Uzroci nezadovoljstva bosanskog plemstva Poslije 1699. i Karlovakog mira Bosna je postala najisturenija pokrajina O/C. esto se morala sama braniti i nije podravaa promjene u O/C. Bosanski mladii su esto morali u ratove za O/C u dalekim krajevima. Lo odnos valija prema domaem stanovnitvu 1830. Srbija dobija autonomiju i est bosanskih nahija na desnoj obali Drine. Organiziranje pokreta za autonomiju Zbog bojazni da ce Bosna ostati odsjeena od O/C ( jer su Srbija, Grka i Albanija dobile autonomiju ) Bosanski ajani su 20.1. 5.2. 1831. odrali savjetovanje u Tuzli i donijeli slijedee zakljuke: Porta mora ponititi sve privilegije i teritorijalne ustupke date Kneevini Srbiji te sprijeiti progon muslimana iz Smederevskog sandaka. Porta mora obustaviti daljnje provoenje reformi i uvoenje nove vojske (nizami dedida), Porta mora dopustiti uvoenje autonomne vlasti u Bosni na elu sa domaim vezirom, Bosanski ejalet e kao autonomna pokrajina Carstvu godinje plaati utvreni novani iznos. Kako se porta ogluila o ove zahtjeve doneena je odluka o mobilizaciji i za vou ustanka imenovan je Husein-kapetan Gradaevi. Njegovom imenovanju su se usprotivili Ali-aga Rizvanbegovi i Smail-aga engi Proglaenje autonomije U ljeto 1831. Husein-kapetan se uputio na Kosovo gdje se sukobio sa Osmanlijama kod Prilepa i Lipljana. Tu je u potpunosti porazio Osmanlije. 12.9.1831. Husein-kapetan je izabran za valiju Bosne sa titulom vezira. Ovaj izbor je ujedno oznaio i proglaenje autonomije. Slom Pokreta Sultan Mahmud II je u proljee 1832. poveo ogromnu vojsku na Bosnu. Odluujua bitka se desila kod Sarajeva na Podromaniji. Kad je Husein-kapetan ve bio dobio bitku u pomo Osmanlijama su pritekli hercegovaki prvaci i izdajnici Pokreta, te donijeli prevagu i pobjedu na stranu Osmanlija. Nakon ovog poraza Zmaj od Bosne se povlau u AU a onda biva pomilovan od sultana i odlazi u Istambul gdje je 1833. godine umro.