Biljni regulatori rasta

 U biljkama regulacija i koordinacija metabolizma i

rasta ovise o kemijskim signalima koji putuju iz jednog
dijela biljke u drugi,a nazivaju se regulatorima rasta
ili biljnim hormonima.
 Biljni hormoni se grupiraju u pet skupina:
 Auksini
 Giberlini
 Citokinini
 Apscizinska kiselina (ABA)
 Etilen
 Biljni hormoni ili fitohormoni su spojevi koji
kontroliraju rast i razvitak biljke djelujući na
diobe,produžni rast i diferencijaciju stanica.
 Oni također određuju oblik
cvijeta,stabljike,listova,opadanje lišća,vrijeme
sazrijevanja plodova,spol cvijeta te koje tkivo raste
prema gore,a koje prema dolje.
 Za razliku od ljudi i životinja,biljke,nemaju žlijezde
koje proizvode njihove hormone.Umjesto toga svaka je
biljna stanica sposobna proizvesti hormon.
 Biljni hormoni su vitalni za rast biljke koje bi bez njih
bile samo hrpa stanica.
 Generalno je prihvaćena činjenica da postoji 5 vrsta
biljnih hormona s tim da su neki sazdani od različitih
kemijskih elemenata varirajući od biljke do biljke.
 Svrstani su u jednu od ovih skupina na osnovu njihove
strukturne sličnosti i utjecaja na fiziologiju biljke.
 Druge regulatore rasta nije lako grupirati;postoje
prirodno ili su sintetizirani od strane ljudi ili drugih
organizama,uključujući one koji sprječavaju rast ili
prekidaju fiziološki proces unutar biljke.
 Svaka skupina ima i inhibirajuće i pozitivne funkcije,a
na biljku najčešće djeluju u tandemu.
 Glavne uloge auksina su stimulacija
produženog rasta stanica biljaka i
koleoptila(obavija najmlađi list trava).
Koncentracija im se povećava u tami,a
smanjuje na svijetlu.
 Potiču diobu stanica vaskularnog
kambija,stvaranje adventivnog korijenja
na reznoj plohi stabljike i rast ploda u
mnogih biljnih vrsta.
 Inhibiraju staničnu diobu u bočnim
pupovima.
 Najzastupljeniji prirodni auksin u biljkama
je indol-3-octena kiselina,a sintetizirani
auksini su 2,4-diklorofenoksi-octena i
indol-3-maslačna kiselina.
 Giberelini se mogu definirati i kao
giberelinske kiseline koje se prema
međunarodnim propisima
označavaju kao GAn gdje je n redni
broj dotičnog giberelina.
 Nastaju u mladim listovima vršnog
pupa,meristemima
izdanka,korijenu i sjemenu. Sinteza
većih giberelina odvija se u
kloroplastima.
 Utječu na izdužavanje
biljaka,pospješuju klijanje
sjemena,neutraliziraju biljkinu
potrebu za dugim danom i niskim
temperaturama,utječe na bolji
razvoj ploda....
 Citokonini su skupina biljnih
hormona koji stimuliraju
diobu stanica. Prisutni su u
niskim koncentracijama u
svim biljnim tkivima, a
najviše koncentracije dostižu
u tkivima koja aktivno rastu
kao što su vrškovi korijena,
embriji i plodovi.

 Poznato je nekoliko
prirodnih citokinina to su:
 ZEATIN
 IZOPENTENIL-ADENIN
 BENZIL-ADENIN
 Uloge:
1.Stimuliraju diobu stanica
2.Djeluju na odgađanje 3.Djeluju na mobilizaciju
starenja u odvojenim hranjivih tvari
organima(npr. 4.Djeluje na sazrijevanje
listovima) kloroplasta
5.Sudjeluje u kontroli apikalne
dominacije(pojava u kojoj vršni
pup djelomice ili potpuno
sprječava rast bočnih
pupova)oni stimuliraju rast
bočnih pupova nasuprot
auksinu koji sprječava razvoj
bočnih pupova pa time i bočnih
ogranaka. Uklanjanje vršnih
pupova(izvor auksina)
omogućava djelovanje
citokinina i bočni pupovi
počinju rasti.
 Agrobacterium
tumefaciens je jedna od
bakterija koje stvaraju i
izlučuju citokinin ili
djeluju na biljne stanice
tako da ih potiču na
proizvodnju citokinina.
 Infekcija ranjenog
biljnog tkiva bakterijom
može uzrokovati
razvitak tumora
crown-gall tumora.
 Tumor se najčešće
razvija na vratu
korijena. U nekim
slučajevima mogu
narasti i jako veliki.
Bakterija Corynebacterium fascians
izlučuje citokinine koji stimuliraju
rast bočnih pupova pa se razvijaju
brojni bočni ogranci.
 Kontrolira procese
karakteristične za završne
razvojne stadije biljaka kao
što su starenje,otpadanje
listova,venuće
cvjetova,dozrijevanje
plodova…
 Kontrolira stopu rasta u
nepovoljnim uvjetima
sprječavajući rast,sintezu
bjelančevina i prijenos iona.
 Regulira vodnu ravnotežu
biljaka u uvjetima nedostatka
vode uzrokujući zatvaranje
puči i povećavajući primanje
vode korijenom.
 ABA je biljni hormon
koji stimulira apscisiju,
odnosno otpadanje
listova i
plodova.Primarni
hormon koji izaziva
otpadanje listova je
etilen, dok je djelovanje
ABA-e indirektno. Sam
mehanizam djelovanja
ovog hormona na
apscisiju nije dovoljno
istražen,ali je uočen kod
mnogih biljnih vrsta.
Jedini biljni hormon u
plinovitom stanju. Još u
prošlom stoljeću, kada se za
uličnu rasvjetu koristio plin,
zapaženo je da na pojedinim
stablima iznenada opadaju
listovi. To se događalo na
mjestima gdje je iz plinovoda
isticao plin čiji je jedan od
sastojaka bio i etilen. Djeluje
i na biljku u kojoj je
nastao,ali i na susjedne
biljke.
Inhibira izduživanje, a
stimulira debljanje
stabljike
 Etilen regulira dozrijevanje plodova i druge
procese povezane sa starenjem listova i
cvjetova te otpadanje listova i plodova.
 Djeluje u vrlo malim koncentracijama i najčešće
ga proizvode tkiva koja stare.
 Zreli plodovi oslobađaju etilen koji utiče na
sazrijevanje nezrelih plodova, ako su zajedno
uskladišteni.

 Djelovanje etilena je osobito izraženo u

fazi zriobe plodova. Naime, mnogi plodovi u
određenom stadiju dozrijevanja, koje je
obilježeno intenzivnim disanjem, proizvode
dosta etilena koji potiče plodove u
neposrednoj blizini na brže dozrijevanje.
 Etilen uzrokuje
otpadanje listova
listopadnih vrsta u
jesen.