (vano je i
poeljno u tom vremenu zavriti munju pojedine ivotinje). Zbog toga je jako vano
pravilno pripremiti vime za munju, kao i primjenjivati ispravne rutinske postupke u toku
munje. ivotinje imaju sposobnost pamenja redoslijeda radnji (uvjetni refleks) pa je
vano da esto ne mijenjamo postupke jer tada dolazi do poremeaja luenja svih hormona
koji sudjeluju u procesu munje.
Vrijeme koje je potrebno za otputanje mlijeka od poetka stimulacije sisa je 30 do 60
sekundi, ali varira od krave do krave i ovisno je i o stadiju laktacije. Posljednja istraivanja
ukazuju na to da se oksitocin otputa tijekom cijele munje. Refleks otputanja mlijeka,
ukljuujui sekreciju oksitocina, moe biti stimuliran na mnoge naine kao to je primjena
taktilnih podraaja sisa, prisutnost teleta, oslukivanje ili gledanje teleta i hranjenje
koncentratima. Najefikasniju stimulaciju sisa prije otputanja mlijeka provodi tele. Iz tog

8
razloga optimalna tehnika munje treba imitirati sisanje. Sisanje teleta ukljuuje
stimulacija prije munje, sisanje i stimulacija nakon munje.
Ukoliko se ne provodi primjerena priprema vimena za munju i ako se ne provode
prikladni rutinski postupci u toku munje (ako se sisne ake muznog ureaja ne stavljaju
pravovremeno, ako se loe postupa sa ivotinjama, ukoliko su ivotinje u strahu, npr. zbog
galame i buke, lajanja pasa, udaranje) dolazi do aktiviranja hormona adrenalina
kortikosteroida koji utjeu na znatno smanjenje koliine pomuzenog mlijeka. Adrenalin
uzrokuje vazokonstrikciju pa ne dolazi do ispunjavanja kapilarnih sinusa na bazi sisa
krvlju, a ne dolazi i do erekcije sisa. Zbog toga dolazi do oteane i usporene munje.
Poveana koncentracija adrenalina u krvi onemoguuje put oksitocina u vime pa dolazi do
izostajanja kontrakcija mioepitelnih stanica i mlijeko ostaje zadrano u alveolama.

4.2. Stimulacija prije munje

Stimulacija prije munje je openito procedura koja se provodi prije stavljanja sisnih aki,
ukljuujui izmuzivanje prvih mlazova kontrolnog mlijeka, ienje i suenje sisa,
masiranje sisa i vimena.
Oksitocin poinje djelovati na mioepitelne stanice i na taj nain dolazi do otputanja
mlijeka. Korist ispravne predstimulacije je u kraem vremenu munje, veem protoku
mlijeka i u nekim sluajevima mnogo efikasnijem izmuzivanju mlijeka. Predstimulacija se
moe provoditi runo ili mehaniki. Ipak, dosad nije pronaena takva mehanika varijanta
koja bi bila tako efikasna kao runa.

4.3. Stimulacija nakon munje

Stimulacija nakon munje moe se promatrati kao procedura kojom se manipulacija na

vimenu i sisama dogaa nakon to je protok mlijeka openito oslabio ili se zaustavio.
Primjeri su mehaniko ili runo izmuzivanje. Utvreno je da poststimulacija (zadnju
minutu munje prelazi se sa strojne na runu munju) rezultira sa 4 do 5% veom
proizvodnjom mlijeka. Efekt poststimulacije moe se objasniti aktivacijom lokalnih
regulatornih mehanizama unutar vimena. Ti mehanizmi mogu utjecati na ispranjavanje
vimena i takoer na kapacitet mlijenih sekretornih stanica.
Mlijena lijezda je organ koji takoer kontrolira svoju funkciju kao to kontrolira ostale
organe u tijelu. Neki od tih kontrolnih sustava se aktiviraju kroz proces munje/sisanja, to
ukazuje na veliku vanost naina na koji muzni ureaj stimulira ili djeluje na sise tijekom
munje.

4.4. Efikasno izmuzivanje

Efikasno izmuzivanje rezultira visokim prinosom mlijeka. Sastav mlijeka tijekom munje
je vrlo razliit i ako munju ne obavimo do kraja, bitno smanjujemo ukupnu kemijsku
kvalitetu mlijeka. Kad se mlijeko plaa prema sadraju masti, vrlo je vano isprazniti vime
to je vie mogue, jer zadnji mlazovi mlijeka imaju najvei sadraj masti. Zaostalo
mlijeko u vimenu sprjeava izluivanje novog mlijeka, tako da se postepeno smanjuje

9
mlijenost ivotinje (slian proces odvija se tijekom zasuenja). Zbog zdravstvenih razloga
takoer je vano obaviti munju do kraja to je vie mogue. Ipak, ambicije ispranjavanja
vimena to je vie mogue ne znai da moemo dopustiti prekomjernu munju (moe
doi ozljeda krvoilnog sustava, olakanog ulaska mikroorganizama u krvotok), a sve to
opet moe dovesti do pojave mastitisa.

4.5. Intervali munje

Interval od 12 sati je najoptimalniji interval munje kad se muze dva puta na dan.
Proizvodnja mlijeka (kg mlijeka) poveava se za nekoliko postotaka ukoliko su intervali
jednaki u usporedbi s nejednakim intervalima munje.
Uestalija munja ima kratkorone i dugorone efekte. Kratkoroni efekt je poveana
proizvodnja mlijeka zahvaljujui poveanoj aktivnosti u mlijenim sekretornim stanicama.
Dugoroni efekt je poveana proizvodnja zahvaljujui poveanom broju mlijenih
sekretornih stanica. Poveana frekvencija munje utjee na visoko proizvodnu mlijenu
kravu na pozitivan nain s obzirom na proizvodnju, zdravlje i dobrobit ivotinja. Munju
koja je uestalija od dva puta dnevno bolje usvajaju krave normalnog ponaanja i potreba,
jer tele sie 4 do 7 puta dnevno, a u prvim danima ivota ak 15 do 20 puta (kod slobodnog
dranja krava - tele). Dakle ako su intervali munje krai od 12 sati pokuavamo se
uskladiti s fiziolokim potrebama krave za ispranjavanjem vimena. Neka istraivanja
navode rezultate poveanja proizvodnje mlijeka za 5 do 25% kad se ivotinje muzu tri puta
dnevno.

4.6. Rutina munje

Cilj efikasne rutine munje je ostaviti najmanju moguu koliinu mlijeka u vimenu. Bez
obzira na dobar genetski potencijal i hranidbu visoko proizvodne krave, neemo postii
optimalnu proizvodnju mlijeka, ukoliko se ne primjenjuje zadovoljavajua rutina munje i
muzne opreme. Rutina munje treba biti provedena na dosljedan nain.
Optimalna rutina munje ukljuuje razliite korake kao to je pranje i ienje sisa i
vimena, izmuzivanje prvih mlazova mlijeka, runa predstimulacija i dezinfekcija sisa prije
munje te izmuzivanje i dezinfekcija nakon munje.

4.7. ienje i pranje sisa

ienje i pranje sisa prije munje vano je kako bi se odstranila vidljiva neistoa (npr.
feces, prostirka, blato, rezidualni dezinficijens nakon munje) i bakterije koje mogu
kontaminirati mlijeko. Istraivanja su pokazala da broj bakterija nije neophodno povezan s
neistoom i zbog toga sve krave trebaju biti iste, a ne samo one s vidljivo zaprljanim
sisama.

10
 Pranje vimena Suenje vimena

Pregled sisa prije munje Vidljivo oteenje vrha sise

Asimetrino-edematozno vime

Sise i vime trebaju biti oprani, osueni i dezinficirani kako bi se dobilo kvalitetno mlijeko.
Kontaminacija bakterijama iz okolia (staja, sijeno, prostirka, gnojivo i muza),
bakterijskim sporama i ostalim potencijalnim zagaivaima treba biti svedena na najmanju
mjeru. Sise trebaju biti oprane istom, tekuom vodom, a ako se pere iz kante, za svaku
ivotinju potrebno je promijeniti vodu. Kod jako prljavog vimena moe se primijeniti i
pranje s pH neutralnim sapunima, a zatim isprati s istom vodom. Nakon pranja vime treba
posuiti; idealno bi bilo jednokratnim papirnatim runicima - za svaku kravu uzima se
novi, kako bi se sprijeio prijenos patogenih uzronika mastitisa izmeu krava. Ako je
mogue, svaki kut runika treba koristiti za pojedinu sisu kako bi se sprijeio prijenos s
jedne sise na drugu.
Nakon pripreme ivotinje obavlja se munja. Potrebno je paziti na tijek munje,
pravovremeno se iskljuuje podtlak, skidaju se ake, promasira vime i obavlja
dezinfekcija nakon munje.

11
Kako bi se stimulirao refleks otputanja mlijeka, a ne inhibirao, vrlo je vano postupati s
kravama na najprikladniji nain tijekom i prije munje. S najranijim znakovima koji
ukazuju na to da se pribliava munja (buka muzne opreme koja se ukljuuje, putanje
krava u izmuzite, itd.) zapoinje kompleksni slijed psihofiziolokih procesa koji
pripremaju kravu na otputanje mlijeka. Ako je ovaj proces ometan na bilo koji nain,
otputanje mlijeka bit e inhibirano.
Svi postupci trebaju biti obavljeni u pravilnim razmacima svakodnevno.

4.8. Higijena muzaa

Tijekom munje i rukovanja mlijekom, muza mora nositi istu odjeu. Ruke i podlaktice
moraju biti u potpunosti oprane prije munje i treba ih za cijelo vrijeme munje odravati
istima. Puenje u izmuzitu nije dozvoljeno. Muza mora biti uredan.

Shema ispravnog pranja ruku

4.9. Izmuzivanje prvih mlazova mlijeka

Mlijeko svake ivotinje mora se provjeriti na fizikalne, kemijske i organoleptike

nepravilnosti. U najveem broju sluajeva najefikasniji nain je obavljanje izmuzivanja
prvih mlazova mlijeka. Na ovaj nain moe se vrlo rano detektirati mastitis, moe se
ukloniti potencijalno kontaminirano mlijeko iz sisnog kanala i stimulirati otputanje
mlijeka.

12
Izmuzivanje prvih Pregled mlijeka na podlozi Ugruci pri izmuzivanju prvih
mlazova-posebna Vidljiva pozitivna reakcija mlazova na crnoj podlozi
posuda-crna podloga
s cjedilom

4.10. Mlijeko s utvrenim nepravilnostima

ivotinje koje proizvode mlijeko u kojem su utvrene nepravilnosti ili one ivotinje koje
pokazuju klinike znakove bolesti vimena moraju biti jasno oznaene.
Kod utvrenih nepravilnosti, ivotinje je potrebno posljednje musti, u zasebne posude
(dobro odravanim odvojenim ureajem i cjevovodom). Uoene nepravilnosti mlijeka
ukazuju na poetak mastitisa.

4.11. Zavrna dezinfekcija

Nakon to je munja obavljena potrebno je izvriti zavrnu dezinfekciju sisa. Odmah

nakon munje potrebno je dezinficirati sise zato to je prstenastim miiima sise potrebno
oko 15 minuta da bi zatvorili ulaz u sisu i to predstavlja najpovoljnije vrijeme za ulaz
mikroorganizama. Tako se stvaraju preduvjeti za nastanak mastitisa. Sredstvo za
dezinfekciju poslije munje titi ulaz sisnog kanala, privremeno na 6 do 8 sati.

Dezinfekcija Izgled vimena nakon zavrne dezinfekcije

4.12. Ponaanje krava

Uspjeno gospodarenje kravama mora potivati temeljne bioloke zahtjeve ivotinja. to

znai da je potrebno posjedovati znanje o zahtjevima smjetaja, opskrbi zrakom, toplini,

13
hranidbi, ponaanju, itd. to se tie ponaanja, vano je posjedovati razumijevanje o
sposobnostima krave za otkrivanjem dogaaja u njenom okruenju, pamenja i djelovanja.
Efikasno upravljanje zahtjeva dobro znanje o sposobnostima uenja mlijenih krava,
posebno kad se radi o izmuzitima i munji uz pomo robota.
Kad se krave uvode u novo podruje staje, korisno je dopustiti ivotinjama privikavanje na
to podruje njihovim vlastitim izborom, bez prisile osoblja. Kako bi otkrile da je novo
podruje sigurno, obino su potrebne 2 4 posjete. Kad se uvode junice u izmuzite,
vrijeme koje se ostavlja da naue ulaziti u izmuzite moe se skratiti ako im se da prilika
da slobodno istrae izmuzite prije poetka laktacije.
Kad se radi o munji, vano je imati na umu da se motivacija za munju ne moe
jednostavno usporeivati s onom vezanom uz ishranu i napajanje. ivotinje unutar stada
preferiraju meusobno djelovanje kao koordinirana socijalna jedinica. Obino se odmaraju
i hrane zajedno. Zbog toga je vrlo vano na to obratiti panju kad se ureuje okoli
izmuzita.
Takoer je vrlo vana interakcija izmeu muzaa i mlijene krave u efikasnom
gospodarenju ivotinjama. Osim ponaanja stoara, interakcija kao to je interakcija
rukom i interakcija glasom izmeu osobe i ivotinje znaajne su kad se uspostavlja
interakcija povjerenja. Vrlo je vano za ivotinju da dobije pozitivnu i sigurnu interakciju
od stoara. Ponaanje stoara moe imati direktne ekonomske posljedice. Ponaanje
stoara u izmuzitu tijekom munje (dodirivanje krava tapanjem) moe ohrabriti krave da
jednostavnije uu u izmuzite i na taj nain pozitivno se utjee na otputanje mlijeka. Glas
stoara takoer utjee na proizvodnost krave. Uoeno je da u stadima u kojima se stoar
obraa kravama, krave proizvedu vie mlijeka, nego kod stada u kojima nema takve
komunikacije.
U mnogim stadima nije neobino da ivotinje pokazuju razliite oblike abnormalnog
ponaanja, kao to je kruenje jezikom i grienje repova. To moe biti rezultat premale
aktivnosti i nedostatak mogunosti izraavanja normalnog ponaanja, kao to je potraga za
hranom. Neki od primjera kako bi se reducirali problemi mogu biti ee hranjenje,
kravama ponuditi vie krmiva bogatih celulozom i moda poveati frekvenciju munje.
Voenjem brige o ponaanju ivotinja, socijalnim interakcijama i psiholokim zahtjevima
ivotinja utjecat e se na zdravlje ivotinja, dobrobit i proizvodnju.

4.13. Metode munje

Dva su naina munje: runa i strojna.

Ukoliko se radi o runoj munji treba ju provoditi istim i suhim rukama. Munja se
provodi cijelom rukom i potrebno je izbjei izmuzivanje zadnjih mlazova kaiprstom i
palcem. Najprije se trebaju pomusti prednje etvrti, jer one sadre najvei dio mlijeka.
Posuda u koju se obavlja runa munja treba biti pokrivena kako bi se reducirala
kontaminacija prainom iz okolia ili dlakama vimena.

14
 Munja muznim ureajem Runa munja
Metode strojne munje osmiljene su tako da se stvori ugodan osjeaj munje za krave i
kako bi se izbjegle opasnosti za zdravlje vimena. Najvanije je da se munja obavlja dobro
osmiljenom, paljivo ienom, opranom i adekvatno odravanom opremom kojom se
rukuje iskljuivo prema proizvoakim uputama.

5. IZVORI KONTAMINACIJE MLIJEKA

Kako bi proizveli kvalitetno i higijenski ispravno mlijeko, potrebno je znati prepoznati

izvore kontaminacije mlijeka. Mlijeko moe biti kontaminirano u bilo kojoj toki
proizvodnog procesa. Odgovornost je na proizvoau mlijeka da otkrije te toke i da
primjeni kontrolne mjere kako bi se mlijeko zatitilo od kontaminacije.
Izmuzivanje prvih mlazova mlijeka nema velik utjecaj na ukupni broj bakterija u mlijeku,
ali predstavlja efikasan nain detektiranja klinikih simptoma mastitisa.
Filtriranje ili cijeenje mlijeka otklanja vidljivu neistou, ali ne i bakterije u mlijeku.
Kontaminacija putem zraka nije od velikog znaaja u normalnim proizvodnim uvjetima.
Glavni izvor kontaminacije mlijeka su povrine koje dolaze u doticaj s mlijekom u tijeku
munje i hlaenja i najee predstavljaju uzrok visokog broja bakterija. Jednostavniji i
najjeftiniji nain je primjena postupaka pranja i ienja te dezinfekcije, jer se na taj nain
eliminira izvor kontaminacije.

5.1. Kljuni izvori kontaminacije

Fekalna kontaminacija (potjee od prljavih ivotinja, posebno sisa, vimena i repova).

15
 Kontaminacija koja potjee od slabo ili nedovoljno primijenjenih postupaka munje,
prljavih ruku, prljave opreme i ne primjenjivanja postupaka ienja i dezinfekcije sisa
prije munje

Kontaminacija koja potjee iz neprepoznavanja nastalih promjena u mlijeku (krv,

ugruci, boja, miris, konzistencija).

Fizikalna kontaminacija, posebno od ostataka iz muznih jedinica i tankova, praine,

prostirke, blata, insekata i ivotinjskih dlaka.
Bakterijska kontaminacija koja potjee od neadekvatnog ienja i dezinfekcije muzne
opreme i tankova mlijeka.
Kemijska kontaminacija koja potjee od rezidua veterinarskih lijekova, kemikalija za
ienje staja i opreme.

5.2. Kako reducirati rizike kontaminacije mlijeka?

a) istoa ivotinja ivotinje koje se uzgajaju za proizvodnju mlijeka moraju se drati

istima, podruja za leanje trebaju biti dovoljne veliine i treba ih se odravati
suhima i istima.
Putovi u krugu farme trebaju biti odvojeni na iste putove koji se koriste za dovoz
ivotinja, krmnih smjesa, iste stelje i opreme, odnosno neiste putove za odvoz
gnojiva kod izgnojavanja, odvoz otpadnih voda i leina. Sve povrine na farmi trebaju
biti odravane na nain da budu bez nakupljenih neistoa, kao to je blato ili
gnojnica.
b) munja mlijeko svake ivotinje mora biti pregledano na fizikalne/
kemijske/organoleptike nepravilnosti i tamo gdje se utvrdi nepravilnost,mlijeko se
iskljuuje iz daljnjeg procesa proizvodnje (nekodljivo uklanjanje).
Sise, vime i okolni dijelovi moraju biti isti prije munje. Ruke, dodirne povrine i
muzna oprema moraju uvijek biti iste.

16
c) muzna oprema povrine koje dolaze u dodir s mlijekom moraju biti efikasno oprane,
oiene i po mogunosti dezinficirane odmah nakon munje. Sva oprema mora se
odravati istom i u dobrom stanju. Potrebno je voditi rauna o redovitim i/ili
izvanrednim servisima.
d) skladitenje mlijeka i hlaenje mlijeko se mora zatititi od kontaminacije tijekom
prijevoza i skladitenja.
Mora biti ohlaeno u to kraem vremenskom periodu nakon munje kako bi se
sprijeilo razmnoavanje bakterija.
Tankovi za mlijeko moraju biti oprani, oieni i dezinficirani nakon svako
sakupljanja mlijeka i treba ih odravati u dobrom stanju.

6. IVOTINJE I SMJETAJ

Osnovni uvjeti proizvodnje kvalitetnog i higijenski ispravnog mlijeka su: uredne staje i
mljekare (prostori za munju i skladitenje mlijeka) dostatna opskrba higijenski
ispravnom vodom za napajanje mlijenih krava, redovno pranje i ienje prostora,
ureeno gnojite, dobra ventilacija, a prije svega znanje i struna osposobljenost stoara.
Kako bismo postigli najvei uinak, staja se mora graditi promiljeno, potrebno je paljivo
odabirati, upotrebljavati i odravati opremu, trebaju se poznavati potrebe ivotinja (Zakon
o zatiti i dobrobiti ivotinja, Slubeni glasnik BiH, broj 25/09), grau vimena, sintezu i
izluivanje mlijeka te naine postupanja s mlijekom nakon munje.
Sve farme (ukljuujui i farme za mlijene krave) koje se grade moraju biti u skladu s
Pravilnikom o uvjetima kojima moraju udovoljavati farme i uvjetima za zatitu ivotinja na
farmama, Slubeni glasnik BiH, broj 46/10).

6.1. Upravljanje istoom

Osim to je za smjetaj ivotinja vana izvedba objekta kao i upravljanje objektom,

potrebno je provoditi nekoliko mjera koje se trebaju primijeniti kako bi se poboljala
istoa ivotinja. Potrebno je podrezati dlake na repovima, jer krave s istim, urednim
repovima privlae manje muha.
Skraivanjem dlaka na vimenu, bedrima i trbuhu smanjuje se koliina zemlje ili fekalija
koji se mogu lako uhvatiti na ta podruja.
Redovito etkati ivotinje. Vea je vjerojatnost da e iste ivotinje biti manje podlone
bolestima i da e za vrijeme munje imati manju mogunost kontaminacije mlijeka sa
tetnim bakterijama. Takoer je potrebno prilagoditi ishranu kako bi se smanjila koliina
gnojiva kojeg ivotinje izluuju.

6.2. Ope zdravlje

Tamo gdje postoji dokaz da ivotinje nisu dobrog zdravlja i posebno tamo gdje je vidljiv
iscjedak iz genitalnog trakta, gdje je prisutan enteritis s proljevom, groznica i/ili infekcija
vimena, mlijeko se ne smije koristiti za ljudsku upotrebu.

17
Mlijeko ivotinja koje pokazuje pozitivnu reakciju na testiranje tuberkuloze ili bruceloze
ne smije se koristiti za ljudsku upotrebu i prehranu drugih ivotinja ili teladi. Mlijeko za
ljudsku upotrebu mora potjecati od ivotinja koje su dobrog zdravlja.

6.3. Smjetaj ivotinja u stajama sa slobodnim nainom dranja

Staje sa slobodnim nainom dranja ne smiju biti prenaseljene. Za kravu prosjene teine
od 600 kg, preporuena povrina za leanje treba biti 2,5 m a povrina za slobodno
kretanje po kravi je 6,5 m.
Pojilice ne smiju biti smjetene u podruju prekrivenom prostirkom.
Dobro upravljanje ukljuuje barem jednom dnevno steljenje, a svakih 4 do 6 tjedana
potrebno je kompletno odstraniti prostirku. Svi prolazi, prostori za slobodno kretanje
trebaju biti bez nakupljenog gnojiva, gnojnice ili prosipane hrane.

6.4. Prolazi

Prolazi do prostorija za munju, unutar staje ili na panjacima trebaju biti bez nakupina
blata, gnojiva i gnojnice, odravani u dobrom stanju i trebaju imati sposobnost lakog
isuivanja.

7. PROSTOR ZA MUNJU IZMUZITE

Prostor za munju mora biti smjeten i konstruiran na nain koji osigurava zadovoljavajue
higijenske uvjete tijekom munje. Podruje za munju i oblinji okoli moraju se odravati
istim. Tijekom munje mora biti dostupna dovoljna koliina iste, pitke vode za ienje
zaprljanih sisa i vimena, opreme, ruku, podova, zidova. Poeljno je u izmuzitu imati i
termometar (raspon od 0 do 100 C), gumene rukavice i naoale za upotrebu kad se rukuje
s kemikalijama.

7.1. Struktura

Karakteristike izmuzita moraju smanjiti rizike od kontaminacije iz bilo kojeg izvora,

ukljuujui prainu, muhe, ptice i ostale ivotinje. Najbolje je smjestiti izmuzite tako da
bude dobro odvojeno od ostalih zgrada ili odvojeno unutar staje. Podovi moraju biti
vodonepropusni i ocjediti. Potrebno je osigurati dovoljan pad od podruja koje se nalazi
ispod vimena kako bi se osiguralo da se podruje moe odravati istim i slobodnim od
mogueg nakupljanja vode koja se koristi kod pranja. Vrata i zidovi trebaju biti glatki i
vodonepropusni, da ih se moe lako istiti. Za zidove je prikladan zavrni cementni sloj
kojeg je mogue obojiti. Mogue su alternative: plastine obloge, glatke betonske povrine,
direktno privren fiberglas ili keramike ploice.

18
 Primjeri izvedbe izmuzita

Stropovi trebaju biti izraeni od nepropusnog materijala i potrebno je poduzeti

odgovarajue korake za sprjeavanje nakupljanja tetnika u pukotinama. Ventilacija treba
biti zadovoljavajua kako bi se osigurao ist zrak i izbjegla kondenzacija. Nuno je
osigurati umjetno osvjetljenje kako bi se munja i ienje odvijalo u dobro osvijetljenim
uvjetima. Idealno bi bilo osigurati svjetlo sa zatitom i vodonepropusnim difuzorima.
Sva otpadna voda treba otjecati u poseban odvod sustava odvodnje.

7.2. Upravljanje izmuzitem

U izmuzitu je potrebno osigurati crijevo s dovoljnim volumenom i snagom za pranje

opreme i stajalita krava tijekom i nakon munje. Potrebno je osigurati toplu, tekuu vodu,
koja po mogunosti sadri dezinficijens, kako bi se mogle oprati ruke, zatitna odjea,
vimena i oprema uvijek kad postanu zaprljane. Takoer trebaju biti dostupni papirnati
runici.
U prostoru izmuzita treba postaviti kantu za otpatke za odlaganje prljavih runika i
drugog otpada. Kantu je potrebno isprazniti nakon svake munje.
Nakon svake munje u potpunosti je potrebno oistiti prostor izmuzita; podove, zidove,
opremu i sve dodirne povrine. Gornje dijelove zidova i stropove treba redovito istiti od
nakupljene neistoe.

7.3. Automatski sustav munje (ASM)

Kad se radi o automatskom sustavu munje, podruje izmuzita treba biti to je vie
mogue zatvoreno. Ventilacija treba osiguravati odvoenje zraka izvan izmuzita. Podovi
ispod i u neposrednoj blizini automatskog sustava za munju trebaju biti nagnuti od
podruja za munju. Nije doputeno nakupljanje gnojiva i gnojnice u blizini ASM-a.

7.4. Muzna oprema

Oprema za munju mora biti izraena od materijala koji smiju dolaziti u dodir s hranom
(mlijekom) i uvijek je treba odravati istom i u dobrom stanju. Odmah nakon munje,
oprema se mora oprati, dezinficirati i isprati pitkom vodom. Neophodna je upotreba
deterdenata kako bi se oprema efikasno oistila prije dezinfekcije. Efikasnost
deterdenata se poveava upotrebom temperature, adekvatnom koncentracijom i
vremenom primjene.

19
Nemogue je uobiajenim sustavom ienja odstraniti sve zaostatke mlijeka s povrina
koje dolaze u doticaj s mlijekom. Osim za vrlo hladnog i suhog vremena, bakterije e se
razmnoavati i na povrinama koje su vizualno iste u razdoblju izmeu munji. Zahtjeva
se primjenjivanje dokazanih postupaka ienja, pranja i dezinfekcije, tako da e oprema
imati nizak broj bakterija, uz uloen minimalni trud i minimalne trokove.
Vani zahtjevi za odravanjem opreme su:
koritenje opreme za munju s glatkim dodirnim povrinama, koja ima minimalni broj
spojeva i kutova;
opskrba nekontaminiranom vodom;
upotreba deterdenata za uklanjanje taloga i zaostataka mlijeka;
primjena metode dezinfekcije za unitavanje mikroorganizama.

7.5. Deterdenti i dezinficijensi

Deterdenti poveavaju potencijal vlaenja iznad povrine koja se isti, istiskuju nakupine
mlijeka, otapaju proteine mlijeka, emulgiraju masti i pomau u odstranjenju neistoe.
Efikasnost deterdenta se poveava porastom temperature vode i koristei se ispravnom
koncentracijom i vremenom primjene. Od dezinficijensa se zahtjeva da unite bakterije
koje su zaostale ili se naknadno razmnoavaju na istim povrinama. Postoji i alternativa
koja se moe primjenjivati kao to je vrua voda ili kemikalije. Ukoliko osiguramo
ispravnu temperaturu i odravamo je tijekom procesa dezinfekcije, toplina prodire u depoe
i pukotine i unitava bakterije. Uinkovitost kemikalija se poveava uz djelovanje
temperature, ali ipak one nemaju isti potencijal prodiranja kao toplina i nee tako efikasno
dezinficirati dodirne povrine koje nisu lagane za ienje.
Kad se koristi samo vrua voda, najbolje je zapoeti s vruom vodom koja nije nia od 85
C, tako da se moe odravati temperatura od najmanje 77 C u trajanju od najmanje dvije
minute.
Mnoge kemikalije su prikladni dezinficijensi, a neke od njih kombiniraju se s
deterdentima (deterdenti za sanitaciju). Upotrebljavati se trebaju samo oni koji su
odobreni, a treba izbjegavati one koji mogu oneistiti mlijeko (npr. fenolni dezinficijensi).
Uvijek je potrebno primjenjivati proizvoake upute. Dezinficijensi u mljekarstvu se
prodaju kao koncentrati i u tom su obliku korozivni i mogu otetiti kou i oi. Zbog toga ih
je uvijek potrebno dobro oznaiti, skladititi i rukovati njima na oprezan nain.
Dezinficijensi se ne smiju mijeati osim ako to nije navedeno u uputama. Dezinficijensi
koji su u prahu trebaju se uvati na suhom. Ukoliko bilo koji koncentrirani dezinficijens
doe u kontakt s koom i oima, potrebno ga je detaljno isprati velikom koliinom iste
vode. Ako se koriste kiseline, obavezno se kiseline dodaju u vodu, a nikako ne voda u
kiselinu.

7.6. Dnevni postupci

Dnevni postupci ienja i dezinfekcije variraju ovisno o veliini i kompleksnosti muzne

instalacije, ali ukljuuju metode uklanjanja neistoe i munju opremom koja je prethodno
dezinficirana.

20
Kod rune munje, munje u posudu ili kantu, prikladne su i efikasne rune metode
ienja, pranja i sterilizacije.
Kod munje u cjevovod potrebno je provoditi sustavno pranje i dezinfekciju.

Dnevno ienje i pranje prostorije za skladitenje mlijeka

Mlijeko moe postati jako oneieno od bakterija koje se nalaze na dodatnoj opremi koja
takoer mora biti uinkovito oiena i dezinficirana. Rashladni tankovi za mlijeko mogu
biti oieni bilo runo koristei se hladnim ili toplim otopinama
deterdenta/dezinficijensa. Ako se radi o veim tankovima, koristi se automatska,
programirana oprema. U bilo kojem sluaju, prethodi hladno ispiranje prije upotrebe
otopine za pranje. Posude za izmuzivanje prvih mlazova mlijeka mogu biti potencijalni
izvor bakterijske kontaminacije i trebaju se takoer oprati i dezinficirati nakon svake
munje. Nakon toga mogu biti skladitene u izmuzitu da se ocijede. Vrlo je vano da se
oprema u bilo kojoj metodi dezinfekcije ocijedi to je prije mogue nakon pranja izmeu
munji. Bakterije se nee razmnoavati u suhim uvjetima, ali voda koja se nalazi u opremi
za munju e na prikladnim temperaturama osigurati uvjete za masivno razmnoavanje
bakterija.
Oprema kojoj su povrine u loem stanju, koja dolazi u doticaj s mlijekom, s puno
zglobova i koja ostaje mokra izmeu munji na temperaturama iznad 20 C, treba
obavezno biti isprana u dezinficijensu prije same munje.

Automatsko pranje Stavljanje muzne opreme na

muzne opreme ureaj za automatsko pranje

7.7. Preporueni sustav ienja

Tijekom munje u blizini treba biti crijevo kako bi se odravala istoa. Nakon svake
munje i prije ienja, potrebno je izribati povrine toplom sanitacijskom otopinom.
ienje povrina interijera nakon svake munje moe se obaviti na nekoliko naina:

21
 toplim cirkulacijskim ienjem - prethodno toplo ispiranje, vrue recirkulacijsko pranje
sanitacijskom tekuinom i zavrno hladno ispiranje (idealno dodati 25 ml hipoklorita na
40 l vode).
Preporuuje se koristiti odstranjiva kamenca kako bi se sprijeilo nakupljanje kamenca
unutar opreme.
ienje vrelom vodom kojoj je dodana kiselina potpuno pranje vruom vodenom
otopinom kiseline.
Tjedno koristiti otopinu hipoklorita umjesto kiseline kako bi se sprijeilo nakupljanje
proteina (bio film).
hladno ienje cirkulacijom natrijevim hidroksidom.
Nakon ispiranja, u cirkulaciju se puta hladni natrijev hidroksid na 10 minuta i otopina
se ostavlja u jedinici izmeu munji. Prije ponovne upotrebe potrebno je izvriti
temeljito ispiranje. Tjedno vrue ispiranje je takoer nuno kod ovog sustava ienja.

Preporueno ienje vruom vodom

Cirkulacijsko ienje 10 do 15 litara po muznoj jedinici. Temperatura vode treba biti

kao to je navedeno u proizvoakim uputama ili poetna na 85 C, a zavrna temperatura
na 50 C. Uzavrela voda kojoj je dodana kiselina 14 do 18 litara po muznoj jedinici.
Zapoeti minimalno na 96 C. Sve dodirne povrine opreme moraju postii 77 C kroz
dvije minute. Potrebno je redovito provjeravati i biljeiti temperaturu tople vode (najmanje
jednom mjeseno).
U svim sluajevima potrebno je:
oistiti cjevovode vakuuma najmanje jednom mjeseno;
provjeriti i oistiti slijepe povrine dnevno npr. epove, gumbe, navoje.

7.8. Uspjenost ienja

Uspjenost ienja ovisit e o:

ispravnoj upotrebi i djelotvornosti kemikalija;
prikladnom protoku otopine za ienje;
ispravnoj cirkulacijskoj ravnotei kako bi se osigurala jednakomjerna distribucija
otopine za ienje.

7.9. Odravanje

Redovito provjeravati i obnavljati potrone dijelove opreme kako bi se odravala u dobrom

stanju. Mijenjanje gumenih nastavaka svakih 60 dana nakon 1000 munji, koje prije doe
na red.

8. HLAENJE MLIJEKA I TANKOVI ZA SKLADITENJE

22
Tankovi za skladitenje mlijeka moraju biti smjeteni i konstruirani na nain koji limitira
rizik od kontaminacije mlijeka. Povrine koje dolaze u dodir s mlijekom moraju biti
izraene od materijala koji smiju dolaziti u dodir s hranom, treba ih se odravati uvijek
istima i u dobrom stanju.
Mlijeko poslije munje mora biti to je prije mogue ohlaeno. Tankovi za skladitenje
mlijeka moraju biti prikladno zatvoreni kako bi se sprijeila fizika kontaminacija mlijeka.

8.1. Smjetaj tankova

Potrebno je ostaviti najmanje 600 mm slobodne povrine oko tanka kako bi se omoguilo
efikasno ienje. Ako je bilo koji dio tanka smjeten izvan podruja za skladitenje, npr.
utinica tanka, ventilator i inspekcijska vrataca, moraju biti konstruirani na nain kojim se
sprjeava kontaminacija mlijeka.

8.2. Hlaenje mlijeka

Odmah nakon munje, mlijeko mora biti ohlaeno na minimalno 8 C, ako se mlijeko
sakuplja dnevno. Ako sakupljanje nije dnevno onda ga je potrebno ohladiti na minimalno
6 C.

8.3. ienje

Unutranja povrina tanka mora biti oiena svaki put kad se tank isprazni. Tank je
potrebno:
isprati pitkom vodom;
oprati sanitacijskom otopinom;
isprati pitkom vodom.

Vanjski dio tanka je takoer potrebno odravati istim. Prihvatljive metode ienja
ukljuuju sljedee:
Runo ienje otopinom na bazi joda, uz vrijeme kontakta od 10 minuta. Osigurati
ienje manje dostupnih povrina kao to su dijelovi ispod tanka, epovi u okolini
tanka i unutar odvodne cijevi.
Automatsko hladno ienje otopinom za ienje na bazi joda ili kiseline. Kako bi
se odravala istoa potrebno je tjedno runo ienje hipoklornom otopinom.
Automatsko vrue ienje sanitacijskim sredstvom na bazi hipoklorita. Obino je
potrebno periodiko uklanjanje kamenca. Potrebno je redovito provjeravati
funkcioniranje automatskog sustava munje, kao i runo istiti vanjske povrine
tankova kako bi se odravali prihvatljivi uvjeti.

8.4. Prostor za skladitenje mlijeka

Kao i prostor za skladitenje hrane, prostorijom za skladitenje mlijeka potrebno je

upravljati na takav nain da se minimalizira rizik od kontaminacije. Pristupni dio i okoli

23
se mora odravati istima. Vrata se trebaju drati zatvorenima. Ptice, tetoine i ostale
ivotinje (make i psi) ne smiju imati pristup u prostor za skladitenje. Prostorija za
skladitenje mlijeka mora se uvijek odravati istom. Struktura prostorije za skladitenje
hrane ne smije izloiti mlijeko riziku od kontaminacije. Prostorija za skladitenje ne smije
se koristiti u druge svrhe osim za hlaenje i skladitenje mlijeka, kao i za ienje i
skladitenje muzne opreme.

8.5. Smjetaj i struktura

Prostorija za skladitenje mlijeka mora biti smjetena u istom podruju, izvan oitih
izvora kontaminacije. Prostorija mora zatititi mlijeko od kontaminacije i treba ju odravati
istom i slobodnom od tetoina. Smjetaj kompresora i vakuumskih pumpi u prostoru za
skladitenje mlijeka nije preporuljiv.

PRILAZI prilaz treba biti vrst, najbolje betonski. Prilaz treba biti dovoljno velik kako bi
se omoguio pristup vozau od vozila do prostora za skladitenje mlijeka. Crijevo za
ispumpavanje treba biti pozicionirano na istoj povrini.
PRILAZ OSTALIM PODRUJIMA nije dozvoljen direktni prilaz izmeu prostorije za
skladitenje mlijeka i smjetaja za stoku, toaleta ili skladita hrane. Ne preporuuje se
direktni prilaz izmuzitu, prostorijama za mehanizaciju i uredima.
PODOVI I DRENAA podovi moraju biti nepropusni i trebaju imati mogunost
slobodnog ocjeivanja, s dobrim nagibom prema prostoru za sakupljanje.
ZIDOVI I VRATA sve povrine trebaju biti u dobrom stanju u punoj visini. Povrine
koje se lako prljaju trebaju biti glatke, nepropusne i trebaju imati sposobnost lakog
ienja. Zavrni sloj moe biti cementni, prekriven zidnom oblogom ili nekim drugim
glatkim prekrivnim materijalom. Vrata mogu biti okovana arkama ili klizna i trebaju
dobro prianjati. Preporuuju se vrata koja se sama otvaraju.
KROV/STROP trebaju biti konstruirani na nain da se minimalizira ulaenje praine.
Trebaju biti glatki, nepropusni i da ih se lako moe oistiti.
PROZORI I OSVJETLJENJE tamo gdje postoje, prozori trebaju biti neoteeni i treba
ih se drati zatvorenima, osim ako nisu zatieni mreicom protiv muha. Zahtjeva se
umjetno osvjetljenje i svi dijelovi trebaju biti dobro osvijetljeni. Svjetiljke ne smiju biti
hrave i oteene, i trebaju imati zatitu od oteenja.
VENTILACIJA treba biti osigurana dovoljna prirodna i umjetno potpomognuta
ventilacija. Kako bi se izbjegla kondenzacija kanali s vodom se trebaju pokriti, a grijai
vode trebaju biti smjeteni izvan prostora za skladitenje u istom okruenju.
PRIKLJUCI kako bi se osiguralo efikasno ienje svi prikljuci unutar prostora za
skladitenje trebaju biti glatki i nepropusni. Ne smiju imati znakove hre i otpale boje. Ovo
ukljuuje i elektrine prikljuke koji trebaju biti vodonepropusni.
ZATITA OD TETOINA prostorija za skladitenje mlijeka mora biti zatiena od
tetoina.
ODVOJENE PROSTORIJE ZA PRANJE tamo gdje su osigurane odvojene prostorije za
pranje muzne opreme, moraju biti konstruirane na nain da se sprijei kontaminacija
mlijeka tj. kao i za prostor za skladitenje mlijeka.

24
 8.6. Upravljanje

Cijelim podrujem mora se upravljati na nain da se osiguraju zadovoljavajui higijenski

uvjeti. Cilj je stvoriti istu prostoriju za skladitenje hrane. Prostoriju se ne treba koristiti
kao prolazni put, skladite ili openito mjesto isporuke. Dozvoljeno je skladititi samo
stvari koje su neophodno potrebne za proces. Mlijeko mora biti zatieno od
kontaminacije, a trebaju se poduzeti koraci koji e smanjiti rizik od kontaminacije tj. treba
izbjegavati upotrebu prostorije za pripremu hrane za telad, ishranu ostalih ivotinja, pranje
i skladitenje opreme za teljenje ili kanti za napajanje teladi. Otrovi lijekovi i veterinarski
materijal ne smiju se uvati u prostoru za skladitenje mlijeka. Prostoriju za skladitenje
mlijeka ne smije se koristiti kao ajnu sobu, ured, za pranje izama ili za upotrebu
veterinarskog osoblja.
U prostoriji treba biti prisutna mala kanta za otpatke, ali samo za sakupljanje smea koje se
nakupilo u toj prostoriji. Kako bi se sprijeilo nakupljanje prljavtine i otpadaka, kanta se
treba prazniti svaki dan. U prostoriji za skladitenje nije dozvoljeno puenje.

8.7. Ope preporuke

Potrebno je provoditi mjere za kontrolu insekata, glodavaca i ptica kako bi se sprijeila

kontaminacija (redovna provedba dezinsekcije i deratizacije). Ako su ivotinje bolesne ili
su sumnjive na bolesti koje se prenose na ljude preko mlijeka, moraju biti izolirane.
Osoblje koje je ukljueno u proizvodnju mlijeka mora biti educirano iz podruja higijene
hrane, zdravstvenih rizika i upotrebe opreme.
Potrebno je uvati prikladne zapise, tj. dokumente: od opskrbljivaa hranom za ivotinje, o
veterinarskim proizvodima, o bolestima koje mogu utjecati na sigurnost mlijeka, kao i sve
rezultate analiza uzoraka mlijeka i testiranja koja su napravljena na ivotinjama ili
njihovim proizvodima. Potrebno je voditi farmske knjige koje osim gore navedenih
podataka mogu i moraju sadravati i sve podatke o lijeenju ivotinja, pripustima,
teljenjima, odlascima, dolascima itd.
Mora biti dostupna dovoljna koliina iste i pitke vode u izmuzitu za ienje prljavih sisa
i vimena, opreme, ruku, prikljuaka i podova, tijekom i nakon munje.

8.8. Opskrba vodom

Sva voda koja se koristi u izmuzitu i u prostoriji za skladitenje mlijeka mora biti
zdravstveno ispravna voda za pie. Zahtjeva se dovoljna koliina pitke vode za pranje
ruku, sisa i vimena, kao i za ispiranje i ienje opreme te pranje zidova i podova.
Pitka voda treba udovoljavati propisima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za
pie (Slubeni glasnik BiH, broj 40/10) .
Tamo gdje se koristi voda iz privatnog izvora, trebaju postojati dokazi koji pokazuju da
voda kojom se opskrbljuje zadovoljava zakonske standarde zdravstvene ispravnosti vode
za pie. To ukljuuje redovno testiranje vode.

25
Glavni tankovi ili tankovi za skladitenje moraju biti adekvatno zatieni od kontaminacije
(glodavci, ptice, insekti i praina). Kemijski sastav vode bit e vaan kod odabira
deterdenata, kao i za odreivanje potrebe za periodinim tretiranjem uklanjanja kamenca
u grijaima vode ili depoima u muznoj opremi.

8.9. tetoine i ostale ivotinje

Trebaju se provoditi prikladne mjere za kontrolu insekata, glodavaca i ptica kako bi se

sprijeila kontaminacija.
Kontrolne mjere ukljuuju:
uklanjanje smea i vegetacije oko izmuzita i prostorija za skladitenje mlijeka;
uvanje sve hrane u zatvorenim kontejnerima i uklanjanje otpadne hrane iz jasala
nakon svake munje;
uklanjanje otpadnog mlijeka iz prostorija za skladitenje mlijeka nakon svake
munje;
oznaavanje mjesta na koja su postavljeni mamci i voenje evidencije obnavljanja
mamaca.
Bez obzira poduzimaju li se ope mjere za zatitu od glodavaca, potrebno je koristiti
fizike barijere kao to su mreice protiv muha na svim otvorima (tj. prozorima),
zatvaranje otvora u zidovima posebno na mjestima gdje su cijevi ili gdje prolaze ice,
gumene zastavice na vratima.

8.10. Veterinarski nadzor mlijenih farmi

ivotinje moraju biti dobrog zdravstvenog stanja, bez pojave bolesti vimena ili maternice
koje mogu inficirati mlijeko i bez simptoma infekcionih zaraznih bolesti koje se mogu
prenijeti putem mlijeka. ivotinje koje su lijeene trebaju biti jasno oznaene i ukoliko
postoje razdoblja karence za mlijeko ili meso trebaju se specificirati i nadzirati. Zapisi
upotrebe veterinarskih lijekova moraju se uvati. Svi veterinarski lijekovi trebaju se uvati
na sigurnom mjestu.
Zapisi trebaju biti aurirani u to je mogue kraem vremenskom roku (unutar 72 sata) i
minimalno trebaju sadravati:
vrstu lijeka;
datum aplikacije lijeka;
oznaku ivotinje;
koliinu koja je aplicirana;
razdoblje karence za mlijeko;
razdoblje karence za meso.

Svi veterinarski lijekovi trebaju biti pod nadzorom, zakljuani u izdvojenoj prostoriji ili
zakljuanom ormaru.

8.11. Jedinice za izolaciju

26
Mlijeko ivotinja koje pokazuje pozitivnu reakciju na testiranje tuberkuloze ili bruceloze
ne smije se koristiti za ljudsku upotrebu. Takve ivotinje se moraju drati u izolaciji, treba
ih posljednje musti posebnom opremom koja se nakon munje mora u potpunosti oprati i
dezinficirati, a mlijeko se mora nekodljivo ukloniti.
ivotinje za koje se sumnja ili je potvreno da boluju od infekcionih bolesti moraju biti
izolirane do nekodljivog uklanjanja. Jedinice za izolaciju trebaju imati odvojeni sustav
odvodnje i zraenja, podovi trebaju biti protuklizni, s prikladnim osvjetljenjem, da ih se
moe lako istiti i dezinficirati.

8.12. Osoblje

Osoblje koje boluje od bolesti ili je prijenosnik uzronika bolesti (kliconoe) koja moe
kontaminirati mlijeko, ne smije dolaziti u doticaj s mlijekom (redovna sanitarna kontrola).
Osoblje treba imati iste ruke, istu odjeu i treba primjenjivati postupke ispravne higijene.
U prostoriji treba biti umivaonik za pranje ruku.
U izmuzitu i prostoriji za skladitenje mlijeka uvijek trebaju biti dostupne kutije za prvu
pomo, koje sadre flastere kako bi se mogle prekriti posjekotine i otvorene rane. Nije
dozvoljeno puenje u podrujima izmuzita, skladitenja mlijeka ili pranja.

8.13. Higijena mlijeka

Neposredno pomuzeno mlijeko iz neinficiranog vimena je sterilno. Do kontaminacije

dolazi tijekom i nakon munje. Kako ne bi dolo do kontaminacije potrebno je mlijeko
koje potjee od krava oboljelih od mastitisa, odvojiti od ostalog ispravnog. Kako bi se
reducirao broj oboljelih krava, a time i broj sluajeva klinikog mastitisa, potrebno je
provoditi postupke kontrole mastitisa.
Prije stavljanja muznog ureaja, tj. sisnih aki potrebno je izbjei kontaminaciju koja
potjee iz prljavog vimena i sisa, adekvatnim pranjem vidljive neistoe s vimena i sisa.

Nuni zahtjevi kako bi se vime odralo slobodnim od infekcije (tj. mastitisa) su:
- vimena i sise krava trebaju se odravati istima;
- munju treba provesti na nain da se minimalizira mikrobioloka kontaminacija;
- sve do trenutka isporuke pomuzeno mlijeko treba skladititi u istim tankovima i na
temperaturama koje onemoguuju rast mikroorganizama.

Zlatno pravilo u proizvodnji mlijeka glasi: bolje sprijeiti, nego lijeiti.

Mastitis nije mogue sprijeiti u potpunosti, ali se primjenom prikladnih postupaka moe
svesti na prihvatljivu mjeru. Veina sluajeva mastitisa javlja se u subklinikom obliku i
zbog toga ih stoar teko uoava. Prihvatljiv broj mikroorganizama je do 100.000/ml, a kad
doe do klinikog oblika mastitisa, broj se moe poveati na nekoliko milijuna/ml, tako da

27
mlijeko iz samo jedne inficirane etvrti moe oneistiti ukupno mlijeko. Zbog toga je
vano otkriti subklinike sluajeve i sprijeiti da problematino mlijeko ue u skupni tank.

9. MASTITIS I KONTROLA MASTITISA

Preduvjet proizvodnje mlijeka na ekonomian nain je relativno visok prinos i dobra

kvaliteta, to znai visoku proizvodnju zdravih ivotinja koje ne pate ni od jednog oblika
bolesti mlijene lijezde. Mastitis je najea i najskuplja bolest mlijenih stada. U
mnogim sluajevima uzgajiva je svjestan samo klinikih sluajeva mastitisa.
Patoloke posljedice mastitisa jesu ozljede tkiva i promjene u sekretornoj funkciji. To
dovodi do smanjene proizvodnje mlijeka, ali i do promjena u sastavu mlijeka. Ispravna
procjena koliki je taj gubitak ne moe biti pouzdana, jer neinficirane etvrti mogu
kompenzirati smanjeni prinos etvrti koje su inficirane. Mehanizam koji se nalazi iza ove
regulacije kompenzacije i dalje je nepoznat. to se tie promjena u sastavu mlijeka, dolazi
do opadanja koliine masti i laktoze, dok se ukupni protein neznatno smanjuje tj. dolazi do
promjena u proteinskom sastavu (serumski protein se poveava, a kazein se smanjuje), to
dovodi do pogoranja kvalitete u preradi mlijeka (proizvodnja sira - lo randman).
Mastitis je upala jedne ili vie etvrti vimena, najee je uzrokovana bakterijama, iako
uzronici mastitisa mogu biti i drugi mikrorganizmi (virusi, gljivice itd).
Mastitis se pojavljuje u subklinikom i klinikom obliku. Udio klinikog mastitisa u stadu
je od 5 do 10%, a subklinikog mastitisa 90 do 95%. Mastitis se pojavljuje kad su sise
izloene patogenim mikroorganizmima koji prodiru kroz sisni kanal. Tada dolazi do
razvoja infekcije u jednoj ili vie etvrti vimena. Tijek infekcije varira. Uzronici mastitisa
mogu tjednima ili mjesecima biti prisutni u mlijenoj lijezdi, bez vidljivih znakova koje bi
stoar mogao uoiti (to je oblik subklinikog mastitisa). Subkliniki mastitis se tee
otkriva, jer se i mlijeko i vime mogu initi normalnim, dok u isto vrijeme dolazi do
povienja broja somatskih stanica. Tako da je broj somatskih stanica jedini znak koji
upuuje na mastitis. Iz tog razloga je odreivanje broja somatskih stanica vrlo vano, jer
nas broj somatskih stanica upozorava na promjene u vimenu kad jo nema klinikih
znakova mastitisa subklinikog mastitisa.

Ispitni laboratoriji koji obavljaju analize sirovog mlijeka moraju biti ovlateni prema
zahtjevima standarda BAS EN ISO/IEC 17025.
Uzimanje uzorka i postupanje s uzorkom mora biti usuglaeno s bosanskohercegovakom
normom: Mlijeko i mlijeni proizvodi - Naputak za uzorkovanje BAS EN ISO 707/2008.
Laboratorij razvrstava mlijeko u klase prema prosjenom broju mikroorganizama, kako je
navedeno u tablici.

Razvrstavanje mlijeka u razrede ovisno o broju mikroorganizama i somatskih stanica

(Pravilnik o sirovom mlijeku, Slubeni glasnik BiH broj 21/11)

Vrsta Sirovo kravlje mlijeko Sirovo ovje i kozje mlijeko

mlijeka

28
Klasa Broj somatskih stanica Broj mikroorganizama Broj mikroorganizama
mlijeka (u 1 ml) (u 1 ml) (u 1 ml)
E 300.000 50.000
I 300.001 400.000 50.001 100.000 1.000.000
II - 100.001 400.000 1.000.001 1.500.000
II - 400.001 800.000 > 1.500.000

9.1. Uzronici mastitisa

Najei uzronici mastitisa su: bakterije (Streptococci S. uberis, S. dysgalactiae, S.

equinus, S. agalactiae; Staphylococci Staphilococcus aureus, Coliformi Escherichia.
coli, Klebsiella, Enterobacter itd.), ostali mikrorganizmi virusi, gljivice, mikoplazme
(Pseudomonas aeruginosa, Serratia, Corynebacterium pyogenes, Fungi, Candida,
Mycoplasma bovis).

Uzronici mastitisa mogu potjecati iz inficiranog vimena, okolia (porijeklom iz stelje,

zemlje, vode i gnojiva), kao i novonabavljenih ivotinja (donose nove sojeve
mikroorganizama iz prijanjeg mjesta uzgoja).
Ovisno o broju, vrsti i mjestu porijekla mikroorganizama bit e potrebno i razliito vrijeme
izloenosti ivotinje kako bi dolo do infekcije. Posljedino tome razlikuje se tijek
infekcije te vjerojatnost izljeenja kod primjene terapije.
Najei uzronici mastitisa su S. aureus i S. agalactiae. Izluuju se mlijekom inficiranih
etvrti, te se iz tog razloga ire uglavnom munjom, bilo tijekom pripreme vimena ili preko
prljavih ruku i muzne opreme. Ti patogeni mikrooganizmi se mogu razmnoavati i
kolonizirati u upaljenim sisama i sisnim kanalima to poveava stupanj izlaganja sisa
bakterijama. Obino uzrokuju kronine infekcije subklinikog tijeka koji povremeno moe
prijei u kliniki oblik (stres, smanjena opa otpornost, teljenje).
Sistemske infekcije s gubitkom apetita i povienom tjelesnom temperaturom su rijetke. U
sluaju da je uzronik mastitisa S. agalactiae, ako se apliciraju prikladni antibiotici u vime,
kliniki oblik mastitisa gotovo uvijek prolazi, ali moe doi do bitno smanjene proizvodnje
te ivotinje (oteenje sekretornih stanica).

Krava ima nekoliko prirodnih naina obrane od infekcije, najvaniji je zdrav sisni kanal
koji sprjeava prodiranje mikoorganizama.
Mehanizam obrane unutar vimena funkcionira na nain da reducira jainu infekcije, a
moe eliminirati neke oblike infekcije.

29
Mnogi faktori utjeu na pojavnost mastitisa i zbog toga je sustav gospodarenja ivotinjama
posebno vaan. Nove infekcije se najee pojavljuju u vrijeme zasuenja, kod starijih
krava i kod krava s kojima se loe gospodari.

Sve mlijene krave kontinuirano su izloene patogenim mikroorganizmima koji mogu

uzrokovati mastitis, ali nove infekcije nisu toliko uestale. To je zbog toga to izlaganje
patogenim mikroorganizmima traje obino kratko. Broj patogenih mikroorganizama u
mlijeku inficiranih etvrti e varirati manje od 1.000 do vie milijuna u ml, ali je najee
manje od 10.000/ml i jo se dalje razrjeuje mlijekom iz ostalih neinficiranih etvrti
vimena.

Broj patogenih mikroorganizama na istim panjacima je vrlo nizak. Izloenost sisa

mikroorganizmima S. aureus, S. agalactiae i S. dysagalactiae znaajno e se poveati kad
su sise oteene pa je tada olakana i kolonizacija tim patogenim mikroorganizmima.
Povremeno e izlaganje biti poveano ako se radi o neprimjereno oienoj muznoj opremi
ili pranju vimena s kontaminiranom vodom. To se moe izbjei usvajanjem jednostavnih
metoda ienja opreme.
Najefikasniji nain smanjenja izlaganja mikororganizmima S. aureus, S. agalactiae i S.
dysagalactiae je dezinfekcija sisa odmah nakon munje. Dezinfekcija sisa u velikoj mjeri
smanjuje mogunost oneienja i infekcije mikoorganizmima i to je jako vano potie
iscjeljivanje manjih ranica na sisama. Nadalje, dezinfekcija sprjeava rast patogenih
mikroorganizama u sisnom kanalu (tj. kolonizaciju). Ostali postupci kao to je pranje
vimena s dezinficijensom i ispiranje muzne opreme nakon svake munje (tj. povratno
ispiranje) takoer e smanjiti izlaganje, ali je njihov efekt manji nego uranjanje u
dezinficijens tj. dezinfekcija sisa, jer se na taj nain ne utjee na kolonizaciju upaljenih sisa
i kanala.

Kako bi se odravala niska razina izlaganja mikroorganizmima najvanije je odravati

kou vimena zdravom i na taj nain izbjegavati nastajanje upala, pukotina i bilo kakvog
oblika oteenja sisa. Kako bi se odravalo sise u dobrom stanju mogu se u tekuinu za
dezinfekciju (ali ne i u sredstva na bazi hiploklorita) dodati emolijenti (sredstva za
omekavanje koe) ili masti.
Zemlja i svjei materijal za prostirku najee nemaju patogenih mikrorganizama, ali mogu
doprinijeti razvitku vrlo velike populacije patogenih mikrorganizama unutar nekoliko dana
nakon to se stvore optimalni uvjeti vlage i temperature. Neizbjeno je da prostirka s
vremenom postane vlana i kontaminirana izluevinama i da se razvija dovoljno topline
uslijed ega dolazi do ubrzanog razmnoavanja E. coli i S. uberis, to moe pogodovati
nastanku mastitisa. To se sprjeava redovitom izmjenom prostirke i/ili dranjem krava na
istim panjacima. Kad se krave dre na slami ili piljevini u boksovima (slobodne staje),
slama se mora dnevno nadomjetati. U sluaju pojave klinikog mastitisa, potrebno je
ukloniti prostirku u potpunosti i obaviti dodatnu dezinfekciju poda staje. Takoer je
poeljno koristiti pijesak kao neorganski materijal za prostirku u kojem se koliformne
bakterije i S. uberis ne razmnoavaju.

30
 Primjer kvalitetne prostirke

Zdrav sisni kanal je posebno efikasan nain sprjeavanja prolaska patogenih

mikroorganizama u vime i predstavlja prirodnu barijeru od infekcije mikroorganizmima.
Nema samo funkciju fizike barijere od prodiranja, ve omota u sisnom kanalu sadri
sekret koji moe sprijeiti rast mikroorganizama. Osim rizika kod poveanog izlaganja
mikroorganizmima i olakanog prodora u mlijenu lijezdu, postoje i ostali faktori u
gospodarenju ivotinjama koji su vani.

9.2. Principi kontrole mastitisa

Mastitis se ne moe u potpunosti iskorijeniti, niti se moe kontrolirati vakcinacijom ili

upotrebom antibiotika, ali moe biti reduciran na prihvatljivu razinu dobrim
gospodarenjem i planiranom upotrebom antibiotika. Kontrola mastitisa se temelji na
jasnom sustavu upravljanja kako bi se sprijeila infekcija.

Preduvjet za sprjeavanje pojave mastitisa je primjena dobre higijenske prakse.

Sljedei rutinski postupci reducirat e broj inficiranih krava i pojavu klinikih mastitisa za
najmanje 70% ako se koriste kod svake munje.

1. Usvojiti prakse dobrog gospodarenja ivotinjama (kravama) kao vrlo vanu bazu u
rutinskoj kontroli mastitisa (npr. hranidba, dranje, higijena). Neizvjestan je uspjeh
kontrole mastitisa kod zanemarenih, pothranjenih krava koje se dre pod utjecajem
stresa i u prljavim uvjetima.

2. Reducirati izlaganje patogenim mikroorganizmima:

U potpunosti oistiti svu opremu nakon munje.
KRAVE KOJE SE DRE U STAJAMA MORAJU BITI U ISTIM UVJETIMA
DRANJA, najbolje je obavljati IZMJENU ORGANSKE PROSTIRKE NA
DNEVNOJ BAZI ili koristiti pijesak za prostirku.
Oprati zaprljana vimena prije munje istom, tekuom vodom najbolje rukom,
jednokratnim papirnatim runicima i u potpunosti osuiti. Ne prati kontaminiranim
priborom i vodom.
URONITI U DEZINFICIJENS ILI PRSKATI SVE SISE NAKON MUNJE
DEZINFICIJENSOM ZA SISE (npr. hipoklorit, idophor, klorheksadin).

31
 Usvojiti postupke koji sprjeavaju pojavu lezija sisa (rana, oteenja sisa). Ako se
pojave lezije, koristiti sredstva za uranjanje ili prskanje vimena tj. sredstva za
dezinfekciju koja sadre emolijentno sredstvo.
Ako je mogue oboljele krave posljednje musti.
Dodatne koristi mogu se ostvariti dezinfekcijom ruku prije munje svake krave,
koristei se individualnim runicima, uranjajui sisne ake u dezinficijens prije
munje svake krave i povratnim ispiranjem.
Izbjegavati upotrebu nisko poloenih panjaka i movarnih podruja gdje je
uobiajena pojava muha. Preseliti goveda s panjaka za koje se zna da uzrokuju
probleme s mastitisom.
Usvojiti kontrolne mjere za suzbijanje muha.

3. Smanjiti mogunost prodora patogenih mikroorganizama kroz sisni kanal:

Izbjegavanjem ozljeda sisa ili najezde muha.
Koritenjem muzne opreme koja je ispravno testirana i odravana.
Koritenjem prilagoene muzne opreme kako bi se sprijeio obrnuti
protok.
Minimaliziranjem efekta vakuumskih fluktuacija.

4. Reducirati trajanje infekcija kroz:

Otkrivanje klinikog mastitisa pregledavanjem prvih mlazova mlijeka mastitis
testom ili automatiziranim muznim ureajima koji detektiraju promjene u mlijeku.
Apliciranje intramamarne infuzije antibiotika pod veterinarskim nadzorom kravama
koje su zahvaene klinikim oblikom i obavezno uvati zapise.
Tretiranje krava u razdoblju zasuenja infuzijom antibiotika po preporuci
veterinara.
IZLUIVANJE KRAVA KOD KOJIH JE UESTALA POJAVA KLINIKOG
MASTITISA.
Redukcija pojavnosti infekcije ne javlja se odmah, nego u prvoj godini razine
padaju na 50% i nastavljaju padati u narednim godinama.

32
 10. PREPORUKE UMJESTO ZAKLJUKA

Zbog vanosti kontrole mastitisa i potrebe primjenjivanja dobre higijenske (proizvoake)

prakse navodimo pregled gubitaka koje uzrokuje mastitis:

UZGAJIVAI tj. PROIZVOAI MLIJEKA

Mastitis uzrokuje direktne ekonomske gubitke uzgajivaima na nekoliko naina. Smanjuje

se prinos mlijeka, mlijeko koje ima slabiju kvalitetu ili je kontaminirano antibioticima nije
za prodaju, prisutni su trokovi veterinarskih intervencija i antibiotika.

PRERAIVAI - MLJEKARSKA INDUSTRIJA

Industrija prerade mlijeka je takoer izloena gubicima zbog problema koji proizlaze iz
mlijeka u kojem se nalaze antibiotici, te smanjene kemijske i higijenske kvalitete mlijeka.
U sluaju dopreme kontaminiranog mlijeka u krug tvornice mljekara ga je duna
nekodljivo ukloniti to predstavlja dodatni troak.

ZDRAVLJE LJUDI

Loija kvaliteta mlijeka moe utjecati na zdravlje ljudi. Mlijeko ivotinja koje su tretirane
lijekovima zbog pojave mastitisa moe sadravati rezidue koje mogu uzrokovati probleme
sa zdravljem ljudi tj. pojavu alergija (posebno su osjetljive skupine: djeca, starije osobe,
oboljele osobe, trudnice, osobe oteenog imunog sustava). Problemi ovakve prirode
predstavljaju dodatne trokove kako ljudima tako i nacionalnom zdravstvu.

ZDRAVLJE IVOTINJA

Pojavom mastitisa dolazi do smanjene funkcije etvrti vimena, proizvodi se manje mlijeka,
a u ozbiljnijim sluajevima mastitisa posljedice mogu biti i uginue ivotinje ili dolazi do
izluivanja ivotinje iz stada.

33